rooinenerzneina reci nE NINE TRENT RR Str. 2. Londonski »Times« pako od 11. siječnja piše pod natpisom »French fleet in the Adriatic« ovo: »Newspjesi irancuske mornarice na Jadran- skom moru mogu se tek time twmačiti, što se francuska mornarica dala na obranu obala Crne Gore, a da nije imala p ku operacionu ba- zu. Francusko pomorsko vodstvo je mislilo, da će jadranska flota biti kadra pribaviti kotorsku luku kao operacionu bazu, ali do osvojenja Ko- tora nije došlo. Dični otpor ove luke jednim je od iznemagjenja ovoga rata. The glorius resistance of this port constitutes one of ihe surprises in this war — kako to »Times« doslovce piše. Op- ćenito se držalo, da Kotor nije moguće braniti, jer nad njim potpumo dominira Lovćen. Pokazalo se megjutim, da bombardament s Lovćena nije urodio željenim rezultatom, te su ondješnje top- ničke utvrđe već i izpraznili. U pomanjkanju operacione baze francuska je flota bila izložena napadajima austro-ugarskih torpiljača i podmor- nica, te se zna, da je torpedo podmornice >U XII.« jedan franceski ratni brod već i pogodio«. Tako eto jadikuju saveznici sa svoje nemoći pred dičnom austro-ugarskom marnaricom. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« pravnom savezu s Madžarima, a ne u njihovom skrbništvu, ne u podregjenosti njihovoj. Odnošaj izmegju hrvatskoga i madžarsko- ga naroda valja da urade sami narodi, ali na podlozi znamenitoga povjerenja i štovanja. To štovanje i povjerenje može se roditi samo u jenit: ri zja slobode i državne sa- mostalnosti u okviru monarkije u ravnopravnom poštenom savezu, koji daje ukupnosti, što ona treba, ali koji ostavlja i hrvatskomu narodu potpuno odregjivanje materijalnim njegovim sre- stvima i zasebni gospodarski i kulturni razvoj. Program stranke prava od g. 1894. pruža, po našem uvjerenju, najshodniju bazu za uregjenje pravih hrvatskih odnošaja izmegju hrvatskoga i madžarskoga naroda. Rat i novi porezi. »Neue Fr. Presse« objelodanjuje: Rat će bez sumnje značiti novi teret za poreznu snagu. Ali povoljni ispadak mogu dati manje teške i lakše podnosljive pristojbe, koje će biti namet- nute narodu. Uprava financije zbog toga ne bi smjela poduzeti sve mjere u jedan put za ono što treba, nego samo jedan dio i uzeti u obzir, putem opsežnog financijalnog plana, pokriće ostalih potreba, možda najveći dio pristojba, tek Grof Tisza o Hrvatima. U ovim teškim i krvavim danima, had to- povska vatra govori, po drugi je put progovorio o politici ugarsko-hrvatski ministar presjednik grof Tisza. Dok u prvom svom govoru na Novu godinu nije izričito spomenuo ni Hrvatske ni Hrvata, to je ovaj drugi put u Subotu dne 30. januara, kad je istupio kao konferencijer prigo- dom koncerta glasovitog virtuoza Kubelika, go- vorio i o Hrvatskoj i o hrvatskom narodu i o hrvatskoj vojsci. Na taj su se govor osvrnule sve naše domaće i strane novine. Ban hrvatski bar. | Skrlec brzojavno je izrazio g. ministru presjedniku svoju zahvalu u ime svoje i hrvatskog naroda. Ova je činjenica od osobitog pomena, jer, je ovo prvi put u novijoj povjesti, da tako vr-| stan državnik i ugledan magjarski političar, a u- jedno ugarsko-hrvatski ministar, govori u tako prijateljskom tonu i o držanju hrvatskog naroda u ovim danima kušnje i o hrabrosti hrvatskih Takovo je priznanje kod svih Hrvata pobu- | najljepši dojam i nadu, da će Madžari od sada bolje poštovati pravice hrvatskoga naroda. Nego ako Madžari žele, da budu dobri o- dnošaji izmegju Ugarske i Hrvatske trajni, to, moraju držati na pameti, što upravo ovom prili- | kom zgodno primjećuje zagrebačka »Hrvatska«, glavno: glasilo stranke prava za sve hrvatske zem-| lje, da je naime hrvatski narod posebni državo- tvorni faktor i da se vazda smatrao državom uz Ugarsku. A dolaskom Habzburgovaca na hrvatsko i ugarsko prilestolje, — pokazalo | se opet, da je hrvatski narod samostalno birao kralja, kako su ga i Madžari birali i da je iza prve četvrtine šesnaestoga stoljeća nasta- le novo uregjenje, koje je hrvatski narod dove. lo u bliži doticaj s narodima. koji su (već bili pod Habsburgovcima. Hrvatski narod želi živjeti u dobrom su. sjestvu sa svim Madžarima, želi s njima biti a čvrstom savezu naroda, ali hrvatski narod traži, da Madžari poštivaju prava i težnje 2 vatskoga naroda za onom samostalnošću, koja ma zajamčnjn poseban narodni život u ravno- ovoga ugrožavanja svakog državnog poretka shva- tljiv, šta više potreban. Mi smo uvijek bili - miš- ljenja, da ojačanje balkanskih država do državne i političke samostalnosti ide u korist našim od- nosima prema Rusiji, pa takogler da će odstra- niti svaku mogućnost protivnosti izmegju nas i Rusije, a bili smo uvijek spremni, da se obazi- remo na velike političke interese Rusije uz našu političku orijentaciju. Dalje trpljenje srpske pro- pagande stavilo bi u pitanje naš opstanak kao velike sile, a prema tome i evropsku ravnotežu čije je održanje u dobro shvaćenom interesu Rusije. Na 26. jula brzojavio je grof Szapary iz Petrograda, da je njemački poslanik govorio mi- nistru Sazonovu na ozbiljen način o glasovima ruske mobilizacije, pa je dodao da su mjere mobilizacije vrlo opasno srestvo presije, pa ako se Njemačkoj jedanput pritisne glava, onda je stvar neođrživa, na što je ministar Sazonov uz časnu riječ zajamčio, da do sada nije mobilizo- tan nijedan pričuvnik ni konj, nego da se radi samo o pripravnim mjerama u vojnim kotarima Kijev i Odesa. Uslijed izjava njemačkog posla- nika zamolo je ratni ministar Suhomlinov nje- mačkog vojnog atašea da mu dogje, pa mu je dao isto uvjerenje uz časnu riječ. Ako Austro- Ugarska prekorači srpsku granicu, biće mobili- zovani vojni kotari prema Austro-Ugarskoj, a ni pod kojim okolnostima vojni kotari na njemač- kom frontu, žurno se želi mir s Njemačkom. Wojni ataše je odgovorio, da će se i mobilizacija protiv Austro-Ugarske smatrati kao ugrožavanje. Istoga dana saopćio je grof Berchtold na- šim kod stranih kabineta prekid di- odnošaja sa Srbijom, što se je mo- galo dogoditi, jer je srpska vlada odbila naše u kasnije vrijeme, kad će se moći prosuditi glede ukupnog iznosa i kad će se vigjeti, koja srestva stoje na raspolaganje. Ipak nije sigurno, da se može čekati u svim pogledima do konca rata; naprotiv se mora držati, da su za jedan dio po- treba već učinjeni prije i za vrijeme rata potrebni izvori. Maleni financijalni plan sastoji u povi- šenju poreza na osobni dohodak, u povišenju daća na žestoka pića, na pristojbe na šampanjac i automobile. Ovaj nacrt oživotvoren je prošle godine putem triju zakona i nove pristojbe: ma- lenog financ. nacrta izbile su na svijetlo u god. 1914. Naprotiv porezi velikog financijalnog plana bili su predloženi u zastupničkoj kući, ali nijesu bili raspravljeni. Odnosni predlozi još su neri- ješeni. Parlamenat nije imao, izuzev nekoje pre- liminarne rasprave, prilike da ih raspravi. Prije svega bi predložena već pred pet go- dina zakonska osnova za uveđenje pristojbe na baštine i darove, koja je stavila u vid progresivno taksiranje baština i darova izmegju živih. Bivši ministar financija grof Zaleski predložio je pak parlamentu pristojbu na žigice. Pred mnogo vre- mena bio je iznešen predlog glede povišenja kompentenca na osiguravajuće ugovore, od kojeg bi se dobilo prihod od tri milijuna kruna. I ovaj predlog nije bio riješen. Drži se sada, da će zak. osnove glede po- reza, kojim se sada bavi uprava financije, mo- rati se vratiti u prvom redu na ove pristojbe velikog finaucijalnog plana, jer su odnosni pred- lozi već od dulje vremena izragjeni, te su ras- pravljani ne samo u parlamentu nego i u jav- nosti. Osim toga više se puta predložilo, da se providi za troškove putem povišenja putničkih cijena, te tovarnih listova. Ne zna se, što je s tim predlozima. Pristojbe na baštine, na žigice, na osiguranja i mjere, koje bi se eventualno podu- zele administrativnim putem, mogli bi bacati svotu, koja se kreće oko 40,000.000 K i lako pokriti jedan dio potreba, za kamate uzetih zajmova. Ali nijesu još stvorene nikakove odluke, jer treba duboko proučiti sve ove mjere. zahtjeve, koje smo joj morali staviti za , trajno osiguranje naših životnih interesa, koje ona u- grožava. Grof Berchtold dodao je: Na naše sa- žaljenje i sasvim protiv naše volje stavljeni smo time u nuždu, da prisilimo Srbiju najoštrijim srestvima, da iz temelja promijeni svoje dosa- dašnje neprijateljsko držanje. Na 27. jula objasnio je grof Szapary mi- nistru Sazonovu, u jednom duljem razgovoru, da u Rusiji krivo imputiraju Austro-Ugarskoj, da hoće da prodire na Balkan ili da ide prema Solunu pa čak i prema Carigradu. Kad bi se ovo htjelo, ne bi se to ni kod sličnih konsekvencija moglo pomesti. Sazonov je ma ovo odgovorio, da mu je pomeuuti cilj potpuno zakonit, ali da put nije najsigurniji. Da sudjeluju austro-ugarski funkcijonari u Srbiji i da se skidaju časnici, koje Austro-Ugarska označi, to u ovoj formi nije pri- hvatljivo. Ove je tačke grof Szapary dijelom in- terpretovao, a za neke je izjavio, da su nužne. Na 27. jula opunomoćio je grof Berchtold grofa Szaparya, da izjavi Sazonovu, da monar- hija ne namjerava nikakvih teritorijalnih zauzeća, sve dotle, dok rat bude lokalizovan izmegju Au- stro-Ugarske i Srbije, U jednom drugom brzojavu traži grof Ber- chtold od grofa Szaparya, jer se Sazonov naro- čito protivi sudjelovanju c, ikr, funkcijonara kod ugušivanja srpskog prevratnog pokreta, da mu po- vjerljivo saopći, da se time ne namjerava dirati suverenstvo Srbije, nego se hoće da osnuje je- dan sigurnosni ured, koji bi zajedno radio sa srpskim oblastima i da se misli na način, kakva već ima slična ruska uredba u Parizu. (Svršiće se). e Sjednica hrvatskoga- slovenskoga kluba. »Slovenec« javlja: Dne 4. o. mj. bila je u Ljubljani pod presjedanjem dra. Korošca parla- mentarna komisija hrvatsko-slovenskoga kluba. Uz dra. Korošca bili su prisutni dr. Dulibić, dr. Krek, Fon, dr. Šušteršić i Grafenauer. O slednici je izdano ovo saopćenje: Najprije je presjednik dr. Korošec izvijestio o političkom položaju i raznim posredovanjima kod vlade. Poslije toga je komisija opširno ras- pravljala o sadanjim političkim prilikama u Mo- narhiji s osobitim obzirom na hrvatski i sloven- ski narod. Kod zanimive su rasprave sudjelovali svi članovi, pak je došlo do važnih zaključaka što se tiče cenzure i novih poreza. Zaključci će biti za koji dan objelodanjeni. Onda je komisija raspravljala o državnom nastojanju radi aprovizacije zemalja, pak je kon- statirano, kako austrijska pola Monarhije slabo prolazi kod sadanjega prisilnoga kupovanja: ži- veža radi toga, što nijesu u obe pole države jed- nake cijene. Što se tiče ratnih podav&nja, izražena je že- lja, da bi se postupalo svuda onako, kako po- stupaju u Ugarskoj gdje opraštaju one muške osobe, koje su potrebne kod gospodarstva. Po- radi toga se preporuča vladi, da kod raznih grad- nja cesta i sličnih poslova više upotrebljava za- robljenike, da tako domaće radne sile u intere- su samih naroda domaćim poljima i vinogradi- ma sačuva. Peti moratorij. Službena »Wiener Zeitung« donijela je na- redbu o petom moratoriju, po kojoj se u veljači i travnju ove godine ima platiti daljnih 25% od tražbina, koje su u kolovozu ili prije dospjele, a u mjesecima ožujku i svibnju 25% od traž- bina, koje su dospjele u rujnu i listopadu 1914. Osim toga je odregjeno, da se u travnju ove godine imade platiti druga četvrtina za one ob-| veze, koje su dospjele u studenom, tako da bi koncem svibnja obveze dospjele do uključivo listopada potpuno a one mjeseca studenog, do | polovine imale biti namirene. | Ostatak tražbina dospjelih u studenom i dospjeća u mjesecima prosincu g. 1914. i siječ- nju 1915. odgagja se do konca svibnja 1915. Za one obveze, koje su nastale prije 1. kolovoza | 1914., a koje su plative poslije 31. siječnja 1915., | nema nikakove daljne odgode. Za one dužnike. koji uslijed svog gospodarskog položaja nijesu | u stanju, da svojim obvezama ističućim iz sta- rih obveza u mjesecu veljači i kasnije udovolje, uregjena je sudbena odgoda. Inače je naredba potpuno slična 4. naredbi. Za Galiciju i Bukovinu je opet odregjeno da vrijedi potpuna daljna ogoda svih do sada odgogjenih obveza za daljnja dva mjeseca. Sa ratišta. Na sjevernom bojištu čitava je istočna strana Karpata prizorom teških borba, Sada je sva pozornost posvećena ovom dijelu ratišta i našoj novom ofensivi, koja je rekbi potpuno iznenađila Ruse i pred kojom oni uzmiču, oso- bito u južnoj Bukovini. Narod velikim slavljem dočekuje ulaz naših četa u mjesta od Rusa ostav- ljena. Naši su već stigli u gornju dolinu Suczawe i zaposjeli Wamu. Teško topništvo je i na Du- najecu uspješno pucalo na prostor oko Tarnowa. Zauzelo se je i nekoliko od Rusa žestoko bra- njenih mjesta sjeverno od Woloveca. Ruski napadaji na istočnu Prusku granicu i u predjelu Humin-Bzura bili su odbiveni uz teške gubitke po Ruse. Na zapadnom ratištu izim topovske borbe nema ništa važna. Borbe se vođe južno od Ka- nala i jugozapadno od Labassee. Sa južnog ratišta javlja službeno izvješće od 7. ov. mj. da su naši aeronaute uspješno mapali francuske transporte na Jadranskom moru, i da su bačene bombe više puta pogodile, Glede bojeva na Suezkom kanalu, cari- gradsko zadnje izvješće kaže, da su turske čete dostigle predjele istočno od konala, i da su po- tjerale natrag engleške predstraže. Tako su se razvili bojevi u predjelu [smailia — El Kantara, Br. 512. Sitne vijesti. — Nadvojvotkinja Zita rodila je j oko 10'/a večeri zdravoga princa. ie jota nadvojvotkinje povoljno je, snaga normalna. Novo- rogjeni nadvojvoda zdrav je i nada sve snažan, mae Njemački je Car Vilim pošao na istočno — Vatikan je silmo iznenadilo, što je u Francuskoj naloženo, da se imade za dne 7 veljače po papi odregjene molitve za mir sprje: čiti. Nepomljivo je, da vlada koja je još do ne- davna izrazila zgražanje poradi njemačkih mjera poduzetih protiv pastirsko poslanice Mercieresa mogla ustati protiv čisto religiozno-humanitarnih odredbama pape, pošto se danas u cijelom svi- jetu moli. Ne može se zahtijevati u molitvi, da baš francusko oružje pobjedi. : — Prispjela je vijest, da je kapetan Muecke sa spašenom posadom »Emdena« prispio u bli- zini Hodeide na jugozapadnu obalu Arabije, pri- mljen oduševljeno od turskih četa. Vožnja jja nacem Perima prošla je neopažena od engleških i francuskih bojnih sila, koje se ondje nalaze na straži. Iskrcanje je uslijedilo nesmetano, pred očima jednog francuskog oklopnog krstaša. a >N. W. J.« javlja: Iz Atene saopćuju : Srpski princ Gjorgje odputovao je oporavka radi na rivieru. Atenski list »Akropolis« komentira ovu vijest, primjećujući, da princ Gjorgje uopće nije bolestan, već je morao ostaviti svoju domovini, jer su to zahtijevali viši častnici od kralja Petra. 5 Milanska »Unione« javlja s Cetinja: O- vamo je stigla ruska tajna komisiju, u kojoj se nalaze dva gonerala, da izvide momentano bi- jedno stanje Crne Gore. Kako milanski list piše, nije crnogorskoj vojsci više moguće, da se us pješno odupre općoj austro-ugarskoj navali, jer joj manjka nuždni materijal, Pučanstvo već više mjeseci ima jedva najnuždnije, da se prehrani. E Iz Petrograda javljaju 8. o: mj.: Jedan činovnik svetog sinoda odlazi ovih dana u Lavov, da prenese tamo tri vagona darova, megju ko- jima se nalazi 20.000 carevih slika, ruske školske knjige i knjige za čitanje, vrlo mnogo ruskih sve- tih slika i ornata za pravoslavno svećenstvo: SE: Iz Avezzana javljaju 8. o. mj.: U Paternu je izvućen ispod ruševina u dobrom stanju jedan čovjek od 33 godine, koji je za zemljotresa 13. januara zasut. Bio je pod jednim svodom, pa je živio samo od vode. Dovežen je amo u auto- mobilu, pa je bez pomoći mogao izaći. Vijesti iz naroda, Iz Kotora. : (Proslava Tripunjdana). Na podnožju sni- ježnog Lovćena, sa kortila stolne crkve sv, Tri- puna, po starodrevnom običaju, dne 27. januara, navijesti »mali admiral« t. z. »pohvalama« ovo- godišnju svečanost Sv. Tripuna. Prije »pohvale« ovogodišnji »Major» »Plemenitog Tijela Morna- rice« g. Marko Karaman priopći članovima »Mor- narice« biranim i jezgrovitim riječima priznanje i pohvalu Ni. Pr. G. Divizijonera pl. Webera. Po dovršenim »pohvalama«, u prisustvu vrlog i požrtvovnog zapovjednika grada g. Rittmeistera Karla Baxe, opć. uprav. g. L. Milina, crkovnih i civilnih Vlasti pa mnoštva naroda, izreče pri- godnu mazdravicu Njeg. Velič. Caru i Kralju Franu Josipu I. »Major« g. Karaman, istaknuvši vijernost, odanost i požrtvovnost »Mornarice« Premilostivom Vladaru i Prejasnom Habsburškom Domu, s osobitim obzirom na današnje prilike, pozvavši prisutne, da kliknu trokatni »Živio« Njeg. Velič., na što glazba otsvira »Carevku“, Ne kao prošlih godina, za mirnih i udob- nih dana, već pod puškom i »telićakom«, na domak neprijateljskog taneta, pobrine se »Mor- narica« uz osobito nastojanje g. Karla Baxe, da i ove godine proslavi blagdan svog Pokrovitelj. Dne 2. februara u 9 sati otčitao je presvij. Biskup sv. Misu u stonoj crkvi, za pobjedu i zdrav- lje viteškog Vladara. Po tom je slijedilo prima- nje barjaka, u koju svrhu prispije iz Novoga novoimenovani naš ć, k. kot, Poglavar g. Gju- panović. Po podne je bio običajni prijenos sv. Moći, a potom »stogodno kolo« »Mornarice«, poslije čega je slijedila večernja i mnoćnica sa pohvalama, za trajanje kojih bilo je kagjenje sv. moći od ugledne gospode i članova »Mornarice«, Dne 3., na sami Blagdan, dogje u naš grad i Nj. Pr. g. Divizijoner pl. Weber, e da pregleda našu »Mornaricu« i nagleda se starinske nošnje i oružja. Tačno u 10 sati prispije na plokatu sv. Tripuna, pregledavši »Plem. Tijelo Mornarice«, koja je po tom baš majkorektnije defilovala. U 10'/a s. počne opet »stogodno kolo« u prisustvu Ni. Pr. g. pl. Webera, Presvij. g. Biskupa, ostale gospode i štva naroda, U 11 počne svečana pontifikalna misa, a poslije ove procesija sa sv, Moćima. U velike nas je obradovalo, što je svo- jom prisutnošću Nj. Pr, pl. Weber uzveličao naš Blagdan. Po dovršenim obredima oprosti se Nj. Pr. i otputuje tačno u 12 s, iz Kotora, ostavljajući nam koji da još traju. lijepu uspomenu. U 1 sat slijedio je svečani ban-