Str. 2. me uvida u politiku monarkije, ali 'sam vazda ustao na obranu toga, da mi jati, da uzdržimo mir, dok je to u časti i pošte- nju moguće. Ja ne bih nikada htio preuzeti od- govornost za tako zvani preventivni rat. Ja od- bijam od sebe svaku pohvalu, koja se tu i tamo javila, kao da bismo mi bili, koji smo rat izazvali. A sve zato, da ovaj rat kasnije ne vo- dimo pod nezgodnim prilikama i kroz nekoliko godina. Na to je ministar-presjednik grof Tisza prikazao retrospektivu dogagjaja onamo od sa- rajevskog atentata, pa sve daljne one korake, koji su poduzeti bili, da se zadobije zadovolj- ština, pa reče: Odmah nakon proplamsanja rata naši ne- prijatelji bili su vrlo neugodno iznenagjeni. Slaba, rasuta, na marazam osugjena monarkija, kako su ju naši neprijatelji prikazivali, pokazala je mnoge znakove mladenačke snage jedinstva i oduševljene požrtvovnosti. Sve nas to ispunja radošću i ponosom, a svijet je zadivilo. Ja me- gjutim priznajem, da je i nas štošta iznenadilo, jer smo već u prve dane rata opazili, da su bili naši neprijatelji već odavna spremni i da su po- šli u boj većom snagom, nego li što se moglo zamisliti. Borba, koja se vodila na sjevernom ratištu, a sa promjenljivom srećom sve, ako po- staje sve to madobudnijom po nas, ifak se još uvijek vodi bez odluke. Nu najbolnije razočaranje zadesilo nas je, da su maše čete, koje su pro- drle u unutarnjost Srbije, morale ovu zemlju is- prazniti. Mene se ne tiče u prvom redu vojnička šteta ove situacije, jer ćemo mi vojničke poslje- dice ovoga uzmaka u najskorije vrijeme opet madoknaditi. Ali me boli, da jedna vojska, koja je stajala u boju protiv numeričke prevage je- dnog u svakom pogledu vanrednog neprijatelja, da je vojska, koja je uz goleme zapreke u ter- rainu u junačkim borbama kroz sedmice i mje- sece upravo grozničavu bravuroznost pokazala, ovu slavu izgubila — bar u očima javnosti, a sve iz tog jednog razloga, jer se od vojske za- htijevalo nešto nadčovječno. Ministar-presjednik bavi se iza toga onim niskim izmišljotinama i glasinama, koje su se pronijele o neslozi Austro- Ugarske i Njemačke. Ministar-presjednik reče : »Naše su vojske prožete uzajamnim pouzdanjem i uzajamnom ljubavlju i štovanjem, a u najisti- nitijem smislu ove riječi. Njemačke i Austro- Ugarske čete zajednički počinjaju sjajna djela». U vodstvu vlada posvemašnja harmonija. Potpuno se podavaju austro-ugarske čete vod- stvu njemačkom, a njemačke opet našem. Pred nekoliko sedmica imao sam priliku, da se na licu mjesta uvjerim o potpunoj solidarnosti iz- megju monarhije i njemačkog carstva. Na inici- jativu ministra izvanjskih posala zaputio sam se u njemački glavni stan, ne da bog zna kakove zapreke maknem ili da riješavam konkretna pi- tanja. Jedina je svrha bila, da tijekom višedne- vnog i povjerljivog zajedničkog boravka pretre- semo u posve neobvezatnoj konversaciji sva ona velika pitanja, koja-su u vezi sa ratom i za o- nom dobom, koja će nakon rata nadoći. Tijekom ovih pretresivanja nijesam mogao samo da utvr- dim obostrano povjerenje, nego sam i opazio, da se nastoji oko toga, kako bi se sva pitanja sporazumno pretresivala i da je ta želja jednako velika kod naših saveznika kao i u nas. Još sam mogao utvrditi, da, gledom ma sađanja i kasnija velika politička pitanja, vlada izmegju političkih vogja obiju velevlasti posvemašnja skladnost. Velika maprezanja, koja čini narod, moraju donijeti ploda. Što se tiče izvanjske po- litike, to se mora stvoriti situacija, kojom će se onemogućiti, da se ponove slični dogagjaji, i to po svoj prilici na dulje vrijeme. Što se tiče unu- tarnjih prilika, rat je dokazao, da magjarska na- rodna država imade privlačivu snagu i da sta- novnici Ugarske bez obzira narodnosti, porijetla i vjeroispovjesti stoje pod dojmom državne vla- sti, koja ih ujedinjuje. Ja ne poričem, da smo stajali i pred ozbiljnim pojavama. Treba da se makne mnogo zlo. Na žalost mora se u vrlo ri- jetkim slučajevima, da se javi i kazan pravedno- sti. Ali u kud i kamo brojnijim slučajevima mi smo u sretnom položaju, da možemo i nagra- gjivati, a najljepša će nagrada biti u tome, da ćemo neumomo raditi i nadalje oko spe i oko probugjivanja povjerenja i osjećaja u svim gragjavima naše domovine. U ratu je i dualizam, na čijim je temeljima mogao magjarski narod svoju samostalnost i nar, tradiciju usćuvati, iz- državao silnu kušnju. Nastojanja oko centraliza- cije, koja se tu i tamo u Austriji javljaju, izgu- biše svaku opravdanost. Nakon kušnja jednog velikog rata, nakon toga opažanja, što je ma- gjarski narod učinio za zajedničke velike ciljeve monarhije i što je u tu svrhu žrtvovao samo je- dan po općenitost pogibeljni lugjak, može da se vrati idejama centralizma. Povjesnica je danas pitanje o strukturi monarhije konačno riješila. Državno pravna trvenja nemaju u imanarhiji pra- va obastati. Ministar-presjednik zaključio je uz veliko| i povlagjivanje prisutuih svoj dugi govor, moleći Boga, da blagoslovi ugarsku domovinu i izra- susret ij prema istoku. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« zivši vruću želju, da magjarski narod pogje u ioi:b a 3 Junaštvo naše pogranične straže. Crnogorski barbarizam. Prošlih dana razvila se je preko crnogorske granice dosta krvava bitka. ,Naša hrabra četa sa- stojala je samo od finansijske pogranične straže, pod zapovjedništvom pričuvnog - nadporučnika g. Julija Troha. Crnogorska pak vojena četa bro- jem je bila više nego peterostruka. Naša četa, premda imagjaše veoma tešku zadaću, ipak joj spretnošću i junaštvom uspije — na opće pri- znanje — da ju sasvim dobro i uspjehom riješi. Napadnuti crnogorci, uza sve što su brojem bili kud i kamo jači, morali su se ustegnuti, zapravo glavom bez obzira uzmaknuti, uz ogromne svoje gubitke. Naprotiv naši junaci, nadčovječno boreći se za Kralja i Domovinu, izgledno osvjetlaše oružje, slavodobitno uspjevši u svome pothvatu, sa relativno sasvim malim gubitcima. Naši pali junaci bili su, kako tačno sazna- jemo, na dostojan način, sa svim vojenim po- častima sahranjeni na našem zemljištu. Crno- gorci su pri uzmaku veći dio svojih poginulih i ranjenih vukli sa sobom, a znatan je broj po- ginulih crnogoraca još i sjutri dan nagjen na mje- stu i oko predjela, na kojem se je bitka vodila. Konstatovala se je pak i ovom prilikom ne- čovječna, divljačka crnogorska ćud na jednom mrtvom junaku, koji je bio ma zvjerski način iznakažen. 'Takovom barbarizmu, još u vijeku napretka i prosvijetljenja, bio bi suvišan i najmanji komenat! Sa ratišta. Početkom nove godine odigrali su se glav- ni dogogjaji u Poljskoj na jugu Visle u sjever- nom području, u Galiciji blizu Uzočkog klanca, u Flandriji blizu Nieuporta, u Francuskoj u Ar- gonama, na sjeveru Verduna i na jugu Verduna blizu St. Michiela. Naše su čete na sjevernom ratištu uz te- ške gubitke za neprijatelja suzbile ruske navale u predjelu Biale i Dunajeca, i na doljnoj Nidi. Trenutačni mir u onim krajevima skrivao je ru- ske priprave za obnovu dosad neuspjele ofensive. Ponovljeni neprijateljski pokušaji, da probiju našu bojnu frontu zapadno i sjeverozapadno Gor- lice, ponovno su se izjalovili uz teške gubitke po neprijatelja. Bojevi su trajali cijeli dan. Naše su čete na juriš zauzele visinu južno Gorlice, o koju su se mnogo otimali. Bio je uništen je- dan neprijateljski bataljun, zarobljen jedan štop- ski oficir i 4 subalterna časnika, te 850 ljudi, a otete dvije strojne puške, i neprijateljski aero- plan, koji je bio oboren. U upornim borbama u prostoru južno Gor- lice, koje se razviše u nepogodi, osigurale su naše valjane čete zaposjednućem važne visine povoljnu bazu za daljnje dogogiaje. U sjevernoj je Poljskoj povoljnije vrijeme omogućilo njemačkom vodstvu, da nastavi ofen- sivu. Ruska je defensivna fronta na istočnoj obali Bzure i Ravke već probita na mnogim mjestima. Ondje, gdje je provala pošla za rukom, povukli su se Rusi u drugu ili treću obranbenu liniju + Zapadno od Visle bilo je nakon višednevne žestoke borbe zauzeto osobito jako utvrgjeno uporište ruske glavne snage Borzynow. Bilo je zarobljeno 1000 ljudi, oteto 6 strojnih pušaka. Tri noćna napadaja Rusa, da dobiju natrag Bor- zymov, bila su odbijena uz teške gubitke Rusa. Istočno od Rave napreduje po malo napadaj Nijemaca, kao i istočno od Bolimowa preko Humina. Zadnje vijesti donose, da su njemačle čete oduzele više neprijateljskih uporišta i prodrle do jednog dijela Sache, i da su tom prigodom za- robile 1300 Rusa i 9 strojnih pušaka. Glede borbe u Karpatima izvijestio je naš glavni stožer, da su napredovanje razmjerno ma- lene austro-ugarske grupe preko Uzočkog klanca zaokupile nadmoćne neprijateljske sile. Rusi se jamačno boje, da bi naše čete mogle razoriti že- dec, što up! ljavaju kao e- e tapnu liniju, koja operira protiv Karpata. Posjed je Uzočkoga klanca sam po sebi, naravno bez svakoga utjecaja na ukupni položaj. Ruske čete, koje su ovamo bačene, umanjuju neprijateljsku vojsku na drugom i možda važnijem mjestu. Na zapadnom ratištu u Flandriji je bilo žestokih bojeva kod Nieuporia. U Argonama su njemačke čete na cijeloj fronti dalje napredovale. O navalama se Francuza na sjeveru Verduna i na jugu Verduna javlja, da su bile vrlo žestoke, Kao zanimljiv simptom prikazuju se manji bojevi na jugozapadu Saarburga. Bojevi blizu Saarburga jamačno su se odigrali na granici Lo- taringije, a to znači, da Nijemci i Francuzi stoje jedni protiv drugih posvuda na granici kao duž granice u Lotaringiji i u Elzasu. Kod Thana otvorio je neprijatelj živu dje- latnost, Iza teškog odolivog ognja na visinu za- padno Sennheima uspjelo je neprijatelju u večer, pošto je razrušio šančeve Nijemaca, da zauzme ovu visinu i k tomu selo Steinbach. Nijemci su visinu ponovno zauzeli borbom na nož. Sa balkanskog ratišta nije stiglo službe- nih vijesti. Samo neki magjarski listovi javljaju, da je počelo novo bombardovanje Beograda. Sa tursko-ruskog bojišta na Kavkazu ja- vlja se iz Carigrada, da su Turci zauzeli Ardah Rusi, koji su pretrpjeli velikih gubitaka, dali su se u bijeg. U turske je ruke dopalo mnogo rat- nog materijala. Na 29/XII. Turske su čete potu- kle 4000 Rusa kod Meyanduwat, 50 kilometara sjeveroistočno Saudschubulak-a, i otele mnogo- brojno materijala. Na Ardehan su Turci navalili s neutvrgjene strane i unišli u grad. Dosad ima dvije tisuće zarobljenih Rusa i sedamdeset časnika. Svi carigradski listovi donose zanosne član- ke ističući vojničku važnost toga čina. I u po- krajini se je proslavila pobjeda svečanom raz. svjetom. 1 U sjednici turske komore pročitan je brzo- jav zastupnika iz Erzeruma Seiff Ullaha, koji se sad nalazi u Tiškerdi (Kavkazija), u kom se veli: »Čestitajuć našoj slavnoj vojsci na izvoje- vanoj pobjedi, čast mi je izvijestit vas, da su na- še čete, koje operiraju u ovoj okolici, na više točaka u okolici Tiškerda pobjedile neprijatelja. Rusi, koji su pobjegli progonu, zarobljeni su u Hossovu. Na taj su način kotari Tauškerd i Ti- škerd, kao i mjesta u okolici posve očišćena od neprijatelja. U naše je ruke palo mnogo hrane i blaga“. Dalje se veli u tom brzojavu : »Svi muslimani na Kavkazu, koji već 37 godina stenju pod barbarskim ruskim despotiz- mom, te su lili krvave suze pogledajuć na Tur- sku, sada su sretni, što će moći proživjeti novi život pod otomanskom egidom, te su me ovla- stili, da izrazim turskoj komori njihove osjećaje nepokolebive odanosti kalifatu«. Iz Erzeruma se javlja, da je onamo stigao i drugi transport ruskih zarobljenika i to jedan časnik i 650 Rusa. I u Albaniji se osjećaju posljedice svetog rata. U pismu, što su ga potpisali moslimi, usta- še su zatražili od Esad-paše izručenje francusko- ga i srpskoga poslanika. Budući da se nije udo- voljilo ovom zahtjevu, počeli su ustaše bombar- dirati grad Drač. Esad-paša obratio se je na ta- lijanskog admirala Patrisa za pomoć. U 3 sata u noći ispalili su talijanski ratni brodovi »Misurata« i »Sardegna« nekoliko topovskih hi- taca na ustaški tabor. Vatra je ustaša doskora umuknula. Potom su se talijanska kolonija, te francuski i srpski poslanik sklonuli na palube talijanskih ratnih brodova. Položaj u okolici Drača postaje sve ozbi- ljniji, jer se ustaše spremaju, da zaposjednu grad, od kojega više nisu daleko, ali prema vijestima, što su vladi na večer stigle, ne prijeti Draču ne- posredna pogibelj, jer Esad-paša raspolaže sa znatnim četama, koje će se energički oduprijeti ustašama. Talijanska je vlada odlučila, da zaštiti koloniju stranaca u Draču, pa će stoga, budi li ustaše s kopnene strane navalili na Drač, admiral Patris staviti strancima na raspol je jedan transportni brod. »Giornale d' Italija javlja iz Drača 4 o, mj. Bitka izmegju četa Esad-paše i ustaša još sveudilj traje. Ustaše imadu mnogo oružja. Esad- paša stigao je u Drač, da se :sa senatom i di- plomatima posavjetuje o boljoj organizaciji ot- pora, te će se odmah vratiti na bojnu frontu i stupiti na čelo četema. Položaj postaje sve oz- biljniji. Ratni brod. ,Sardegna“ još je sveudilj ovdje, a to umiruje pučanstvo i strance. Sitne vijesti. — Njegovo Velič. Ćesar i Kralj imenovao je podmaršala pl. Sarkotića generalom pješadije i podijelio mu čast tajnoga savjetnika. — Za šefa generalnog stožera poglavice Bosne i Hercegovine pl. Sarkotića imenovan je potpukovnik Minich, On je bio do sada šef ge- neralnog stožera 42. domobranske divizije, pro- zvane »vražija divizija«, te se nalazi na bojnom polju, gdje je odlikovan križem za zasluge. Svoje- vremeno je bio profesor na akademiji Ludovika u Budimpešti. Zadnjih je godina do početka rata boravio u Zagrebu. . — »Vojni naredbeni .list« donaša: Car je maredio, da se general pješadije Liborij vitez Frank premjesti u inu na vlastite molbe, koju je predao iz zdravstvenih obzira. — Ni. Vel. Ćesar i Kralj podijelio je linijskom poručniku Egonu Lerchu, kao priznanje za hra- bro i uspješno vogjenje podvodnog čamca »U XIl.« pred neprijateljem, viteški križ Leopoldova reda s ratnom dekoracijom; nadalje i fregatnom poručniku na podvodnjači »U XIl.« Ernestu Zac- cariji (Hrvatu iz Šibenika), kao priznanje za hra- hro držanje pred neprijateljem, željeznu krunu 11, razreda sratnom dekoracijom. Ostala je po- Br. 507. medalju za hrabrost, dijelom srebrnu medalju za hrabrost 1. razreda. — Javljaju iz Mesine, da je francuski ad- miralski brod »Courbet«, proti kojemu je austrij- ski podvodni brod »XII.« ispalio dva torpeda u otrantskom tijesnu, potonuo kod Valone. Ad- miral i veći dio posade spasili su se na ostale francuske brodove. Drugi torpedo, što ga je ispa- lila podvodnjača »XIl.«, pogodio je oklopnjači »Courbet« po sredini te ju probušio. — Stručnjaci svih listova složni su u to- me, da je ratni brod »Formidable« potopljen neprijateljskim torpedom i da nije nabasao ma minu. »Daily Telegraph« veli, da je ovaj gubitak sa gledišta mornarice najozbiljniji udarac, što ga je neprijatelj do sada zadao engleskoj mornarici. — »Vossische Zeitung« javlja iz Carigrada : Fetva protiv novog egipatskog khediva Hussein- Kemala proglašuje, da ga svako može ubiti i obvezuje svakog Muslimana, da ga ubije. Čim bude fetva biti u Egiptu poznata, imalo bi pre- stati gospostvo khediva. — Za vrijeme Božićnih svetkovina zarobili su naši na sjevernom ratištu 37 časnika i 12.698 ljudi. — Službeno se saopćuje: Ukupni broj rat- nih zarobljenika, koji se nalaze u Njemačkoj, iznosi 8138 časnika i 577.875 vojnika. U to ni- jesu ubrojeni zarobljenici kod progona u ruskoj Poljskoj, ni oni koji se prevažaju. Zarobljenici se dijele ovako : Francuza : 3459 časnika, 215.905 momaka, 7 generala; Rusa: 3575 časn., 306.294 momka, 18 generala; Belgijanaca: 612 časnika, 36.852 momka, 3 generala; Engleza 492 časn. i 18.824 momka. — Dosad objelodanjena listina engleških gubitaka sadrži imena 3694 časn., 39.675 momaka. — Iz Ženeve javlja »N. W.J.»: Iz Pariza se piše, da je u broju od subote službenih novina francuske vlade objavljeno svrgnuće osamnaesto- rice francuskih generala pobudilo veliko čugjenje. Izmegju svrgnutih francuskih generala ima de- vet zbornih zapovjednika. — »Baseler Nachrichten« javljaju iz Milana, da je onamo stigla vijest iz Shanghaja, da je lučki kapetan u Rangunu (glavni obalni grad u Birmi) opomenuo parobrode, koji voze u siam- skim vodama, neka se čuvaju parobroda »Ago- che«. Na tom se parobrodu nalaze njemački mornari, oslatak »Emdenove« posade, sa 4 po- morske puške, koji. nastavljaju operacije proti parobrodima. »Agoche« je potopio već više o- balnih brodova. I parobrod za ugljen, »Oxford«, uzeli su Nijemci i pretvorili ga u pomoćnu kri- žaricu. Ova su dva broda do sada uvijek izbjegla savezničkom ratnom brodovlju. — U Pompejima otkrivene su neobično krasne ville sa dobro sačuvanim prvim sprato- vima i stepenicama. Sobe imadu prekrasno đe- korisane mramorne stijene, podove od mozaika, mramorne stolove, naslikane ormare, te napokon potpuno sačuvane krevete. Našlo se i devet lje- šina, megju njima jedna mlada djevojka, kako grli majku svoju tražeći pomoć. — Nacionalističko glasilo »Idea Nazionale« primjećuje k vijestima o osnovi francuske vlade glede proglašenja aneksije Tunisa, da bi se o- stvarenje ove osnove vrlo nemilo dojmilo ne samo u francuskim kolonijama, što ih nastavaju mul danci, već takogjer napose u Italiji. List mnije, da sadašnji trenutak nije podesan za pro- vedbu aneksije. — Ministar financija Ribot izjavio je do- pisniku lista »Politiken«, da ratni troškovi Fran- cuske od početka rata iznose šest miljarđa fra- naka. Osim toga Francuska je angažirana u Bel- giji s 250, u Srbiji s 90, u Grčkoj s 20 i u Crnoj Gori s po milijuna, — Jedan list javlja iz Formoze, da je u Paraguayu buknula revolucija, koja je započela pob jedne topničke pukovnije. Tvrdi se, da je predsjednik republike zarobljen. — Po jednoj vijesti »Matina« iznose gu- bitci Rusa, što mrtvih, što ranjenih, do 22 de- cembra 1914:: 1,650.000 ljudi. e — lzišla je ruska narančasta knjiga o uz- rocima rusko-turskoga rata. U njoj je 98 doku- menata. . — Po vijestima s Cetinja, pojavila su se dne 28 pr. mj. dva naša avijatičara nad Barom, te su bacili više bomba, koje navodno nijesu prouzrokovale nikakve štete. — Francuski topnički odjel, koji je bio opre- dijeljen za obranu Lovćena, ali je nakon bez- uspješnih bojeva opozvan, stigao je u Toulon. Zapovjednik pričao je dopisniku jednog toulon- skog lista, da je kralj Nikola primio odjel prije dlaska u audienciju, te je svakom pojedinom podijelio medalju za hrabrost. 4 — Kako javljaju tal. novine, zaplijenjeno je kod jedne izvozne tvrtke u Turinu 4000 vojnih odora, odregjenih za Srbiju. — »Reichspost« javlja iz Berlina, da je pe- trogradski guverner dozvolio u Rusiji zaroblje+ nim austro-ugarskim liječnicima i svećenicima povratak u domovinu. Liječnici su i svećenici dne 14. prosinca otputovali iz Petrograda. — Admiral Lapeyr&re, zapovjednik francu- JI sada podvodnjače »U XII.« dobila dijelom zlatnu sko-engleske mornarice na Jadranu, osjetio se je