PRAVA. CRVENA HRVATSKA R CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU- Br. 499. Ruska zavaravanja. , Niko ne može da zaniječe, da je Ru- sija najjača kopnega vlast u Evropi, jer i ogromnim svojim prostorom i velikim bro- jem pučanstva daleko nadmašuje sve ostale države. AH poučena strašnim porazom od ma- lenog Japana počela je sama da gubi po- uzdanje u svoju moć, uvidjevši, da biti najveći ne znači uvijek i biti najjači, i sada je počela da osobitu brigu posvećuje po- litičkim intrigama svojih diplomata. Prosto joj to bilo, ali i diplomacija ima da se drži stalnih pravila i onih na- čela, koja joj nameće zdrav razum i po- štenje. A baš za to regbi da ruski politi- čari malo mare, oni znadu da pogaze sa- sma ravnodušno i najprimitivnija prava i najopćenitija načela, tako da se sav kul- turni svijet zgraža. Na dugo bi bilo prikazivati, kako samo neprekidnim nasiljem Rusija uzdrži na uzdi tolike sebi podregjene narode, koji u borbi za svoju samostalnost prouzrukuju toli če- ste nemire i bune, da se je neko zgodno izrazio, da u Rusiji vlada permanentno opsadno stanje. U Rusiji je jošte živa želja za osvaja- njem, ali ona nezna, da podjarmljene na- rode učini sretne i zadovoljne i sebi sklone. Ona se drži slijepo metode knuta i Sibi- rije, pak svaki i najplemenitiji pokret, koji nije povoljan ruskom imperijalizmu, biva nemilosrdno ugušen. I zato u Rusiji vladaju najslabije i kul- turne i političke i ekonomske prilike, premda bi po svom položaju i imućstvu mogla da bude megju prvim državama. Kad ovako radi u svojoj kući, kako | se istom ima da ponaša prema vani? Po-| gledajmo odnošaje sa našom Monarhijom. Odavna je već, da ove dvije države živu ne samo u miru, već gotovo i u prijatelj- skim odnošajima, pak su mnoga pitanja i sporove znali zajednički i mirnim putem da riješe. PODLISTAK. O razvitku torpeda. Ideja, uništiti lagju protivnika malim, -gi- bivim i ne daleko djelujućim oružjem, stara je prema prvim fazama svog razvoja već više tisuća godina. Grčki nam pisci pripovijedaju, da je već Aleksandar Veliki u četvrtom stoljeću prije Krista imao: neku vrst podvodnica, koje su dje- lovale vatrom i spremale neprijatelju neobičnih neugodnosti. Sedam stoljeća poslije toga upo- trebljavao je Kostantin Veliki, ili njegov nasljed- nik Konstantin Pagonatos takozvanu ,grčku va- tru“ za pomične morske lagume, Ovakova upa- ljiva srestva upotrebljavala su se rado u ratne svrhe do u 18. vijek. Engleska je mornarica na primjer u svoje doba imala 256 brodova i 87 lagja, koje su bile snabdjevene ovakovim oru- žjem. Koncem 18. vijeka pojavile su se podmor- ske mine, a najpače pomični torpedo, koji je potonji megju engleškom flotom pravo : poznati »kratki račun«. Prva ipodvodnica konstruirana je od godine 1778-1775. od: Američana Davida Bushnella, no istoi nije bila udešena za bacanje: torpeda, već samo za spuštanje laguma (mina) u neposred- noj blizini neprijateljskih lagja. Pokusi s ovim podvodnicama nijesu uspjeli, Od veće praktične vrijednosti bili su godine 1777 Fultonovi po- Godine 1906. i Rusija je pristala na to, | da naša Monarhija anektira Bosnu i Her-| cegovinu, i dok se je iskazivala, da to rado | čini, dotle je proti njoj na sve strane i>na sve moguće načine rovarila i tražila zgodu, kako da joj naudi, pak i Sarajevski atentat | nije bio nepoznat ruskim diplomatima, kako nam pokazuje slučaj Hartwigov. A kako se ponaša! od početka rata ?| Kakovih li se samo isredstava nije latila? Koliko izmišljotina i. laži najvećeg kalibra nije u svijet bacila ? Što sve nije obećavala Poljacima, da bi ih nauckala proti Austriji! A sva ta obećanja bila su naravno na pa-| piru bez potpisa, pak je odmah pokazala u Lavovu, kako znade da poštuje i naj- veće narodne svetinje, i kakovu slobodu savjesti ona dopušta ! A vele ti li se trudi, da bilo milom bilo silom predobije za sebe Bugarsku i Rumunjsku, koje nikako ne mogu da sim- patiziraju sa mogućom Rusijom, jer vide da od njezinog samosilja prijeti i njima najveća opasnost. Upadna je doista činje- nica, da su gotovo sve neutralne vlasti u ovom ratu kud i kamo više sklone centralnim vlastima; -nego: li trojnom Spo- razumu. Najnovije pak doskočice ruske diplo- macije, prijedlog ltaliji o zarobljenicima i ucjene na glave austrijskih generala sva- koga su osupnule, ali; ko; pozna povijest Rusije, znade dobro, kakovim se je ona sredstvima uvijek služila proti svojim i vanj- skim i nutarnjim protivnicima. Svojim samosiljem izazvala je i Tur- sku u rat proti sebi, jer nije htjela da po- štuje njezinu neutralnost. Samo da se o- vog puta ne nabode na draču, jer pod njezinom vlasti spada i preko 20 milijuna Muhamedanaca, koji kad se oduševe za sveti rat, mogu da joj zadadu hiljadu briga. Tako je eto sadašnji rat nanovo po- kazao sve nedostojne intrige ruske politike i svakoga uvjerio, da su ruska obećanja prosta zavaravanja. kusi, koji su doveli do konstrukcije posebnih mina i ,torpeda“. Fulton bio je prvi, koji je postigao uspjeha. Osim svojih ,usidrenih tor- peda“ (prve morske mine!), ,torpeda za povla- čenje“ i ,torpeda za tjeranje“ zaslužuju njegovi nkarpunski torpedi“ i još jedna slična vrst, da se spomenu. ,Karpunski torpedo“ bio je ovako konstruiran : Pucalo se je sa karpunom, koja se je onda učvrstila na neprijateljski brod. Na karpuni bila je pričvršćena zatvoreha raspršnji- va masa, koja se je kontaktom upalila. Ona druga vrst bila je jednostavnija, te je bila pri- čvršćena na samom brodu, a došla je do eksplo- zije dodirom sa neprijateljskom lagjom. & U godini 1811. obreo je francuski general Paixhans prvu čudnovatu napravu, koja se može s pravom nazivati prvim automobilskim torpe- dom, On je na kraju čamca. učvrstio kontaktnu minu, te ga stavio u gibanje time, što je na doljnjem kraju upalio veliku raketu, Time je po- stigao dosta veliku distancu za ciljanje, kakovih 420 stopa. Osim nekoliko neuspjeha Rusa u krimskom ratu, ne može se govoriti o znatnijem napretku na polju torpeda do američkog gra- gjanskog rata. Kongresnim aktom Južnih država priznat je torpedo u kongresnim aktima, kao po megjunarodnom pravu dozvoljeno oružje, da su ga u ratu, što je trajao četiri godine, upotreblja- vali do 40 puta u obliku ,stalnoga torpeda“ ili IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. laguma. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I NLELA NA pt ard L SOA SA U DUBROVNIKU, 14. NOVEMBRA (914. Prava malenih naroda. Na 27. prošlog mjeseca održavao je Fritjof Nansen u Kristijaniji predavanje pod gornjim naslovom, Započeo je sa Srbijom i Belgijom. Današnja težnja za asimilacijom naroda, i poli- tičke sveze velevlasti, bile one germanske, ro- manske, ili slavenske, po njegovom su mni- jenju/najveća pogibao za malene narode, jer sve, to uništuje / njihovu samostalnost. Uni- štenje pak naroda, bilo i najmanjega, uvijek je veliki zločin, jer nas'j povijest uči, da najveće kulturne i; političke stečevine imamo zahvaliti inicijativi malenih naroda. Temeljni je pak uvjet | opće kulture, da je uvijek iz vana oplemenjena. | Ako usavršivanje kulture dolazi iz naroda | | samoga, to donosi sa sobom klicu smrti, kako | nas uči povijest Kine, Njemačka kultura zna-| nosti i umjetnosti, ne bi] došla do takvog vi-| sokog stupnja u/ svom razvoju, čemu se svak divi, da .nije imala tugjeg impulsa izvana. Mi- sija je malenih maroda ta, da su oni po- kusni laboratorij za velike narode i to u po-| litičnom smjeru, kako dokazuje Švicarska po! svome zakoniku i Nova Zelandija po svojoj socijalnoj politici. Treba istaknuti još i to, da/ je princip jednakosti svijeh pred zakonom najprije proveden kod malenih naroda. Buda i Konfucije izišli su iz malenih plemena; Goethe i Schiller napisali su najveća svoja djela za boravka u Weimaru. Znanost traži dubinu i samoću, a to je| teško naći u velikim prilikama. Maleni narodi imaju pravo na samostalno življenje, stoga je dužnost braniti njihovu neovisnost proti premoći velikih naroda. \ Zašto se je Turska uplela u rat. Visok turski činovnik izjavio je u razgo- voru sa suradnikom »Neue Ziiricher' Zeitung« : »Pred četrnajest dana bilo je jasno, da će sudjelovanje Turske u evropskom ratu biti po- trebno i neminovno. Kad bi diktirale mir vlasti, koje se grupiraju oko Engleške, Turska bi bila izgubljena. Engleška bi onda zaposjela Mezo- potamiju, a Arabija bi postala njezin vazal, dok bi francuska dobila Siriju, a Rusija Armeniju. Što bi onda još preostalo od Turske, posve bi ovisilo o milosti Engleške, koja bi upotrebila Osmanlije samo još kao pomoćne! čete protiv Rusije. Time bi bilo zapečaćeno konačno po- djarmljenje svih muhamedanskih naroda. No pravo se podignuće istoka i njegovo zbliženje s e- vropskom kulturom ne može postići zarobljenjem, Pravi moderni torpedo izumljen je po Lu- pisu i Whiteheadu na Rijeci od godine 1864.68. kao podvodni metak nakon mnogih pokusa. Na tom temelju konstruirani su torpedi današnjega vremena. Whiteheadov torpedo imao je oblik motke ili dugačke ribe, te je bio na gornjoj i doljnoj strani! provigjen plivaljkama za ravna- nje; na stražnjem je dijelu imao vijak i pomično horizontalno veslo. Torpedo sam gragjen je od ocjeliie bronce, te se sastoji od glave sa po pri- lici 9 kilograma dinamita, koji se pali na kon- takt, zatim “aparat za kormilanje u dubljinu, ko- tao za zrak, stroja i već opisanog stražnjeg dijela. U kotlu se nalazi komprimirani zrak, koji tjera stroj za vrijeme plovljenja. Stroj tjera torpedo pomoću vijka, dočim aparat za kormilanje u du- bljinu i horizontalno veslo sile torpedo, da plovi u stanovitom smjeru i stanovitoj dubljini. U no- vije doba izumljeno vertikalno kormanjenje re- gulira tijek u svakom poželjnom načinu, Nakon Whiteheada osobito se je učinio za torpedo za- služnim austrijski mjernik Obry, koji je na te- melju Fancoultovog njihala izumio napravu za reguliranje, U pojedinosti konstrukcije, koja je kod pojedinih država slična, ne možemo se upuštati, jer se iste čuvaju kao stroga vojnička tajna. Općenito, što se znade o torpedima, jest u svim mornaricama jednako : 5 metara dužina, 45 PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. RAIN A IN AN God. X. već samo mirnom svezom samostalnih naroda Evrope i istoka. Muhamedanski su narodi zreli za samosvojni državni razvoj. Oni doduše tre- baju upliv, pomoć i kapital Evrope, ali Evropa ne mora kulturno utjecati izrabljivanjem i silom: Rat, što je sada planuo, nipošto nije rat protiv evropske kulture, a još manje, protiv kr- šćanske religije, koja u Turskoj imade više prava i \slobodština, nego li u gdjekojim kršćan- skim državama. Duboka ogorčenost protiv Rusije, Engleške i Francuske, što već davno po- stoji u Turskoj, zahvatila je sada takogjer Indiju i sav Egipat, kako će'to bezuvjetno dokazati sko- rašnji dogagjaji. Danas se još ni ne može znati, kako daleko će se razmahati požar, što se je sada raspirio.« PorazEngleza u Tihom Oceanu. Još se nije slegla strava, koju su pretrpjeli Englezi [poradi navale njemačke mornarice na englešku obalu, a eto već dolazi druga tužna vi- jest o strašnom porazu engleškog brodovlja u Velikom Oceanu blizu chilenske obale. Kod | otoka Santa Maria, zapadno od mjestanca Go- ronel, a jugo-zapadno od grada Concepcion na | ušću rijeke Bio-Bio, sukobilo se engleško bro- dovlje, koje se sastojalo od oklopnih krstaša »Good Hope« (porinut 21, siječnja 1901.; 14.300 tona, brzina 23:8 mor. milja; topovi: 2 po 23:4 cem. 16 po 15 cm., 12 po 7:6 cm; 2 podvodne cijevi za torpede od 45 cm.; posada 900 momaka) i »Monmouth« (porinut 13. studenog 1910; 9950 tona, brzina 23:9 morskih milja ; topovi: 14 po 15 cm. i 8 po 7:6 cm.; 2 podvodne cijevi za torpede od 45 cm,; posada 540 moma- ka), te zaštičenog krstaša »Glasgow« (porinut 1909.: 4900 tona; brzina 25.8 mor. milja; topovi; 2 po 15.2 cm. 10 po 10.2 cm. i 4 po 47 cm; 2 podvodne cijevi za torpede od 45 cm.; posada 376 momaka) s njemačkim brodovljem, koje se sastoji od velikih krstaša : »Scharnhorst« i »Gne- isenau«, te malih krstarica : »Niirnberg«, >Leip- zig« i »Dresden«, pa je u tom sukobu potpuno poraženo. »Monmouth« je potonuo za samoga boja, »Goodhope« je u bijegu naletio na hrid, pa je takogjer izgubljen, a »Glasgow« se je jedva spasio bijegom, ali teško oštećen. Njema- čki brodovi ostali su svi neozlegjeni, pa su se opet povratili u Valparaiso, kamo su bili stigli pred nekoliko dana. Njemačke podvodnice u Kanalu. Engleški »Times> piše: Najkarakterističnija epizoda megju vijestima pri kraju prošloga tjedna bila je ta, da je krstarica »Hermes« u subotu glavi se metka nalazi 90 kilograma praskavoga pamuka. Torpedo baca se iz posebne cijevi nad ili ispod vode u željenom smjeru. Čim totpedo dospije u vodu, počne raditi stroj, a istodobno rade i aparati za reguliranje. Torpedo preva- ljuje 15 do 16 metara u sekundi. O vrijednosti torpeda kao oružja dijele se nazori, ali se mota priznati, da je torpedo izvršno oružje za ofeh- sivu, akoprem su moderne oklopnjače snabdje- vene svim mogućim napravama za obranu protiv torpeda. Glavno je junačka momčad, pa i ov- dje vrijedi latinska: »Audaces fortuna adjuvat l« »J. £.« Iz glazbenog svijeta — u ratnodoba. Početkom prošlog mjeseca data je u Za- grebu sa lijepim uspjehom nova hrvatska ope- reta »Za kralja i dom«. To je treće glazbeno djelo Gjura Prejca, autora operete »Kavalir Apašk, Kao uvijek Prejac je i tu nacijonalan. »Pjesma Za- gorju« i »zdravica« biseri su nove njegove glazbe, * Na 24. septembra o. g. davala se je u Za- grebu prvi put s vrlo lijepim uspjehom nova ro- mantična opera »Lopudska sirotica«, krasno djelo E. S. Vilhara, autora opera »Smiiljaniek i »Ivanj- ske kraljice«. Vilhar je u ovomi svome najtiovi- jem djelu išao korak dalje, pišući strogo recita- tiv prekidajući ga na časove ugodnim načijotial- centimetara promjera i 580 kilograma težine. U nim motivima, uplićući sve efekte hrvatske f-