Str. 2.

dakle služi u zajedničkoj vojsci: 29 postotaka
Nijemaca, 13 postot. Magjara, 15 postot. Čeha,
9 postot. Poljaka, 7 postot. Hrvata, 5 postot.
Slovaka, 5 postot. Rumunja, 3 postot. Slovenaca
i 1 postot, Talijana. U razmjeru naprama Nijem-
cima (29 postotaka) i Magjarima (13 postotaka),
dakle ukupno 42 postot. ima svih Slavena u vojsci
39 postotaka, i. j. 3 po sto manje, dok u ratnoj
mornarici prema 44 postotaka Nijemaca (10 po-
stotaka), Talijana (27 postotaka) i Magjara (7
postotaka) imade ukupno 56 postotaka Slavena,
megju kojima Hrvati zastupaju najveći broj od
46 postotaka.

 

Prijedlog Papin glede izmjene
ratnih zarobljenika.

Iz Rima se javlja »Pol. Korr.«: Pošto su
sve zaraćene stranke pristale na predlog Papin,
da se izmijene ratni zarobljenici, koji nijesu više
sposobni za rat, bavi se sada Papa s pojedino-
stima, kako će se ta izmjena provesti. Provedba
postupka skopčana je s raznim poteškoćama, pak
se najprije mora poraditi oko toga, da se te
uklone. Papa, komu je to pitanje osobito na srcu,

| posvećuje mu osobitu brigu. On sam ustanov-
ljuje pojedinosti predloga, koji se imaju izraditi,
te se često puta posavjetuje s kardinalom tajni-
kom Gasparijem. Pošto je osobita želja Papina,
da se ta humanitarna misao što skorije riješi,
to se valja nađati, da će predlozi za kratko vri-
jeme biti gotovi. Čim se to zbudne, izmijenit će
se mnijenja izmegju državnog tajništva i vlada
zaraćenih stranaka u svrhu, da se sporazume.

Megjutim već se javlja iz Malmoe, da se
poradi izmjene ratnih zarobljenika, koja će usli-
jediti na želju Pape, te će se obaviti preko Ha-
parande u sjevernoj Šlezkoj, udešavaju u Ha-
parandi sve pripreme. Bolnice se već uregjivaju,
a grade se i saone za prevoz bolesnika.

 

Pobjeda kod Soissonsa.

Uvaženi strani listovi javljaju, da je probi-
janje francuske fronte kod Soissonsa jedan ta-
kav uspjeh, da će se njegovo djelovanje osjetiti
na čitavom ratištu. Ujedno dolazi do zaključka
da je francuska ofensiva doživjela potpuni slom.
Ona je mogla biti veoma opasna Nijemcima, da
je iza francuskih četa, koje su pokušavale pro-
valiti, bila velika pričuvna vojska, no te nije bilo.
Uslijed toga bila je već unaprijed osugjena o-
fenziva ma slom, a osobito, jer je njemačka po-
zicija bila užasuo izgragjena defenzivna pozicija.

I francuski listovi pišu o ovoj bitci, Budući
da su se bili bojevi u posljednje vrijeme maro-
čito na krilima neizmjerno rastegnute linije, vrlo
je iznenadilo, što su bojevi s nova počeli u cen-
irumu i to na mjestu, koje je najbliže Parizu,
treba naime dva dara hoda. Oba visa, što su ih za-
posjeli Nijemci, dominiraju dolinom Aisne i že-
ljezničkom linijom u Laon. Uslijed njemačkih
navala morali su Francuzi Izprazniti ne samo
strategijske visove, već takogjer uzmaknuti izme-
gju Crou-y i Missy-a do Aisne, t. j. napustiti
propelanke, što su zasagjeni vinogradima, a pro-
težu se od visa do Aisne. Francuzi su izpraznili
takogjer sela Moncel, Saint-Marguerite i Missy.
Na lijevoj obali Aisne nema visa, s kojeg bi fran-
cusko iopništvo moglo da uzme dolinu pod vatru,
Kod Soissonsa ostalo je u njemačkim rukama
5200 zarobljenika, 4000 do 53000 usmrćenih Fran-

 »PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Raspoloženje ruske vojske i naroda.

Naročiti izvjestitelj Wollfova ureda na isto-
ku brzojavlja:

Sve se čini, da su ruski vojnici izgubili vo-
lju, da patrolišu, Kako s pouzdane strane do-
znajem, ima sve više slučajeva, da se ruske pa-
trole dadu zarobiti, a preobuku se u gragjansko
odijelo. U blizini Mlawe došao je k njemačkim
četama jedan civilist, koji je znao govoriti nje-
mački, te rekao, da je vojnik od jedne ruske hu-
sarske pukovnije. Pripovijedao je, da su ga p1eo-
bukli u svrhu, da uhagja i poslali ga pred fron-
tu, ali on je veseo, da je na taj način došao do
njemačkih linija i daje se rado zarobiti. Ove či-
njenice bacaju vrlo zlo svijetlo na ruske časnike,
koji predaju svoje ljude sudbini špijona.

Naročiti izvjestitelj Wolffovog brzojavnog u-
reda u istočnoj vojsci brzojavlja kao daljnje sim-
pitome pesimizma, što vlada u ruskoj vojsci, za-
pisničke iskaze zarobljenih ruskih časnika. Tako
je jedan ruski kapetan rekao, kako je mesreća za
Rusiju, što se ruski vogje me prosugjuju po o-
nome što znadu, već po njihovim rodbinskim
vezama.

Jedan ruski poručnik 23. pukovnije pripo-
vijedao je o bitci kod Tannenberga ovo: »Kada
je položaj postao kritičan, odjednom je nestalo
divizionog zapovjednika generalnog lajtnanta Tar-
klusa sa poglavarom glavnog stožera. Nitko živ
nije znao, šta bi trebalo da se radi. Vojnici sa-
nitetskog odjeljenja letili su izmegju poginulih i
ranjenih te ih pljačkali.

Jedan opet ruski general, koji je zapovije-
dao pješačkoj brigadi, izjavio je: »Ja sam star
čovjek, nijesam ratnik; kada je došla njemačka
patrola, digao sam ruke i predao se«.

Neki ruski pukovnik reče: »Rusko-Japanski
rat nije ni iz daleka bio ovako naporan. Sada
ima svaki dan bitaka, tako, da se ruski vojnici
jednostavno predaju, samo da budu napokon u
miru. Držim, da njemački narod ima bolje živce«.

Neki satnik konjaničke pukovnije reče: »Ru-
sija je izgubila svu silu mrtvih i ranjenih, pa ne
može dobiti u ovom ratu. Ja ne vjerujem u ru-
sku pobjedu«.

Neki poručnik reče: »Već se napokon po-
čelo uvigjati, da su nas Englezi uvukli urat. Mi
nijesmo imali nikakva razloga, da ratujemo s
Njemačkom«.

Ruski poručnik, inače oduševljeni Poljak,
izjavio je: »Jedna trećina časnika našega vojnoga
zbora jesu sami Poljaci, i svi se nerado bore«.
To su isto rekli i vojnici Poljaci, i to posvema
otvoreno i glasno pred časnicima.

»Frankfurter Zeitung« dobiva sa vrlo ozbilj-
ne ruske strane izvješće, da se je zadnjih sedmi-
ca u Rusiji, poglavito pak u južnoj Rusiji, preo-
krenulo mišljenje i raspoloženje, te danomice ra-
ste broj prijatelja mira i sve se više povećavaju
glasovi, koji udaraju na one, koji stvar ne pro-
sugjuju.

»Vossische Zeitung« javlja iz Sofije, da su
iz Petrograda stigli povjerljivi izvještaji, da se
je konilikt izmegju cara i velikog kneza Nikola-
ja tako zaoštrio, da je već uzeto u obzir svrgnu-
će generalisimusa, Ruska mirovna stranka svaki
dan dobiva sve više upliva, pa prema općem u-
vjerenju Rusija može voditi rat još tri mjeseca.

 

Kako je Rusima kod Przemysla.

Iz austro-ugarskog glavnog stana javljaju
berlinskom listu »Nationalzeitung« o stanju Ru-

 

cuza uz 14 topova, 6 strojevnih pušaka i više
revolverskih topova.

Dne 14. januara osvojiše njemačke čete mje-
sta Cusies, Crony, zatim dalje istočno ležeće
Buily-le-Long, Missy i majure Vauxrot i Verre-
rie, Francuzi su na pojedinim prelazima preko
Aisne uzmicali. | uzmak na jugu Aisne proveo
se je pod vatrom teških njemačkih baterlja.

Bjegunci iz Soissonsa opisuju zorno borbu
kod Majdana u Crony-u. Boj je trajao sedam
dana, i nakon početnih francuskih uspjeha u do-
lini Chieres svršio je nesretno. Francuzi su bili
jednostavno pokopani u tuči granata. Zatim su
sašli Nijemci s visoravni Vregny — drži se, da
ih bilo do 50.000 — i prisilili Francuze na uz-
mak. Jedan odjel francuske pješadije, koji je sta-
jao Kioz cijelu noć pod oružjem, dobio je u zoru
14. januara zapovijed, da se povuče preko rijeke.
Mnogi su bili dva dana već bez hrane. Sa mom-
čadi je upravo curilo blato, što su ga uzacivale
njemačke granate, R

Francuzi imaju zgode, da na visovima na
jugu Aisne opet zametnu boj. Odvisi o otpornoj
snazi poraženih četa, o pojačanjima, o vremenu i
drugim prilikama, hoće li biti kadri, da spriječe
daljnje napredovanje Nijemaca. Nije vjerojatno, da
na jugu Aisne nema francuskih pričuva.

Nijemcima je uspjelo, da pobjedom kod
Soissonsa na duže vrijeme spriječe francusku
ofenzivu preko Aisne. Od velikoga će šaj
biti takogjer moralni utisak njemačkih uspjeha,
najvećih $to su se postigli od kolovoza i prvih
dana rujna. Sada se pitaju, kako bi se mogao
dalje izrabiti ovaj sretni udarac.

 

sa pred Przemyslom i o životu u gradu ovo:
Ruska opsadna vojska pod Przemyslom je
sada, za druge opsade, decimirana strašnim gu-
bitcima, koji su mastali u jednu ruku sa opeto-
vanih provala austro-ugarskih četa iz tvrgjave,
koji neprispodobivom hrabrošću prodiru iz po-
dručja utvrda, kako to pripovijedaju sami ruski
časnici s nehinjenim udivljenjem, a u drugu ru-
ku vlastitih, skoro besmislenih navala samih Ru-
sa. Upravo tako kao za prve opsade, tjerdji i
sađa ruski časnici svoju momčad kandžijom i
pušćanim strojem ma juriš. Što ne pogiba već
kod pletera bodljikave žice, sigurno pada žrtvom
strašne topovske vatre, Ruski gubitci iznose već
do sada daleko preko deset tisuća mrtvih. Čini
se, da su Rusi odande odaslali svoje čete u o-
peraciono područje na Dunajecu. Kako je pak
našima u Przemyslu, vidi se iz lista, koji je odanle
otposlan 18. pr. mjeseca. U njemu stoji: »Mi ne
osjećamo, da smo u opsjedautom gradu. Rusko
je topništvo od tvrgjave prilično udaljeno, Čini
se, da hoće Rusi da izgladnimo. Ako je doista
to njihova namjera, tad im ne će to poći za ru-
kom, jer mi imađemo municije i živežnih sre-
stava za više godina. Citava posada u tvrgjavi
dobiva redovito svoje obroke baš kao u miru.
Čete su odmorene, dobre volje, a sretna je ona
regimenta, koja se može prošetati izvan tvrgjave
protiv Rusa. Nikad se ne vraćamo bez zatobljenika.«

Godišnjica ruske revolucije.
Kako listovi javljaju, ruski se car vrlo boji

22, siječnja, desete obljetnice one nedjelje, kada |

 

 

je više tisuća radnika bilo poubijano od Koza-
ka, kada su pod vodstvom Gapona došli pred
zimsku palaču, da caru predadu molbu svoju.
Iza ovog dogogjaja svake je godine rusko rad-
ništvo slavilo spomen palih drugova. Petrograd-
sko pučanstvo u velikom bi mnoštvu pošlo na
groblja, gdje bi na grobove nesretnih žrtava po-
ložilo vijence, pak bi svaki put došlo do suda-
ra s oružanom silom. Ove se godine boje, da
će izjave protiv vlade osobito oštri cblik zado-
biti, pošto je rusko radništvo vrlo uzrujano radi
nedavnog progona od 73 vogje radnika, pak je
zato vlada poduzela na vrijeme mjere, da stane
na put revolucijonarnom pokretu. S toga su sa
fronte povukli sve kozačke regimente, te ih po-
razmjestiše u mjesta i gradove, kojima najviše
pogibao prijeti, kao što su s teškim srcem mo-
rali natrag u Petrograd pozvati gardu.

Katastrofalni potres u Italiji.

Potres, koji je pohodio Italiju, znači za nju
upravo katastrofu. Prema prvim vijestima, koje
su stigle o potresu, držalo se, da nije ni iz da-
leka tako strašan, kako ga to sad označuju daljnje
vijesti. Po pisanju nekih talijanskih novina po-
tres svojom veličinom i brojem žrtava prema-
šuje dapače i strašni potres u Messini. Gospo-
darska šteta, koja se još u cjelosti ne može ni
pregledati, je upravo golema.

Izašao je popis uništenih gradova, u kojem
se nabraja i žrtve ljudske, u koliko su se do
sada našle. Iz ovoga popisa proizlazi, da je naj-
više nastradao grad Avezzano, jer pod njegovim
se ruševinama našlo oko 11.000 ljudi. Kako je
taj potres snažan bio, najbolje se vidi iz toga,
što je u pojedinim mjestima poginulo skoro sve
pučanstvo ili veći dio. Tako je na pr. Alba Fu-
cense posve propala, a nije se mogla ispod ru-
ševina spasiti ni jedna duša. Užasno je nastra-
dalo i ubavo mjestance Lapelle, dok je od 900
stanovnika ostalo na životu samo 30. Ti rgovište
Magliano del Marsi brojilo je oko 3000 stanov-
nika, a spasila se tek polovica. Kako je udarac
snažan bio, možemo predočiti i po tom, što
su i u malenim selima, gdje ipak nema velikih
kuća, platili životom skoro svi stanovnici. To je
dokaz, da nijesu imali toliko vremena, a da
ostave kuće svoje ili da se uklone ruševinama,
a sklonu na otvorenije mjesto. Tako je na pr.
seoce Cese posve uništeno, a od 500 stanovnika
spasilo se/tek 30. Grozno je nadalje nastradao
gradić San +Beneđetto, “jer se pod: ruševifiama
našlo 3000 osoba, naime polovica ukupnog pu-
čanstva, te gradić Pescina, gdje je platilo živo-
tom 4000 stanovnika, polovica ukupnoga sta-
novništva. Mjesta Ortuchio i Gioja del Marsi sa
2500, dotično 3500 stanovnika posve su uniš-
tena. I ono malo, što je iza potresa ostalo još
cijelo, uništio je požar. Popis navagja još i druga
brojna mjesta, koja su nastradala, ali već iza
ovoga, što smo dosada naveli, možemo stvoriti
sliku, kako je užasna katastrofa bila. Grozna jeza
hvata čovjeka, kada si samo predoči onaj plači
vapaj od 150 nedužnih djevojčica, koje su u li-
ceju avezzanskomu poginule. [ samu je kraljev-
sku obitelj ta katastrofa duboko dirnula. Kralj,
kraljeva majka svojvotkinjom od Aoste obilaze
bolnice te tješe ozlegjene. Generalni nadzornik
u ministarstvu unutrašnjih posala, Dezza, imeno-
van je kraljevskim komesarom, s najopsežnijom
punomoći, te imade poduzeti sve mjer<, koje bi
bile potrebne u prilikama, što ih je potres iza-
zvao, Istodobno izdan je kraljevski dekret, po
kojem se imaju urediti pitanja vlasništva, po-
sjeda, proglašenja smrti, tutorstva za preostale
malodobne i t. d. Ministarstvo pak prosvjete
odaslalo je učenjake i nadzornike, da ustanove,
koliko su oštećene razne umjetnine. Vojnici u-
pravo neumorno rađe, te su mnogi po 24 sata
zabavljeni spasavanjem, a sam ministar javnih
radnja Ciuffelli nadzire njihov rad.

I sv. Otac Papa Benedikt XV. već je dva
puta pošao iz Vatikana u papinsku bolnicu
»S. Marta« — prolazeći u tu svrhu vlastitim po-
dručjem — i tješio i darovao pojedine ranjenike.

Područje potresa i nesreća može se sada
već točno označiti. Od Sulmona do Tagliacozza
te od Rietia do obale Lirisa u provinciji Caserta
nema mjesta, ni sela, ni kuće, koje bi ostalo
neoštećeno. Biskup grada Marsi javlja Papi, da
je njegova dijeceza jedno groblje, da je sila sve-
ćenika poginulo, pa moli Papu za blagoslov
onima, koji su ostali na životu.

Prema zadnjim vijestima usmrćeno je od
potresa 30.000, a 50,000 je ranjeno, 4000 što
većih što manjih kuća je porušeno, a preko 10,000
oštećeno. Šleta iznosi najmanje 100 milijuna
franaka,

Sa ratišta.

Kao što je u velikoj bitci kod Soissonsa od

11-14 ov. mj. uspjelo njemačkoj vojsci na za-
padnom ratištu otvoriti rupu u francuskoj bojnoj
fronti i potjerati Francuze s desne obale Aisne,

Br. 509.

vernom ratištu potisnuti rusku frontu istočno od
Zakliczyna, i tim uzdrmati dosadašnju čvrstu
strukturu ruskog lijevog južnog krila.

Na visinama, naime istočno Zakliczyna, naše
je topništvo prisililo sa koncentriranom vatrom
Ruse, da ostave nekoje od prednijh streljačkih
linija. Uzmak neprijateljev prenio se je i na druge
djelove fronta tako, da je neprijatelj na svršetku
ispraznio svoje prednje pozicije u opsegu;od 6
kilometara, te uslijed vatre našeg topništva i stroj-
nih pušaka, koja je imala izvrstan uspjeh, po-
vukao se je u neredu na obližnje linije uzvisina.
Pri tom je neprijatelj ostavio u prvašnjim pozi-
cijama mnogo pušaka i municije.

U južnoj Bukovini, kod Jakobeny, Rusi su
bili uz teške gubitke natrag bačeni, pa seje itu
zarobilo nekoliko stotina neprijatelja.

Na Dunajecu je naše topništvo uspješno pu-
calo i na djelove ruske pješadijske linije, a jedan
je naš odjel prodro sve do rijeke, činio da ne-
prijatelj izgubi nekoliko stotina ljudi, i razorio
neprijateljski most preko Dunajeca.

U Kapatima su bila samo neznatna čarkanja.

U Poljskoj kišovito i sniježno vrijeme isklju-
čuje svaku bojnu djelatnost. U sjevernoj Poljskoj
pokušali su Rusi, da prodru preko područja ri-
jeke Wkra kod Radzanowa, ali su bili odbiveni.
Tako su i kod Biczuna i Sierpca bili natrag ba-
čeni uz gubitak nekoliko svojih ljudi. Zapadno
od Visle nije se inače ništa važna dogodilo.

Na zapadnom ratištu neprijatelj nije imao
nikakvog spomena vrijednog uspjeha od napa-
daja, što su bili poduzeti u smislu zapovijedi
vrhovnog francuskog zapovjednika, izdate pred
jedno 4-5 sedmica, a kratko vrijeme pred sastan-
kom zakonodavnog tijela. Sve pokušane navale
nijesu neprijatelju na nijednom mjestu donijele
nikakovih dobitaka, dočim su njemačke čete uz-
mogle postignuti prilično lijepih rezultata sjever-
no od kanala La Bassće, na Aisni i u Argoni-
ma. No neprijateljski gubitci iznose u ovo vrije-
me, u koliko su ih Nijemci brojili, oko 26.000
mrtvih, a ranjenika i sužnjeva 17.860. Uzmemo
li za ranjenike izkustveni razmjer 1:4, ne gle-
deći na bolesnike, na mrtvace za koje znamo i
na pogriješene, iznositi će gubitci neprijatelja naj-
manje 150 hiljada ljudi, dočim ukupni gubitci
Nijemaca kroz isto razdoblje ne iznose niti če-
tvrti dio toga.

Kod Nieuporta bili su samo topovski boje-
vi. Sjevero-istočno od Soissonsa vladao je mir.
Kod Arrasa i na ostaloj fronti samo omanji okr-
šaji: U -Argonskoj"siimi — liza “sve riepovoljno
vrijeme — Nijemci pomalo napreduju i zauzim-
lju prostora.

Sa tursko-ruskog ratišta javlja 19 tek. tur-
ski glavni vojni stan :

Naše čete, koje operiraju na Kavkazu, brane
žilavo svoje pozicije proti Rusima, koji napadaju
s nadmoćnijim silama.

Pokušaj neprijatelja, da obagje krilo jednoga
našega vojnoga zbora, izjalovio se je,

Nakon sukoba izmegju našega i ruskoga ko-
njaništva zapadno od Choi-a, dao se neprijatelj
u bijeg, ostaviši više mrtvih i ranjenih.

Zapovjednik kavkaske vojske objavljuje služ-
beno, da se Rusi ponašaju kao divljaci prezirući
sva pravila megjunarodnog prava i civilizacije, Na
svojem uzmaku iskopali su Rusi svojim musli-
manskim sugragjanima oči, dok su poubijali go-
loruke starce i djecu. Kad su Rusi bili prisiljeni,
da se povuku iz zaposjednutog turskog podru-
čja, odvukli su sa sobom nenaoružane stanov-
nike kao zarobljenike, te su im oteli novac i
njihova dobra. Povrh toga su Rusi, ne respekti-
rajući ,Crveni polumjesec“, mavalilina lazarete. i
sasjekli ranjenike na komade.

Iz glavnog turskog se stana još priopćuju
ove pojedinkosti o francuskoj podmornici »Sa-
phiru«: Podmornica, koja se htjela približiti ula-
zu u Dardanele, a da ne bude opažena, nabasa-
la je na minu i potonula, Nastojanje naših mo-
tornih čamaca, da spase momčad posade, koja
je ostala na životu, jeste plemenit odgovor na
nečovječno neprijateljstvo.

Petnaest mornara posade sa potonule fran-
cuske podvodnice, koji su spašeni i zarobljeni,
dopremljeni su u Carigrad i predani ratnom mi-
nistarstvu.

 

Sitne vijesti.

— »Novoje Vremja« objelodanjuje kore-
spodenciju »Negalica« iz Cetinja, koja s jedne
strane konstatira neuspjeli crnogorski bombar-
diment Kotora, a s druge strane dokazuje, da su
u Crnoj Gori i u Rusiji posve nezadovoljni s
francuskom pomoći. ,Negalica“ izjavljuje, da je
dosadašnje bombardiranje bez ikakvog realnog
značenja. Utvrgjenim rayonom gaspodari austro-
ugarska mornarica, koju crnogorsko topništvo
ue može doseći,

— Sa Cetinja se javlja : Austro-ugarski ae-
roplan bacio je dne 10. o. mj. veći broj bomba
na Cetinje, Jedna ja kuća razorena, O grčko-
istočnom badnjaku pojavio se je jedan aeroplan

 

tako je 17 ov. mj. uspjelo našoj vojsci na sje+