CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO iLi ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU: '* IZLAZI SVAKE SUROTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. KINA LALA LO LL LL LALA LS OLSON U DUBROVNIKU, 21. NOVEMBRA 1914. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. God. X. Ratni zajam. - Sadašnji je rat pun velikih iskustvenih tečevina u svakom pogledu. Osobito se je pokazalo, da moć i snaga pojedinih država ne stoji toliko do bogatstva njihova pu- čanstva, koliko do zadovoljstva i jedno- dušnosti njihovih podanika. Napredna Belgija sa uzornim svojim blagostanjem posve je slabo mogla da odoli ajemačkoj željeznoj ruci. Francuska, koja svojim novcem znade, da opskrbi i druge države, sada ne može sa svim svojim ban- kama, da predobije njemačke navale. Bogata Engleška ne može još da se podiči ni jednim junačkim činom kroz ci- jelo: vrijeme ovoga rata, i vara se kad misli, da. će zadnji: milijun odlučiti konačnom po- bjedom, i da žuti »vitezovi sv. Gjurgja« t. j. šterline mogu sve da osvoje, jer novac nije jedino sredstvo za sretan uspjeh rata. Ali kad kažemo, da novac nije jedino sredstvo rata, ne isključujemo, da nije po- glavito, jer poznata je moć i potreba novca osobito u moderno doba. Istinita je i stara riječ: bez novaca nikud i nikamo, a nekmo li u rat. Rat je nezasitni moloh, koji svagdano zobije na milijune novca i po mnijenju naj- vrsnijih vojskovogja novac igra veliku ulogu u ratu. Zato se države i brinu toliko za svoje ratne fondove, koliko za b6jne topove. Sadašnji rat traje eto već četvrti mjesec i teško je proračunati, koliko se je novca potrošilo. I duboki inače ratni fondovi hoće da presuše i zato su se skoro sve zara- ćene države pobrinule da smognu potre- bite svote. Nije samo Rusija, koja francuskim nov- cem uzdržava svoju vojsku, pridigla domaći ratni zajam, a k tomu uzalud tražila novca i kod Eagleške, već je i sama inače bogata Engleška i Francuska to isto učinila. Da- ksko, da se ni Njemačka nije mogla tomu oteti, pri čemu se je sjajno pokazalo i pa- trijotsko oduševljenje i pravo natjecanje nje- mačkog naroda, ko će više da doprinese na oltar domovine u ovim sudbonosnim vremenima. PODLISTAK. Položaj trgovačkih brodova i nji- hovih tereta u vrijeme rata. Svrha je svakoga rata obaliti protivnika, prisilit ga da se ili pokori volji pobjeditelja ili izloži svojoj propasti. S toga upotrebljuju načelao ratujuće stranke, u koliko se u tome ne smatraju zapriječenim od megjunarodnih ugovora, sva ona sredstva, koja ciljaju k ovoj svrhi, i baš idu u tom: pogledu ratne mjere na moru dalje, nego li one na kopnu, U pomorskim ratovima ne ogra- ničuje se samo na to, da se neprijateljska bojna snaga napane i po mogućnosti uništi, već se pošiže i za privatnom vl ji A naša Monarhija, kako je za sluča-| rata bila spremna i dobro izvježbanom' juj | načkom svojom vojskom, i obiljem hrane i zaire i svih modernih ratnih izuma, tako je mudro i razborito bila dobro i financi- jalno opskrbljena, da evo za tri i po puna mjeseca sve sama namiče potrebite troškove za rat i redovito pomaga" obitelji onih, što su pod oružjem. Treba pak još i to istaknuti, da je ovo kroz kratko vri- jeme u našoj državi treća mobilizacija, i da se je za svaku dosta novca potrošilo. Ipak se tim ratni fondovi nijesu iscrpili. To je veoma dobar i radostan znak. I sada nije nikakova čuda, što je i naša Monarhija, iza svijeh zaraćenih država, iz- dala i ona poziv narodu svome za ratni im. A ovaj ratni zajam traži od naroda svoga uz najbolje uvjete. Za dionicu od 100 K nominalne vrijednosti plaća se 97:50 K. Kamatnjak je veći nego li kod drugih ob- veznica: za našu polu Monarhije 5'/e% a sa raznim polakšicama dolazi i do 6%. Prvi coupon dospijeva na 1/4 1915. Ot- platni je rok ustanovljen na 1/4. 1920. Upisivanje traje samo od 16. do 24. ovo- ga mjeseca. Da i manje imućni mogu pri tom su- djelovati, izdaće se obveznice i od 100 K. Upisivanje za ratni zajam već je zapo- čelo s najvećim oduševljenjem. Svak hoće da vrši svoju patrijotsku dužnost, jer uvi- gja, da je ovaj ratni zajam ne samo od velike koristi državi, već da je to pitanje časti, savjesti i održanja svakog poje- dinog čestitog državljanina. Kako se je pozivu za mobilizaciju svak najpripravnije odazvao, tako svak hoće sada, da i svoje novce pozajmi državi, koja će mu ih sigurno čuvati i ne malu dobit na njih plaćati. Poznavajući ljubav i požrtvovnost na- šeg hrvatskog naroda, koju iskazuje u sva- koj patrijotskoj prigodi, više smo nego u- vjereni, da će ne samo imućnici obilno pri- teći u pomoć državi, već da će svaki i siromašniji Hrvat, koji ima slobodno ušte- gjenih 100 kruna, iste odmah posuditi dr- žavi kupujući obveznice ratnog zajma. morskoj deklaraciji od 16 aprila 1856. Ova je najprije ukinula do onda uobičajeno izvršivanje plijena na moru putem t. z, gusarskih lagja (,la course est et demeure abolie“), zatim je odredila, da se privatno vlasništvo, u koliko se ne radi o neprijateljskoj robi pod neprijateljskom zastavom i o ratnom kontrabandu, ne može zaplijeniti. Tim je dakle zaštićena neutralna vlaština na ne- prijateljskom brodu, kao i neprijateljska roba na neutralnom brodu, izim kontrabanda (.le pavillon neutre couvre la marchandise ennemie, dA I' excep- tion de la contrebande de guerre“ ; ,la marchan- Kako se Hrvati junaci odlikuju na boj-| nim poljanama lijevajući potoke krvi za domovinu, tako će znati, da i svoje pri- štednje časovito ustupe na njezinu korist a za što sjajniju pobjedu našeg oružja! Iz Lavova. »Noviny Viedenskie« javljaju iz Lavova: Za sada izlaze ovdje četiri poljačka lista i to: »Gazeta Vieczorna«, »Kurjer Lvovski«, »Slovo Polskie«, »Viek Novy«, te dva ruska lista »Pri- karpatskaja Rusj« i »Lvovskoje vojenoje slovo«. Iz unutrašnje Rusije dopremljeni su u Lavov no- vaci, koji se ovdje vojnički izobrazuju. Ovamo dolaze ruski trgovci, kojt se stalno ovdje zadr- žavaju i prodavaju brašno, trop, duhan i ciga- rete. S židovskim se narodom vrlo okrutno po- stupa, a pojedinci moraju pozdravljati ruske čas- nike. I most na Dnjestru izmegju Mikolajova i Stryja popravlja se. Novac na mitnicama ubire se od seljaka ali bez potvrda. U stanu zastupnika dra. Lowensteina uregjen je lazaret, a pokućstvo je otpremljeno u Rusiju. Od novčanih zavoda ureduju Obrtna banka, Hipotekarna banka i Tr- govačka banka, koje isplaćuju dapače i uloške na knjižice. Dne 27. prošlog mjeseca održan je progon, pa su ruski vojnici pucali kroz prozore! u kuće, Inače je zasad mirno. Stanovnici se boje jedino grozota Rusa, kad se budu povlačiti iz Lavova. Za cijenu od 200 rubalja može se do- bili propustnica i ko samo možu, kupuje ju, da što prije ode preko Stryja. Raspoloženje u Turskoj. Iz Carigrada se javlja: Manifestacije vjer- nosti i odanosti Armenaca naprama Turskoj po- budile su ovdje veliko zadovoljstvo, pa se u turskoj štampi prikazuju kao dokaz za to, da su se izjalovili pokušaji Rusije i Engleške, da ras- pire unutrašnji nemir. Licemjerski manifest rus- koga cara Armencima, veli »Terdžiman«, nigdje nije našao odziva. Riječi carskoga manifesta oslo- bogjenja zarobljenih naroda ispod turskoga jarma ispunit će se tako, kako caru odista nije lebdilo pred očima, kad je potpisao proglas Armencima, koji su odlučili, da čvrsto prionu uz Tursku. Listovi se bave s rezultatom kućnih premetačina u engleškom i ruskom konsulatu, izjavljujući, da silno oružje, što se je pri tome našlo, naj- bolje dokazuje, kakova je pogibelj prijetila Tur- skoj od Engleške i Rusije. U turskoj se javnosti radosno i s ponosom pozdravlja zajedničko istu- panje Turske s Austro-Ugarskom i Njemačkom. Simpatije za savezne središnje vlasti, što su do- dnevni rok, Rusija u ratu sa Japanom japanskim brodovima dvodnevni rok, a Japan ruskim bro- dovima rok od osam dana, da otplove iz luke. Uglavci druge haške mirovne konferencije u o- vom pogledu u toliko su krnjasti, u koliko ne opredijeljuju obvezatnu normu, već izrazuju sa- mo, da bi bilo ,poželjno“ dopustiti neprijatelj- skim brodovima slobodan izlazak. Po spomenu- tim uglavcima isto se pravo ima dozvoliti i onim brodovima, koji, neznajuć, da je buknuo rat, tiču neprijateljsku luku, ili ih se zaustavi na otvorenu moru. Oni nijesu podvrženi pravu ratnog plijena, koja su išla za tim, da se promijeni ovo stanje stvari, imala su do sada samo djelomičnog us- pjeha. Još uvijek vrijedi načelno općenita izreka : Neprijateljska. privatna vlastnost pod neprijatelj skom zastavom ma moru podvržena je zapljeni kao ratni plijen t. j. mogu je protivnički ratni brodovi zaplijeniti, dotično, ako zapljena usljed prilika nije moguća, uništiti. Samo pod: sasma odregjenim uslovima. biva zaštićena privatna vlas- nost n& moru. U tom pogledu dolaze najprije načela u- tvrgjena u danas općenito priznatoj pariškoj po- I dise neutre, &a I' ption de la c b već embargu, lj de guerre, n' est pas saisissable sous pavillon ennemi.“) ti. Sva nastoj Mimoilazeć pojedine d ugovore, ko- jima su pojedine države megjusobno utanačile dalnje uglave u pogledu prava plijenažna moru, ovo je pitanje opet došlo na tapet tek na drugoj haškoj mirovnoj konferenciji god. 1907 na po- ticaj sjeveroameričke Unije. U 6. i 11. uglavku druge haške mirovne konferencije predvigjena su nekoja ograničenja u izvršivanju prava plijena na moru. Po tim uglavcima ima se neprijateljskim brodovima opredijeliti rok, da izagju iz neprija- teljske luke, Takovi su se rokovi davali poli načno i prije. Sjedinjene države u ratu sa Špa- njolskom opredijeliše španjolskim brodovima tro- i radi naknade štete, ili — za slučaj da se opru — uništenju. Bilo bi sva- kako ,poželjno“, da se u slučaju uništenja pre- duzmu mjere za sjegurnost osoba i papira broda. Pretpostavka je ovih odredaba, da izgradnja do- tičnih brodova ne daje naslućivati, e su isti o- dregjeni, da ih se, u slučaju rata, obrne u ratne brodove. Pojam, koji se brod ima smatrati neprija- teljskim, iznesen je u londonskoj pomorskoj de- klaraciji god. 1909. I ako nije još slijedila rati- fikacija ove deklaracije, ipak ćemo navesti nje- zine odredbe, jer pokazuju, koje je pravno sta- novište uvriježeno dand: u ovim _f u kome će se pravcu pravila pomorskog ratnog prava predvidno u buduće razviti. Artikel 57, šes- i| nog | sle postojale, još su se više učvrstile. U Peri se je otvorio javni izvjestiteljski ured, gdje se iz- lažu sve berlinske i bečke ratne vijesti, kao i slike. Tu se vide slike vladalaca Austro-Ugarske *| i Njemačke, vojskovogja i t. d. Iz Bugarske. - Bivši srpski ministar Marinković izjavio je u jednom interviewu, da bi bilo podlo, kad bi Bugarska napala Šrbiju, dok ova vodi rat. Što više, Bugarska mora čekati, dok će se Srbija i Bugarska moći sa istim silama ogledati. K tomu piše podpresjednik sobranja u stambulovističkom glasilu »Volja« slijedeće: Mora se biti Srbinom, da se sa takovom bezobraznošću govori nakon onog podlog napadaja Srbije iza [legja na Bu- garsku, te nakon nečuvenih i nečovječnih zlo- stavljanja i masakriranja macedonskih Bugara po Srbima. Srbija napala je godine 1885. podlo Bu- garsku. Godine 1912., dok je bugarska vojska stajala pred Čataldžom, sklopila je Srbija tajni savez sa ostalim susjedima, da uništi Bugarsku. Kako može dakle danas govoriti sin jednog na- roda o podlosti, čija povijest ne izkazuje ništa drugo doli razbojstva, potajna umorstva, podlost i zlobu. Mi plaćamo skupo bratsku i slavensku namisao. Neizreciv bi bio zločin, kad bi istu jošte i dalje slijedili. Kako može Marinković go- voriti o godini 1912., u kojoj su Srbija i nje- zini saveznici poput ogladnjelih vuka napali Bu- garsku. On može Radku Dimitrijevu poljubiti ruku, koji je, da spasi slavjanstvo, zaboravio na čast generalisimusa i prodaogBugarsku. Marin- ković može biti siguran, dalće Bugarska svoju dužnost ispuniti, te osloboditi Macedoniju iz ralja novoga sužanjstva. — Ovaj članak pobudio je veliku senzaciju. Sultanov proglas. — Sveti rat čitavog islameta, Sultan je izdao proglas na vojsku i mor- naricu, u kojem izjavljuje: Uslijed izdajničkog neprijateijstva Rusije, Francuske i Engleske bila je Turska prisiljena, da napusti mir ida u društvu s Njemačkom i Austrijom prihvati za oružje, da obrani svoja zakonita prava. Rusija, Engleska i Francuska, koje drže na milijune muslimana pod svojoj tiranskom upravom, uvijek su kovale podmukle spletke proti kalifatu, i one su bile prouzročiteljem i začetnikom sve nesreće, što je zadesila Tursku. Prvi udarci, što smo ih zadali neprijateljima s našom mornaricom i s hrabrom našom voj- skom, utvrdili su nas u uvjerenju, da će biti tog poglavlja zaključnog protokola londonske konferencije vrhu pomorskog ratnog prava glasi : Pridržavajuć odredbe vrhu promjene zastave, o- dregjuje se neutralno, dotično neprijateljsko svoj- stvo nekog broda putem zastave, koju on ovlaš- teno nosi. Po tom je jedan brod neprijateljski, ako plovi pod neprijateljskom zastavom ili ako nosi neovlašteno neutralnu zastavu. Promjena zastave, nakon što su započela neprijateljstva, ne mijenja neprijateljsko svojstvo broda. I prije po- četka rata preduzeta promjena zastave nije va- ljana, ako se dade ustanoviti, da jje promjena zastave poduzeta u svrhu, da se izbjegnu poslje- dice skopčane s neprijateljskim svojstvom broda. Nu ako je promjena zastave slijedila 30 dana, pred što je buknuo rat, tad je ona sasvim pra- vovaljana. U pogledu pojma, koja se roba ima sma- trati neprijateljskom, daje artikel 58 londonske deklaracije ovo objašnjenje: Neutralno ili nepri- jateljsko svojstvo robe, koja se nagje na nepri- jateljskom brodu, opredijeljuje se po tome, jeli joj vlasnik član neprijateljske ili neutralne dr- žave. — Kontraband je podvržen oduzmu sa strane vojne sile ratujućih država. Pojam je rat- trabanda danas bitno proširen. Kao ratni kontraband računa se ne samo predmete, koje služe samo ratnim svrhama, već i takove, koji