CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM .U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA iDOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I.OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. —/ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, IZA OGLASE 20-PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. Br. 504. U DUBROVNIKU, 19. DECEMBRA 1914. God. :X. Sadini položaj foke prati djevice izmegju »Katoličke Udruge« i »Hr-| Razumljivo je to, nu ipak — “sve ima svoje| vata van pravaša? — — — Tako će nam 1sli- u granice. v e U više smo navrataka pisali o sadaš- njim našim prilikama i potanko ih raščinili. Prikazali smo cijeli historijat slavosrpske i liberalne ere: njihove uzroke, njihov me- gjusobni odnošaj, njihove posljedice i nji- hove žrtve, kao i njihov bankrot. Zatim smo uočili zgodni i važni mo- menat za stranku prava, kako joj se sada otvaraju novi vidici i kako joj sviće zora ljepših dana. Ona -je ; stranka : budućnosti, u njoj leži nada i spas: samostalnosti i slo- bode hrvatskoga naroda. A sada je red, da se malo pobliže o- bazremo na -unutrnje prilike stranke, na njezin sadašnji. život. Svrnemo:li .pogled ponajprije na kul- turno središte i ognjište naše, na bijeli Za- greb-grad a' s njim i na Banovinu, to vi- dimo, da je tamo stranka prava imala naj- žešćih borba i najtežih kušnja i to ne sa- mo.sa moćnom i. goropadnom srpsko-hr- vatskom: koalicijom i liberalcima svake vr- sti, već još gore sa Milinovcima, nekada- njim svojim suboriocima. . .. Dosta.se je sjetiti .zadnjeg...zasjedanja hrvatskoga sabora, da razumijemo junačko držanje i herojsku borbu pravaša za hrvat- ske svetinje: za hrvatsko ime, za hrvatsku svijest i hrvatsko more. I u tom času, što se imalo da doživi od Dr. Mile?! Uskočio on megju slavosrbe pak siplje na stranku takovih uvreda, ka- skovih joj:ni najgori dušmani nanosili nijesu. I'puče razdor, da ga ni sadašnje okol- nosti iscijeliti ne: mogoše te sva nastojanja oko. sjedinjenja ostaju bezuspješna,.a boji- mo-se, hoće li.doći i do zbliženja, jer po- našanje dra. Mile u; prošlom saborisanju ne može'se lako zaboraviti. On ne: samo :da se ne dade lako oprati od svog srbofilizma i liberalizma, već javno u svom glasilu »Hrvat«. odbija. a.limine i svaki . pokušaj pregovora. U Bosni i Hercegovini mislimo, da je puno bolje. Sadašnji rat ostranio je sve za- PODLISTAK. BIOGRAD (liistorička studija) Napisao prof. Dr. Božo Cvjetkovič. U. Srednji vijek. Za balkansku povijest traje stari vijek +sve do (smrti : vizantijskoga 'ćesara 'Mavrikija :(602), Iza njegove smrti silne avarske: i slovenske na- vale: pokopaše klasičnu 'starinu u balkanskim 'zemljama davši početak srednjemu vijeku, Silne 1 ke, ke i druge popi pokopaš “staru geografijsku nomenklaturu na Balkanskome poluotoku ; stvoriše nove nazive (ili :nove: forme gradova i varoši, | što više manje) ostadoše do dana A ju: prvih gradova Balk w'srednjemu vijeku: dolazi stari:Singidunum pod 'novim' nazivom Biograda, vrlo: uobičajenog: ape- Hlativa: kod: Slovena 'svijeh krajeva; (romejski se ovaj grad nazivaše BeXeypd48a, | romanski Alba Graeca, (germanski +Wizzenburch: (Weissenburg), a magjarski Nandor Fej6rvar, ++Povijest' grada Biograda: u'srednjemu: vijeku !' pokazujevrlo šaroliku isliku raznih težnja poli- itičke i gospodarstvene - naravi te se: ovdje okri- žahu. Njegova historija u VII. i VIII. stoljeću u ! glavnome stalno bilježi konačno smještenje juž- A labskuli vatske Zajednice«, a uvjereni smo, da se tu razdor neće više pojaviti, jer sada je više nego ikada. potrebita :sloga svijeh, što pravo i zdravo hrvatski misle i osjećaju. I.u Dalmaciji morali su pravaši mno- go da pretrpe. Ne samo što je slavosrpska klika sipala na njih svakovrsnih objeda, već je znala tako jako djelovati, da je često prouzrokovala darmar u pravaškim redovi- ma. Najćutljiviji je bio za stranku razdor u Šibeniku, gdje su dva znamenita pravaška čimbenika, Krstelj i Drinković, tako žesto- ko istupila, da su htjeli u svemu nadvisiti d.ra -Milu. -Ali-srećom -njihov istup nije i- mao većih posljedica, osim «što stranka ža- li, da je izgubila dvije vrsne. sile, .u koje je svak polagao velike nade i na koje bi se sada u pokrajini dosta računalo. Ali po: svim hrvatskim zemljama ':hr- vatska je svijest jače uzbugjena, i pravaška načela svuda triumfiraju. Slavosrpska se je inteligencija pritajala i tako narod pušta sa- da na miru. Ali pogibao još nije minula. Slavosrbi — lukavi kako su nastojat će, da se bilo kako dočepaju izgubljenih pozicija, pak će znati, da se ušuljaju iu pravaške redo- ve, e da u svoje doba opet prouzroče ne- slogu. Zato moramo biti na oprezu, da sva odlučujuća mjesta zauzmu prokušani borci za hrvatska prava, čelik Hrvati, a:ne koje- kakvi vrtikape, propalice i puzavci. Sadašnji je položaj stranke više nego znamenit, i zato vogje stranke treba budno da bdiju,. dase uzdrži kompaktnost .u_na- šim redovima, e da. složno i jednodušno budemo znali današnje prilike :što bolje u- poraviti na veću korist i na ljepšu buduć- nost mile nam Hrvatske! Nekoliko riječi sumišljenicima. Posvećuje Pravaš. Ratne vijesti i narod. Ratna trzavica zahvatila nas posvema! Ra- zumljivo je donekle još u ovako strašnom ratu, gdje su milijoni pod oružjem, gdje je ratno kolo malne cijeli svijet, pa je i sve naše utom vrtlogu. tihu plemensku diobu pod raznim imenima; izi ovih će se tijekom povijesti stalno razviti na- rodna imena i ostati stalnom tačkom u politič- kom pogledu kasnijih vremena. U trećem deceniju IX. stoljeća Bugari se domogoše pokrajine Biograda i Srijema. Oko godine 885 residirao je u Biogradu Borita, na- mjesnik kneza Borisa. U Biogradu na Dunavu sjedio je 878 biskup Sergije, a ova biskupija (episcopatus Belogradensis) bijaše jedna od naj- starijih i najvećih bugarske države. No ratoborni Srbi prekidali su Bugarima vezu izmegju pokra- jina Biograda i Srijema te maćedonskih posjeda. Vizantinci podjarmiše Bugarsku u XI. stoljeću i dopriješe sve do Biograda 1018. Tako susrećemo u Biogradu u XI. i XII. stoljeću vizantijskoga stratega ili duxa, a imao je osobitu brigu, da brani drž megje proti napadajima Turkije ili Ugrije. Iz ovog vremena vizantijskoga vladanja u Biogradu imamo jedan spomen o ovome gradu od arapskog geografa Edrisi iz Ceute, pitomca kordovske škole u Španiji ; on piše u svome geo- grafijskome djelu, koje sastavi na dvoru Roge- ra II, da je »Belgradum« dobro napučeni i cva- tuči grad imajući velike hramove, Baš ova na- pučenost i cval Biograda bila je atraktivnom tač. kom za Ugre, koji upru svom silom, da ga do- biju u svoje ruke. Ta ovo je bila polazna tačka za čarobni istok i prvo uporište jake premoći na niti Slovena na'Balkanskome poluotoku i prvu Balkanu, Od Biograda preko Kostoca, Niša, So- Bezbroj novina leti od ruke do ruke..., Ljudi zastaju na buljuke pred izlozima i:bulje u izvješene brzojavke... raspravlja se, šapuće, prigovara ... po kavanama i sastancima diplo- mati dijele svijet... neki znadu i ono što niko drugi... a politika i strategija u svakog na — malom prstu. Umišljaju se, junače :se .. . a me- giutim rat ide svojim putem, traži žrtve u krvi i novcu, iznenagjenja su na dnevnom redu, a strašne posljedice groznog. rata sve bliže. Da tako rade: obični badavadžije, koji se u opće i onako po cijeli dan dosagjuju, to razu- mijemo. Nekima je to 'dobro došlo, da se is- taknu na tugji račun. Neki uz grozne ratne vi- jesti prikriva svoje opake namjere; a neki bi rado u mutnu lovio. Neki... neki... nu, osta- vimo to, da nas ko krivo -ne shvati. — Sudeć po tome, a gotovo po nekim našim “novinama, kao da našemu narodu i ne treba ništa do li hrpa jednostavnih ratnih vijesti. Dok drugi rade i rukama i nogama, pa ne zapuštaju niti najsit- nije mrvice, ako je mogu sebi: u koristi izrabiti, kod nas je jedini posao — razgovor o ratnim prilikama, koje .nmam domaće novine kao bada- vadžijama danomice u najobilnijoj mjeri serviraju. Pametan čovjek doduše. govori o ratu i njegovim zgodama, razlaže o raznim pitanjima, koja izbijaju na površinu, ipak najviše misli na ratne posljedice i svoje. potrebe, pak gleda, kako da se za svaki slučaj obezbijedi i unapredi. Što radi pametan pojedinac, to treba da radi i cijeli narod. Narod, :da zaštiti svoju narodnu indivi- dualnost, svoj politički i ekonomski napredak. Na to su u prvom redu pozvani predstavnici naroda, vogje i ugledniji sinovi njegovi, a za tim svi mi ostali, Na to su pozvani svegi, a pogotovo u ovo sudbonosno doba, kada je od prijeke potrebe i življi rad i svestraniji, a i ve- liki oprez. Pusti li se ovako. i dalje nepozvane da rade — lako da se postrada! Novinstvo je prva i glavna poluga. Sveta je za to dužnost dotičnih urednika, da uz ratne vijesti uvijek drži i budnu narodnu svijest i u- pozoruju na potrebe i pogibelji, na sve što bi narodu koristilo ili bi ga moglo zaskočiti, To je prvo, što htjedosmo: da priglavimo našim sumišljenicima. Stranka. prava. Govorimo .o hrvatskom narodu, govorimo o pravašima; to..se razabire iz naslova, a i iz novina, kroz koje govorimo. Zašto samo: sumi- šljenicima pravašima ? Zar su pravaši samo Hr- vati, a stranka prava hrvatski narod ? Ima li Hr- fije (Sredec), Plovdiva, Drinopolja .tecijaše naj- važniji trgovački drum . Balkanskog poluostrva do čarobne vizantijske prijestonice. Posjed ove važne žile kucavice osjeguravaše u strategijskom i trgovačkom pogledu gospodstvo nad većim di- jelom Balkana. Ali važnost ovog trgovačkog dru- ma ne sabiraše.se.samo na Balkan ;. udaraše i u dalje krajeve, Ovaj put, silno važan u vrijeme rimskog vladanja, 'dugo vremena bijaše jedina staza u saobraćaju izmegju istoka i zapada. Zato ovaj drum ima u povijesti jakog udijela. Vidio je nebrojene +rimske vojske i podnio nemile okr- šaje. Njegovim su smjerom «udarali čopori Hu- na, Avara, Gota, Slovena, pa silne vizantijske, turske i avstrijske vojske. Kako je poznato, ovim putem udarahu i križari, a u najnovije vrijeme njegovim tijekom teče i željeznica .od Biograda do Carigrada. Zato ije Biograd silno trpio: u XII. stoljeću od ugarskih: navala, Kralj Stjepan II. o- svoji Biograd 1124 i razvali mu bedeme i kule do temelja ; ali_mu ni kamenje ne ostavi na miru. On.ovo, pokupi i prebaci .na brodovima ..na.. li- jevu obalu Save, da tamo ponovno gradi: grad Zemun. No kad Vizantinci osvojiše Zemun 1154 i Biograd, naredi ćesar Manojlo, da se odn&seno kamenje opet donese iz Zemuna u Biograd. Ovo je bilo i učinjeno. Vizantijski..vojnici i. ugarski zarobljenici: podigoše ovim starim kamenjem, koje su kresali još stari rimski legijonarci, i novu tvr- glavu u Biogradu, i druge znamenite utvide Ci čno, prigovarati. mnogi, nu — uzalud. Mi se već poznamo .. . a naše ćemo misli iznijeti jasno i otvoreno: ko. uvijek, neka nas čuju u prvom redu sumišljenici, pa i svi drugi. U našem narodu ima više stranaka. Nu zar da govorimo o protunarodnim ? Hrvatskih stranaka imade takogjer više, nu, izuzev stranku prava, sve.su te opasno zaražene ili slavosrp- štinom ili poganim srbizmom. Stranka prava je jedina hrvatska stranka, koja je nepokolebivo stala i danas stoji na braniku hrvatskih svetinja, koja je cijeli svoj rad udesila za hrvatski narod, koja je očuvala i učvrstila i hrvatsku narodnu svijest i pravice naroda. — Eto zašto govorimo pravašima, kad hoćemo da progovorimo Hrvatima. Bit će, da i u drugim strankama ima po- štenih ljudi Hrvata — to ne osporavamo. Nu ti su ili iz neznanja, ili radi osobnosti, ili ob- zira i nehotice štetovali hrvatskom narodu. Da- nas je svakome od tih već jasno: ko hoće da složno radi za svoj hrvatski narod, ne može drugčije već ma pravaškim načelima. Pravaški program, program je hrvatskog naroda; svaki drugi. je samo narodu na štetu. Mnogi su na žalost. pobrkali program i. taktiku, kako da se program u djelo provagja, pa od tuda razne frakcije i mnoge smutnje. Nu to je unutarnje pitanje stranke, pak bise morali neki pravaši ba- rem u ovo sudbonosno doba opametiti. Dok su unutarnje rasprave potrebite, prama vani treba stranka prava da jedinstveno istupa ili najmanje, da jedna frakcija drugu potpomaže. Program stranke prava je jasan; u njem je nedvoumno riješeno naše narodno, političko, državno i dinastično pitanje. Hrvati svi bez razlike u ovo doba svojim izjavama, svojim ra- dom i junaštvom, svojim cijelim bićem odrije- šito i jasno pokazaže, da su im pravaška načela iz duše izvagjena, da je pravaški program, pro- gram njihov, kao naroda, To smo mi pravaši uvijek i naglasivali, jer očita istina, a to ćemo i u buđuće.naglasi- vati. Mnogi su nas crnili, krivo prikazivali, o- govarali, podmetali nam ma svestrane 'tijgja ku- kavičja jaja | Danas to više ne mogu: činjenice i odveć jasno govore. Cijeli je hrvatski narod, n svim svojim pokrajinama, ovom prigodomi to jelom radnjom ravnaše carev vojskovogja SKon- stantin Angelos Philadelphos. Ovaj u isto vrijeme učvrsti Zemun i Niš, “Za: vrijeme vladanja“ tira- nina Andronika Komnena (1180-1183) Bela III. osvoji Biograd, Braničevo, Niš i Sređec (Sofiju), a pri tome ga je jako pomagao srpski knež Ne- manja. Kad je Fridrih I. na trećoj križarskoj vojni 1189. prolazio ovim krajevima, vidje! Biograd, Braničevo, Ravno, Niš i Sofiju u titžnim riiše- vinama, bez ljudi i bez života. Vizantijske "čete dopriješe do Biograda po pošljednji: put za cara Izaka Angela, koji, potukavši Srbe “na Moravi, sastane se na Savi sa svojim tastom “ Belom'IlI. Car Kalojan osvoji Biograd i Braničevo, ali ih već izgubi 1202 u borbi s Ugrima. “Asčn'Il; o- svoji ponovno oba građa. Sredinom XIII. stoljeća dogje cijeli kraj od Željeznih vrata do: ušća Drine u posjed Ugra. Tako dok Srbi : skoro 'dotiše Braničevo, ostade Biograd sa banatom Mačve' t. j. sa zemljištem na Savi od'Biograda'do Drine, u XIII, XIV. i XV. stoljeću najvećim dijelom u: u- garskim rukama. Ovo su' Srbi imali -za'kraljeva- nja Stjepana Dragutina, Stjepana Miliitina,* Stje- pana Dušana i kneza Lazara “ Hrebeljanovića (| 1889). Ćesar Sigizmund' dade :Biograd'“knezu Stjepanu Lazareviću, koji vladaše“ kao tutski va- zal od 1389-1427, Ovaj: primi! grad 'kao gotovu ruševinu pa ga većim: dijelom digne 'iz“ pepela. Podigne jaku tvrgjavu u dvostrukim zidovima, a ova mogaše primiti od 5-6000 momaka; tvr-