Str. 2.

nje, jer snijeg i zima onemogućit će Rusima onu
vrstu utvrda od zemlje, u kojima su tako vješti,
te će i to djelovati na oslabljenje njihove nu-
meričke premoći. Nije istina, da je ruski vojnik
otporniji od našeg, za kojeg smo se pobrinuli,
da bude izvrsno opremljen.

— Konačno, završio je Hotzendorf, ja se
potpuno pouzdajem u snagu našeg oružja i u
čvrsti bratski savez, koji nas veže u ratu sa hra-
brom njemačkom vojskom. Ja se čvrsto pouzda-
jem, da će kvalitativna vrijednost saveznika nad-
mašiti kvantitativnu premoć našeg neprijatelja. Ve-
liki broj zarobljenih neprijatelja, što ga imamo,
dokaz mi je za to. U tomu je ovaj rat dok
da u dvojnoj monarhiji neima narodnosnih ra-
zlika, koje bi joj bile na uštrb. Od prvog dana
rata jednako se bore svi narodi monarhije zbra-
en jedinim osjećajem odanosti habsburškoj

ući.

Naši zarobljenici u Rusiji i Srbiji.

Barun Spiegelfeld, predstojnik obavijesnog
ureda za ratne zarobljenike, dao je u »N. Fr.
Presse« o udesu naših zarobljenika ove izjave :

Kad se je nedavno španjolski poslanik u
Beču povratio sa gospodom, koja su ga pratila,
sa svoga nadzornoga puta po svim zarobljenič-
kim taborima u Austro-Ugarskoj, rekao je u
svojoj zdravici ma jednom objedu, da ono što
je vidio, zaslužuje udivljenje. Austro-Ugarska ne
samo da se je držala ustanova haaškog ugovo-
ra, koji odregjuje, kako se ima postupati sa zu-
robljenicima, naime kao sa vlastitim vojnikom,
nego je daleko prešla ovu vrlo humanu ustanovu.

I doista, biti će megju mnogim zarobljenim
ruskim časnicima, koji su ili u posebnim zgra-
dama ili u vilama i svratištima ukonačeni, malo
takovih, koji bi imali razloga, da se tuže, a i
ruski vojnik je sa svojim udesom više nego za-
dovoljan. Iz tisuće pisama, što ih ruski vojnici
šalju kući, razabirem uvijek da ruski vojnik u-
pravo hvali svoj udes, koji ga je donio u austro-
ugarsko zarobljeništvo, a vrlo sam često čuo,
da je ruski vojnik izjavio, da ovdje živi kao
u raju.

Ako sad pregjem ma pitanje, kako je na-
šim zarobljenicima, to moram ustanoviti, da sam
prilično točno stekao uvid u položaj naših za-
robljenih zemljaka, Jer od priličnog vremena
dolazi danomice više tisuća listova iz Srbije i
Rusije u Beč, a te listove ja cenzurišem. No
promotrimo najprije odnošaje u Rusiji, gdje je ovaj
položaj.

Vojnici kao i časnici, koji su dospjeli u
zarobljeništvo, \otpremaju se sve dalje istočno,
tako da sad većinom živu u istočnoj Sibiriji,
nedaleko Tihoga Oceana. Oni uživaju neku slo-
bodu kretanja, koja im se lako može dozvoliti,
jer je bijeg posvema isključen. Iz mnogih listo-
va, koje odanle primamo, proizlazi, da se s ča-
snicima postupa. prema njihovom stališu, sa
vojnicima pristojno i uredno. Iz g lista
nijesam razabrao ni traga kakvoj tužbi, osim te,
a to je maravno, da naši vojnici čeznu za svojom
domovinom, te trpe zbog neizvjesnosti o trajanju
svoga zatočenja. Prema pojedinim izvještajima u
novinama njemačkoga carstva, došlo je i onamo
listova iz Rusije, u kojima pisac veli, da su nje-
govi cenzurisani listovi navlaš ružično pisani,
jer da bi ga inače stigle teške veksacije. Meni
samome nije megjutim stigao u ruke nijedan

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

skrbljuju ih, ne daju im stana te mogu poginuti
od gladi, ako im u pomoć ne priskoče ljudi
dobra srca. O tome smo točno upućeni, jer je
jedan od naših konsula, gosp. Hoffinger, kad je
buknuo rat, bio uapšen te protupravno otpremljen
u istočnu Rusiju. Kašnje su ga opet pustili i on
nam je pripovijedao, da veliki dio gragjanskih
zatočenika bludi po šumama u onom predjelu,
gdje se nalaze i ondje traže žir i jagode. Gosp.
Holfinger je uvjeren, da je velik dio tih ljudi
bez spasa izgubljen, ako im ne dogje pomoć.
Naš vanjski ured je sada preko neutralnih dr-
žava poveo akciju, da se i sa strane Rusije gra-
gjanskim zatočenicim isti postupak, ka-
kovim se susretaju i vojnički zarobljenici.

Promjene u našem ministarstvu
izvanjskih posala. '

»Fremdenblatt« donosi ovo  saopćenje:
Ministar c. i kr. doma i izvanjskih poslova grof
Berchtold, koji je već prije više vremena bio mo-
lio Njegovo Veličanstvo, da ga milostivo digne
s njegove službe, i opet je ovu molbu obnovio
na Previšnjem mjestu. Njegovo Veličanstvo je
uvažilo važne osobne razloge, koji su ministra
izvanjskih poslova potaknuli na odstup, te je pre-
milostivo blagoizvoljelo udovoljiti njegovoj molbi.

Za nasljednika grofu Berchtoldu biće ime-
movan ministrom c. i kr. doma i ministrom iz-
vanjskih poslova barun Stjepan Buridn, kr. ug.
ministar na Previšnjem dvoru.

ovo Previšnje ručno pismo Njegova Veličanstva
grofu Berchtoldu :

»Uv jući razloge, koji su Vas potal li,
da Mi podastrete molbu, da Vas riješim službe
ministra Mojega doma i izvanjskih poslova, odo-
bravam u milosti zamoljeno riješenje.

Ovim povodom izričem Vam Moju najto-
pliju hvalu i Moje potpuno priznanje za odlično
službovanje, što ste ga, vodeći taj ured, s po-
žrtvovnim predanjem učinili Meni, Mojem domu
i monarhiji u miru kao iza sadašnjega velikoga
rata, kao i za odlično djelovanje, što ste ga raz-
vijali za vrijeme Vašega pregjašnjega diplomat-
skoga službovanja.

Žalim, što odlazite iz službe, pa Vam u
znak Moje trajne naklonosti podjeljujem briljante
k velikom krstu Mojega reda svetoga Stjepana.«

Wiener Zeitung“ objelodanjuje nadalje
carsko pismo na baruna Buriana, kojim se on
i je mini I doma i izvanjskih
poslova i kojim mu se povjerava predsjedavanje
u ministarskom vijeću.

Pester Lloyd“ dobiva iz Beča, da promjena
u ministarstvu izvanjskih poslova ne znači ni-
kakovu političku promjenu. Barun Buridn je u
vijeću krune imao odavna ugledan položaj, pa
je u zadnje vrijeme imao prilike, da donekle
upliva i na vodstvo izvanjske politike.

Operacije francuske mornarice
u Jadranskom moru,

»Joumal de Gćnčve« pokušava u jednom
članku opravdati neuspjeh operacija francuske
monarice na Jadranu time, što mornarica nema
nikakve uporišne točke, a pogotovo, što je fran-
cusko brodovlje uslijed toga, jer se je Crna Gora
uplela u rat, odregjeno da štiti crnogorsku obalu

 

takav list, pa stoga po ukupnom držim da mogu
reći, da je opravdane nade, te se s našim zaro-
bljenicima u Rusiji blago postupa.

Istina je, da u listovima susretamo tužbe
ma nedostatnu odjeću i ma veliku studen. Zato
je u tečaju akcija, da se austro-ugarskim zarob-
ljenicima pribavi zaštita od studeni. Iz nekojih kra-
jeva Sibirije dolaze vijesti, da ruska vlada opskr-
bljuje zarobljenike sa toplim ruhom. Uopće se
sa zarobljenicima u Rusiji postupa nejednako te
to valjda ovisi od raspoloženja pojedinog gu-
bernatora prema njima. Odatle dolazi i to, da
iz pojedinih gubernija dolazi dopisivanje redo-
vito, dočim se iz drugih uopće ne dobivaju
nikakova pisma.

I od naših zarobljenika u Srbiji dolaze od
nekoga doba redovite obavijesti u domovinu.
Njihov udes nije tako povoljan, kao što je udes
onih, koji se nalaze u ruskom zatočenju, Gotovo
svi se tuže na manjkavu hranu, na loše ukona-
čenje te mole, da im se pošalje novaca. No čini
se, da se s njima postupa pristojno, ali da i
oni trpe od sveopćeg nedostatka hrane u zemlji
te od manjkave organizacije. Zarobljeni ranje-
nici u srbijanskim bolnicama dobro su opskrb-
ljivani i dobro se s njima postupa. No i ovdje
se poduzimaju mjere, da se zarobljenicima, koji
su siromašni, pošalje novaca.

No tamnu i mračnu točku u pitanju zarob-
ljeništva sačinjava udes gragjanskih zatočenika
iz Austro-Ugarske u Rusiji. Ovi bijednici, većim
dijelom radnici, odvučeni su u evropsku Sibiriju
te ondje u strašno studenim i siromašnim pre-
djelima, koji nijesu više daleko od sjevernog po-
jamog kruga, prepušteni svojoj sudbini. Ne ob-

 

i da moralno upliviše na pučanstvo. Na taj način
bila je francuska mornarica prisiljena, da se od
početka rata zadržava u Jadranu, gdje nije mo-
gla naći prikladnog uporišta. Zauzeće Kotora
pokazalo se je nemogućim. Pobjedonosno opi-
ranje toga mjesta pravo je iznenagjenje u ovom
ratu. Općenito se je držalo, da se Kotor ne može
braniti uslijed dominantnog položaja Lovćena.
No ni bombardiranje s Lovćena nije urodilo že-
ljenim uspjehom, pa se je morao preko zime
evakuirati, Budući da nema uporišne točke, bila
je francuska mornarica izvržena napadajima austro-
ugarskih torpeda i podmornica. List potom upo-
zoruje na boj s podmornicom »U XIl.«, pa veli,
da u tom napadaju osobito udara u oči, što se
je pojavila nova austro-ugarska podmornica. Broj
te podmornice dokazuje, da je već cijela serija
podmornica od 7—12, koja je trebala biti dqgo-
tovljena do god. 1915.—1916., već sada stupila
u službu.

Uslijed takvih prilika nastaje pitanje, neće
li francuski admiral biti prisiljen, da promijeni
svoje dispozicije, te da svoje četiri oklopljene
divizije drži izvan Jadranskog mora.

Gubitci Francuske_i Rusije.

U zadnje vrijeme sve više se javljaju vije-
sti o gubitcima vojske trojne entenle,

Tako Francuska,“ koja je do sada brižljivo,
gotovo sa strahom, krila gubitke svoje vojske,
priznaje, da se u javnim bolnicama'i(lazaretima
njeguje pet sto hiljada ranjenika, dok ih se u
privatnoj njezi nalazi! 300.000, Pribroji li se to-
mu, veli jedan francuski list, 400.000 poginulih,

Službeni »Wiener Zeitung» objelodanjuje |.

 

onda dobivamo strahoviti broj od 1,200.000 ra-
tnih gubitaka.

Ali ni taj strahoviti broj još nije potpun,
jer mu se moraju pribrojiti još ratni zarobljenici,
kojih ima do 300.000, tako da sveukupni broj
vojnika, koji su izlučeni iz francuske vojske, iz-
nosi 1,500.000, ili više od jedne trećine sveuku-
pne francuske obrambene sile.

Francusko ratno ministarstvo računa na je-
dan dan rata 6000 do 7000 momaka gubitka.
Po tomu bi francuski gubitci iznosili okruglo
jedan milijun vojnika, ili jednu četvrtinu sve-
ukupne obrambene sile.

Ruske gubitke naznačio je nedavno pariški
»Matin« sa 1,500.000. Sada ispravlja taj broj,
te veli, da iznose 2,250.000. Nedavno su izraču-
nali ruske gubitke na 2 milijuna, a ratni dopis-
nik >Neue Freie Presse« izračunao ih je na 2.5
do 3 milijuna. Prosjekom došli bi do broja od
2,500.000 Rusa, koji su nesposobni za rat, ili
jedna dobra trećina sveukupne ruske vojske.

Ove ogromne brojke, koje nam zvuče go-
tovo nevjerovatno i neshvatljivo, tazjašnjuju nam
mnogo toga. Na osnovu tih brojaka shvaćamo,
zašto Francuska već zove pod oružje 18-godišnje
mladiće, i zašto hoće da obrambenu dužnost pro-
tegne do 55. godine. Na osnovu tih brojak
shvaćamo, zašto Rusija već mobilizira zadnji po-
ziv, opolčenje, i zašto ruski bataljuni mjest 11000
pušaka sada imaju samo 400 do 500.

Mi iz tih brojaka crpamo i jednu utješljivu
pojavu za nas, a to ex contrario. Ni kod nas,
niti u Njemačkoj nijesu još poduzete nikakve
izvanredne mjere. Niti su novaci pozvani prije
reda svojim četama, a od neizvježbanog pučkog
ka istom će sada pridoći prva četiri godišta.

Katastrofalni potres u Italiji.

Dne 13 ov. mj. u jutro nastao je u srednjoj
Italiji strašan potres. U Napoli je trajao 20 se-
kundi. U Pozzuolu osjetili [su potres vrlo žestoko.

U Monterotondu srušio se uslijed potresa
toranj dvokatne gradske vijećnice. Dvije su oso-
be ubijene, više njih ranjeno.

U Jakinu trajao je potres 12 sekunda. Ra-
njen nije niko.

U Veroli srušilo se više kuća. Dvije su o-
sobe ubijene, šest teško ranjenih, a mnogo njih
lako ranjeno.

Vijesti, što stižu iz Avezzana, dne-13 o. mj.
javljaju, da se je srušio kolodvor. Glasa se, da
je u Ajelli počinjena vrlo velika šteta. Govori
seo gim žrtvama.

Iz mnogih mjesta rimske provincije stižu
vijesti o šteti, što ju je prouzrokovao potres. Ta-
ko javljaju iz Marana-Agoste, gdje se srušio ko-
lodvor, crkveni toranj i više kuća, da ima i ljud-
skih žrtava.

Iz Filettina javljaju, da se ondje sru šilo vi-
še kuća i crkva, a dvije su osobe ozlijegjene.

O vrlo ozbiljnim štetama, javljaju takogjer
iz Scurcole, Marsicane i Cappadocija.

Potres se je takogjer osjetio u Perugiji,
Capui i u Pescaru.

U Jakinu potres je trajao 12 sekundi. Nitko
nije ranjen, ali u crkvi je megju svijetom za-
vladala panika, pa je u onoj stisci jedna žena
teško ranjena, više osoba lako.

Prama vijestima, koje su u večer stigle u
Aquilu, potvrgjuje se, da je Avezzano potpuno
porušen. (,Giornale d' Italia“ utvrgjuje, da broj
preživjelih iznosi 800). Pošto je broj stanovništva
iznosio više od 11.000, to mora da je poginulo
više od 10.000 osoba.

Mjesto Celano i Pescina djelomično su u-
ništeni ; itu ima mnogo ljudskih žrtava. Veliki je
broj ljudi još ispod ruševina.

Takogjer i u Sori bilo je pustošenja, te su
skoro sve kuće tako oštećene, da se u njima
nemože stanovati. Broj žrtava još je nepoznat.

Takogjer i mnoga druga mjesta pokrajine
Aquila kao i u rimskoj pokrajini bili su teško
od potresa posjećeni.

U noći stigao je u Rim željeznički voz sa
više stotina ranjenika iz Avezzano; megju njima
ima i mnogo teško ranjenih. Oni potvrgjuju, da
je Avezzano potpuno porušen.

Sa ratišta.
su ratištu u tečaju veliki

Na sjevernom
bojevi na donjoj Nidi i južno od Visle. Poku-
šaji neprijatelja, da pregje Nidu sa slabijim si-
lama, Nu uspjeli. Tada su Rusi kušali sa
jačim silama, da pregju ma više mjesta nizine
rijeke, ali su i tada svudafodbiveni uz teške za
se gubitke. U isto ren trajao je za više ura
artiljerijski boj u okolnim osjecima.

Epic je takogjer i 12. o. mj. obnovio
pokušaje, da forsira Nidu.

Za vrijeme žestokog topovskog boja na
cijeloj fronti, prešla je jedna neprijateljska gru-
pa prije podne u južnom odsjeku, na ponovi
napadaj. Skršila se le ipak u najkraće vrijeme
o našu topovsku paljbu. Pobjegla je natrag o-
stavljajuć za sobom pred našom pozicijom slo-
tine mrtvih i ranjenih.

Istodobno počelo se je takogjer južno od

Br. 508.

bombardirati, da se je tim prisililo Ruse, koji
su se tu, zadnjih dana, bili ugnijezdili, da bije+
gom ostave njihove pozicije.

_ Pred našim pozicijama u Galiciji i u Kar-
patima vlada većim dijelom mir. Magla i snijež-
na mećava pogoduje manjim pothvatima naših
četa, koji su doveli na raznim mjestima j do us-
pjelih napadaja i drugih čarkanja.

Zi napadaji zapadno od Visle, uspr-
kos slaba vremena, ipak su po malo napredovali.
._, Sa zapadnog ratišta javljaju se znatni us-
di Nijemaca nad francusko-engleškim silama,
jer su napadaji ovih bili svuda suzbijeni — uz
teške gubitke po neprijatelja. i
Argonama osvojilo se je francusku u-
pornu tačku i zarobilo 2 oficira i 140 ljudi,

U istočnom dijelu Argona zarobile se je
od 8/1. ukupno 1 majora, 3 kapetana, 13 po-
ručnika i 1600 momaka, tako da je u ovom o-
era So zom ukupni gubitak Fran-

, uračunavši mrtve i
GE i ranjene, dosegao do

, ,U predjelu Niedporta žestoki artiljerijski
bol. E: š ća ole. da su neprijatelji is-
nčeve ko i ji
Kieupona a ingebruga, predgragja
eprijateljski napadaj na kanalu Lab:
na Laboisselli — visinama Nauvrona, kao što
i seo st. Moet Pi Ao odbiveni.
E: a Dezuspješne francuske napadaje na vi-
sinaina_ kod Grony uslijedio je nemački pobi
napadaj, koji je svršio sa potpunim porazom
Francuza i ispražnjenjem visina sj istoč:
Cuifies_i s UGO Crouy. Njemački vojnici iz
p ih provincija zaposjed; d s
cuske pozicije, zarobiše 1700 meti
topa i više strojnih pušaka. Naše trupe zapo-
sjednuše visine sjeverno i sjevero-istočno Nomeny.

Na južnom bojištu Crnogorci se zalijetali
sve do naših pozicija istočno od Trebinja, ali ih
je naša artiljerija brzo tisnula preko granice.
Na srpskom ratištu otpočelo se je prema
vijestima sa operacijama. Dunavski monitori bom-
bardirali su sa Dunava i Save ponovno Beograd.
Srpska vojna uprava, koja taj ratni ispad smatra
ie E povukla je sa granice

zaštićen j
nijela opć E e položaje, a svoj stan pre-
ša_tursko-ruskog ratišta čuju se zi
uspjesi Turaka. Službeno se iz Carigrada via
14 ov. mj., da turske čete, potpomagane o per-
OR napreduju neprestano
anu i j
mijena m oslobagjaju od Rusa podjar-
. . Turske čete postigle su novi veliki u:
jer su zaposjele Tabris i Salmas, o pk
sljedna aa u ovom predjelu. Rusi, koji su
namjeravali, da se uporno brane, ostaviše na
cje NJ pozeboke se u neredu.
M to meharista, koji sačinjavaju jedan
dio engleških posadnih četa u E;
se turskim predstražama. seo sz

Sitne vijesti.

, — Nizozemska je kraljica upravila na vla-
darice Njemačke, Engleške, Rusije i Belgije ručno
jr ao sadi kojim moli, da porade

ruga, da ij i

pini prug: se rat što prije svrši i
._ — Kod požara u tunelu podzemne željez-
nice u New-Yorku usmrćena je [er osoba, "ok
su se 400 otrovale dimom. Kod nesreće je bilo
u saobraćaju 500 vlakova sa 300.000 osoba. Svi
su vlakovi stali u podzemnom tunelu. Megju
općinstvom zavladala je panika, kakove nije tilo
otkako postoji željeznica. Nekoliko stotina liječ-
nika dohrlilo je na mjesto nesreće. Dok se opet
sg pe više dana.

— Pruska je vlada zabranila proslavu kar-
nevala, kao i sve maškarade i io pokladama.

— »Vossische Zeitung« Jr iz Sofije, da
je bugarska vlada predala velevlastima memo-
ranđum, u kojem traži, da se ukine ugovor, koji
je zem i Sean rata u Bukureštu,

— Srpski poslanik poziva po nalogu svoje
ue. Mi svršili vole iro s

rancuskim sveuči =
a oiputju ME čilištima, neka smje

— Jedan njemački aeroplan, koga su fran-
cuski avijatičari kod pribona poeđtar. bio je
ik 2 e na zemlju. Zapao je u fran-

, Jedan je njemači
rednog je nj ki časnik ubijen, a

— »Baseler Nachrichten« prenašaju jednu

ie sea Mije voj je uuke
icza des .
zabljeno, et ruskih aeroplana iz:

— Iz Portugala javljaju, da je u zemlji
svaki dan sve veće ras im ia ser
Dvije su pješačke pukovnije morale otići na ne-
poznatu im stranu, nu one nijesu htjele da se
ukrcaju na brodove, te su se vratile u vojarne
uz oduševljeno klicanie žiteljstva. Službeno se
poriče, da portugalskih četa ima u Egiptu, već
samo da je onamo otišlo nekoliko portugalskih
časnika, g su stupili u englesku službu.

— Petrogradska »Riječ« esta da je zle
nedavno preduzela hajku na Jevreje, koji se sada
nalaze u Petrogradu bez stalnog boravišta. Mnogi
su zatvoreni i osugjeni na zatvor,

— »Neues Wiener Journal« javljaju iz Rima :
Francuske novine ljena u senzacionalnu
vijest, da je Engleska odustala od dosadašnjega
njezinoga stanovišta u stvari dardanelskog pita-
nja. Ruski je poklisar u Londonu bio ovih dana
kod Sir Edvard Greya i predao mu memoran-
dum, u kojem se Rusija pozivlje na svoje žrlve,
te moli Englesku, da i uz neke ograde prizna
rvenstvo Rusima nad Dardanelima. Nakon više
onferencija sir je Grey izjavio, da Engleska uz

 

ni| neke moda piiznaje preča prava Rusije na

Dardanele.

Domaće vijesti.

Umirovljenje upravitelja ko-

 

Visle od neprijatelja zaposjednuti Maierhof tako

torske Nautike J, Carića. Čitamo u