PRAVA.

 

CRVENA HRVATSKA

R

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU-

 

Br. 499.

 

Ruska zavaravanja.

, Niko ne može da zaniječe, da je Ru-
sija najjača kopnega vlast u Evropi, jer i
ogromnim svojim prostorom i velikim bro-
jem pučanstva daleko nadmašuje sve ostale
države.

AH poučena strašnim porazom od ma-
lenog Japana počela je sama da gubi po-
uzdanje u svoju moć, uvidjevši, da biti
najveći ne znači uvijek i biti najjači, i sada
je počela da osobitu brigu posvećuje po-
litičkim intrigama svojih diplomata.

Prosto joj to bilo, ali i diplomacija
ima da se drži stalnih pravila i onih na-
čela, koja joj nameće zdrav razum i po-
štenje. A baš za to regbi da ruski politi-
čari malo mare, oni znadu da pogaze sa-
sma ravnodušno i najprimitivnija prava i
najopćenitija načela, tako da se sav kul-
turni svijet zgraža.

Na dugo bi bilo prikazivati, kako samo
neprekidnim nasiljem Rusija uzdrži na uzdi
tolike sebi podregjene narode, koji u borbi
za svoju samostalnost prouzrukuju toli če-
ste nemire i bune, da se je neko zgodno
izrazio, da u Rusiji vlada permanentno
opsadno stanje.

U Rusiji je jošte živa želja za osvaja-
njem, ali ona nezna, da podjarmljene na-
rode učini sretne i zadovoljne i sebi sklone.
Ona se drži slijepo metode knuta i Sibi-
rije, pak svaki i najplemenitiji pokret, koji
nije povoljan ruskom  imperijalizmu, biva
nemilosrdno ugušen.

I zato u Rusiji vladaju najslabije i kul-
turne i političke i ekonomske prilike, premda
bi po svom položaju i imućstvu mogla da
bude megju prvim državama.

Kad ovako radi u svojoj kući, kako |
se istom ima da ponaša prema vani? Po-|
gledajmo odnošaje sa našom Monarhijom.
Odavna je već, da ove dvije države živu
ne samo u miru, već gotovo i u prijatelj-
skim odnošajima, pak su mnoga pitanja i
sporove znali zajednički i mirnim putem
da riješe.

PODLISTAK.

O razvitku torpeda.

Ideja, uništiti lagju protivnika malim, -gi-
bivim i ne daleko djelujućim oružjem, stara je
prema prvim fazama svog razvoja već više tisuća
godina. Grčki nam pisci pripovijedaju, da je
već Aleksandar Veliki u četvrtom stoljeću prije
Krista imao: neku vrst podvodnica, koje su dje-
lovale vatrom i spremale neprijatelju neobičnih
neugodnosti. Sedam stoljeća poslije toga upo-
trebljavao je Kostantin Veliki, ili njegov nasljed-
nik Konstantin Pagonatos takozvanu ,grčku va-
tru“ za pomične morske lagume, Ovakova upa-
ljiva srestva upotrebljavala su se rado u ratne
svrhe do u 18. vijek. Engleska je mornarica na
primjer u svoje doba imala 256 brodova i 87
lagja, koje su bile snabdjevene ovakovim oru-
žjem. Koncem 18. vijeka pojavile su se podmor-
ske mine, a najpače pomični torpedo, koji je
potonji megju engleškom flotom pravo : poznati
»kratki račun«.

Prva ipodvodnica konstruirana je od godine
1778-1775. od: Američana Davida Bushnella, no
istoi nije bila udešena za bacanje: torpeda, već
samo za spuštanje laguma (mina) u neposred-
noj blizini neprijateljskih lagja. Pokusi s ovim
podvodnicama nijesu uspjeli, Od veće praktične
vrijednosti bili su godine 1777 Fultonovi po-

 

Godine 1906. i Rusija je pristala na to, |
da naša Monarhija anektira Bosnu i Her-|
cegovinu, i dok se je iskazivala, da to rado |
čini, dotle je proti njoj na sve strane i>na
sve moguće načine rovarila i tražila zgodu,
kako da joj naudi, pak i Sarajevski atentat |
nije bio nepoznat ruskim diplomatima, kako
nam pokazuje slučaj Hartwigov.

A kako se ponaša! od početka rata ?|
Kakovih li se samo isredstava nije latila?
Koliko izmišljotina i. laži najvećeg kalibra
nije u svijet bacila ? Što sve nije obećavala
Poljacima, da bi ih nauckala proti Austriji!
A sva ta obećanja bila su naravno na pa-|
piru bez potpisa, pak je odmah pokazala
u Lavovu, kako znade da poštuje i naj-
veće narodne svetinje, i kakovu slobodu
savjesti ona dopušta !

A vele ti li se trudi, da bilo milom
bilo silom predobije za sebe Bugarsku i
Rumunjsku, koje nikako ne mogu da sim-
patiziraju sa mogućom Rusijom, jer vide
da od njezinog samosilja prijeti i njima
najveća opasnost. Upadna je doista činje-
nica, da su gotovo sve neutralne vlasti
u ovom ratu kud i kamo više sklone
centralnim vlastima; -nego: li trojnom Spo-
razumu.

Najnovije pak doskočice ruske diplo-
macije, prijedlog ltaliji o zarobljenicima i
ucjene na glave austrijskih generala sva-
koga su osupnule, ali; ko; pozna povijest
Rusije, znade dobro, kakovim se je ona
sredstvima uvijek služila proti svojim i vanj-
skim i nutarnjim protivnicima.

Svojim samosiljem izazvala je i Tur-
sku u rat proti sebi, jer nije htjela da po-
štuje njezinu neutralnost. Samo da se o-
vog puta ne nabode na draču, jer pod
njezinom vlasti spada i preko 20 milijuna
Muhamedanaca, koji kad se oduševe za
sveti rat, mogu da joj zadadu hiljadu
briga.

Tako je eto sadašnji rat nanovo po-
kazao sve nedostojne intrige ruske politike
i svakoga uvjerio, da su ruska obećanja
prosta zavaravanja.

 

 

kusi, koji su doveli do konstrukcije posebnih
mina i ,torpeda“. Fulton bio je prvi, koji je
postigao uspjeha. Osim svojih ,usidrenih tor-
peda“ (prve morske mine!), ,torpeda za povla-
čenje“ i ,torpeda za tjeranje“ zaslužuju njegovi
nkarpunski torpedi“ i još jedna slična vrst, da
se spomenu. ,Karpunski torpedo“ bio je ovako
konstruiran : Pucalo se je sa karpunom, koja
se je onda učvrstila na neprijateljski brod. Na
karpuni bila je pričvršćena zatvoreha raspršnji-
va masa, koja se je kontaktom upalila. Ona
druga vrst bila je jednostavnija, te je bila pri-
čvršćena na samom brodu, a došla je do eksplo-
zije dodirom sa neprijateljskom lagjom.

& U godini 1811. obreo je francuski general
Paixhans prvu čudnovatu napravu, koja se može
s pravom nazivati prvim automobilskim torpe-
dom, On je na kraju čamca. učvrstio kontaktnu
minu, te ga stavio u gibanje time, što je na
doljnjem kraju upalio veliku raketu, Time je po-
stigao dosta veliku distancu za ciljanje, kakovih
420 stopa. Osim nekoliko neuspjeha Rusa u
krimskom ratu, ne može se govoriti o znatnijem
napretku na polju torpeda do američkog gra-
gjanskog rata. Kongresnim aktom Južnih država
priznat je torpedo u kongresnim aktima, kao po
megjunarodnom pravu dozvoljeno oružje, da su
ga u ratu, što je trajao četiri godine, upotreblja-
vali do 40 puta u obliku ,stalnoga torpeda“ ili

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

 

laguma.

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I

NLELA NA pt ard L SOA SA
U DUBROVNIKU, 14. NOVEMBRA (914.

Prava malenih naroda.

Na 27. prošlog mjeseca održavao je Fritjof
Nansen u Kristijaniji predavanje pod gornjim
naslovom, Započeo je sa Srbijom i Belgijom.
Današnja težnja za asimilacijom naroda, i poli-
tičke sveze velevlasti, bile one germanske, ro-
manske, ili slavenske, po njegovom su mni-
jenju/najveća pogibao za malene narode, jer
sve, to  uništuje / njihovu samostalnost.  Uni-
štenje pak naroda, bilo i najmanjega, uvijek je
veliki zločin, jer nas'j povijest uči, da najveće
kulturne i; političke stečevine imamo zahvaliti
inicijativi malenih naroda. Temeljni je pak uvjet |
opće kulture, da je uvijek iz vana oplemenjena. |

Ako usavršivanje kulture dolazi iz naroda |

| samoga, to donosi sa sobom klicu smrti, kako |

nas uči povijest Kine, Njemačka kultura zna-|
nosti i umjetnosti, ne bi] došla do takvog vi-|
sokog stupnja u/ svom razvoju, čemu se svak
divi, da .nije imala tugjeg impulsa izvana. Mi-
sija je malenih maroda ta, da su oni po-
kusni laboratorij za velike narode i to u po-|
litičnom smjeru, kako dokazuje Švicarska po!
svome zakoniku i Nova Zelandija po svojoj
socijalnoj politici. Treba istaknuti još i to, da/
je princip jednakosti svijeh pred zakonom najprije
proveden kod malenih naroda. Buda i Konfucije
izišli su iz malenih plemena; Goethe i Schiller
napisali su najveća svoja djela za boravka u
Weimaru.

Znanost traži dubinu i samoću, a to je|
teško naći u velikim prilikama. Maleni narodi
imaju pravo na samostalno življenje, stoga je
dužnost braniti njihovu neovisnost proti premoći
velikih naroda.

\

 

Zašto se je Turska uplela u rat.

Visok turski činovnik izjavio je u razgo-
voru sa suradnikom »Neue Ziiricher' Zeitung« :

»Pred četrnajest dana bilo je jasno, da će
sudjelovanje Turske u evropskom ratu biti po-
trebno i neminovno. Kad bi diktirale mir vlasti,
koje se grupiraju oko Engleške, Turska bi bila
izgubljena. Engleška bi onda zaposjela Mezo-
potamiju, a Arabija bi postala njezin vazal, dok
bi francuska dobila Siriju, a Rusija Armeniju.
Što bi onda još preostalo od Turske, posve bi
ovisilo o milosti Engleške, koja bi upotrebila
Osmanlije samo još kao pomoćne! čete protiv
Rusije. Time bi bilo zapečaćeno konačno po-
djarmljenje svih muhamedanskih naroda. No pravo
se podignuće istoka i njegovo zbliženje s e-
vropskom kulturom ne može postići zarobljenjem,

Pravi moderni torpedo izumljen je po Lu-
pisu i Whiteheadu na Rijeci od godine 1864.68.
kao podvodni metak nakon mnogih pokusa. Na
tom temelju konstruirani su torpedi današnjega
vremena. Whiteheadov torpedo imao je oblik
motke ili dugačke ribe, te je bio na gornjoj i
doljnoj strani! provigjen plivaljkama za ravna-
nje; na stražnjem je dijelu imao vijak i pomično
horizontalno veslo. Torpedo sam gragjen je od
ocjeliie bronce, te se sastoji od glave sa po pri-
lici 9 kilograma dinamita, koji se pali na kon-
takt, zatim “aparat za kormilanje u dubljinu, ko-
tao za zrak, stroja i već opisanog stražnjeg dijela.
U kotlu se nalazi komprimirani zrak, koji tjera
stroj za vrijeme plovljenja. Stroj tjera torpedo
pomoću vijka, dočim aparat za kormilanje u du-
bljinu i horizontalno veslo sile torpedo, da plovi
u stanovitom smjeru i stanovitoj dubljini. U no-
vije doba izumljeno vertikalno kormanjenje re-
gulira tijek u svakom poželjnom načinu, Nakon
Whiteheada osobito se je učinio za torpedo za-
služnim austrijski mjernik Obry, koji je na te-
melju Fancoultovog njihala izumio napravu za
reguliranje, U pojedinosti konstrukcije, koja je
kod pojedinih država slična, ne možemo se
upuštati, jer se iste čuvaju kao stroga vojnička
tajna.

Općenito, što se znade o torpedima, jest u
svim mornaricama jednako : 5 metara dužina, 45

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-

PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

RAIN A IN AN
God. X.

već samo mirnom svezom samostalnih naroda
Evrope i istoka. Muhamedanski su narodi zreli
za samosvojni državni razvoj. Oni doduše tre-
baju upliv, pomoć i kapital Evrope, ali Evropa
ne mora kulturno utjecati izrabljivanjem i silom:

Rat, što je sada planuo, nipošto nije rat
protiv evropske kulture, a još manje, protiv kr-
šćanske religije, koja u Turskoj imade više prava
i \slobodština, nego li u gdjekojim  kršćan-
skim državama. Duboka ogorčenost protiv
Rusije, Engleške i Francuske, što već davno po-
stoji u Turskoj, zahvatila je sada takogjer Indiju
i sav Egipat, kako će'to bezuvjetno dokazati sko-
rašnji dogagjaji. Danas se još ni ne može znati,

kako daleko će se razmahati požar, što se je
sada raspirio.«

PorazEngleza u Tihom Oceanu.

Još se nije slegla strava, koju su pretrpjeli
Englezi [poradi navale njemačke mornarice na
englešku obalu, a eto već dolazi druga tužna vi-
jest o strašnom porazu engleškog brodovlja u
Velikom Oceanu blizu  chilenske obale. Kod

| otoka Santa Maria, zapadno od mjestanca Go-

ronel, a jugo-zapadno od grada Concepcion na

| ušću rijeke Bio-Bio, sukobilo se engleško bro-

dovlje, koje se sastojalo od oklopnih krstaša
»Good Hope« (porinut 21, siječnja 1901.; 14.300
tona, brzina 23:8 mor. milja; topovi: 2 po 23:4
cem. 16 po 15 cm., 12 po 7:6 cm; 2 podvodne
cijevi za torpede od 45 cm.; posada 900
momaka) i »Monmouth« (porinut 13. studenog
1910; 9950 tona, brzina 23:9 morskih milja ;
topovi: 14 po 15 cm. i 8 po 7:6 cm.; 2 podvodne
cijevi za torpede od 45 cm,; posada 540 moma-
ka), te zaštičenog krstaša »Glasgow« (porinut 1909.:
4900 tona; brzina 25.8 mor. milja; topovi; 2
po 15.2 cm. 10 po 10.2 cm. i 4 po 47 cm; 2
podvodne cijevi za torpede od 45 cm.; posada
376 momaka) s njemačkim brodovljem, koje se
sastoji od velikih krstaša : »Scharnhorst« i »Gne-
isenau«, te malih krstarica : »Niirnberg«, >Leip-
zig« i »Dresden«, pa je u tom sukobu potpuno
poraženo. »Monmouth« je potonuo za samoga
boja, »Goodhope« je u bijegu naletio na hrid,
pa je takogjer izgubljen, a »Glasgow« se je
jedva spasio bijegom, ali teško oštećen. Njema-
čki brodovi ostali su svi neozlegjeni, pa su se

opet povratili u Valparaiso, kamo su bili stigli
pred nekoliko dana.

Njemačke podvodnice u Kanalu.
Engleški »Times> piše: Najkarakterističnija

epizoda megju vijestima pri kraju prošloga tjedna
bila je ta, da je krstarica »Hermes« u subotu

 

glavi se metka nalazi 90 kilograma praskavoga
pamuka. Torpedo baca se iz posebne cijevi nad
ili ispod vode u željenom smjeru. Čim totpedo
dospije u vodu, počne raditi stroj, a istodobno
rade i aparati za reguliranje. Torpedo preva-
ljuje 15 do 16 metara u sekundi. O vrijednosti
torpeda kao oružja dijele se nazori, ali se mota
priznati, da je torpedo izvršno oružje za ofeh-
sivu, akoprem su moderne oklopnjače snabdje-
vene svim mogućim napravama za obranu protiv
torpeda. Glavno je junačka momčad, pa i ov-
dje vrijedi latinska: »Audaces fortuna adjuvat l«
»J. £.«

Iz glazbenog svijeta — u ratnodoba.

Početkom prošlog mjeseca data je u Za-
grebu sa lijepim uspjehom nova hrvatska ope-
reta »Za kralja i dom«. To je treće glazbeno
djelo Gjura Prejca, autora operete »Kavalir Apašk,
Kao uvijek Prejac je i tu nacijonalan. »Pjesma Za-
gorju« i »zdravica« biseri su nove njegove glazbe,

*

Na 24. septembra o. g. davala se je u Za-
grebu prvi put s vrlo lijepim uspjehom nova ro-
mantična opera »Lopudska sirotica«, krasno djelo
E. S. Vilhara, autora opera »Smiiljaniek i »Ivanj-
ske kraljice«. Vilhar je u ovomi svome najtiovi-
jem djelu išao korak dalje, pišući strogo recita-
tiv prekidajući ga na časove ugodnim načijotial-

 

centimetara promjera i 580 kilograma težine. U

nim motivima, uplićući sve efekte hrvatske f-