»PRAVA CRVENA HRVATSKA« Br. 498. Str._2 ma udaljenom mjestu kojih 240 milja od Kal- kute, Odmah za tim dogje s »Emdena« časnik, te zatraži, da mu se pokažu papiri. A pregledao je i cijeli parobrod, nema li na njemu ratne ti , koja je možda opredijeljena za Ja- ( + je pripovjedao, da je »Emden« po- eć tri engleska parobroda, te da je sada četrdeset dama iza navještenja rata, en- trgovina u onim morima gotovo posvema ala. “Časnik je nadalje pripovijedao, da »Em- « posve točno znađe za kretanje svih bro- dova; koli trgovačkih, toli ratnih, a io glavnim dogagjajima na bojištima da je brod dobro oba- rkonia Na ergleskom parobrodu »Diplomatu« nagjoše pet topova, koji su bili opredjeljeni za Japan. »Emden« ih uzme k sebi, a »Diplomata« potopi. U Kalkuti dozna kapetan »Loredana», da su engleski parobrodi »City of Rangon«, »lto- mus«i Rajput< jedva umaknuli »Emdenu« i to samo tako, da su radiografskim putem saznali, da je »Emden« blizu. Dan iza što se je »Emden« sastao sa >»Loredanom« potopio je parobrod »Trabboch«, dočim je »Kabingu« puštio na slo- bodu, ali joj je naprtio zadaću, da pet potopljenih engleskih parobroda odveze :do bližnje Iuke. . “, Bengalski guverner, lord Carmichael, izja- vljuje, da je »Emden« sa jošte druga četiri nje- mačka ratna broda po svoj prilici umaknuo u japanske vode, a tamo da će operisati proti en- gleskim, francuskim, ruskim i japanskim paro- brodima. Njemački su brodovi razorili radio- grafsku postaju u Simli nedaleko Colomba za Ceylonu. Uništenje tolikih malenih i onih pet velikih brodova djelovalo je tako porazno u azij- skim vodama, da je nanijelo silnu štetu trgovini čad od|A engleškoj. Njemački su časnici izjavili, da oni znadu, da će ih sve to glave stajati, ali da će oni ipak svoju zadaću izvršiti. Čitave parobrodar- ske pruge u azijskim vodama morali su posve na- pustiti, dok nestane pogibelji iz ugroženih - područja. 4 Tako eto izgleda ona propast, trgovine, ko- jom se je Engleška grozila Njemačkoj! Sa ratišta. Na južnom bojištu. Prodiranja naših četa u Srbiju napreduju. Premda su naši kod Mačve naišli na utvrgjene položaje neprijatelja, ipak su ih nakon teških borba razbili kod Ravnje te svladali i očajnu borbu Srba i-močvarnu Mačvu. — Na 81 prošlog mj. naše su čete u širokoj fronti krenule E jed i zauzele mjesta Crmabara, Borovopolje, Ra- | denković, Glušce i Tabanović. Neprijatelji pro- tjerani iz svojih utvrgjenih položaja slabo su se više opirali, samo su se kod Šabca držali dobro ušančeni, ali su im u noći 2 tek. naše hrabre čete jurišem osvojile i jake položaje i grad Ša- bac, te krenule naprijed i već prešle željezničku liniju Šabac-Lješnica. = . Zvanično se javlja iz Beča 4 tek: Pri dalj- njem prodiranju naše su se čete opet sukobile s neprijateljem južno i južno-zapadno od Šabca, Prešle su odmah na napadaj, koji povoljno na- preduje. — U bojevima na Romanji planini bilo je ukupno zarobljeno 7 časnila, 647 vojnika, te zaplijenjeno 5 topova, troje kola municije, dvije mašinske puške, mnogo municije i ratnog ma- terijala. Crnogorcima bilo je oduzeto preko 1000 glava stoke, koju su oni htjeli sa sobom odve- sti iz Bosne. Na sjevernom bojištu. U ruskoj Poljskoj razvijaju se novi bojevi. Napađaji na maše položaje bili su odbiveni i raspršano nekoliko odijeljenja neprijateljske voj- ske. Kad su naše čete prisilile jaku neprijatelj- sku armiju, da se razvije, prekinule su bojeve na Lusa gori, da nastave kretnje potrebite nakon borba kod Ivangoroda. Ove kretnje mijesu više smetane od neprijatelja. U bojevima na Lysagori edan je naš zbor zarobio 20 oficira i 2200 vojnika- U Galiciji su se više dana vodili bojevi predjelu sjevero-istočno od Turka i južno od Starog Sambora, ali su se dne 1 ov. mj. svršili potpunom pobjedom našeg oružja i neprijatelj bio potjeran iz svih njegovih položaja. Artiljerij- ska vatra Rusa ma Czernowitze bila je bezus- pješna. I kod Sambora i kod Jaroslava zarobljeno je na hiljade Rusa, a kod Rybnika u dolini ri- jeke Stryj husari su zaplijenili mnogo kola sa artiljerijskom municijom. Iz Beča se zvanično javlja 5 lek.: I jučer izvršile su se operacije na sjevernom ratištu po planu i potpuno nesmetano od nepri- jatelja. Južno ušća rijeke Wislok izbacile su naše čete neprijatelja, koji se bio učvrstio ma zapad- nom ušću rijeke San, iz svih položaja ; zarobile su preko 1000 ljudi i zapljenili strojevnih pu- šaka. Isto tako neprijatelj nije mogao više da o- doli našlim navalama u dolini rijeke Stuy. Ovdje je bilo zarobljeno 500 Rusa, a zaplijenjeno jedan odjel strojevnih pušaka i drugog ratnog ma- terij a Na zapadnom ratištu. Operacije u Belgiji "otešćane 'su poplavom, jer su neprijatelji razrušili nasip na Ypreskanalu kod Neuporta. I kod Ypresa i zapadno od Lille njemačke su čete polagano napredovale, a u_Ar- gonskoj šumi neprijatelji su pretrpjeli znatnih gubitaka. Meszines"je u rukama Nijemaca. Proti desnom njemačkom krilu bore se In- dijanci, porazdjeljeni na" cijeloj fronti Engleza, Kod Ypresa je zarobljeno preko 2300 ne- prijatelja, a zapadno od Roye vodili su se že- stoki bojevi, u kojim je bilo s obje strane žesto- kih gubitaka, bez da se je položaj promijenio. Njemačke navale na Aisini istočno od Sois- sona bile su uspješne, jer su se osvojili mnogi utvrgjeni položaji, te Chiavonne i Soupir. Navale Francuza i u Vogezima i južno od Verduna bile su odbivene. Vijest od 5. ov. mj. javlja: Jučer su poduzeli Belgijanci uz pomoć Engleza i Francuza žestoku provalu preko Nieu- porta izmegju mora i poplavljenog predjela, ali su bez napora odbačeni. Kod Yperna, jugoza- padno Lille, kao što južno od Berry au Bac, u i i u Vogezi preduju naše navale, Tužno stanje u Srbiji. Neka dobro informirana ličnost, koja je stigla iz Niša u Sofiju, pripovijeda, da u Srbiji vlada najveća potištenost, naročito zbog neiz- vjesnosti, kad i gdje će neprijatelj poduzeti svoju akciju. Obećana ruska pomoć donskih kozaka i ostalih četa nije dosad stigla. Prošle subote iza- šlo je posebno izdanje novina, koje javlja, da Bugarska mobilizira, što je izazvalo veliku uzbu- gjenost. List je s mjesta zaplijenjen. I sami čas- nici javno i otvoreno govore o skoroj propasti, ako ubrzo ne stigne izdašna pomoć. Megju pu- čanstvom vladaju nezadovoljstvo i potištenost, pošto imade mnogo glava obitelji, koji nijesu već dvije godine kod kuće. U svakoj kući manjka barem po jedna osoba. Zimska sjetva nije obsv: ljena, pa se uslijed toga ne će moći izbjeći gladu poslije rata. g Svi čeznu za mirom bud uz kakove uvjete, U Nišu se nalazi oko 800 ratnih zarobljenika, koji su smješteni u vojarne. S njima se, doduše, ne postupa loše, ali moraju rezati i cijepati drva, za što dobivaju jedan dinar dnevno. Osobito se lijepo postupa s bosanskim zarobljenicima. Svi bugarski Macedonci svrstani su u frontu, pa za najmanji znak malodušuosti bivaju strijeljani i njihova imanja zaplijenjena. Na javnim trgovima kuha se svinjsko meso, koje se prodaje. Koma- dić mesa prodaje se za dinar, a kus hljeba od '/a kg. za 40 para. Čete osobito teško snašaju nestašicu duhana. Niš je prepun ranjenika, koji leže bez pomoći, pošto nema dosta liječnika, i još manje ljekarija. — >N, N.« Turski rat. Službeno saopćenje, što je izdano u Cari- građu dne 1 tek. mj. veli: Časnici i momčad ruskog broda za polaganje mina »Prut« koji su preslušani, izkazuju, da je »Prut«, koji se 8 do 10 dana malazio u Sebastopolju, bio krcat mi- nama, pa da je bio pod zapovjedništvom časni- ka, koji su više godina služili ma postajnom brodu u Carigradu, pa su s toga točno pozna- vali Bospo1. Ruska flota, čim je saznala, da je jedan mali dio turske mornarice na vježbe ot plovio u Crno more, odmah je 27. pr. mj. pošla prama jugu, ostavljajući pred Sebastopoljem brodovlje, koje je dostatno za obranu luke. Sli- jedeći dan otplovio je i »Prut« iz Sebastopolja prama jugu, Ruska je flota namjeravala polagati mine pred ulazom u Bospor, te navaliti na sla- be naše sile izvan Bospora, dok bi se onaj dio naše flote, koji bi došao u pomoć borećim se našim brodovima, imao uništiti minama, Naše brodovlje, koje je vježbalo, opazilo je polagača mina i torpednjače, koje su ga za- štićivale, pa je uslijed toga došlo do dogagjaja, koje smo jučer i prekjučer javili. Od ruskih je časnika spašeno 5, megju njima jedan fregatski kapetan. Svi su zarobljenici poslani u Mismit. Za boja, koji se iza toga zametnuo, tursko je brodovlje potopilo ruski brod za polaganje mina »Prut« sa sadržajem od 5000 tona i s po- sadom od 700 ljudi. Jedna je ruska torpiljarka teško oštećena. Ulovljen je brod, krcat ugljenom. Turski torpedo-razarač »Ghairet« potopio je rus- sku topnjaču »Kubanec« sa sadržajem od 1000 tona. Nadalje je torpedo-razarač potopio ruski stražarski brod sa 7 časnika i 30 momaka. Tursko je brodovlje spasilo i zarobilo mom- čad potopljenih i uništenih ruskih brodova. Carska flota, hvala Bogu, nije pretrpjela nikakove štete. Boj još sveudilj traje i povoljno se razvija za našu mornaricu. Sitne vijesti. — Njegovo Veličanstvo naimenovalo je nadvojvodu-prijestolonasljednika Karla Frana Jo- sipa linijskim pomorskim kapetanom. — Početkom prosinca održat će se n Ha- agu ii d; socijalistička konf: ija -u prilog što skorijemu utanačenju mira. Na konfe- renciju su pozvani takogjer amerikanski socijalisti. — Iz Pariza se javlja: Francuska je vlada vrlo zabrinuta radi opskrbe ugljenom, budući da su Nijemci u Belgiji i u sjevernoj Francuskoj zaposjeli sve ugljenike, — Englezi su zabranili u Egiptu hodočašće u svete islamske zemlje navodno radi nesigur- nosti cesta, koje vode u Hedžu. Oni su istodo- bno zahtjevali od egipatskog vrhovnog muitije, da sveta karavana ne ide ove godine u Meku. Ovo se je umiješavanje u vjerske prilike poslo- ve Islama najlošije dojmilo ovdješnjih turskih krugova i još zaoštrilo ogorčenost proti En- gleskoj. — Dosadašnji pokusi francuskih aeroplana, da obave izvide nad Kotorom, ostali su dosada bez uspjeha. Prije nekoliko dana srušila su se u jedan mah dva aeroplana, te su se razbila. Prošlog petka survao se istom nadošli hydro- plan u skađarsko jezero. Teškom mukom uspjelo je spasiti avijatičare, dok je stroj potonuo. — Ratni dopisnik »Corriere della Sera« ja- vlja iz Kotora: Bombardament Lovćena traje već preko o- sam dana, Poradi koncentracije austro-ugarskoga | brodovlja u Boki Kotorskoj nije na žalost Crno- | goraca moglo francusko brodovlje učestvovati | kod bombardamenta. Stoga nisu crnogorske ba- | terije na Lovćenu mogle da prouzroče nikakove | znatnije štete utanoč svemu naprezanju. | —-+Iz -Alene se javlja: Sve vlasti priznavaju | kao posve opravdane razloge, što su prisilili Grčku, da zaposjedne sjeverni Epir. Doskora će | biti provedena okupacija svih kotara autonom- | noga Epira. — »Korrespondenz Rundschau« javlja iz| Carigrada: Ovdje kola glas, da se svaki čas| mora očekivati sveopća mobilizacija u Kitaju. | — Essad paša šalje umirujuće glasove o | položaju u Skadru. Podjedno daje razumjeti, da je on jedini pravi čovjek, koji će znati vladati | prilikama u Arbaniji. Nadalje Essad paša izvje- šćuje, da su Crnogorci snovali napadaj na Skadar. | — Njemačka će državna vlada putem ame- | ričkog poslaništva upraviti Engleskoj ultimatum | ovog sadržaja: Ako do 5. studenoga Engleska | stavi na slobodu sve njemrčke vojne obvezanike, | Njemačka će internirati sve Engleze od 17. do| 55. godir vori, Rusiji energičnu notu, koja gotovo nosi značaj ultimatuma. U Urmiji raspačavaju se pro- glasi, u kojim se narod poziva u sveti rat proti Rusiji. — Sofijski »Mir« saopćuje zapovijed srp- skoga ratnoga ministra Stefanovića, gdje se na- laže svim gradskim zapovjednigima, da dadu pohvatati mnogobrojne vojnike i pričuvnike, koji se skiću po zemlji. S obzirom na to, što je po- sve prestalo uplaćivanje poreza u Srbiji, pozvao je ministar financija dr. Paču, općinske urede, da utjeraju porez od pučanstva. — Talijanski kabinet Salandre ostupio je radi glasica i; ju mi financija i mi- Naša flota, koja se izvan Bospora, po- lučila je tim slučajem uspjeh, koji je vanredno zamašan, jer nam osigurava budućnost maše po- morske obranbene sile, Lučke su oblasti zaplijenile parobrod +Ko- roljeva Olga« od ruskog parobrodarskog društva. Na parobrođu je odmah izvješena otomanska zastava i instalirana turska posada, Francusko i engleško poklisarstvo zajedno s osobljem otpu- tovalo je na večer s posebnim vlakom u Dedea- gač. Prigodom odlaska poklisarstva vladao je majveći red i mir. A »Agence Ottomane« objelodanjuje polusluž- beno priopćenje, u kojem se ovako crta pomor- ski boj; Dok je posve neznatan dio otomanskoga brodovlja izvodio vježbe na Crnom moru, rusko je brodovlje, koje je s početka pratilo tursku flotu i spriječavalo sve vježbe, napokon je dne 29. listopada otvorilo neprijateljsjva, navalivši na otomansko brodovlje, nistra rata o pitanju, kako će se pokriti zatra- Žene vojničke vjeresije, Krizu nipošto nijesu pro- uzročile nesuglasice visoke političke naravi. Sa- landra je u ovom sporu pristao uz ministra rata, pri čem je našao potporu većine kabineta, Kralj je povjerio Salandri sastav novoga kabineta, — Iz Berlina službeno se javlja, da je ju- čer počela opća navala na Tsingtaus s kopna i s mora, Kontingenat indijskih četa ujedinio se je pred Tsingtau-om s engleškim i japanskim četama. — Ustanak Bura zahvaća sve veće dimen- sije, Ustanak se prikazuje kao posljedica sve- opće zavjere poradi današnjega nezadovoljstva s Englezima. — Prema »Imparcialu« nedavni su doga- gjaji u Alžiru bili prilično opasne naravi. U Bo- nigasenu su se urogjenici oglušili pozivu Fran- cuske, da se svi Mauri od 19 do 45 godine po- zovu pod oružje, Kad su oružnici silom dizali novake, počelo se je na njih pucati. Mrtva tje- lesa palih raskomadali su. Moralo je posredovati francusko topništvo i konjaništvo. — Kako Wolffov ured javlja, talijanskim listovima bojazan, da bi islamski po- kret mogao zahvatiti takogjer Libiju. U tom po- vodu valja ustanoviti, da je Porta izjavila, da će sobzirom na talijanske interese poduzeti sve, što je potrebito, da se islamsko pučanstvo u Li- biji ne pridruži pokreta. — Izmegju V: i pe gi arne i Sebastopola rastrgan — Na rusko-turskoj granici počele su bor- be izmegju ruskih i turskih četa. — Iz Carigrada zvanično se javlja: 3/11 prije podne Englezi su bombardovali ulaz u Dardanele. Nekoliko turskih hitaca prou- zročilo je oksploziju ma engleskoj oklopnjači. Nakon 10 minuta engleski brodovi iščeznuše. Englezi su ispraznili egipatsku granicu i povukli se prama sueskom kanalu. Engleska flota bombardirala je na 1/11 ipatsku granicu, našto su Englezi pokušali iskrcavanje četa, ali su se ipak opet ukrcali na brodove iza kako su pala 4 njihova vojnika. Domaće vijesti. Dr. Marko Palunko. Stiže nam tu- žna vijest, da je Dr. Marko Palunko, c. k. su- dac u Kistanju, boreći se poznatim oduševlje- njem protiva neprijatelju na južnom bojištu sla- vno poginuo, u najboljoj muževnoj dobi. Rijetki su rodoljubi i značajnici poput našeg nezaborav- nog Marka. Od školskih klupa pa do svoje smrti uvijek je jednako pravaški osjećao. U rat je ve- likim oduševljenjem pohrlio i kroz sve vrijeme do zadnjeg uzdaha svoju četu oduševljavao na obranu cara i domovine. On je prvi iz Luke Šipanjske, koji je za svog Ćesara i milu domo- vinu u ovome svetome ratu svoj život žrtvovao, Marko potiče od ugledne porodice, koja je rodu i domovini dala puno dičnih sinova. Općina rod- nog mu zavičaja u počast i na upokoj njegove rodoljubne duše danas dne 7. o. mj. drži za- dušnice. Dok oplakujemo rodoljuba, značajnika Dr. Marka Palunka, dičnoj porodici izrazujemo naša iskrena sažaljenja. Slava Dr. Marku. Palunka Unapregjenje. Naš dični starina i su- mišljenik g. Dr. V, Perić, iz Postira na Braču, služi od početka rata kao nadliječnik u Er- cegnovome, Radi njegove vrsnoće; i požrtvov- nosti pri vršenju teške službe, unapregjen je na čast pukovnijskog liječnika. Od srca mu česti- tamo, kao i cijeloj varoši Postira na Gdlikova- nju dičnog joj sina. Zemaljski Odbor i srpski jeziki Na ono, što smo u zadnjem broju progovorili o Zemaljskom Odboru, pišu nam iz pokrajine, da je i dneva 30. pr. mj. Zem. Odbor upravio op- ćinama jednu okružnicu, koja ovako počinje : »Zemaljski je Odbor priredio za uredovnu upo- Ševi općine hrvatski dotično srpski prije- očituje se u Ovome bi odista bio suvišan svaki komenat | Poziv! Dalm. je Namjesnik izdao slije- deći poziv: Ratne operacije na najjužnijim gra- nicama naše Monarhije prisiliše pučanstvo nekih tamošnjih predjela da naglo ostavi svoja kučišta i cijeli svoj imetak, tako da nije moglo sa so- bom ponijeti ni najnužnijih stvari, Jedan se dio koli te čeljadi zaklonio u drugim predjelima pokra- oji se sada nalaze u Njemačkoj, | l i gimi Di p a kemijska U Kone je, e se a jine, dok neki opet potražiše zaklonište čak i izvan granice pokrajine, Premda je iz državnih srestava provigjeno za njihovo uzdržavanje, ipak državna pripomoć | ne dostaje, da se potpuno podmire sve njihove potrebe, a s druge strane ni uz najbolju volju, država ne može da se stara za sve što bi im moglo trebati. Prilika pak da se približuje zimsko doba zadaje još većih briga, jer od ovih bjegunaca niko nije dovoljno opskrbljen odijelom, obučom i robom. Treba dakle hitne, obilne pomoći, da se ublaži nevolja ovih bjegunaca, čiji se ocf i braća djelomice nalaze pod barjakom, U tu se je svrhu ustanovio »Pripomoćni Ured za dalmatinske bjegunce“, koji će primati dobrovoljne doprinose dilo u novcu bilo u robi, te ih prama potrebi dijeliti megju bjegunce. Svi autonomni i privatni uredi, novčani za- vodi, općine, društva i zadruge, pak svi dobro- tvori, koji su svojom darežjivošću već pokazali, da su u humanitarne svrhe spravni ma. svaku žrtvu, ovim se pozivlju, da plemenitu svrhu ovog Ureda podupru dobrovoljnim doprinosima u nov- cu ili u robi, Ured će poslovati kod c, k. Namjesništva, po upravom c. k, Namjesništvenog Savjetnika eopolda Golfa. pNaša srednjoškolska omladi. ma““, Pod ovim naslovom izlazi u Šibenskoj »Hrvatskoj Misli« niz zdravih članaka od naj- preče aktuelnosti, Zaslužuju osobitu pažnju na- dasve od strane roditelja i uzgojitelja. Poželjno bi bilo, da se posebno izdadu, e da tako lakše svakomu u ruke dopanu, Vruće ih preporučamo,