PRAVA VENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6, NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9- KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN .1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU: IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA .SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI 'UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. Br. 510. Jedno službeno priznanje. Napokon je Srbija — na usta svog po- slanika u Parizu, Dr. Vesnića -- i sama priznala te »sada po prvi put službeno sa- općila, što je zapravo njezin cilj, naime, da sve Srbe ujedini u jedan narod, te da od svih južnih Slavena, Slovenaca i Hrvata učini Veliku Srbiju“. Za nas ovo priznanje nije ništa nova, ali ipak dragocjeno, jer je službeno. Sad se više ni naši slavosrbi ne mogu izmotavati na nijedan način, jer eto im se ne može jasnije pokazati, za čim je išao njihov rad i čemu je sve imala da služi . ona toli raz- mahana veliko-srpska propaganda po našim hrvatskim zemljama. TO smo mi uvijek tvrdili i na te po- jave često prstom upirali i javnost upozo- ravali, ali ko da dogje kraju slavosrpskoj lukavosti! Sarajevski atentat prekinuo je taj gordijski čvor, -a istraga na čistac iznijela, kako su i dokle su bile razvijene mreže veliko-srpske propagande. I kad je hrvatski narod dao oduška nad .Sarajevskim zločinom u silnim demon- stracijama, tad su naši »nacijonalisti« uzi- mali;u=zaštitu. svoju -»bratiju«,; jer «da nije pravedno osugjivati cijeli narod, radi čina dvaju neodgovornih individua (I). A što, su naša »bratija« pripravljala nami. primorskim Hrvatima, to nam je u svom: veliko-srpskom zanosu očitovao jedan Srbin, koji je u veoma tijesnom rodbin- skom vezu sa istim Dr. Vesnićem. Taj je naime crtajući već gotovu veliku Srbiju za- vršio jednom svoj govor: »A za dnu šaku Hrvata. u Dalmaciji veoma nam je lako: s njima ćemo obračunati, kao i s Arnautima«. To je eto bio veliki san malene Srbije, i ova njezina megalomanija vodi je u pro-; past. Radi toga svog velikog srca izazivlje ona drugi balkanski rat.i onako nebratski uzvraća junačkim Bugarima, radi toga veli- kog sna prouzročila je ona i ovaj strašni evropski rat, te tako sama sebi iskopala grob. Sama je i1askinula prvi balkanski savez i sad su joj uzalud sva nastojanja, da ga nanovo oživi. Sad se regbi stvara drugi Što ima vojnik sobom ponijeti u rat? »Budapesti Hirlap« donosi s bojnog polja pismo nekog pričuvnika, koji dava zanimive sa- vjete vojnicima za opskrbu na polasku u bojnu liniju. »Obzor« je donio u prijevodu to pismo, a mi ga prenosimo u cjelini, preporučujući ga pažnji koliko naših vojnika, toliko i njihove svojte kod kuće, Opažamo samo, da smo se na nekim mje- stima odalečili od podliska »Obzorova«, a to da ublažimo katkad tvrdu stilizaciju, koja nama "Dalmatincima ne može da ugje u uši. Evo, što piše pričuvnik : Oni, koji ostaju kod kuće, vječno su zabri- nuti, što bi poslali svojim na bojište, i čijem bi ih opremili za zimu. Stoga sam odlučio, da u tom pogledu dadem neke savjete iz vlastitog iskustva. Kad vojnik odlazi sa svoje vojne stanice, nije dobro, da ponese sa sobom previše stvari, jer obično mora duže vremena marširati, a pre- više stvari teško je nositi. U telećaku, koji nosi na legjima, ne može stati odviše sitnica, .a jer e mora više puta vrlo brzo marširati iz jednoga Nem U DIJBROVNIKU, 30. JANUARA 1915. balkanski savez, u kom ni Srbija ni Grčka neće imati udjela, već će ostati izolovane, a to će ih, razumije se, skupo stajati. Da Srbija nije imala tako velikih pre- tensija, mogla je. u miru uživati plodove prvog balkanskog rata i igrati ne malu ulogu na Balkanu, a tako sad mora da gleda, kako joj se rasplinjuje lijepi san o Velikoj Srbiji. Pomorska bitka kod Helgolanda. Iz berlina službeno je bilo javljeno 25 o. mj. Pri upadu oklopljenih krstaša »Seydlitz«, »Derfilinger«, »Moltke« i »Bliicher« u pratnji od četiri mala krstaša i dvije flotile torpedjača u Sjeverno More došlo je danas prije podne do bitke sa engleskom eskadrom od pet ubojnih krstaša, više malih krstaša i dvadeset i šest tor- pedskih razorača. Poslije tri satr prekinuo je ne- prijatelj borbu 70 morskih milja sjevero-zapadno od Helgolanda i povukao se. Prema dosadašnjoj vijesti potonuo je na engleskoj strani jedan u- bojni krstaš, a od naših brodova potonuo je oklopljeni krstaš »Bliicher«. Svi ostali njemački brodovi vratili su se u pristalište. Engleski pak admiralitet javlja: Juče izju- tra opazila je engleška eskadra, koja se sastoja- la od ubojnih krstaša, lakih krstaša i flotilje tor- pedskih razorača, četiri njemačka ubojna krstaša, više lakih krstaša i riekoliko razarača, koji su plovili u zapadnom pravcu, pa su očito htjeli prema engleskoj obali. Cim je opazio naše bro- dove, neprijatelj se je vratio, no mi smo ga pro- gonili. Oko 9*/a sati došli su naši ubojni krstaši »Lion«, »Tiger«, »Princess«, »Royai«, »New Zee- land« i »Indomitable« u borbu s njemaćkim kr- stašima »Deriflinger«, »Seydlitz«, »Moltke« i »Blii- cher«, koji je odmah otišao iz bojne linije. Dva druga njemačka ubojna krstaša ozbiljno su o- štećena, no mogli su doći do područja, gdje ih je bilo nemoguće progoniti zbog njemačkih pod- morskih čamaca i mina. Nijedan engleski brod nije potonuo, dok je gubitak ljudi malen, Od »Bliichera« koja je brojila 885 ljudi, spašena su 128 ćovjeka. Protivno izvješću engleskog admiraliteta saopćuje se sa dobro upućene njemačke strane, da: je u pomorskoj bitci na Sjevernome moru jedan engleski krstaš potonuo. Taj je krstaš bio mnogo pretrpio pod njemačkom vatrom, pa se već bio nagnuo na stranu, kad li ga pogodiše dva njemačka torpeda. Krstaš je odmah zatim potonuo. Tu je činjenicu očigledno konstatirala i njemačka zračna lagja. Kao god što Englezi neće još uvijek da priznaju gubitak nebojše mjesta u drugo, to razmotavanje i ponovno z4- motavanje telećaka diže odviše vremena. Stariji pučke ustaše obično misle, da će o- stati u svojim posadama čuvati mostove ili že- ljezničke pruge, stoga često uzimlju sobom silu sitnica, odijela i čitave knjižnice. Megjutim im valja poći u drugi grad, često u daleke krajeve, i moraju čitave dane marširati. Valja dakle uzeti sobom ono, što je u ratu najpotrebitije. Siromašniji ljudi obično nose sobom drugi par crevalja, megjutim to nije potrebito, jer su crevlje, što ih primaju od države, sasvim jake i dobre. Mnogi, koji su ponijeli sobom drugi par crevalja, požalili su to. Sve, što je na nozi pre- više, sve to otešćava lako marširanje, Istina je, da su kožnate gamaše ugodne, jer griju, ali kad je jedauput čovjek u hodu, onda očuti, kako su teške i da bi bolje bilo bez njih. Više treba misliti na lakoću marširanja, nego li na toplinu. U tom pogledu još su najbolje čizme (visoke crevlje), u koje se može uvući do- sta tople robe, a ne otešćavaju hod. Ako čovjek megjutim sjedi u šancu, onda je naravno po- trebno, da se noge bolje obuku. Proti zimi ne zaštićuje nas toliko debelo ruho, nego više to, da je odijelo od dobre tkanine. Rublje je u ratu na žalost obično nepotrebno, jer katkad po ne- »Audacious-a« i ne male štete, koje su pretrpjeli engleški brodovi u bitci kod Falklandskih ostrva, tako će oni premučati i potonji gubitak dvaju engleških krstaša, a po svoj prilici i onaj dvaju torpedskih razarača. Njemačka je zračna lagja o- pazila osim toga znatnih štota i kod drugih en- glesyrh brodova, kao n. pr. da su padali jarboli i dimnjael, tako da se može slobodno zaključiti, da je bilo i drugih šteta, osim pomenutih, a o- sobito da jo bilo ljudskih gubitaka. Kasnije konstatiralo je njemačko poklisar- stvo, da su u pomorskoj bitci potonuli jedan en- gleški krstaš i dva razarača. Sama je engleska prakinula bitku. Njemačka je flota izgubila jedi- no krstaša »Bliichera«. Navala njemačkih zrakoplova na englešku obalu. U srijedu 20 ov. mj. na večer nadvio se nad Yarmouthom njemački zrakoplov, koji je 10 časaka ostao nad gradom, te izbacio pet bomba. Tri su osobe uslijed toga ubijene, a više je ku- ća razoreno. Dvije od tih bomba pale su na o- balu. Zrakoplov se nije mogao vidjeti, jer je bi- la tama, ali se je dobro čulo, kako rađe motori, a osim toga su se vidjeli u zraku i plameni. Na to je zrakoplov odletio prema Sandringhamu, gdje je bacio dvije bombe, no ove nijesu nani- jele nikakove štete. I nad Cromerom bačene su bombe. Oko 11 sati bio je zrakoplov nad King- slynnom, te je bacio četiri bombe. Dvije su ku- će posve razorene, a jedna je oštećena, U jednoj od tih kuća ubijen je neki mladić, a oca zasuše ruševine, Pram žamoru motora moglo se je za- ključiti, da je motor krenuo istočnim pravcem. Šteta, koja je nastala od izbačenih bomba u Yarmouthu, službeno je procijenjena na 100 funti šterlinga. Raznijele su se vijesti, da je zra- koplov pogogjen, te da se je srušio na zemlju, ali ove se vijesti nijesu potvrdile. Radi opreza pozvali su u Londonu pomoćne redare, koji ima- du paziti, da li se koji zrakoplov približuje. U ponedjeljak stigao je kralj i kraljica u Sandring- ham nekoliko sati prije nego što se je ondje njemački zrakoplov nađvio. I nad Sjevernim mo- rem vidjeli su se zrakoplovi, kako to javljaju ri- barske lagje. Svi ti zrakoplovi držali su se po- strance od Nizozemske i to prilično daleko od obale. Kada su oblasti u Cromeru doznale, da kruže nad Yarmouthom zrakoplovi, naložile su, da se imadu utrnuti sva svjetla, te je grad bio posve u tami, Zrakoplovi kružili su neko v rije- me nad gradom, a na to su izbacivši bombe br- zo odletjeli. Nad Sherrighaniom je zrakoplov naj- prije kružio nad crkvom, a na to je bacio bom- koliko sedmica ne spavamo pod krovom, pa se i ne svlačimo. Ja sam na pr. nekoliko sedmica spavao s nekim mjernikom u kocu, dakako o- bučen, ali sam mislio, da je to prekrasna kuća Tu se čovjek na sve privikne, što kod kuće ne bi mogao živ podnositi. Nagjemo li koji dan odmora, to se čovjek više puta, i da bi htio, ne može presvlačiti, po- što se u ovo doba nije baš ugodno presvlačiti pod vedrim nebom. Ne može se u ratu nikako biti bez dobre podstave na kaputu, osobito ako je od krzna, jer se u ovakom kaputu ne može nikako smr- znuti, a ni kiša ne može da dopre do kože. Komu je to moguće, neka svakako dade pod- staviti kaput pa i bluzu, krznom od ovna. Kapa od vune takogjer je dobra, samo ima tu lošu stranu, da je promoći kiša i snijeg, a onda je nemoguće nositi je, Dobro je, da se ove kape izvana opšiju linoleumom (inceratom), jer se onda ne mogu nikako da promoče. Mi smo na bojištu izumili takvu kapu od linoleuma, koja je iznutra postavljena flanelom ili vunom. Najvažnija je stvar u ratu: topli pokrivač. Bio on, neznam kako debeo i težak, neka ga niko ne žali uzeti sobom, jer se zaista može kazati, da ovakav topli i debeli gunj čuva maš život. God. XI. bu. Ova pogodi jednu kuću, probije krov, te se zabije duboko u prizemlju u zemlju, ali nije ek: splodirala. Kada je pala u sobu, bio je u njoj muž, žena-i jedno dijete, koji se kao nekim ču- dom spasiše. U Runtanu vidjelo je pučanstvo sasma jasno jedan Zeppelin, koji je letio od pri- like u visini od 2700 stopa. Engleška vlada i čitavo engleško novinstvo sa zgražanjem napada njemački način ratovanja, nazivajući ga barbarskim. A-na čitavoj je stvari samo to, da su njemački zrakoplovi htjeli doći na trg Great-Yarmouth, te su kod toga preletjeli preko drugih trgova, gdje su na nje stali pucati, što su oni popratili bacanjem bomba. Kako se može Engleška zgražat, kad je ona danju bacila bombe na grad Freiburg, te koja bombarduje s brodovljem svojim nezaštićene gradove. Kako se može zgražati narod, koji se ne žaca ni jednog srestva, koji, ne poštiva megjunarodna prava, Napadaj u zraku priznato je srestvo modernog ratnog vodstva, u koliko se drži ustanova megju- narodnoga prava, a njemački su se zrakoplovi toga i držali. Njemački je narod Velika Britanija prisilila, da se za život svoj bori, ali ona ju ne može siliti, a da ne ide za srestvima, koja joj do- puštaju zakonitu obranu. O utisku ovih pohoda u Englešku javljaju »Lokalanzeigeru« iz Rotterdama ovo: »Prve vi- jesti iz Londona o navali, Zeppelina odavale su znakove, kao da su ta od strave izgubili glavu. Šteta, prouzročena u Yarmouthu, cijeni se na više tisuća funti. Zeppelini su imali tu prednost, da su mogli raspoznavati svijetlo ispod sebe, dok se je sa zemlje tek čuo štropot motora. Od- mah je.uzbunjen i London, ali se nije obistinila vijest, da se je kod Gravesenda takogjer pojavio jedan zrakoplov. U svemu su tri Zeppelina preletjela Sje- verno more i došla nad englešku obalu. U po- vodu toga podvostručene su mjere opreza u Londonu. U povodu Zeppelinovih navala na englešku obalu, cenzura je postala neobično strogom, a osobito što se tiče utiska megju pučanstvom. Službeno se dementuju vijesti, koje javljaju, da je oboren jedan Zeppelinov zrakoplov. Prema vijestima iz Kopenhagena zrakoplovi su zajedno plovili, a tek su se na engleškoj oball razišli, Ruski poraz kod. Jakobeny u Bukovini. »Az Estu« javljaju iz Bistrice od 21. 0, mj.: Vijest o porazu neprijatelja elektrizovala je čitav grad; odmah je oživio promet na korsu. Danas je stigao izvještaj podmaršala Hofera, koji je opravdao radost pučanstva. Kad je još takav pokrivač opšiven na jednoj strani linoleumom, onda se možeš u njega potpuno za- motati kao dijete u povoj i mirno ležati na zem- lji, jer nema straha; da će ga mokra zemlja promočiti. Osobito je mnogo potrebna vojnicima voda, Glad se može podnijeti za vrijeme najveće puš- čane paljbe, ali žegja nikako. Zato je dobro po- nijeti sobom bocu od aluminija, koja je uvijek čista, pa se ova napuni, kad god se naigje na vodu. Boce, koje se dijele vojnicima, lasno za'r- gjaju, zato ko može neka kupi bocu od alumi- nija. Neka bude što veća, jer je vođe uvijek premalo, a na toliko hiljada vojnika, teško je doći na red, da se napiješ, Osobito se preporuča četrunova kiselina, koja se može nositi u ka- kvoj škatuljici, i koja popravi i najgoru vodu, ako u nju metneš komadić kiseline. Nije na od- met takogjer plosnata čaša od aluminija. Isto tako žlice od aluminija mnogo su zgodnije, jer ih ne treba mnogo čistiti. i Od velike je koristi vojniku, ako imade uza se što veći nož, jer ga možeš uvijek trebati, ne samo kod jela, nego u stotinu drugih slučajeva, kad ti je potrebno, da brzo načiniš kakav za- klon proti tanetima i šrapnelima, Neka niko ne misli, da će imati Bog zna Vojnici sada najčešće spavaju pod vedrim nebom. koliko koristi, ako uzme sobom četice, spravu g nn = o S Se _ = ===umm=m==—zR eO i ===