Str. 2. nje, jer snijeg i zima onemogućit će Rusima onu vrstu utvrda od zemlje, u kojima su tako vješti, te će i to djelovati na oslabljenje njihove nu- meričke premoći. Nije istina, da je ruski vojnik otporniji od našeg, za kojeg smo se pobrinuli, da bude izvrsno opremljen. — Konačno, završio je Hotzendorf, ja se potpuno pouzdajem u snagu našeg oružja i u čvrsti bratski savez, koji nas veže u ratu sa hra- brom njemačkom vojskom. Ja se čvrsto pouzda- jem, da će kvalitativna vrijednost saveznika nad- mašiti kvantitativnu premoć našeg neprijatelja. Ve- liki broj zarobljenih neprijatelja, što ga imamo, dokaz mi je za to. U tomu je ovaj rat dok da u dvojnoj monarhiji neima narodnosnih ra- zlika, koje bi joj bile na uštrb. Od prvog dana rata jednako se bore svi narodi monarhije zbra- en jedinim osjećajem odanosti habsburškoj ući. Naši zarobljenici u Rusiji i Srbiji. Barun Spiegelfeld, predstojnik obavijesnog ureda za ratne zarobljenike, dao je u »N. Fr. Presse« o udesu naših zarobljenika ove izjave : Kad se je nedavno španjolski poslanik u Beču povratio sa gospodom, koja su ga pratila, sa svoga nadzornoga puta po svim zarobljenič- kim taborima u Austro-Ugarskoj, rekao je u svojoj zdravici ma jednom objedu, da ono što je vidio, zaslužuje udivljenje. Austro-Ugarska ne samo da se je držala ustanova haaškog ugovo- ra, koji odregjuje, kako se ima postupati sa zu- robljenicima, naime kao sa vlastitim vojnikom, nego je daleko prešla ovu vrlo humanu ustanovu. I doista, biti će megju mnogim zarobljenim ruskim časnicima, koji su ili u posebnim zgra- dama ili u vilama i svratištima ukonačeni, malo takovih, koji bi imali razloga, da se tuže, a i ruski vojnik je sa svojim udesom više nego za- dovoljan. Iz tisuće pisama, što ih ruski vojnici šalju kući, razabirem uvijek da ruski vojnik u- pravo hvali svoj udes, koji ga je donio u austro- ugarsko zarobljeništvo, a vrlo sam često čuo, da je ruski vojnik izjavio, da ovdje živi kao u raju. Ako sad pregjem ma pitanje, kako je na- šim zarobljenicima, to moram ustanoviti, da sam prilično točno stekao uvid u položaj naših za- robljenih zemljaka, Jer od priličnog vremena dolazi danomice više tisuća listova iz Srbije i Rusije u Beč, a te listove ja cenzurišem. No promotrimo najprije odnošaje u Rusiji, gdje je ovaj položaj. Vojnici kao i časnici, koji su dospjeli u zarobljeništvo, \otpremaju se sve dalje istočno, tako da sad većinom živu u istočnoj Sibiriji, nedaleko Tihoga Oceana. Oni uživaju neku slo- bodu kretanja, koja im se lako može dozvoliti, jer je bijeg posvema isključen. Iz mnogih listo- va, koje odanle primamo, proizlazi, da se s ča- snicima postupa. prema njihovom stališu, sa vojnicima pristojno i uredno. Iz g lista nijesam razabrao ni traga kakvoj tužbi, osim te, a to je maravno, da naši vojnici čeznu za svojom domovinom, te trpe zbog neizvjesnosti o trajanju svoga zatočenja. Prema pojedinim izvještajima u novinama njemačkoga carstva, došlo je i onamo listova iz Rusije, u kojima pisac veli, da su nje- govi cenzurisani listovi navlaš ružično pisani, jer da bi ga inače stigle teške veksacije. Meni samome nije megjutim stigao u ruke nijedan »PRAVA CRVENA HRVATSKA« skrbljuju ih, ne daju im stana te mogu poginuti od gladi, ako im u pomoć ne priskoče ljudi dobra srca. O tome smo točno upućeni, jer je jedan od naših konsula, gosp. Hoffinger, kad je buknuo rat, bio uapšen te protupravno otpremljen u istočnu Rusiju. Kašnje su ga opet pustili i on nam je pripovijedao, da veliki dio gragjanskih zatočenika bludi po šumama u onom predjelu, gdje se nalaze i ondje traže žir i jagode. Gosp. Holfinger je uvjeren, da je velik dio tih ljudi bez spasa izgubljen, ako im ne dogje pomoć. Naš vanjski ured je sada preko neutralnih dr- žava poveo akciju, da se i sa strane Rusije gra- gjanskim zatočenicim isti postupak, ka- kovim se susretaju i vojnički zarobljenici. Promjene u našem ministarstvu izvanjskih posala. ' »Fremdenblatt« donosi ovo saopćenje: Ministar c. i kr. doma i izvanjskih poslova grof Berchtold, koji je već prije više vremena bio mo- lio Njegovo Veličanstvo, da ga milostivo digne s njegove službe, i opet je ovu molbu obnovio na Previšnjem mjestu. Njegovo Veličanstvo je uvažilo važne osobne razloge, koji su ministra izvanjskih poslova potaknuli na odstup, te je pre- milostivo blagoizvoljelo udovoljiti njegovoj molbi. Za nasljednika grofu Berchtoldu biće ime- movan ministrom c. i kr. doma i ministrom iz- vanjskih poslova barun Stjepan Buridn, kr. ug. ministar na Previšnjem dvoru. ovo Previšnje ručno pismo Njegova Veličanstva grofu Berchtoldu : »Uv jući razloge, koji su Vas potal li, da Mi podastrete molbu, da Vas riješim službe ministra Mojega doma i izvanjskih poslova, odo- bravam u milosti zamoljeno riješenje. Ovim povodom izričem Vam Moju najto- pliju hvalu i Moje potpuno priznanje za odlično službovanje, što ste ga, vodeći taj ured, s po- žrtvovnim predanjem učinili Meni, Mojem domu i monarhiji u miru kao iza sadašnjega velikoga rata, kao i za odlično djelovanje, što ste ga raz- vijali za vrijeme Vašega pregjašnjega diplomat- skoga službovanja. Žalim, što odlazite iz službe, pa Vam u znak Moje trajne naklonosti podjeljujem briljante k velikom krstu Mojega reda svetoga Stjepana.« Wiener Zeitung“ objelodanjuje nadalje carsko pismo na baruna Buriana, kojim se on i je mini I doma i izvanjskih poslova i kojim mu se povjerava predsjedavanje u ministarskom vijeću. Pester Lloyd“ dobiva iz Beča, da promjena u ministarstvu izvanjskih poslova ne znači ni- kakovu političku promjenu. Barun Buridn je u vijeću krune imao odavna ugledan položaj, pa je u zadnje vrijeme imao prilike, da donekle upliva i na vodstvo izvanjske politike. Operacije francuske mornarice u Jadranskom moru, »Joumal de Gćnčve« pokušava u jednom članku opravdati neuspjeh operacija francuske monarice na Jadranu time, što mornarica nema nikakve uporišne točke, a pogotovo, što je fran- cusko brodovlje uslijed toga, jer se je Crna Gora uplela u rat, odregjeno da štiti crnogorsku obalu takav list, pa stoga po ukupnom držim da mogu reći, da je opravdane nade, te se s našim zaro- bljenicima u Rusiji blago postupa. Istina je, da u listovima susretamo tužbe ma nedostatnu odjeću i ma veliku studen. Zato je u tečaju akcija, da se austro-ugarskim zarob- ljenicima pribavi zaštita od studeni. Iz nekojih kra- jeva Sibirije dolaze vijesti, da ruska vlada opskr- bljuje zarobljenike sa toplim ruhom. Uopće se sa zarobljenicima u Rusiji postupa nejednako te to valjda ovisi od raspoloženja pojedinog gu- bernatora prema njima. Odatle dolazi i to, da iz pojedinih gubernija dolazi dopisivanje redo- vito, dočim se iz drugih uopće ne dobivaju nikakova pisma. I od naših zarobljenika u Srbiji dolaze od nekoga doba redovite obavijesti u domovinu. Njihov udes nije tako povoljan, kao što je udes onih, koji se nalaze u ruskom zatočenju, Gotovo svi se tuže na manjkavu hranu, na loše ukona- čenje te mole, da im se pošalje novaca. No čini se, da se s njima postupa pristojno, ali da i oni trpe od sveopćeg nedostatka hrane u zemlji te od manjkave organizacije. Zarobljeni ranje- nici u srbijanskim bolnicama dobro su opskrb- ljivani i dobro se s njima postupa. No i ovdje se poduzimaju mjere, da se zarobljenicima, koji su siromašni, pošalje novaca. No tamnu i mračnu točku u pitanju zarob- ljeništva sačinjava udes gragjanskih zatočenika iz Austro-Ugarske u Rusiji. Ovi bijednici, većim dijelom radnici, odvučeni su u evropsku Sibiriju te ondje u strašno studenim i siromašnim pre- djelima, koji nijesu više daleko od sjevernog po- jamog kruga, prepušteni svojoj sudbini. Ne ob- i da moralno upliviše na pučanstvo. Na taj način bila je francuska mornarica prisiljena, da se od početka rata zadržava u Jadranu, gdje nije mo- gla naći prikladnog uporišta. Zauzeće Kotora pokazalo se je nemogućim. Pobjedonosno opi- ranje toga mjesta pravo je iznenagjenje u ovom ratu. Općenito se je držalo, da se Kotor ne može braniti uslijed dominantnog položaja Lovćena. No ni bombardiranje s Lovćena nije urodilo že- ljenim uspjehom, pa se je morao preko zime evakuirati, Budući da nema uporišne točke, bila je francuska mornarica izvržena napadajima austro- ugarskih torpeda i podmornica. List potom upo- zoruje na boj s podmornicom »U XIl.«, pa veli, da u tom napadaju osobito udara u oči, što se je pojavila nova austro-ugarska podmornica. Broj te podmornice dokazuje, da je već cijela serija podmornica od 7—12, koja je trebala biti dqgo- tovljena do god. 1915.—1916., već sada stupila u službu. Uslijed takvih prilika nastaje pitanje, neće li francuski admiral biti prisiljen, da promijeni svoje dispozicije, te da svoje četiri oklopljene divizije drži izvan Jadranskog mora. Gubitci Francuske_i Rusije. U zadnje vrijeme sve više se javljaju vije- sti o gubitcima vojske trojne entenle, Tako Francuska,“ koja je do sada brižljivo, gotovo sa strahom, krila gubitke svoje vojske, priznaje, da se u javnim bolnicama'i(lazaretima njeguje pet sto hiljada ranjenika, dok ih se u privatnoj njezi nalazi! 300.000, Pribroji li se to- mu, veli jedan francuski list, 400.000 poginulih, Službeni »Wiener Zeitung» objelodanjuje |. onda dobivamo strahoviti broj od 1,200.000 ra- tnih gubitaka. Ali ni taj strahoviti broj još nije potpun, jer mu se moraju pribrojiti još ratni zarobljenici, kojih ima do 300.000, tako da sveukupni broj vojnika, koji su izlučeni iz francuske vojske, iz- nosi 1,500.000, ili više od jedne trećine sveuku- pne francuske obrambene sile. Francusko ratno ministarstvo računa na je- dan dan rata 6000 do 7000 momaka gubitka. Po tomu bi francuski gubitci iznosili okruglo jedan milijun vojnika, ili jednu četvrtinu sve- ukupne obrambene sile. Ruske gubitke naznačio je nedavno pariški »Matin« sa 1,500.000. Sada ispravlja taj broj, te veli, da iznose 2,250.000. Nedavno su izraču- nali ruske gubitke na 2 milijuna, a ratni dopis- nik >Neue Freie Presse« izračunao ih je na 2.5 do 3 milijuna. Prosjekom došli bi do broja od 2,500.000 Rusa, koji su nesposobni za rat, ili jedna dobra trećina sveukupne ruske vojske. Ove ogromne brojke, koje nam zvuče go- tovo nevjerovatno i neshvatljivo, tazjašnjuju nam mnogo toga. Na osnovu tih brojaka shvaćamo, zašto Francuska već zove pod oružje 18-godišnje mladiće, i zašto hoće da obrambenu dužnost pro- tegne do 55. godine. Na osnovu tih brojak shvaćamo, zašto Rusija već mobilizira zadnji po- ziv, opolčenje, i zašto ruski bataljuni mjest 11000 pušaka sada imaju samo 400 do 500. Mi iz tih brojaka crpamo i jednu utješljivu pojavu za nas, a to ex contrario. Ni kod nas, niti u Njemačkoj nijesu još poduzete nikakve izvanredne mjere. Niti su novaci pozvani prije reda svojim četama, a od neizvježbanog pučkog ka istom će sada pridoći prva četiri godišta. Katastrofalni potres u Italiji. Dne 13 ov. mj. u jutro nastao je u srednjoj Italiji strašan potres. U Napoli je trajao 20 se- kundi. U Pozzuolu osjetili [su potres vrlo žestoko. U Monterotondu srušio se uslijed potresa toranj dvokatne gradske vijećnice. Dvije su oso- be ubijene, više njih ranjeno. U Jakinu trajao je potres 12 sekunda. Ra- njen nije niko. U Veroli srušilo se više kuća. Dvije su o- sobe ubijene, šest teško ranjenih, a mnogo njih lako ranjeno. Vijesti, što stižu iz Avezzana, dne-13 o. mj. javljaju, da se je srušio kolodvor. Glasa se, da je u Ajelli počinjena vrlo velika šteta. Govori seo gim žrtvama. Iz mnogih mjesta rimske provincije stižu vijesti o šteti, što ju je prouzrokovao potres. Ta- ko javljaju iz Marana-Agoste, gdje se srušio ko- lodvor, crkveni toranj i više kuća, da ima i ljud- skih žrtava. Iz Filettina javljaju, da se ondje sru šilo vi- še kuća i crkva, a dvije su osobe ozlijegjene. O vrlo ozbiljnim štetama, javljaju takogjer iz Scurcole, Marsicane i Cappadocija. Potres se je takogjer osjetio u Perugiji, Capui i u Pescaru. U Jakinu potres je trajao 12 sekundi. Nitko nije ranjen, ali u crkvi je megju svijetom za- vladala panika, pa je u onoj stisci jedna žena teško ranjena, više osoba lako. Prama vijestima, koje su u večer stigle u Aquilu, potvrgjuje se, da je Avezzano potpuno porušen. (,Giornale d' Italia“ utvrgjuje, da broj preživjelih iznosi 800). Pošto je broj stanovništva iznosio više od 11.000, to mora da je poginulo više od 10.000 osoba. Mjesto Celano i Pescina djelomično su u- ništeni ; itu ima mnogo ljudskih žrtava. Veliki je broj ljudi još ispod ruševina. Takogjer i u Sori bilo je pustošenja, te su skoro sve kuće tako oštećene, da se u njima nemože stanovati. Broj žrtava još je nepoznat. Takogjer i mnoga druga mjesta pokrajine Aquila kao i u rimskoj pokrajini bili su teško od potresa posjećeni. U noći stigao je u Rim željeznički voz sa više stotina ranjenika iz Avezzano; megju njima ima i mnogo teško ranjenih. Oni potvrgjuju, da je Avezzano potpuno porušen. Sa ratišta. su ratištu u tečaju veliki Na sjevernom bojevi na donjoj Nidi i južno od Visle. Poku- šaji neprijatelja, da pregje Nidu sa slabijim si- lama, Nu uspjeli. Tada su Rusi kušali sa jačim silama, da pregju ma više mjesta nizine rijeke, ali su i tada svudafodbiveni uz teške za se gubitke. U isto ren trajao je za više ura artiljerijski boj u okolnim osjecima. Epic je takogjer i 12. o. mj. obnovio pokušaje, da forsira Nidu. Za vrijeme žestokog topovskog boja na cijeloj fronti, prešla je jedna neprijateljska gru- pa prije podne u južnom odsjeku, na ponovi napadaj. Skršila se le ipak u najkraće vrijeme o našu topovsku paljbu. Pobjegla je natrag o- stavljajuć za sobom pred našom pozicijom slo- tine mrtvih i ranjenih. Istodobno počelo se je takogjer južno od Br. 508. bombardirati, da se je tim prisililo Ruse, koji su se tu, zadnjih dana, bili ugnijezdili, da bije+ gom ostave njihove pozicije. _ Pred našim pozicijama u Galiciji i u Kar- patima vlada većim dijelom mir. Magla i snijež- na mećava pogoduje manjim pothvatima naših četa, koji su doveli na raznim mjestima j do us- pjelih napadaja i drugih čarkanja. Zi napadaji zapadno od Visle, uspr- kos slaba vremena, ipak su po malo napredovali. ._, Sa zapadnog ratišta javljaju se znatni us- di Nijemaca nad francusko-engleškim silama, jer su napadaji ovih bili svuda suzbijeni — uz teške gubitke po neprijatelja. i Argonama osvojilo se je francusku u- pornu tačku i zarobilo 2 oficira i 140 ljudi, U istočnom dijelu Argona zarobile se je od 8/1. ukupno 1 majora, 3 kapetana, 13 po- ručnika i 1600 momaka, tako da je u ovom o- era So zom ukupni gubitak Fran- , uračunavši mrtve i GE i ranjene, dosegao do , ,U predjelu Niedporta žestoki artiljerijski bol. E: š ća ole. da su neprijatelji is- nčeve ko i ji Kieupona a ingebruga, predgragja eprijateljski napadaj na kanalu Lab: na Laboisselli — visinama Nauvrona, kao što i seo st. Moet Pi Ao odbiveni. E: a Dezuspješne francuske napadaje na vi- sinaina_ kod Grony uslijedio je nemački pobi napadaj, koji je svršio sa potpunim porazom Francuza i ispražnjenjem visina sj istoč: Cuifies_i s UGO Crouy. Njemački vojnici iz p ih provincija zaposjed; d s cuske pozicije, zarobiše 1700 meti topa i više strojnih pušaka. Naše trupe zapo- sjednuše visine sjeverno i sjevero-istočno Nomeny. Na južnom bojištu Crnogorci se zalijetali sve do naših pozicija istočno od Trebinja, ali ih je naša artiljerija brzo tisnula preko granice. Na srpskom ratištu otpočelo se je prema vijestima sa operacijama. Dunavski monitori bom- bardirali su sa Dunava i Save ponovno Beograd. Srpska vojna uprava, koja taj ratni ispad smatra ie E povukla je sa granice zaštićen j nijela opć E e položaje, a svoj stan pre- ša_tursko-ruskog ratišta čuju se zi uspjesi Turaka. Službeno se iz Carigrada via 14 ov. mj., da turske čete, potpomagane o per- OR napreduju neprestano anu i j mijena m oslobagjaju od Rusa podjar- . . Turske čete postigle su novi veliki u: jer su zaposjele Tabris i Salmas, o pk sljedna aa u ovom predjelu. Rusi, koji su namjeravali, da se uporno brane, ostaviše na cje NJ pozeboke se u neredu. M to meharista, koji sačinjavaju jedan dio engleških posadnih četa u E; se turskim predstražama. seo sz Sitne vijesti. , — Nizozemska je kraljica upravila na vla- darice Njemačke, Engleške, Rusije i Belgije ručno jr ao sadi kojim moli, da porade ruga, da ij i pini prug: se rat što prije svrši i ._ — Kod požara u tunelu podzemne željez- nice u New-Yorku usmrćena je [er osoba, "ok su se 400 otrovale dimom. Kod nesreće je bilo u saobraćaju 500 vlakova sa 300.000 osoba. Svi su vlakovi stali u podzemnom tunelu. Megju općinstvom zavladala je panika, kakove nije tilo otkako postoji željeznica. Nekoliko stotina liječ- nika dohrlilo je na mjesto nesreće. Dok se opet sg pe više dana. — Pruska je vlada zabranila proslavu kar- nevala, kao i sve maškarade i io pokladama. — »Vossische Zeitung« Jr iz Sofije, da je bugarska vlada predala velevlastima memo- ranđum, u kojem traži, da se ukine ugovor, koji je zem i Sean rata u Bukureštu, — Srpski poslanik poziva po nalogu svoje ue. Mi svršili vole iro s rancuskim sveuči = a oiputju ME čilištima, neka smje — Jedan njemački aeroplan, koga su fran- cuski avijatičari kod pribona poeđtar. bio je ik 2 e na zemlju. Zapao je u fran- , Jedan je njemači rednog je nj ki časnik ubijen, a — »Baseler Nachrichten« prenašaju jednu ie sea Mije voj je uuke icza des . zabljeno, et ruskih aeroplana iz: — Iz Portugala javljaju, da je u zemlji svaki dan sve veće ras im ia ser Dvije su pješačke pukovnije morale otići na ne- poznatu im stranu, nu one nijesu htjele da se ukrcaju na brodove, te su se vratile u vojarne uz oduševljeno klicanie žiteljstva. Službeno se poriče, da portugalskih četa ima u Egiptu, već samo da je onamo otišlo nekoliko portugalskih časnika, g su stupili u englesku službu. — Petrogradska »Riječ« esta da je zle nedavno preduzela hajku na Jevreje, koji se sada nalaze u Petrogradu bez stalnog boravišta. Mnogi su zatvoreni i osugjeni na zatvor, — »Neues Wiener Journal« javljaju iz Rima : Francuske novine ljena u senzacionalnu vijest, da je Engleska odustala od dosadašnjega njezinoga stanovišta u stvari dardanelskog pita- nja. Ruski je poklisar u Londonu bio ovih dana kod Sir Edvard Greya i predao mu memoran- dum, u kojem se Rusija pozivlje na svoje žrlve, te moli Englesku, da i uz neke ograde prizna rvenstvo Rusima nad Dardanelima. Nakon više onferencija sir je Grey izjavio, da Engleska uz ni| neke moda piiznaje preča prava Rusije na Dardanele. Domaće vijesti. Umirovljenje upravitelja ko- Visle od neprijatelja zaposjednuti Maierhof tako torske Nautike J, Carića. Čitamo u