—— HE nn mtmniia CRVENA PRAV wo HRVATSKA cika h (i Br. Gil. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9' KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. [aa et rt ALL ALAN IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. U DUBROVNIKU, 6. FEBRUARA 1915. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPIŠI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. God. XI. Refleksije. Ko je slavosrpstvo i liberalstvo pri- spodobio zmiji, upravo je pogodio. Luka- vost i žilavost posebne su oznake ove ži- votinje, a to vrijedi i za naše slavosrpske liberale. Kako su se vješto znali kriti pod ra- znim imenima ,,nacije“, ,,bratstva“, ,,jedin- stva“ i , jugoslavenstva““ i nastojali na sve moguće načine da naš hrvatski narod pri- veđu u kolo veliko-srpske propagande, u- bijajući u njemu hrvatsku svijest, i učeći ga, da se odreče svog hrvatskog imena i povijesti svoje ! ; Promijenile se na jednom okolnosti, a naši liberali i slavosrbi brzo preokrenuli kabanicu, ali u sebi ostali još uvijek opi stari zagriženi pravašofobi. Svi nas znaci ne varaju, da još živi slavosrpski liberalni duh. Pritajan je zaista, ali ne posve ugušen. Kao zapretana iskra ispod pepela tinja, čekujući novi dah vje- tra e da vatru opet uspiri. Sjekao ti zmiji rep koliko hoćeš, dok joj glave ne satareš, ona još uvijek žive i jed svoj sve otrovniji kupi. I naši slavosrbi vigjevši da im je sve njihovo nastojanje osujećeno, još neće da polože oružja. Lu- kavi su oni, pak znadu, da se izmotavaju na stotinu načina, majstori su u tomu, da bace prašine u oči, e da u jednu ruku op- sjene prostotu, a s druge strane da se u- lagivaju prema gore. Kako je rad veliko-srpske propagande naišao kod nas na tvrdu kost, na jaku i zdravu stranku prava, tako su naši slavo- srbi i liberali, ti nosioci velikosrpskih ideja, zadojeni strašnom mržnjom na sve što je pravaško. Svim silama i svim mogućim sredstvima uprli su bili, e da izazovu rasulo stranke prava, i sve one razmirice i frak- cije u stranci prouzročio je liberalno slavo- srpski duh, koji je zahvatio bio pojedine pristaše pravaške misli. A koliko su pojedini čelični pravaši morali da pretrpe i koliko gorkih da ispiju od slavosrpskog bijesa i osvete ? | Za bolju ilustraciju osvrnut ćemo se na neke činjenice. Strah Ingleza od Zepelina. U Londonu zabranjeno je nešto, što inače nigdje na svijetu nije zabranjeno. Ondje ne smije niko zvrađati, ni zujiti, ni brujiti, u kratko ni- kakav štropot proizvagjati, koji bi makar samo iz daleka podsjećao na zujanje aeroplana ili zra- koplova za upravljanje. Londonski živci su već tako razdraženi neprestanim strahom od zrako- plova, da toga štropota ne podnose. Njemački avijatičari i zrakoplovci natjerali su stanovništvu toga ogromnoga grada takav strah u kosti, da tamo svak drhće od straha, da na drugo i ne misli, nego li na Zepeline i na aeroplane, a od- kad su ono Nijemci s toliko uspjeha posjetili ne samo englešku obalu, nego i sam London, po- stala je londonska nervoznost jošte kud i kamo veća. Holandeški se listovi rugaju Englezima radi toga straha, koji je već postao gotovo patološki. Ako samo zazvrnda motor automobila, već se Londonjanin trgne od straha. A jer imade tako- vih zvukova, koji se od zujanja motora ne mogu ni razlikovati, to su svi takovi zvuci jednostavno zabranjeni. Ne progje gotovo ni dan, a da za- reda kakva mahnita glasina o invaziji Zepelina. Stara narodna stranka po svojoj biti i programu simpatizovala je sa pravaškom idejom. Njezin organ disao je čistim hrvat- stvom i znao da budi pravu hrvatsku svi- jest. Ali kad je nadošao novi val libera- lizma i srbizma, narodna stranka mjesto da mu se odupre i da se priključi što bliže pravaštvu, pustila se je, da je taj val za sobom ponese, i sklapa kompromis sa na- prednjacima. I narodnjaci su se nadali, da će u to- mu naći oslona za novi život, ali se ljuto prevariše, jer tim nepromišljenim činom iskopaše ne samo sebi grob, već napraviše i nepremostivi jaz izmegju sebe i stranke prava, te onda stupiše u otvorenu borbu. protiva pravaštvu. i A naprednjaci, ti prestavnici srbizma i liberalizma, znali su da se time kompro- misom i ter kako okoriste. Pomoću narod- njaka osvojiše nekoliko zastupničkih stolica i dočepaše se mjesta na zemaljskom odboru. staše stranke prava i ob ovom dalo bi se puno toga pisati. Narodnjaci, sbankirani tako od napred- njaka, zadržaše samo neka mjesta po mi- losti svojih saveznika-gospodara, i to radi toga, e dasoni pod: zaštitom njihove: firme uzmognu sto uspješnije razvijati svoj rad po pokrajini. Tako se je došlo do toga, da su se svi različiti elementi našli združeni u sla- vosrpskom liberalnom bloku, a uroćeni proti pravaštvu. Stranka prava morala je da uz- drži sve najrazličitije napadaje, tolika su- mnjičenja, klevetanja, radi česa je dosta pretrpjela. A je li sada ovaj progon prestao? Ni najmanje. Sa svim bankrotom svoga rada naši liberalni slavosrbi kipe još uvijek mržnjom na sve što je pravaško. Njihov bi triumf bio, kad bi doživjeli rasulo stranke prava, ali do toga lje neće lako doći. Kad joj nijesu mogli nauditi ni progoni, neće ni mržnja. Stranka prava stranka je budućnosti! IL i sad opet ondje vidjeli njemački zrakoplovi. Ne- ma dvojbe, da će Nijemci iza onoga svoga tako dobro uspjeloga »generalnoga pokusa« opeto- vati svoju navalu na Englešku i na njezinu pri- jestolnicu, a ako onda ne bude i opet magla, teško onda Londonu. Hindenburg je rekao, da će onaj pobijediti, koji bude imao jače živce. Ako i Zepelini za danas ne mogu jošte toliku štetu prouzrokovati, kao morski brodovi, oni su svakako izvrsni strojevi za kvarenje engleških živaca. Mobi Božićevanje u podmornici. »Danziger Neueste Nachrichten« donose pismo mornara, koji je sam Badnjak sproveo u pod- vodnici. U tom se pismu nalazi i ovaj opisi Na samu Badnju večer zvala nas je dužnost na posao. Izigjosmo iz luke, da stražimo na obalu. U četvrtak nije se ništa vidjelo. Na Badnjak spustismo se na dmo morsko, u dubljini od . , . metara, I sad je počela naša božićna svetkovina. Pravi Božić imali smo proslaviti tekar u luci, Naš je zapovjednik držao govor, a naša glazba — dvije gusle i jedna mandolina — započe pje- smu »Stille Nacht, heilige Nacht«, koju smo svi "Posve vjerodostojni ljudi pripovijedaju, da su se zapjevali, Iza toga smo jeli i nešto malo punča Odatle je pak počeo pravi progon na pri-| Promjene na višim mjestima. Sa odstupom grofa Berchtolda nije dovr- šena serija primjena. Nakon njegove demisije govorilo se odmah, da će ga slijediti austrijski ministar-presjednik grof Stiirgkh, jer da su ova dvojica imali jednako mnijenje o ratu, kad se je o njem odlučivalo u srpanjskom ministarskom vijeću. No u istinu će prije Stiirgkha otići zajed- nički ministar financija Bilinski. Ovaj tjedan bit će i službeno obavljena njegova demisija a na- slijedit će ga regbi bivši ministar-presjednik dr. Koerber. Uz odstup Bilinskoga došla je i promjena u galičkom ministarstvu. Četrnaest mjeseci od odstupa Dlugosza bila je prazna stolica galičkog ministra. Sad je na to mjesto imenovan odsječni predstojnik dr. Zdzislaw Morawski. Da je tek sada i baš sada popunjeno ovo || mjesto, tumači se time, što se Poljaka bolno doj- milo, da njihov član — Bilinski — odstupa sa tako važnog mjesta. Zato im se sada daje mi- nistar. No ni s time nijesu zadovoljni, jer je na i| to mjesto prema dugogodišnjoj tradiciji dolazio vazda predsjednik poljačkoga kluba, parlamenta- rac, a Morawski je birokrata, Zbog toga je i pre- sjednik kluba dr. Leo sada položio presjedničku čast, navodeći naravski druge razloge. \ na stolici tršćanskoga namjesnika sprema se promjena. Princ Konrad Hohenlohe postat će presjednikom vrhovnog računarskog ureda, a na njegovo će mjesto doći dr. barun Fries-Skene. No ovoj se promjeni ne podaje sada politička važnost. g Pobjedničke operacije naše vojske u Karpatima. »Neue Freie Presse« donosi 29. prošl. mj.: Prama našim informacijama, austro-ugarske čete od 23. o. mj. pobjednički operiraju na Karpati- ma. Uspjehe kod Kirlibabe u Bukovini slijedili su razni bojevi okolo prednjih ruskih pozicija na prelazima, Nakon ovih bojeva sporedne važ- nosti, moglo se jučer javiti, da je nakon tro- dnevnog boja ponovo zauzet Uzočki klanac. Da- našnji izvještaj generalnog stožera ističe, da je i dolina Nagy Aga ispražnjena od neprijatelja. Neprijatelj unišavši sa znatnim silama u ovu do- linu, sve do kraja sjeverno od Oekermezo, bio je dne 27. siječnja prisiljen, da napusti svoje posljednje pozicije, koje su bile dobro utvrgjene. Ove pozicije morale su se nalaziti blizu Oekčr- mezo, gdje je bilo moguće pružit dugi otpor protiv nadmoćnih sila. Klanac kod Toronye vi- sok 941 m., okružen s desne od Gorgan Wysz- kowski (1448 m.), a s lijeve strane od Czorna Repa (1288 m.) ne može biti zadržan, čim se popili, ali u istinu posvema malo, jer drugi dan je valjalo i opet biti na straži. To svetkovanje Božića na dnu mora neću nikada zaboraviti. Jednostavno, pa ipak tako veličanstveno. Sad mi je dvostruko drago, da smo baš mi morali izaći, Prvi din Božića izronimo, te se stanemo ogle- davati za neprijateljem, Ali što je to ? Eto tamo neprijateljskih protutorpiljarka, koje su žalibože s najvećom brzinom naprijed hrlile, te ih .nije- smo mogli stignuti. Na jednom se pojave na obzorju gusti oblaci od dima. Kad smo se nešto malo približili, dakako pod vodom, a samo pe- riskop je virio nad morem, opazismo engleške krstarice... protutorpiljarke i ... podvodnice. S mjesta zaori zapovijed : »Svi torpedi spremnil« Neda se opisati kako, smo svi bili napeti i uz- rujani. Dvije su navale osujećene, jer se je ne- prijatelj neprestano amo i tamo gibao, svegjer mijenjajući svoj smjer. Već smo se približili na + . , metara, kad se začuje zapovijed: »Pozor | Hitacl« — Ali što je to? »Zepelin je tu l« Bum ! Brodovi se na jednom okrenu te nagnu u mah- niti bijeg, da ih je za čas nestalo za obzorjem, a mi ih pod vodom dakako nijesmo mogli tako brzo slijediti. Nekoliko dana iza toga smo u... slavili svoj Božić... ——— pojave kolone na cestama, koje vode preko ovih visova. Naše čete dostigle su Wyszkow. Boj pro- tiv neprijateljskih stražnjih četa iznova je zapo- čeo. Lanac sjeverno od Wyszkowa čini se da pruža velike pogodnosti neprijatelju. Pritisak na bokove čini nemogućim dugi otpor neprijatelja. Današnji siužbeni izvještaj generalnog stožera veli, da su Rusi, pošto su dobili pojačanja, iz- nova pokušali zauzeti glavne pozicije, koje su izgubili na visovima sjeverno od Vezerszalasa i Wolowecza. Ali ovi poknšaji izjalovili su se teš- kim gubitcima. Zarobljeno je 700 Rusa i zapli- jenjeno 5 mitraljeza. U izvještaju se veli: »bo- jevi u dolini Latorcze nastavljaju se«. Iz toga se ne može točno razabrati, gdje se najazi glavna neprijajeljska pozicija. Prama zemljopisnim kar- tama može se držati, da se po svoj prilici radi o visovima sjeverno od Vezerszalasa i sjeverno od Wolowecza. Opkoljene visočine sjeverno Ve- zerszalaza mora biti spojeno teškim poteškoćama. Uslijed opće konfiguracije glavnog lanca šumo- vitih Karpata, bregovitih fronta naprama klanci- ma odnosno prama pozicijama u ostalom pri- kladnih za obranu, na dvjema stranama šumovi- tih hrbala, preko kojih vode putelici, to su bo- jevi morali prestavljati karakter više jednoličan. Napadač morao je protivnika zadržati na fronti, sve dok opkoljujuće kolone ne stignu na zgodnu poziciju. To je trajalo kroz dane i dane, i to razjašnjava dugo trajanje bojeva. Naše čete za- uzele su sada iri vrlo važna klanca u šumovitim Karpatima. Ako bi neprijatelj htio zaustaviti dalj- nje napredovanje naših četa, mogao bi naći na- čin u nizbrgjima, koja se spuštaju u razne smje- rove prama sjeveru. U mjesecu listopadu moglo se velikom brzinom preći ovu zonu Karpata. Ova eventualnost prikazuje se i sada. Ali bez dalj- njih uporišnih točaka glede neprijateljskog dr- žanja, ne može se povući nikakav zaključak, Srbija moli pomoć Rusije. Iz Petrograda se javlja, da je ovamo stigla tajna misija iz Niša i u njoj dvojica generala, te jedan odličan parlamentarac, da prikažu ministru predsjedniku bezprimjernu bijedu, u kojoj se na- lazi Srbija. S obzirom na vojnički položaj izjavili su generali, da srpskoj vojsci uslijed pomanjkanja najnuždnijeg materijala nije moguće, da se us- pješno opre novom austro-Ugarskom napadaju. Dužnost je Rusije, da zato skrbi, kako bi Srbija dobila vojske i novaca, da uzmogne dalje obsto- jati. Ne stigne li za nekoliko sedmica neophodna pomoć, očekuje zemlju i unutrašnja katastrofa. Što se tiče političkog položaja, izjavila je misija, da je dvojbeno držanje Bugarske. Dosad je us- pjelo brojne pogranične sukobe uspješno i mirno riješiti, ali svaki dan mogu nastupiti sudbonosni dogogjaji. Crna Gora se nalazi uslijed većeg rus- kog podupiranja u mnogo povoljnijem položaju od Srbije. Kako sPol. Korr.« iz Soluna javlja, boravio je srpski princ Gjorgje na svojem putovanju na zapad dne 27. siečnja u Solunu. Pred nekoliko dana boravio je princ Alek- sandar takogjer u Solunu, te je parobrodom ot- putovao u Marsilju. Zadnji bojevi u Karpatima, Vrhovno vojno zapovjedništvo saopćuje o bojevima u Karpatima kroz prošle nedjelje: Prelazi u karpatskom šumskom gorju isto- dobno od Lupkowskoga sedla bijahu već ope- tovano pozorište najžešćih borba. Kako su ta sedla vrlo udaljena od velikih operacija u ruskoj Poljskoj i Galiciji, imala su osobitu privlačivost za Ruse, koji su nastojali, da ih zaposjednu, te da tako drže otvorenu provalu u Ugarsku na više mjesta. Poimence su klanci Uzočki klanac, te sedlo Vereczke i Wyszbow zadnjih mjeseca opetovano promijenili gospodara. Svekoliko zem- ljište, koje graniči s tim klancima na sjeveru i jugu je uslijed mnogih bitaka posve izrovano strjeljačkim jarcima. Koli navalu sa sjevera toli #“#