CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM .U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA iDOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA I.OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. —/ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
IZA OGLASE 20-PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Br. 504. U DUBROVNIKU, 19. DECEMBRA 1914. God. :X.
Sadini položaj foke prati djevice izmegju »Katoličke Udruge« i »Hr-| Razumljivo je to, nu ipak — “sve ima svoje| vata van pravaša? — — — Tako će nam 1sli-
u granice. v
e

U više smo navrataka pisali o sadaš-
njim našim prilikama i potanko ih raščinili.
Prikazali smo cijeli historijat slavosrpske i
liberalne ere: njihove uzroke, njihov  me-
gjusobni odnošaj, njihove posljedice i nji-
hove žrtve, kao i njihov bankrot.

Zatim smo uočili zgodni i važni mo-
menat za stranku prava, kako joj se sada
otvaraju novi vidici i kako joj sviće zora
ljepših dana. Ona -je ; stranka : budućnosti,
u njoj leži nada i spas: samostalnosti i slo-
bode hrvatskoga naroda.

A sada je red, da se malo pobliže o-
bazremo na -unutrnje prilike stranke, na
njezin sadašnji. život.

Svrnemo:li .pogled ponajprije na kul-
turno središte i ognjište naše, na bijeli Za-
greb-grad a' s njim i na Banovinu, to vi-
dimo, da je tamo stranka prava imala naj-
žešćih borba i najtežih kušnja i to ne sa-
mo.sa moćnom i. goropadnom srpsko-hr-
vatskom: koalicijom i liberalcima svake vr-
sti, već još gore sa Milinovcima, nekada-
njim svojim suboriocima.

. .. Dosta.se je sjetiti .zadnjeg...zasjedanja
hrvatskoga sabora, da razumijemo junačko
držanje i herojsku borbu pravaša za hrvat-
ske svetinje: za hrvatsko ime, za hrvatsku
svijest i hrvatsko more.

I u tom času, što se imalo da doživi
od Dr. Mile?! Uskočio on megju slavosrbe
pak siplje na stranku takovih uvreda, ka-
skovih joj:ni najgori dušmani nanosili nijesu.

I'puče razdor, da ga ni sadašnje okol-
nosti iscijeliti ne: mogoše te sva nastojanja
oko. sjedinjenja ostaju bezuspješna,.a boji-
mo-se, hoće li.doći i do zbliženja, jer po-
našanje dra. Mile u; prošlom saborisanju ne
može'se lako zaboraviti. On ne: samo :da
se ne dade lako oprati od svog srbofilizma
i liberalizma, već javno u svom glasilu
»Hrvat«. odbija. a.limine i svaki . pokušaj
pregovora.

U Bosni i Hercegovini mislimo, da je
puno bolje. Sadašnji rat ostranio je sve za-

PODLISTAK.

BIOGRAD
(liistorička studija)

Napisao prof. Dr. Božo Cvjetkovič.
U. Srednji vijek.

Za balkansku povijest traje stari vijek +sve
do (smrti : vizantijskoga 'ćesara 'Mavrikija :(602),
Iza njegove smrti silne avarske: i slovenske na-
vale: pokopaše klasičnu 'starinu u balkanskim
'zemljama davši početak srednjemu vijeku, Silne

1 ke, ke i druge popi pokopaš
“staru geografijsku nomenklaturu na Balkanskome
poluotoku ; stvoriše nove nazive (ili :nove: forme
gradova i varoši, | što više manje) ostadoše do
dana A ju: prvih gradova Balk
w'srednjemu vijeku: dolazi stari:Singidunum pod
'novim' nazivom Biograda, vrlo: uobičajenog: ape-
Hlativa: kod: Slovena 'svijeh krajeva; (romejski se
ovaj grad nazivaše  BeXeypd48a, | romanski Alba
Graeca, (germanski +Wizzenburch: (Weissenburg),
a magjarski Nandor Fej6rvar,
++Povijest' grada Biograda: u'srednjemu: vijeku
!' pokazujevrlo šaroliku isliku raznih težnja poli-
itičke i gospodarstvene - naravi te se: ovdje okri-
žahu. Njegova historija u VII. i VIII. stoljeću u
! glavnome stalno bilježi konačno smještenje juž-

A labskuli

vatske Zajednice«, a uvjereni smo, da se
tu razdor neće više pojaviti, jer sada je
više nego ikada. potrebita :sloga svijeh, što
pravo i zdravo hrvatski misle i osjećaju.

I.u Dalmaciji morali su pravaši mno-
go da pretrpe. Ne samo što je slavosrpska
klika sipala na njih svakovrsnih objeda, već
je znala tako jako djelovati, da je često
prouzrokovala darmar u pravaškim redovi-
ma. Najćutljiviji je bio za stranku razdor u
Šibeniku, gdje su dva znamenita pravaška
čimbenika, Krstelj i Drinković, tako žesto-
ko istupila, da su htjeli u svemu nadvisiti
d.ra -Milu. -Ali-srećom -njihov istup nije i-
mao većih posljedica, osim «što stranka ža-
li, da je izgubila dvije vrsne. sile, .u koje
je svak polagao velike nade i na koje bi
se sada u pokrajini dosta računalo.

Ali po: svim hrvatskim zemljama ':hr-
vatska je svijest jače uzbugjena, i pravaška
načela svuda triumfiraju. Slavosrpska se je
inteligencija pritajala i tako narod pušta sa-
da na miru.

Ali pogibao još nije minula.  Slavosrbi
— lukavi kako su nastojat će, da se
bilo kako dočepaju izgubljenih pozicija, pak
će znati, da se ušuljaju iu pravaške redo-
ve, e da u svoje doba opet prouzroče ne-
slogu. Zato moramo biti na oprezu, da sva
odlučujuća mjesta zauzmu prokušani borci
za hrvatska prava, čelik Hrvati, a:ne koje-
kakvi vrtikape, propalice i puzavci.

Sadašnji je položaj stranke više nego
znamenit, i zato vogje stranke treba budno
da bdiju,. dase uzdrži kompaktnost .u_na-
šim redovima, e da. složno i jednodušno
budemo znali današnje prilike :što bolje u-
poraviti na veću korist i na ljepšu buduć-
nost mile nam Hrvatske!

 

Nekoliko riječi sumišljenicima.
Posvećuje Pravaš.
Ratne vijesti i narod.

Ratna trzavica zahvatila nas posvema! Ra-
zumljivo je donekle još u ovako strašnom ratu,
gdje su milijoni pod oružjem, gdje je ratno kolo
malne cijeli svijet, pa je i sve naše utom vrtlogu.

tihu plemensku diobu pod raznim imenima; izi
ovih će se tijekom povijesti stalno razviti na-
rodna imena i ostati stalnom tačkom u politič-
kom pogledu kasnijih vremena.

U trećem deceniju IX. stoljeća Bugari se
domogoše pokrajine Biograda i Srijema. Oko
godine 885 residirao je u Biogradu Borita, na-
mjesnik kneza Borisa. U Biogradu na Dunavu
sjedio je 878 biskup Sergije, a ova biskupija
(episcopatus Belogradensis) bijaše jedna od naj-
starijih i najvećih bugarske države. No ratoborni
Srbi prekidali su Bugarima vezu izmegju pokra-
jina Biograda i Srijema te maćedonskih posjeda.
Vizantinci podjarmiše Bugarsku u XI. stoljeću i
dopriješe sve do Biograda 1018. Tako susrećemo
u Biogradu u XI. i XII. stoljeću vizantijskoga
stratega ili duxa, a imao je osobitu brigu, da
brani drž megje proti napadajima Turkije ili
Ugrije. Iz ovog vremena vizantijskoga vladanja
u Biogradu imamo jedan spomen o ovome gradu
od arapskog geografa Edrisi iz Ceute, pitomca
kordovske škole u Španiji ; on piše u svome geo-
grafijskome djelu, koje sastavi na dvoru Roge-
ra II, da je »Belgradum« dobro napučeni i cva-
tuči grad imajući velike hramove, Baš ova na-
pučenost i cval Biograda bila je atraktivnom tač.
kom za Ugre, koji upru svom silom, da ga do-
biju u svoje ruke. Ta ovo je bila polazna tačka
za čarobni istok i prvo uporište jake premoći na

 

niti Slovena na'Balkanskome poluotoku i prvu

Balkanu, Od Biograda preko Kostoca, Niša, So-

 

Bezbroj novina leti od ruke do ruke...,
Ljudi zastaju na buljuke pred izlozima i:bulje
u izvješene brzojavke... raspravlja se, šapuće,
prigovara ... po kavanama i sastancima diplo-
mati dijele svijet... neki znadu i ono što niko
drugi... a politika i strategija u svakog na —
malom prstu. Umišljaju se, junače :se .. . a me-
giutim rat ide svojim putem, traži žrtve u krvi
i novcu, iznenagjenja su na dnevnom redu, a
strašne posljedice groznog. rata sve bliže.

Da tako rade: obični badavadžije, koji se u
opće i onako po cijeli dan dosagjuju, to razu-
mijemo. Nekima je to 'dobro došlo, da se is-
taknu na tugji račun. Neki uz grozne ratne vi-
jesti prikriva svoje opake namjere; a neki bi
rado u mutnu lovio. Neki... neki... nu, osta-
vimo to, da nas ko krivo -ne shvati. — Sudeć
po tome, a gotovo po nekim našim “novinama,
kao da našemu narodu i ne treba ništa do li
hrpa jednostavnih ratnih vijesti. Dok drugi rade
i rukama i nogama, pa ne zapuštaju niti najsit-
nije mrvice, ako je mogu sebi: u koristi izrabiti,
kod nas je jedini posao — razgovor o ratnim
prilikama, koje .nmam domaće novine kao bada-
vadžijama danomice u najobilnijoj mjeri serviraju.

Pametan čovjek doduše. govori o ratu i
njegovim zgodama, razlaže o raznim pitanjima,
koja izbijaju na površinu, ipak najviše misli na
ratne posljedice i svoje. potrebe, pak gleda, kako
da se za svaki slučaj obezbijedi i unapredi. Što
radi pametan pojedinac, to treba da radi i cijeli
narod. Narod, :da zaštiti svoju narodnu indivi-
dualnost, svoj politički i ekonomski napredak.
Na to su u prvom redu pozvani predstavnici
naroda, vogje i ugledniji sinovi njegovi, a za
tim svi mi ostali, Na to su pozvani svegi, a
pogotovo u ovo sudbonosno doba, kada je od
prijeke potrebe i življi rad i svestraniji, a i ve-
liki oprez. Pusti li se ovako. i dalje nepozvane
da rade — lako da se postrada!

Novinstvo je prva i glavna poluga. Sveta
je za to dužnost dotičnih urednika, da uz ratne
vijesti uvijek drži i budnu narodnu svijest i u-
pozoruju na potrebe i pogibelji, na sve što bi
narodu koristilo ili bi ga moglo zaskočiti,

To je prvo, što htjedosmo: da priglavimo
našim sumišljenicima.

Stranka. prava.

Govorimo .o hrvatskom narodu, govorimo
o pravašima; to..se razabire iz naslova, a i iz
novina, kroz koje govorimo. Zašto samo: sumi-
šljenicima pravašima ? Zar su pravaši samo Hr-
vati, a stranka prava hrvatski narod ? Ima li Hr-

fije (Sredec), Plovdiva, Drinopolja .tecijaše naj-
važniji trgovački drum . Balkanskog  poluostrva
do čarobne vizantijske  prijestonice. Posjed ove
važne žile kucavice osjeguravaše u strategijskom
i trgovačkom pogledu gospodstvo nad većim di-
jelom Balkana. Ali važnost ovog trgovačkog dru-
ma ne sabiraše.se.samo na Balkan ;. udaraše i
u dalje krajeve, Ovaj put, silno važan u vrijeme
rimskog vladanja, 'dugo vremena bijaše jedina
staza u saobraćaju izmegju istoka i zapada. Zato
ovaj drum ima u povijesti jakog udijela. Vidio
je nebrojene +rimske vojske i podnio nemile okr-
šaje. Njegovim su smjerom «udarali čopori Hu-
na, Avara, Gota, Slovena, pa silne vizantijske,
turske i avstrijske vojske. Kako je poznato, ovim
putem udarahu i križari, a u najnovije vrijeme
njegovim tijekom teče i željeznica .od Biograda
do Carigrada. Zato ije Biograd silno trpio: u XII.
stoljeću od ugarskih: navala, Kralj Stjepan II. o-
svoji Biograd 1124 i razvali mu bedeme i kule
do temelja ; ali_mu ni kamenje ne ostavi na miru.
On.ovo, pokupi i prebaci .na brodovima ..na.. li-
jevu obalu Save, da tamo ponovno gradi: grad
Zemun. No kad Vizantinci osvojiše Zemun 1154
i Biograd, naredi ćesar Manojlo, da se odn&seno
kamenje opet donese iz Zemuna u Biograd. Ovo
je bilo i učinjeno.  Vizantijski..vojnici i. ugarski
zarobljenici: podigoše ovim starim kamenjem, koje
su kresali još stari rimski legijonarci, i novu tvr-
glavu u Biogradu, i druge znamenite utvide Ci

 

čno, prigovarati. mnogi, nu — uzalud. Mi se već
poznamo .. . a naše ćemo misli iznijeti jasno i
otvoreno: ko. uvijek, neka nas čuju u prvom redu
sumišljenici, pa i svi drugi.

U našem narodu ima više stranaka. Nu
zar da govorimo o protunarodnim ? Hrvatskih
stranaka imade takogjer više, nu, izuzev stranku
prava, sve.su te opasno zaražene ili slavosrp-
štinom ili poganim srbizmom. Stranka prava je
jedina hrvatska stranka, koja je nepokolebivo
stala i danas stoji na braniku hrvatskih svetinja,
koja je cijeli svoj rad udesila za hrvatski narod,
koja je očuvala i učvrstila i hrvatsku narodnu
svijest i pravice naroda.

— Eto zašto govorimo pravašima,
kad hoćemo da progovorimo Hrvatima.

Bit će, da i u drugim strankama ima po-
štenih ljudi Hrvata — to ne osporavamo. Nu
ti su ili iz neznanja, ili radi osobnosti, ili ob-
zira i nehotice štetovali hrvatskom narodu. Da-
nas je svakome od tih već jasno: ko hoće da
složno radi za svoj hrvatski narod, ne može
drugčije već ma pravaškim načelima. Pravaški
program, program je hrvatskog naroda; svaki
drugi. je samo narodu na štetu. Mnogi su na
žalost. pobrkali program i. taktiku, kako da se
program u djelo provagja, pa od tuda razne
frakcije i mnoge smutnje. Nu to je unutarnje
pitanje stranke, pak bise morali neki pravaši ba-
rem u ovo sudbonosno doba opametiti. Dok su
unutarnje rasprave potrebite, prama vani treba
stranka prava da jedinstveno istupa ili najmanje,
da jedna frakcija drugu potpomaže.

Program stranke prava je jasan; u njem
je nedvoumno riješeno naše narodno, političko,
državno i dinastično pitanje. Hrvati svi bez
razlike u ovo doba svojim izjavama, svojim ra-
dom i junaštvom, svojim cijelim bićem odrije-
šito i jasno pokazaže, da su im pravaška načela
iz duše izvagjena, da je pravaški program, pro-
gram njihov, kao naroda,

To smo mi pravaši uvijek i naglasivali,
jer očita istina, a to ćemo i u buđuće.naglasi-
vati. Mnogi su nas crnili, krivo prikazivali, o-
govarali, podmetali nam ma svestrane 'tijgja ku-
kavičja jaja | Danas to više ne mogu: činjenice
i odveć jasno govore. Cijeli je hrvatski narod,
n svim svojim pokrajinama, ovom prigodomi to

jelom radnjom ravnaše carev vojskovogja SKon-
stantin Angelos Philadelphos. Ovaj u isto vrijeme
učvrsti Zemun i Niš, “Za: vrijeme vladanja“ tira-
nina Andronika Komnena (1180-1183) Bela III.
osvoji Biograd, Braničevo, Niš i Sređec (Sofiju),
a pri tome ga je jako pomagao srpski knež Ne-
manja. Kad je Fridrih I. na trećoj križarskoj vojni
1189. prolazio ovim krajevima, vidje! Biograd,
Braničevo, Ravno, Niš i Sofiju u titžnim  riiše-
vinama, bez ljudi i bez života.  Vizantijske "čete
dopriješe do Biograda po pošljednji: put za cara
Izaka Angela, koji, potukavši Srbe “na  Moravi,
sastane se na Savi sa svojim tastom “ Belom'IlI.
Car Kalojan osvoji Biograd i Braničevo, ali ih
već izgubi 1202 u borbi s Ugrima. “Asčn'Il; o-
svoji ponovno oba građa. Sredinom XIII. stoljeća
dogje cijeli kraj od Željeznih vrata do: ušća Drine
u posjed Ugra. Tako dok Srbi : skoro 'dotiše
Braničevo, ostade Biograd sa banatom Mačve' t. j.
sa zemljištem na Savi od'Biograda'do Drine, u
XIII, XIV. i XV. stoljeću najvećim dijelom u: u-
garskim rukama. Ovo su' Srbi imali -za'kraljeva-
nja Stjepana Dragutina, Stjepana Miliitina,* Stje-
pana Dušana i kneza Lazara “ Hrebeljanovića
(| 1889). Ćesar Sigizmund' dade :Biograd'“knezu
Stjepanu Lazareviću, koji vladaše“ kao tutski va-
zal od 1389-1427, Ovaj: primi! grad 'kao gotovu
ruševinu pa ga većim: dijelom digne 'iz“ pepela.
Podigne jaku tvrgjavu u dvostrukim zidovima, a
ova mogaše primiti od 5-6000 momaka; tvr-