Poor s rr I NHS S NRNNNNINISNNNHSNNNENN

 

 

Aki Lo

 

 

CIJENA JE LISTU SA IDONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9,
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — UMNO UTUŽIVO U DUBROVNIKU:

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

 

S

 

U DUBROVNIKU, 24. DECEMBRA 1914.

me

&od. X.

 

 

BOŽIĆ.
1 na zemlji mir ljudima dobre volje!

Od kada je vijeka i svijeta teško da
se je u sličnom stanju Božić slavio. Već
od pet mjeseca čitava je gotovo Evropa u
ratnom plamenu, a cijeli svijet pod oružjem,
pripravan da svakim časom započne no-
vi rat.

Pet mjeseca teškog i strašnog vojevanja,
a još nikakova glasa o miru, nikakove nade,
da će se sve ovo brzo dovršiti!! I eto
Božića, blagdana mira i ljubavi, blagdana
kućnog veselja, kad svak želi da je na
svome, na domaćem ognjištu, u krugu svo-
jih milih, a kad tamo cvijet naroda, naj-
ljepša snaga puka, daleko je na bojnim
poljanama.

Svakolika nastojanja vrhovnog glavara
svete Crkve, namjesnika Isukrstova na zem-
lji, sv. Oca Pape Benedikta XV., da bi pre-
stao ovaj strašni rat, a da bi se došlo do
pregovora za mir, ostala su na žalost bez
uspjeha. š

Umni je Papa Benedikt XV. tad došao
do nove zamisli. Zamolio je zaraćene vlasti,
da bi se barem za vrijeme Božićnih blag-
dana utanačilo primirje. od više dana, go-
jeći. pri tom opravdanu nadu, da bi se tada
mogli započeti pregovori i za pravi i traj-
ni mir. s

Ovo plemenito pregnuće Angjela mira
nastojali su da  osujete samo  framasoni
u Francuskoj i raskolnička Rusija, dočim su
se sve ostale velevlasti i države iskazale pri-
pravne i sklone, da kroz ovo sveto Bo-
žićno vrijeme odlože bojno oružje.

+ I čudne li stvari! Ko je u Rusiji naj-
više uplivao i ometao, da se ne prime pre-
govori za primirje ? To je bila vrhovna
vlast ruske crkve, sv. Sinod, koji je i tim
činom pokazao koliko je proniknut ljubavi
kršćanskom, te nanovo dokazao, da se u
mržnji prema katoličkoj Crkvi i njezinom
Glavaru nalazi skupa sa masonerijom.

PODLISTAK

BIOGRAD
(Historička studija)

Napisao prof, Dr. Božo Cvjetković.

111, Novi vijek.

Pred svrhu srednjega vijeka, koji izmiče u
povijesti padom Carigrada u osmanlijske ruke
1453 slavno je vojevao na Turke Gjuro Kastriota-
Skenderbeg u Arbaniji, Ovaj veliki prijatelj Du-
brovčana bio je k& čaroban meteor u povijesti
arbanaškoga naroda, jer je u njemu probudio
sve podvige starih llirA, koji su znali potresti i
samim glavnim gradom rimske države. Ovo se
isto sada ponovi sa već moćnim osmanskim car-
stvom. Zasužnjen Kastriota na sultanovu dvoru
znao. je steći ljubav turskog padišaha pa neko
obožavanje sa strane cijelog dvora i to zbog've-
likog svojeg junaštva i jako razvijene tjelesne
konstrukcije. No sva ta slava na sul u dvoru
ne izbrisa mu onu žarku ljubav prema domovini
i on umače sretno u Arbaniju, gdje ga suple-
menici primiše raskriljenim rukama. Plamen u-
stanka zahvati gotovo cijelu Arbaniju. Mnoge
turske vojske, te bijahu poslane na Arbanlju, raz-
biše se o Kastriotovu silu. Pod Kroju pade sam
sultan Murat, ali je uzalud kršio svoju silu, jer se
je morao bez ikakvog uspjeha povratiti u Dri-
nopolje. U ovaj zgodan čas, kad su! Turci po-
raženi od Skenderbega, zamisli Ivan Hunjad rat

Ali sv. Otac sa svim tim u svom na-
stojanju nije sustao, nego se ponovmo o-
braćao velevlastima, da se barem za kratko
vrijeme obustavi bojno kreševo i napokon,
kako se glasa, uspio.

I moguća Rusija napokon je uvidila, ka-
kovu crnu ljagu baca na se pred cijelim
kulturnim svijetom, pak se regbi odazvala
željama Vatikana, da se za Božićnih blagdana
utanači primirje od 48 sati.

Veseli nas ova vijest, ako istinita, jer se ba-
rem na dan slavnoga Božića neće prolijevati
ljudska krv i jer će zamuknuti strašna smrto-
nosna vatra, a naši će vojnici na bojnoj
liniji moći da mirno proslave ovaj dan
mira. $

A zašto se je Rusija toliko protivila i
pristala na samo toli kratko primirje? Ta
Rusija se uvijek dičila, da ona najviše na-
stoji oko mirovnih konferencija u Hagu, a
na jednom huška Srbiju, da izazove rat
s našom Monarhijom, i sad nekako teška
srca pristaje na toli kratko primirje, Ona
neće da izguibi ni malo vremena, u svojoj po-
hlepi za uništenjem Njemačke i naše države.

Ali ko mačem siječe, od mača će i po-
ginuti. Ruska je vojska htjela, da za Ni-
koljdana prikaže svom caru zlatnu jabuku,
i zato su se prošle sedmice i jake bitke bile,
ali su ijjaki porazi stizali silnu rusku vojsku!

Odioznost, koju je već do sada Rusija
u svijetu uživala, ne može nego da pora-
ste ovakovim postupanjem, pak da pro-
uzroči još jače nezadovoljstvo i veće ne-
mire u njezinim zemljama, a malodušnost
u njezinim bojnim redovima.

Neprijatelji naše države širili su već do
sada, a šire i sada najprotuslovnije lažne
glasine o našoj hrabroj vojsci i o svemu i
svačemu, pak tako su bili proturili vijest,
da je Austrija posvema iscrpljena i da
traži mir.

Istina je, ona traži mir, ali pravi i trajni
mir, a taj se može izvojevati saho ratom.

i uoči se s turskom vojskom ma Kosovu polju
1448. Ali je ovdje bio nemilo poražen i pobjegne
glavom bez ozbira. I od narodne pjesme 'pro-
slavljeni banović Sekule (Ivan Sekel) ostavi na
ovome polju svoju glavu. Osmanlije ne nasta-
više proganjanjem kršćanske vojske, jer su sami
imali velikih gubitaka. Uto:umre sultan Murat,
a naslijedi ga mladi i siloviti Muhamed II. Njega
je vječno morila želja, da osvoji vizantijski glavni
grad Garigrad i tamo udari svoju prijestolnicu
spojivši posjede u. Aziji i Evropi. Ovo mu i us-
pije pa već god. 1453 pade Carigrad u turske
ruke čime i ugasne ono prosvjetno sumce, koje
je kroz toliko vjekova bilo 'silnom  atraktiv-
nom tačkom za sve balkanske krajeve pa na ko-
jemu se je ogrijevao i sam Dubrovnik. Iza ove
velike pobjede naumi sultan Muhamed, da osvoji
Ugarsku i Hrvatsku i prodre dalje u kršćanski
svijet, Pošto je ključ Ugarske i Slavonije Bio-
grad, to on odluči da osvoji ovaj grad. Na ovaj
ga pothvat sokoljaše vrlo važna vijest, da je bilo
sve janje rimskog pape, da po-
krene:sve kršćanske evropske marode proti isla-
mu. U jjulu 1455 osvoji Muhamed dobro : utvr-
gjeno i po svojim rudnicima glasovito te po ci-
jeloj Evropi poznato Nowobrdo (Novus mons,
Novomonte, Nyeuberghe), stalno mjesto dubro-
vačkih' trgovaca, rudara i kovničara. U Kruševcu
morali su mu lijevati teške opsadne lumbarde za
podsjedanje Biograda ne samo Dubrovčani nego
i Sasi, Ugri, Italijanci te drugi kršćanski narodi
što bijahu-u Srbiji zabavljeni u rudnicima. Počet-

tud

 

na Turke, On povede proti njima veliku vojsku

kom juna 1456 bio je sultan već pod Biogra-

 

Baš za to, da se uzdrži mir i sigurnost, tr-
gnuo je naš sijedi vladar pod stare dane
mač proti rušiteljima mira i reda. A Bog,
kralj mira, dati će mu, da taj mir pobje-
donosno i izvojšti.

Svako plemenito čovječje srce željno je
mira, navlastito prigodom ovih svetih blag-
dana, ali kad ga još nije bilo moguće posti-
gnuti, to nas svih tješi nada u konačnu
pobjedu, a ta će diktirati uvjete mira.

Prokušana hrabrost naše vojske i naših
saveznika daje nam najvećeg jamstva, da
će ovaj strašni rat za nas sre'10 dovršiti i
tad da ćemo puna srca zapjevati :

Slava Bogu na visini, a na zemlji
mir ljudima dobre volje !

 

Rusija prama svojim narodima.

Poznate su sve one odista potresne patnje,
progonstva i mučeništva, što podnosi onaj mu-
kotrpni narod, kojemu je ko usud dosudio, da
bude pod ruskim gospostvom. To je diljem či-
tavog svijeta već tako poznato, da se sve to ra-
zumijeva iz same jedne riječi: — Rusija. Po
dojakošnjim tim gorkim nebrojenim činjenicama,
i najzasukaniji rusofili morali su da samim sebi
postave upit: Kad Rusija tako postupa sa svo-
jim narodima, koji su sve za nju žrtvovali, da
što bi s onim, koji bi — po nesreći — dopali
pod-njenu vlast ?1

Zaslužuje pak veće pažnje, što sada veli
ugledni rumunjski list »Seara« u Bukureštu. Re-
čeni list u uvodnome članku upućuje vrhovnome
zapovjedniku cjelokupne ruske vojske, welikom
knezu Nikoli Nikolajeviću, nekoliko teških ali
istinitih i zgodnih primjetaba, te megju.inim kaže :
»Ako je veliki knez ozbiljan idealista, ako je.on
tako veliki ljubimac slobode, tad mu se pruža
najbolja prilika, da u svojoj domovini te svoje
ideale djelu privede. On bi trebao da razbije zar-
gjane lance, u kojima je ruski narod već vije-
kovima sapet: on bi trebao da ostrani brnjicu,
koja milijonima Rusa začepljuje usta.  Podanici
vaše visoke porodice nose brnjicu na licu, kao
što je ni najopasniji psi ne nose, i nose lance
na nogama i na rukama, pa čak i o vratu, kao
najopasniji zločinci. Otvorite vrata na tamnicama,
gdje cvijet slavenskog naroda skapava, gdje ide-

dom, gdje se sabra do 160.000 turske vojske sa
300 topova i 200 brodova na Dunavu. Ova jaka
flota imala je da zapriječi svaki dovoz hrane bi-
ogradskoj posadi. Brodovi se povezaše lancima
pa'sve lagje skupa sačinjavahu jedan bedem.
Na obranu grada diže:se jaka križarska vojska,
a na čelu su joj ,tri Ivana* : Hunjad Ivan, Ivan
Kapist i papinski legat Ivan Gar-
vajal. Turske su lumbarde bile Biograd već ne-
koliko 'sedmica pa toliko oštetiše biogradske :be-
deme, da:su Turci mogli poduzeti 21. jula ge-
neralni juriš na grad. Ali ovaj svrši drugog dana
potpunim porazom turske vojske. Do 40.000 Tu-
raka pokri zemlju oko Biograda, a sva turska
flota na Dunavu bijaše uništena. Sjajna biograd-
ska pobjeda silno se dojmi po cijeloj Evropi ;
ona matkrili sve vojne čine XV. stoljeća, jer spasi
jedno predzigje Evrope, a to je Biograd. Ugar-
ska i Hrvatska bijahu ovom sjajnom pobjedom
spašene, a možemo slobodno »reći i Evropa, jer
bi bila teško suzdržala pobjedonosne Turke, da
su.im bila: otvorena iviata = Ugarske i Hrvatske,
Uspomenu na:ovu pobjedu slavi katolička crkva
na 6. avgusta, a samostanac Ivan Kapistran \bi-
jaše: 1690 proglašen svetim od pape Aleksandra
Vill. Njegov ogrtač: nalazi! se i dandanas u: sa-
mostanu: Male Braće u Dubrovniku i oci Fra-
njevci čuvaju ga'kao vrlo: dragu uspomenu. Ovu
slavnu obranu Biograda ovjekovječi Kačić-Mio-
šić u svome +Razgovoru Ugodnome Naroda Slo-
vinskoga.«

Godine 1520 sjede ina: osmansko prijestolje

| sultan Sulejman Il, el Kenani : (veliki, sjajni).

aliste, pjesnici, mislioci ruskog 'maroda tiunu i
tako teško ispaštavaju svoje težnje za slobodom
i civilizacijom.  Ukinite knutu, koja na legjima
ruskog naroda ureznje krvavim znakovima ruski
despotizam. Ukinite torturu. i vješala, ma kojima
su tolike mudre glave ispustile svoj posljedni
dah. Ukinite Sibiriju, ono ogromno groblje, u
kome su legije junaka i krvavih svjedoka Vaše
težnje za slobodom umorene. Pa ako ne ćete da
date slobodu svome narodu, tad Qslobodite ba-
rem druge narode, koji čame pod ruskim apso-
lutizmom. Oslobodite Besarabiju, koju ste pred
sto godina lopovštinom oteli i u kojoj više no
dva milijona Rumunja stenje pod blatnom rus-
kom čizmom. Oslobodite Poljsku, koju ste na
krst propeli, i Finsku, koju ste na muke udarili
i sve one narode, koje moskovske hordije silom
pod nogama drže i koje za slobodom vape |«

 

U Lavovu.

Nadčinovnik budimpeštanske tvornice svje-
tiljaka primio je ovih dana pismo upravitelja po-
družnice u Lavovu. Pismo sadržava ove za-
nimljive pojedinosti :

Iza kako su Rusi unišli u Lavov, nastojao
sam na sve načine, čim sam pohranio robu ma
sigurno mjesto i dobro zatvorio trgovinu, da do-
gjem u Budimpeštu. Dao sam se najaviti kod
ruskog gradskog zapovjednika, koji me prija-
teljskim načinom uvjeravao, da mi se neće ništa
nažao učiniti, ako bih htio ostati u Lavovu. Da
potvrdi ovo obećanje, postavio je počevši od
idućega dana rusku stražu pred dućan, Na taj
se način nije ništa dogodilo nit meni, nit robi.

Grad kao da je izumro; kavane su puste.
Sama se jedna kavana dobro posjećuje i to ka-
vana Karla Ljudevita, pod imenom »Abbazia«.
Izuzevši tri, četiri kuće u Velevoj ulici, grad nije
ni malo oštećen. Na električnoj se zeljeznici ne
smiju voziti civilne osobe; njome se služi ruski
»Crveni Križ« za transport ranjenika. Mnogi rus-
ki trgovci, naročito židovi, naselili su se u La-
vovu, te se bave prodajom ponajviše čaja i duhana.

U svratištu »Imperial« smješten je ruski
glavni stožer; ondje je vrlo živahno. -'Mirne -se
duše može reći, da se od dvadeset i četiri sata,
što ih'broji dan, pijančuje barem 20 sati. Manje
tvornice, koje su kod ulaza: Rusa prestale raditi,
lagano opet počinju svoju djelatnost. Tvorničati,
koji su ovdje ostali, sastali su se koncem pro-

Već u februaru druge godine diže se on-.da
osvoji Biograd i tako opere ljagu sa osmanske
pobjedonosne zastave iz god. 1456. Trebalo je
3000 deva, da prenesu 300 topova pa.prah i
olovo, a 30.000 da .nose hranu za: vojsku. .Pred-
radnje za opsadu Biograda imao je.da izvede
Husrefbeg, : sandžak 'Smederova pa onaj. koji je
sagradio glasovitu Begovu. Džamiju..u Sarajevu.
U tri krila krenu vojska put Biograda i .stegnu
ga svom silom, Na 29. avgusta 1521 morao je
grad kapitulirati. Srpsko.stanovništvo ::bude . po-
vedeno u Carigrad, a grad iznova dobro utvr-
gjen, da bude kao zlatan (ključ: osmanskoga car-
stva u daljem prodiranju u kršćanske .evropske
zemlje, Pad Biograda bio je (prema: tome. od sil-
nih posljedica za kršćanstvo i kulturu. Ravne
poljane Ugarske i Slavonije bile:su: sada .otvo-
rene Turcima; mogli su: se: slobodno zaletiti sve
tamo do Budima a sustaviti se.u.ugarskoj. pri-
jestolnici, što se je.i dogodilo. iza. nesretne..mo-
hačke \bitke 1526, kadi sultan prodre+do.Budima
i odnese uz veliki plijen i glasovitu knjižnicu
kralja Matije“ Korvina.

Od 1521 malo se; promjeni Biograd... Kule
su mu većim dijelom.bile pokrivene olovom: Još
postojeća kula »Nebojša« na obali Save, gdjeje
prije visilo zvono za alarm; bijaše sada preivo-
rena u tamnicu. Drvene: # glinaste kućice. pa-vrlo
uske uličice činile: su dosta neugodan.dojam. na
putnika promatraoca / baš :kao.i: turska . četvrt

iDordžol, koje nestade 1862. Mnogo: je ljepše

bilo: otvoreno! podgragje na Savi, gdje su kuće

 

bile većinom u sredini :bašča.) Biograd:je:bio