PRAVA ENA HRVATSKA ai JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM: NA GODINU K 6: $ (NA PO ILi ČETVRT GOĐINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO: NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU: IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI: BROJ STOJI 20: PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI“ ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 530 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. Me. 50t. > U DUBROVNIKU, 28. NOVEMBRA 1914. kN God. X. " Dubrovnik, 27. novembra 1914. Već od postanka svoga imala. je stranka prava da izdrži silne.borbe i teške kušnje, koje: su zadnjih godina postajale sve to teže iisilnije i nesnosljivije. Ali stranka prava riiože' đa se diči i ponosi, da je sve to pretrpjeti znala, a da svoje. riječi, svog. pro- grama. pogazila. nije. Uz isticanje; čuvstava: lojalnosti: prema zakonitoj: dinastiji: :visoko je stranka: prava dizal& hrvatski" barjak i u danima najtežih kušnja; nije prestala da badi hrvatsku, i to čisto hrvatsku svijest i kod inteligencije i kod 'prostog puka; nije dopuštala, da. se grdi bevatsko; ime. bilo kakvim primjesama, iitivljek | se:je:borila: za to; da Hrvat bude stilo“) morao: nazivati :svoj jezik: hrvatskim jezikom kao što se je borila i za sva ostala naravna i historična prava hrvatskog na- roda. ilo I-sadašnje iprilike: obećavaju stranci prava Ostvarenje njezinihi'ideala;: jer: sada: kao ni- kadaćima 'hade; da će se hrvatska narodna i'\državna individualnost u okviru Monar- Tije ojačati. 1 podignuti. Naši su se pro- tivnici često. znali .ismjehavati programu stranke, i tražili su oni druge: ideale, koji su ih doveli, dokle -su-ih dovesti morali, do neminovne propasti, jer to bijahu ne- prirodne i protupravne želje, izvana impor+ tirane, a ne prodirahu iz srca, iz duše, iz čuvstva, hrvatskoga naroda. « Ipak ljuto bi se varao,.ko bi mislio, da su, sada prestale. borbe: i kušnje: za stranku pravajvci da će joji otsle: samo: ruže: cvasti. Neprijatelji: njezini nastaviće i nadalje svoju tdniu raboti rovarenija, ocrnjivanja i iz- jehivanja i proti cijeloj stranci i proti jedinim joj članovima. Valja da će Pi sada: nešto..skrovitiji,.. ali. zato pogibniji. vogje:straike valja: sida < da otvore četiri: oka. Kritični st dani za stranku prava, jer il\&e doči do odlučujućeg glasa, do većine u svim konstitucijonalnim ustanovama, ili će, ostat u.manjini, ali ne. više onako jakoj i:kompaktnoj, već: mrtvoj, Radi. se: dakle.o »bitisilonei:biti« pravaštva. POD LAS TA K. (PERES ti Glezhonog svijeta — u ratno doba. Na. 12.;0. mj. oprostila. se je sa zagrebačkim; općinstvom..vrla operna pjevačica Hrvatica. g,gja Anka Horvat, u ulozi Amnerise u Verdijevoj; »Aidi«,. Pošla je u Dražgjane, gdje su ju anga- žovali. za. dvorsku. operu.uz. sjajne. uvjete, Pome« nute. Vi kazališna: se / dvorana. prelamala od; \pljeska, i gala. Horvat, koja je bila, u. pra- vom smislu riječi, iza predzadnje slike PAMJA Bu gi jen je, rukama. molila, da plje- sak. prestane, .Na izričitu želju. njezinu davala se a, lava u. korist ranjenika, koji. se nalaze bolnici, gdje je.ona revno vršila službu, tene pelnčaske A 8 o mi. m je priregjea: :Mopričuvnoj bolnici br.:2 u zgradi.zagreb; ,zealne gimnazije veliki koncerat, za. ranjenike, :što ga; je: angažo- vala gaja:Anka Horvat, uz sudjelovanje. nekih; dilefantica, i diletanata te: dvojice članova. hrvate skog kazališta; Szetno i slušateljstvo, : sastavljeno: gd; više stotina što. teže što. lakše. ranjenih. voj» nika, ;pratilo.jevosobitim zanimanjem. lijepo : pjer Iskustvo, taj najbolji ali i najskuplji uči- telj, naučilo nas je, da stranci prava nijesu nikada - naudili- toliko vanjski - neprijatelji, koliko podmukla rovarenja i unutrnje raz- mirice. Ove potonje skoro uvijeke su pro- uzrokovane bile od dva glavna faktora, dva kamena smutnje, to jest od slavosrpstva i liberalstva. 1 nijedna stranka, nije toliko pretrpjela od ovih dvaju. razvratnih ideja, koliko stranka prava. Sa. slavosrpstvom smo, nadamo se; već za uvijek obračunali, teško da se ikada više ta ideja opet navrati. Ali ostao je drugi crv, koji znade i ter 'kako da toči pravaško deblo, ostao je u životu liberalizam, koji s vremenom može da. zahvati većeg maha, i da opet prouzroči mnogo: zla: u: našoj stranci, kako ga je: i do sada prouzročiti znao. Moramo istaknuti, da su ova dva duš- manina pravaške misli, slavosrpstvo naime i liberalstvo, uvijek skupa išli, i jedno se od drugoga: lučiti nije dalo. Je li se neko od stranke: zadahnuo bio slavosrpštinom, on ti je istodobno postao liberalač prvoga reda; i obratno, je li jedan zaplovio libe- ralnom strujom, eto ti ga u društvu sa naj- ivatrenijim slavosrbom, i on ti već nije bio ni pravaš, ni Hrvat, već. Srbo-Hrvat, sla- vosrb: i: sve što: hoćeš, samo: ne Hrvat. Liberalne: ideje znaju da se vješto i na razne načine ušuljaju u redove stranke prava, pak da poput pošasti haraju njezi- ne privrženike i stvore nesuglasice, razmi- rice, ocijepljenja, frakcije i. tako stranku o- slabe, a neprijateljima: srce :razvesele; Stranka prava: od svih drugih naših stranaka najvećčma poštuje kršćanska načela i najvećma se do potrebe za njih izlaže. 4| Kušalo se je, da bi se i program stranke oslonio: pozitivno na. katoličkoj . bazi, ali radi raznih razloga, do toga ipak: nije do- šlo. Da li su ti razlozi: bili opravdani ili ne, da li uputni ili neuputni, ostvarivi ili neostvarivi, o tom sada ne ćemo razlagati. Naglasujemo samo, da se je odjelna organizacija, stranke. prava u Šibeniku. bila Češka glazba privlači.u zadnje doba u Nje- mačkoj. sve. višu. pozornost kod kompetentne publike. Tako.je nazad.nekoliko dana priredio Artur Nikisch. u »Gewand-haus«-u, u. Leipzigu, fino. uspjeli .koncerat sa. programom austro-ugar- ske glazbe, gdje. susu se isticala .imena.:. Sme« tana, Dvožak,. Liszi. O tome. koncertu. napisao je referat Walter. Niemann, vrsni. glazbeni spisatelj. On nagoviješta. lijepu :budućnost, . koja .čeka u Njemačkoj. krasnu. glazbu, čeških majstora, onih koje su i u samoj njihovoj domovini njekoji na- zivali — mrtvim; veličinama, * U. .budipeštanskoj .vojničkoj. bolnici držao je poznati: komponist i virtuoz, na. glasoviru grof Geza Zichy. (koji nema desne ruke) jedno zani- mivo, predavanje ranjenim vojnicima,. koji su.na- kon. amputacije ostali bez jedne ruke. Time ih je vrlo utješio i pokazao, ikako i jednoruki čovjek može biti ljudskomu Guć koristan, član; Ciganski glazbari io kao: i prije; neu« \momao sviraju. u. ovo .ratao doba. po: budipeštan- skim; restauracijama, .samo su morali svoj pro- igram. nešto. promijeniti. Morali su. naučiti svirati carevku i »Wacht am Rhein«,.jer ove. himne. je+ \dnako, sada. oduševljavaju. peštansko :općinstvo kao. i Rakoczyjev. marš i Kossuthova: himna. vanje, sviranje.i šaljive. scene.. Zaista. neobičam koncerat | hi 1 « postavila na izričito kršćanski program, i da se niko nije toliko zalagao i za vjeru i za svećenstvo do prvaka stranke u Ši- beniku, koji su na žalost kasnije zaplovili drugom “strujom i postali najveći neprija- telji crkve i svećenstva. Svećenstvo je u stranci prava, osobito u Dalmaciji, ne samo. znameniti već odlu- čujući faktor. I zasluge svećenstva za pra- vašku ideju ne: mogu se i ne smiju pre- mučati. Mlagje je svećenstvo listom sve pristalo uz pravašku stranku i znalo, da se za istu bori i žrtvuje, da trpi i da pod- nosi, te baš megju svećenstvom nalazimo pravih mučenika za pravaške ideale. Iako je nekolicina od starijeg svećenstva pristajala uz: narodnu stranku, ipak, kad je Ova stupila u savez sa naprednom-demo- kratskom strankom, svi su uvigjavniji sve- ćenici ostavili napredne-narodnjake, te se ili pridružili pravašima ili ostali sa strane, pra- teći uz to simpatijom rad stranke prava. Dušmanin je dakle stranke onaj, koji uvo- di unjezine redove liberalna načela, dotično krši kršćanska načela. Jer je očito, da ono, što crkva ne može da odobri, ne može ni svećenstvo. Ako dakle vodstvo stranke prava: hoće da se dade na nešto, gdje do- lazi u koštac sa priznatim kršćanskim na- čelima, eto time stvara najveći razdor u stranci, kopa joj grob, od sebe odalečuje svećenstvo, taj jaki pravaški faktor. Ovo ističemo sada u ovim kritičnim danima, e da vodstvo stranke dobro pazi, što radi. Stranka prava, stranke je buduć- nosti, ako bude u njezinim redovima sloge i kompaktnosti. Liberalizam tu slogu ruši, njemu dakle nema mjesta u stranci prava. Van snjime, pa ma pod kojom firmom došao, i. stranka će prava kao zdravo stablo. rasti i napredovati, širiti se sve dalje i dalje, okupiti Hrvate u jedno kolo i učiniti ih jakim i nepredobivim čimbenikom. mm OBN TRS U šancima pred Toul-om sastavili su hrabri njemački vojnici i svoje — pjevačko društvo. Jedan pruski. stražmeštar, upravitelj. toga hora, uspio je, dozvolom. zapovjednika divizije, da sa- kupi sve pjevače ujedno i da se produciraju u crkvici u Thiancourt-u, Ulazeći u crkvicu svaki je od njih kod crkvenih vrata položio svoju pušku. Ispjevali su tri» hora, (tri krasne stare njemačke patriotske pjesme, gdje se ističu ratne nevolje i grozote, ali i hrabrost vojnika, koji, predavajuć svoju: sudbinu u. božije ruke, spravni su da se hrabro bore i padnu za milu domovinu. Crkvica je bila prepuna vojnika, žena i djece. Svi su zapanjeni slušali lijepi pijev, turoban i ujedno: majestozan. Kad je pjevanje svišilo, voj- nici pjevači izašli su tiho iz crkvice, prihvatili svaki svoju pušku i povratili se — svojim š * Klub. »Polyglott«: bečkog trgovačkog društva zamolio je profesora A. G; Vitolo, da drži jedno predavanje. .Ovaj je. predavao ob ovoj temi : »Tri glasovita pjevača; Caruso,, Bonci i Battistini«, gdje je-vješto prikazao ova tri glasovita talijan« ska lirska. umjetnika. U Kenyermezu. (kod Grana, u. Ugarskoj) na- lazi se. veliki :tabor ruskih zarobljenika, gdje je zapovjednikom. prijazni i ljubezni generalmajor Linhart, koji dobro govori ruski, Zarobljenici se Zauzeće Crnog Vrha. Neki borac naše vojske pripovijeda 0 na- vali na Crni Vrh slijedeće: Za noć bila je izde- na zapovjed napasti svim silama na neprijatelja, te ga odlučno baciti na čitavoj liniji. Mi sme stajali pred Crnim Vrhom — za nas kota 708 — koji prema nutrinji zemlje vlada cijelini polo- žajem. Sve su visočine bile već u našim ruka- ma, osim Crnog Vrha. Visočina ta već je od sa- ravi tako utvrgjena, te se je činilo, da ju nije moguće zauzeti. Čim je poduzeta navala, činilo se je, da će se čitavi brijeg srušiti na napadače — toliko je kamenja padalo sa Crnog Vrha. Već dan prije opće navale otvorena je užašna vatra iz topova. Vrhove su zaposjela tri neprijateljska bataljuna. Da se razvije bojna crta; terrain je u- pravo grozan, Za juriš javilo se dragovoljno:700 osoba. To je bio prevelik broj, da bi se mogao upotrebiti obzirom na lokalne prilike. Kapetan je dakle odabrao 280 momaka, s kojima je po+ duzeo juriš. Razvio se žestok boj na bajunete uz slabu topovsku vatru. Boj je. trajao, jedva de» set minuta i vrh je bio u rukama naših Hiribrik lovaca. No ovi se ne zadovoljiše samo time, Oni zarobiše. još 370 srpskih vojnika, tri kapetana i sedam podčasnika. Kad je vrhunac zauzet, zaori čitavom bojnom crtom hrvatska himna »Lijepa naša domovina«, te kraljevka, kao. i odušegljeno klicanje našem vladaru. Oduševljeno se klicanje i pjevanje čulo sve do podno Crnog Vrha, »s. L.x Zauzeće Valjeva. Dopisnik »Az Esta« javlja. ove potankosti o zauzeću Valjeva: Naše su čete prodile, do podno grada u pet četa. Od ovih se četa ona, što je stupala: prema istoku, bacila na obranbenu silu grada sa strane takovom: žestinom, da je za kratak čas slomila srpsku defenzivu. Kros otmj prorov u bojnoj crti srnula je ova četa u Va- ljevo. Drugi dio srpske vojske, koja.je ovako bila presječena, udario je prema jugoistoku, da izmakne onim našim četama, koje su se sve više primicale sa sjevera. Njihova je težnja bila, da što: prije dopru do Kolubare, Tu su htjeli preći | preko mosta, a onda ga dići u zrak. Tomy. di- jelu vojske zapovijedao je general Pavao Jurišić Sturm. Nije ih pratila sreća, jer je domalo, teška katastrofa snašla tu četu. Jedna je naša pukov- nija, da to nije general Sturm ni opazio, uspe- redo jurila kroz šumu sa. srpskom. vojskom i stigla prije do rijeke Kolubare, nego li bježeća srpska vojska. Došavši onamo, zaustavila se naša hvale na nj, da s njima vrlo lijepo postupa. Da zarobljenici grčko-istočne, religije mogu idovo- ljiti svojim vjerskim dužnostima, odregjen je, je dan ugarski grč.ist. svećenik, koji im. svake ne: djelje vrši službu božiju, na svrhu koje zapjevaju »Mnogaja ljeta« za našeg cara. "Iza: svojecvečer- nje molitve ispjevaju oni jednu: kiticu svoje sa rodne himne. Tu se je ustrojio i. pjevački: zbor od 20 ljudi. Ovaj: se dobro: uregjeni zbor. zarobljenika rado producira, pa. i. pred. generalom. Liphastona Pjevaju magjarsku himnu na magjarskom jeziku, pa: onda razne ruske pjesme. Ustome! zbori ima i koji moskovski ZD pjevači I Jaques Dalcroze io je na stranu nsped jatelja Njemačke i gorit ski protest, Taj je poznati glazbenik + ujedno! autor »sistema ritmičke gimnastike« i za toliko godina umjetnički upravitelj glasovitog artističkog- odgojnog zavoda u Hellerau (Leipzig). Na glas je izašla i predstava. Gluck-ovog»Orfeja« pod njegovom upravom izvedena od učenika ;i uče- nica pomenutog zavoda. Dalcroze je, kako dokazuje sada :bečki, mu- zikalni kritičar Ludvik Karpsth, rogjen _u... te je violinist Henry Marteau svirao u. Bi crozove. kompozicije, davši. oglasiti, da,će upoznati sa ovim domaćim. talentom. g x