Poor s rr I NHS S NRNNNNINISNNNHSNNNENN Aki Lo CIJENA JE LISTU SA IDONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9, KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — UMNO UTUŽIVO U DUBROVNIKU: IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. S U DUBROVNIKU, 24. DECEMBRA 1914. me &od. X. BOŽIĆ. 1 na zemlji mir ljudima dobre volje! Od kada je vijeka i svijeta teško da se je u sličnom stanju Božić slavio. Već od pet mjeseca čitava je gotovo Evropa u ratnom plamenu, a cijeli svijet pod oružjem, pripravan da svakim časom započne no- vi rat. Pet mjeseca teškog i strašnog vojevanja, a još nikakova glasa o miru, nikakove nade, da će se sve ovo brzo dovršiti!! I eto Božića, blagdana mira i ljubavi, blagdana kućnog veselja, kad svak želi da je na svome, na domaćem ognjištu, u krugu svo- jih milih, a kad tamo cvijet naroda, naj- ljepša snaga puka, daleko je na bojnim poljanama. Svakolika nastojanja vrhovnog glavara svete Crkve, namjesnika Isukrstova na zem- lji, sv. Oca Pape Benedikta XV., da bi pre- stao ovaj strašni rat, a da bi se došlo do pregovora za mir, ostala su na žalost bez uspjeha. š Umni je Papa Benedikt XV. tad došao do nove zamisli. Zamolio je zaraćene vlasti, da bi se barem za vrijeme Božićnih blag- dana utanačilo primirje. od više dana, go- jeći. pri tom opravdanu nadu, da bi se tada mogli započeti pregovori i za pravi i traj- ni mir. s Ovo plemenito pregnuće Angjela mira nastojali su da osujete samo framasoni u Francuskoj i raskolnička Rusija, dočim su se sve ostale velevlasti i države iskazale pri- pravne i sklone, da kroz ovo sveto Bo- žićno vrijeme odlože bojno oružje. + I čudne li stvari! Ko je u Rusiji naj- više uplivao i ometao, da se ne prime pre- govori za primirje ? To je bila vrhovna vlast ruske crkve, sv. Sinod, koji je i tim činom pokazao koliko je proniknut ljubavi kršćanskom, te nanovo dokazao, da se u mržnji prema katoličkoj Crkvi i njezinom Glavaru nalazi skupa sa masonerijom. PODLISTAK BIOGRAD (Historička studija) Napisao prof, Dr. Božo Cvjetković. 111, Novi vijek. Pred svrhu srednjega vijeka, koji izmiče u povijesti padom Carigrada u osmanlijske ruke 1453 slavno je vojevao na Turke Gjuro Kastriota- Skenderbeg u Arbaniji, Ovaj veliki prijatelj Du- brovčana bio je k& čaroban meteor u povijesti arbanaškoga naroda, jer je u njemu probudio sve podvige starih llirA, koji su znali potresti i samim glavnim gradom rimske države. Ovo se isto sada ponovi sa već moćnim osmanskim car- stvom. Zasužnjen Kastriota na sultanovu dvoru znao. je steći ljubav turskog padišaha pa neko obožavanje sa strane cijelog dvora i to zbog've- likog svojeg junaštva i jako razvijene tjelesne konstrukcije. No sva ta slava na sul u dvoru ne izbrisa mu onu žarku ljubav prema domovini i on umače sretno u Arbaniju, gdje ga suple- menici primiše raskriljenim rukama. Plamen u- stanka zahvati gotovo cijelu Arbaniju. Mnoge turske vojske, te bijahu poslane na Arbanlju, raz- biše se o Kastriotovu silu. Pod Kroju pade sam sultan Murat, ali je uzalud kršio svoju silu, jer se je morao bez ikakvog uspjeha povratiti u Dri- nopolje. U ovaj zgodan čas, kad su! Turci po- raženi od Skenderbega, zamisli Ivan Hunjad rat Ali sv. Otac sa svim tim u svom na- stojanju nije sustao, nego se ponovmo o- braćao velevlastima, da se barem za kratko vrijeme obustavi bojno kreševo i napokon, kako se glasa, uspio. I moguća Rusija napokon je uvidila, ka- kovu crnu ljagu baca na se pred cijelim kulturnim svijetom, pak se regbi odazvala željama Vatikana, da se za Božićnih blagdana utanači primirje od 48 sati. Veseli nas ova vijest, ako istinita, jer se ba- rem na dan slavnoga Božića neće prolijevati ljudska krv i jer će zamuknuti strašna smrto- nosna vatra, a naši će vojnici na bojnoj liniji moći da mirno proslave ovaj dan mira. $ A zašto se je Rusija toliko protivila i pristala na samo toli kratko primirje? Ta Rusija se uvijek dičila, da ona najviše na- stoji oko mirovnih konferencija u Hagu, a na jednom huška Srbiju, da izazove rat s našom Monarhijom, i sad nekako teška srca pristaje na toli kratko primirje, Ona neće da izguibi ni malo vremena, u svojoj po- hlepi za uništenjem Njemačke i naše države. Ali ko mačem siječe, od mača će i po- ginuti. Ruska je vojska htjela, da za Ni- koljdana prikaže svom caru zlatnu jabuku, i zato su se prošle sedmice i jake bitke bile, ali su ijjaki porazi stizali silnu rusku vojsku! Odioznost, koju je već do sada Rusija u svijetu uživala, ne može nego da pora- ste ovakovim postupanjem, pak da pro- uzroči još jače nezadovoljstvo i veće ne- mire u njezinim zemljama, a malodušnost u njezinim bojnim redovima. Neprijatelji naše države širili su već do sada, a šire i sada najprotuslovnije lažne glasine o našoj hrabroj vojsci i o svemu i svačemu, pak tako su bili proturili vijest, da je Austrija posvema iscrpljena i da traži mir. Istina je, ona traži mir, ali pravi i trajni mir, a taj se može izvojevati saho ratom. i uoči se s turskom vojskom ma Kosovu polju 1448. Ali je ovdje bio nemilo poražen i pobjegne glavom bez ozbira. I od narodne pjesme 'pro- slavljeni banović Sekule (Ivan Sekel) ostavi na ovome polju svoju glavu. Osmanlije ne nasta- više proganjanjem kršćanske vojske, jer su sami imali velikih gubitaka. Uto:umre sultan Murat, a naslijedi ga mladi i siloviti Muhamed II. Njega je vječno morila želja, da osvoji vizantijski glavni grad Garigrad i tamo udari svoju prijestolnicu spojivši posjede u. Aziji i Evropi. Ovo mu i us- pije pa već god. 1453 pade Carigrad u turske ruke čime i ugasne ono prosvjetno sumce, koje je kroz toliko vjekova bilo 'silnom atraktiv- nom tačkom za sve balkanske krajeve pa na ko- jemu se je ogrijevao i sam Dubrovnik. Iza ove velike pobjede naumi sultan Muhamed, da osvoji Ugarsku i Hrvatsku i prodre dalje u kršćanski svijet, Pošto je ključ Ugarske i Slavonije Bio- grad, to on odluči da osvoji ovaj grad. Na ovaj ga pothvat sokoljaše vrlo važna vijest, da je bilo sve janje rimskog pape, da po- krene:sve kršćanske evropske marode proti isla- mu. U jjulu 1455 osvoji Muhamed dobro : utvr- gjeno i po svojim rudnicima glasovito te po ci- jeloj Evropi poznato Nowobrdo (Novus mons, Novomonte, Nyeuberghe), stalno mjesto dubro- vačkih' trgovaca, rudara i kovničara. U Kruševcu morali su mu lijevati teške opsadne lumbarde za podsjedanje Biograda ne samo Dubrovčani nego i Sasi, Ugri, Italijanci te drugi kršćanski narodi što bijahu-u Srbiji zabavljeni u rudnicima. Počet- tud na Turke, On povede proti njima veliku vojsku kom juna 1456 bio je sultan već pod Biogra- Baš za to, da se uzdrži mir i sigurnost, tr- gnuo je naš sijedi vladar pod stare dane mač proti rušiteljima mira i reda. A Bog, kralj mira, dati će mu, da taj mir pobje- donosno i izvojšti. Svako plemenito čovječje srce željno je mira, navlastito prigodom ovih svetih blag- dana, ali kad ga još nije bilo moguće posti- gnuti, to nas svih tješi nada u konačnu pobjedu, a ta će diktirati uvjete mira. Prokušana hrabrost naše vojske i naših saveznika daje nam najvećeg jamstva, da će ovaj strašni rat za nas sre'10 dovršiti i tad da ćemo puna srca zapjevati : Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje ! Rusija prama svojim narodima. Poznate su sve one odista potresne patnje, progonstva i mučeništva, što podnosi onaj mu- kotrpni narod, kojemu je ko usud dosudio, da bude pod ruskim gospostvom. To je diljem či- tavog svijeta već tako poznato, da se sve to ra- zumijeva iz same jedne riječi: — Rusija. Po dojakošnjim tim gorkim nebrojenim činjenicama, i najzasukaniji rusofili morali su da samim sebi postave upit: Kad Rusija tako postupa sa svo- jim narodima, koji su sve za nju žrtvovali, da što bi s onim, koji bi — po nesreći — dopali pod-njenu vlast ?1 Zaslužuje pak veće pažnje, što sada veli ugledni rumunjski list »Seara« u Bukureštu. Re- čeni list u uvodnome članku upućuje vrhovnome zapovjedniku cjelokupne ruske vojske, welikom knezu Nikoli Nikolajeviću, nekoliko teških ali istinitih i zgodnih primjetaba, te megju.inim kaže : »Ako je veliki knez ozbiljan idealista, ako je.on tako veliki ljubimac slobode, tad mu se pruža najbolja prilika, da u svojoj domovini te svoje ideale djelu privede. On bi trebao da razbije zar- gjane lance, u kojima je ruski narod već vije- kovima sapet: on bi trebao da ostrani brnjicu, koja milijonima Rusa začepljuje usta. Podanici vaše visoke porodice nose brnjicu na licu, kao što je ni najopasniji psi ne nose, i nose lance na nogama i na rukama, pa čak i o vratu, kao najopasniji zločinci. Otvorite vrata na tamnicama, gdje cvijet slavenskog naroda skapava, gdje ide- dom, gdje se sabra do 160.000 turske vojske sa 300 topova i 200 brodova na Dunavu. Ova jaka flota imala je da zapriječi svaki dovoz hrane bi- ogradskoj posadi. Brodovi se povezaše lancima pa'sve lagje skupa sačinjavahu jedan bedem. Na obranu grada diže:se jaka križarska vojska, a na čelu su joj ,tri Ivana* : Hunjad Ivan, Ivan Kapist i papinski legat Ivan Gar- vajal. Turske su lumbarde bile Biograd već ne- koliko 'sedmica pa toliko oštetiše biogradske :be- deme, da:su Turci mogli poduzeti 21. jula ge- neralni juriš na grad. Ali ovaj svrši drugog dana potpunim porazom turske vojske. Do 40.000 Tu- raka pokri zemlju oko Biograda, a sva turska flota na Dunavu bijaše uništena. Sjajna biograd- ska pobjeda silno se dojmi po cijeloj Evropi ; ona matkrili sve vojne čine XV. stoljeća, jer spasi jedno predzigje Evrope, a to je Biograd. Ugar- ska i Hrvatska bijahu ovom sjajnom pobjedom spašene, a možemo slobodno »reći i Evropa, jer bi bila teško suzdržala pobjedonosne Turke, da su.im bila: otvorena iviata = Ugarske i Hrvatske, Uspomenu na:ovu pobjedu slavi katolička crkva na 6. avgusta, a samostanac Ivan Kapistran \bi- jaše: 1690 proglašen svetim od pape Aleksandra Vill. Njegov ogrtač: nalazi! se i dandanas u: sa- mostanu: Male Braće u Dubrovniku i oci Fra- njevci čuvaju ga'kao vrlo: dragu uspomenu. Ovu slavnu obranu Biograda ovjekovječi Kačić-Mio- šić u svome +Razgovoru Ugodnome Naroda Slo- vinskoga.« Godine 1520 sjede ina: osmansko prijestolje | sultan Sulejman Il, el Kenani : (veliki, sjajni). aliste, pjesnici, mislioci ruskog 'maroda tiunu i tako teško ispaštavaju svoje težnje za slobodom i civilizacijom. Ukinite knutu, koja na legjima ruskog naroda ureznje krvavim znakovima ruski despotizam. Ukinite torturu. i vješala, ma kojima su tolike mudre glave ispustile svoj posljedni dah. Ukinite Sibiriju, ono ogromno groblje, u kome su legije junaka i krvavih svjedoka Vaše težnje za slobodom umorene. Pa ako ne ćete da date slobodu svome narodu, tad Qslobodite ba- rem druge narode, koji čame pod ruskim apso- lutizmom. Oslobodite Besarabiju, koju ste pred sto godina lopovštinom oteli i u kojoj više no dva milijona Rumunja stenje pod blatnom rus- kom čizmom. Oslobodite Poljsku, koju ste na krst propeli, i Finsku, koju ste na muke udarili i sve one narode, koje moskovske hordije silom pod nogama drže i koje za slobodom vape |« U Lavovu. Nadčinovnik budimpeštanske tvornice svje- tiljaka primio je ovih dana pismo upravitelja po- družnice u Lavovu. Pismo sadržava ove za- nimljive pojedinosti : Iza kako su Rusi unišli u Lavov, nastojao sam na sve načine, čim sam pohranio robu ma sigurno mjesto i dobro zatvorio trgovinu, da do- gjem u Budimpeštu. Dao sam se najaviti kod ruskog gradskog zapovjednika, koji me prija- teljskim načinom uvjeravao, da mi se neće ništa nažao učiniti, ako bih htio ostati u Lavovu. Da potvrdi ovo obećanje, postavio je počevši od idućega dana rusku stražu pred dućan, Na taj se način nije ništa dogodilo nit meni, nit robi. Grad kao da je izumro; kavane su puste. Sama se jedna kavana dobro posjećuje i to ka- vana Karla Ljudevita, pod imenom »Abbazia«. Izuzevši tri, četiri kuće u Velevoj ulici, grad nije ni malo oštećen. Na električnoj se zeljeznici ne smiju voziti civilne osobe; njome se služi ruski »Crveni Križ« za transport ranjenika. Mnogi rus- ki trgovci, naročito židovi, naselili su se u La- vovu, te se bave prodajom ponajviše čaja i duhana. U svratištu »Imperial« smješten je ruski glavni stožer; ondje je vrlo živahno. -'Mirne -se duše može reći, da se od dvadeset i četiri sata, što ih'broji dan, pijančuje barem 20 sati. Manje tvornice, koje su kod ulaza: Rusa prestale raditi, lagano opet počinju svoju djelatnost. Tvorničati, koji su ovdje ostali, sastali su se koncem pro- Već u februaru druge godine diže se on-.da osvoji Biograd i tako opere ljagu sa osmanske pobjedonosne zastave iz god. 1456. Trebalo je 3000 deva, da prenesu 300 topova pa.prah i olovo, a 30.000 da .nose hranu za: vojsku. .Pred- radnje za opsadu Biograda imao je.da izvede Husrefbeg, : sandžak 'Smederova pa onaj. koji je sagradio glasovitu Begovu. Džamiju..u Sarajevu. U tri krila krenu vojska put Biograda i .stegnu ga svom silom, Na 29. avgusta 1521 morao je grad kapitulirati. Srpsko.stanovništvo ::bude . po- vedeno u Carigrad, a grad iznova dobro utvr- gjen, da bude kao zlatan (ključ: osmanskoga car- stva u daljem prodiranju u kršćanske .evropske zemlje, Pad Biograda bio je (prema: tome. od sil- nih posljedica za kršćanstvo i kulturu. Ravne poljane Ugarske i Slavonije bile:su: sada .otvo- rene Turcima; mogli su: se: slobodno zaletiti sve tamo do Budima a sustaviti se.u.ugarskoj. pri- jestolnici, što se je.i dogodilo. iza. nesretne..mo- hačke \bitke 1526, kadi sultan prodre+do.Budima i odnese uz veliki plijen i glasovitu knjižnicu kralja Matije“ Korvina. Od 1521 malo se; promjeni Biograd... Kule su mu većim dijelom.bile pokrivene olovom: Još postojeća kula »Nebojša« na obali Save, gdjeje prije visilo zvono za alarm; bijaše sada preivo- rena u tamnicu. Drvene: # glinaste kućice. pa-vrlo uske uličice činile: su dosta neugodan.dojam. na putnika promatraoca / baš :kao.i: turska . četvrt iDordžol, koje nestade 1862. Mnogo: je ljepše bilo: otvoreno! podgragje na Savi, gdje su kuće bile većinom u sredini :bašča.) Biograd:je:bio