rooinenerzneina reci nE NINE TRENT RR

Str. 2.

Londonski »Times« pako od 11. siječnja
piše pod natpisom »French fleet in the Adriatic«
ovo:

»Newspjesi irancuske mornarice na Jadran-
skom moru mogu se tek time twmačiti, što se
francuska mornarica dala na obranu obala Crne
Gore, a da nije imala p ku operacionu ba-
zu. Francusko pomorsko vodstvo je mislilo, da
će jadranska flota biti kadra pribaviti kotorsku
luku kao operacionu bazu, ali do osvojenja Ko-
tora nije došlo. Dični otpor ove luke jednim je
od iznemagjenja ovoga rata. The glorius resistance
of this port constitutes one of ihe surprises in
this war — kako to »Times« doslovce piše. Op-
ćenito se držalo, da Kotor nije moguće braniti,
jer nad njim potpumo dominira Lovćen. Pokazalo
se megjutim, da bombardament s Lovćena nije
urodio željenim rezultatom, te su ondješnje top-
ničke utvrđe već i izpraznili. U pomanjkanju
operacione baze francuska je flota bila izložena
napadajima austro-ugarskih torpiljača i podmor-
nica, te se zna, da je torpedo podmornice >U XII.«
jedan franceski ratni brod već i pogodio«.

Tako eto jadikuju saveznici sa svoje nemoći
pred dičnom austro-ugarskom marnaricom.

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

pravnom savezu s Madžarima, a ne u njihovom
skrbništvu, ne u podregjenosti njihovoj.

Odnošaj izmegju hrvatskoga i madžarsko-
ga naroda valja da urade sami narodi, ali na
podlozi znamenitoga povjerenja i štovanja.
To štovanje i povjerenje može se roditi samo u

jenit: ri zja slobode i državne sa-
mostalnosti u okviru monarkije u ravnopravnom
poštenom savezu, koji daje ukupnosti, što ona
treba, ali koji ostavlja i hrvatskomu narodu
potpuno odregjivanje materijalnim njegovim sre-
stvima i zasebni gospodarski i kulturni razvoj.
Program stranke prava od g. 1894. pruža, po
našem uvjerenju, najshodniju bazu za uregjenje
pravih hrvatskih odnošaja izmegju hrvatskoga
i madžarskoga naroda.

Rat i novi porezi.

»Neue Fr. Presse« objelodanjuje: Rat će
bez sumnje značiti novi teret za poreznu snagu.
Ali povoljni ispadak mogu dati manje teške i
lakše podnosljive pristojbe, koje će biti namet-
nute narodu. Uprava financije zbog toga ne bi
smjela poduzeti sve mjere u jedan put za ono
što treba, nego samo jedan dio i uzeti u obzir,
putem opsežnog financijalnog plana, pokriće
ostalih potreba, možda najveći dio pristojba, tek

 

Grof Tisza o Hrvatima.

U ovim teškim i krvavim danima, had to-
povska vatra govori, po drugi je put progovorio
o politici ugarsko-hrvatski ministar presjednik
grof Tisza. Dok u prvom svom govoru na Novu
godinu nije izričito spomenuo ni Hrvatske ni
Hrvata, to je ovaj drugi put u Subotu dne 30.
januara, kad je istupio kao konferencijer prigo-
dom koncerta glasovitog virtuoza Kubelika, go-
vorio i o Hrvatskoj i o hrvatskom narodu i o
hrvatskoj vojsci. Na taj su se govor osvrnule sve
naše domaće i strane novine. Ban hrvatski bar. |
Skrlec brzojavno je izrazio g. ministru presjedniku
svoju zahvalu u ime svoje i hrvatskog naroda.

Ova je činjenica od osobitog pomena, jer,
je ovo prvi put u novijoj povjesti, da tako vr-|
stan državnik i ugledan magjarski političar, a u-
jedno ugarsko-hrvatski ministar, govori u tako
prijateljskom tonu i o držanju hrvatskog naroda
u ovim danima kušnje i o hrabrosti hrvatskih

Takovo je priznanje kod svih Hrvata pobu- |

najljepši dojam i nadu, da će Madžari od
sada bolje poštovati pravice hrvatskoga naroda.

Nego ako Madžari žele, da budu dobri o-
dnošaji izmegju Ugarske i Hrvatske trajni, to,
moraju držati na pameti, što upravo ovom prili- |
kom zgodno primjećuje zagrebačka »Hrvatska«,
glavno: glasilo stranke prava za sve hrvatske zem-|
lje, da je naime hrvatski narod posebni državo-
tvorni faktor i da se vazda smatrao državom
uz Ugarsku. A dolaskom Habzburgovaca na
hrvatsko i ugarsko  prilestolje, — pokazalo |
se opet, da je hrvatski narod samostalno
birao kralja, kako su ga i Madžari birali i da
je iza prve četvrtine šesnaestoga stoljeća nasta-
le novo uregjenje, koje je hrvatski narod dove.
lo u bliži doticaj s narodima. koji su (već bili
pod Habsburgovcima.

Hrvatski narod želi živjeti u dobrom su.
sjestvu sa svim Madžarima, želi s njima biti
a čvrstom savezu naroda, ali hrvatski narod
traži, da Madžari poštivaju prava i težnje 2
vatskoga naroda za onom samostalnošću, koja
ma zajamčnjn poseban narodni život u ravno-

ovoga ugrožavanja svakog državnog poretka shva-
tljiv, šta više potreban. Mi smo uvijek bili - miš-
ljenja, da ojačanje balkanskih država do državne
i političke samostalnosti ide u korist našim od-
nosima prema Rusiji, pa takogler da će odstra-
niti svaku mogućnost protivnosti izmegju nas i
Rusije, a bili smo uvijek spremni, da se obazi-
remo na velike političke interese Rusije uz našu
političku orijentaciju. Dalje trpljenje srpske pro-
pagande stavilo bi u pitanje naš opstanak kao
velike sile, a prema tome i evropsku ravnotežu
čije je održanje u dobro shvaćenom interesu Rusije.
Na 26. jula brzojavio je grof Szapary iz
Petrograda, da je njemački poslanik govorio mi-
nistru Sazonovu na ozbiljen način o glasovima
ruske mobilizacije, pa je dodao da su mjere
mobilizacije vrlo opasno srestvo presije, pa ako
se Njemačkoj jedanput pritisne glava, onda je
stvar neođrživa, na što je ministar Sazonov uz
časnu riječ zajamčio, da do sada nije mobilizo-
tan nijedan pričuvnik ni konj, nego da se radi
samo o pripravnim mjerama u vojnim kotarima
Kijev i Odesa. Uslijed izjava njemačkog posla-
nika zamolo je ratni ministar Suhomlinov nje-
mačkog vojnog atašea da mu dogje, pa mu je
dao isto uvjerenje uz časnu riječ. Ako Austro-
Ugarska prekorači srpsku granicu, biće mobili-
zovani vojni kotari prema Austro-Ugarskoj, a ni
pod kojim okolnostima vojni kotari na njemač-
kom frontu, žurno se želi mir s Njemačkom.
Wojni ataše je odgovorio, da će se i mobilizacija
protiv Austro-Ugarske smatrati kao ugrožavanje.
Istoga dana saopćio je grof Berchtold na-
šim kod stranih kabineta prekid di-
odnošaja sa Srbijom, što se je mo-

galo dogoditi, jer je srpska vlada odbila naše

 

u kasnije vrijeme, kad će se moći prosuditi glede
ukupnog iznosa i kad će se vigjeti, koja srestva
stoje na raspolaganje. Ipak nije sigurno, da se
može čekati u svim pogledima do konca rata;
naprotiv se mora držati, da su za jedan dio po-
treba već učinjeni prije i za vrijeme rata potrebni
izvori. Maleni financijalni plan sastoji u povi-
šenju poreza na osobni dohodak, u povišenju
daća na žestoka pića, na pristojbe na šampanjac
i automobile. Ovaj nacrt oživotvoren je prošle
godine putem triju zakona i nove pristojbe: ma-
lenog financ. nacrta izbile su na svijetlo u god.
1914. Naprotiv porezi velikog financijalnog plana
bili su predloženi u zastupničkoj kući, ali nijesu
bili raspravljeni. Odnosni predlozi još su neri-
ješeni. Parlamenat nije imao, izuzev nekoje pre-
liminarne rasprave, prilike da ih raspravi.

Prije svega bi predložena već pred pet go-
dina zakonska osnova za uveđenje pristojbe na
baštine i darove, koja je stavila u vid progresivno
taksiranje baština i darova izmegju živih. Bivši
ministar financija grof Zaleski predložio je pak
parlamentu pristojbu na žigice. Pred mnogo vre-
mena bio je iznešen predlog glede povišenja
kompentenca na osiguravajuće ugovore, od kojeg
bi se dobilo prihod od tri milijuna kruna. I ovaj
predlog nije bio riješen.

Drži se sada, da će zak. osnove glede po-
reza, kojim se sada bavi uprava financije, mo-
rati se vratiti u prvom redu na ove pristojbe
velikog finaucijalnog plana, jer su odnosni pred-
lozi već od dulje vremena izragjeni, te su ras-
pravljani ne samo u parlamentu nego i u jav-
nosti. Osim toga više se puta predložilo, da se
providi za troškove putem povišenja putničkih
cijena, te tovarnih listova. Ne zna se, što je s tim
predlozima. Pristojbe na baštine, na žigice, na
osiguranja i mjere, koje bi se eventualno podu-
zele administrativnim putem, mogli bi bacati svotu,
koja se kreće oko 40,000.000 K i lako pokriti
jedan dio potreba, za kamate uzetih zajmova.
Ali nijesu još stvorene nikakove odluke, jer treba
duboko proučiti sve ove mjere.

zahtjeve, koje smo joj morali staviti za , trajno
osiguranje naših životnih interesa, koje ona u-
grožava. Grof Berchtold dodao je: Na naše sa-
žaljenje i sasvim protiv naše volje stavljeni smo
time u nuždu, da prisilimo Srbiju najoštrijim
srestvima, da iz temelja promijeni svoje dosa-
dašnje neprijateljsko držanje.

Na 27. jula objasnio je grof Szapary mi-
nistru Sazonovu, u jednom duljem razgovoru,
da u Rusiji krivo imputiraju Austro-Ugarskoj,
da hoće da prodire na Balkan ili da ide prema
Solunu pa čak i prema Carigradu. Kad bi se ovo
htjelo, ne bi se to ni kod sličnih konsekvencija
moglo pomesti. Sazonov je ma ovo odgovorio,
da mu je pomeuuti cilj potpuno zakonit, ali da
put nije najsigurniji. Da sudjeluju austro-ugarski
funkcijonari u Srbiji i da se skidaju časnici, koje
Austro-Ugarska označi, to u ovoj formi nije pri-
hvatljivo. Ove je tačke grof Szapary dijelom in-
terpretovao, a za neke je izjavio, da su nužne.

Na 27. jula opunomoćio je grof Berchtold
grofa Szaparya, da izjavi Sazonovu, da monar-
hija ne namjerava nikakvih teritorijalnih zauzeća,
sve dotle, dok rat bude lokalizovan izmegju Au-
stro-Ugarske i Srbije,

U jednom drugom brzojavu traži grof Ber-
chtold od grofa Szaparya, jer se Sazonov naro-
čito protivi sudjelovanju c, ikr, funkcijonara kod
ugušivanja srpskog prevratnog pokreta, da mu po-
vjerljivo saopći, da se time ne namjerava dirati
suverenstvo Srbije, nego se hoće da osnuje je-
dan sigurnosni ured, koji bi zajedno radio sa
srpskim oblastima i da se misli na način, kakva
već ima slična ruska uredba u Parizu.

(Svršiće se).

 

 

e

Sjednica hrvatskoga-
slovenskoga kluba.

»Slovenec« javlja: Dne 4. o. mj. bila je u
Ljubljani pod presjedanjem dra. Korošca parla-
mentarna komisija hrvatsko-slovenskoga kluba.
Uz dra. Korošca bili su prisutni dr. Dulibić, dr.
Krek, Fon, dr. Šušteršić i Grafenauer.

O slednici je izdano ovo saopćenje:

Najprije je presjednik dr. Korošec izvijestio
o političkom položaju i raznim posredovanjima
kod vlade. Poslije toga je komisija opširno ras-
pravljala o sadanjim političkim prilikama u Mo-
narhiji s osobitim obzirom na hrvatski i sloven-
ski narod. Kod zanimive su rasprave sudjelovali
svi članovi, pak je došlo do važnih zaključaka
što se tiče cenzure i novih poreza. Zaključci će
biti za koji dan objelodanjeni.

Onda je komisija raspravljala o državnom
nastojanju radi aprovizacije zemalja, pak je kon-
statirano, kako austrijska pola Monarhije slabo
prolazi kod sadanjega prisilnoga kupovanja: ži-
veža radi toga, što nijesu u obe pole države jed-
nake cijene.

Što se tiče ratnih podav&nja, izražena je že-
lja, da bi se postupalo svuda onako, kako po-
stupaju u Ugarskoj gdje opraštaju one muške
osobe, koje su potrebne kod gospodarstva. Po-
radi toga se preporuča vladi, da kod raznih grad-
nja cesta i sličnih poslova više upotrebljava za-
robljenike, da tako domaće radne sile u intere-
su samih naroda domaćim poljima i vinogradi-
ma sačuva.

 

Peti moratorij.

Službena »Wiener Zeitung« donijela je na-
redbu o petom moratoriju, po kojoj se u veljači
i travnju ove godine ima platiti daljnih 25% od
tražbina, koje su u kolovozu ili prije dospjele,
a u mjesecima ožujku i svibnju 25% od traž-
bina, koje su dospjele u rujnu i listopadu 1914.

 

Osim toga je odregjeno, da se u travnju ove
godine imade platiti druga četvrtina za one ob-|
veze, koje su dospjele u studenom, tako da bi
koncem svibnja obveze dospjele do uključivo
listopada potpuno a one mjeseca studenog, do |
polovine imale biti namirene. |

Ostatak tražbina dospjelih u studenom i
dospjeća u mjesecima prosincu g. 1914. i siječ-
nju 1915. odgagja se do konca svibnja 1915.
Za one obveze, koje su nastale prije 1. kolovoza |
1914., a koje su plative poslije 31. siječnja 1915., |
nema nikakove daljne odgode. Za one dužnike.
koji uslijed svog gospodarskog položaja nijesu |
u stanju, da svojim obvezama ističućim iz sta-
rih obveza u mjesecu veljači i kasnije udovolje,
uregjena je sudbena odgoda. Inače je naredba
potpuno slična 4. naredbi.

Za Galiciju i Bukovinu je opet odregjeno
da vrijedi potpuna daljna ogoda svih do sada
odgogjenih obveza za daljnja dva mjeseca.

 

 

Sa ratišta.

Na sjevernom bojištu čitava je istočna
strana Karpata prizorom teških borba, Sada je
sva pozornost posvećena ovom dijelu ratišta i
našoj novom ofensivi, koja je rekbi potpuno
iznenađila Ruse i pred kojom oni uzmiču, oso-
bito u južnoj Bukovini. Narod velikim slavljem
dočekuje ulaz naših četa u mjesta od Rusa ostav-
ljena. Naši su već stigli u gornju dolinu Suczawe
i zaposjeli Wamu. Teško topništvo je i na Du-
najecu uspješno pucalo na prostor oko Tarnowa.
Zauzelo se je i nekoliko od Rusa žestoko bra-
njenih mjesta sjeverno od Woloveca.

Ruski napadaji na istočnu Prusku granicu
i u predjelu Humin-Bzura bili su odbiveni uz
teške gubitke po Ruse.

Na zapadnom ratištu izim topovske borbe
nema ništa važna. Borbe se vođe južno od Ka-
nala i jugozapadno od Labassee.

Sa južnog ratišta javlja službeno izvješće
od 7. ov. mj. da su naši aeronaute uspješno
mapali francuske transporte na Jadranskom moru,
i da su bačene bombe više puta pogodile,

Glede bojeva na Suezkom kanalu, cari-
gradsko zadnje izvješće kaže, da su turske čete
dostigle predjele istočno od konala, i da su po-
tjerale natrag engleške predstraže. Tako su se
razvili bojevi u predjelu [smailia — El Kantara,

Br. 512.

Sitne vijesti.

— Nadvojvotkinja Zita rodila je j
oko 10'/a večeri zdravoga princa. ie jota
nadvojvotkinje povoljno je, snaga normalna. Novo-
rogjeni nadvojvoda zdrav je i nada sve snažan,
mae Njemački je Car Vilim pošao na istočno

— Vatikan je silmo iznenadilo, što je u
Francuskoj naloženo, da se imade za dne 7
veljače po papi odregjene molitve za mir sprje:
čiti. Nepomljivo je, da vlada koja je još do ne-
davna izrazila zgražanje poradi njemačkih mjera
poduzetih protiv pastirsko poslanice Mercieresa
mogla ustati protiv čisto religiozno-humanitarnih
odredbama pape, pošto se danas u cijelom svi-
jetu moli. Ne može se zahtijevati u molitvi, da
baš francusko oružje pobjedi. :

— Prispjela je vijest, da je kapetan Muecke
sa spašenom posadom »Emdena« prispio u bli-
zini Hodeide na jugozapadnu obalu Arabije, pri-
mljen oduševljeno od turskih četa. Vožnja jja
nacem Perima prošla je neopažena od engleških
i francuskih bojnih sila, koje se ondje nalaze na
straži. Iskrcanje je uslijedilo nesmetano, pred
očima jednog francuskog oklopnog krstaša.

a >N. W. J.« javlja: Iz Atene saopćuju :
Srpski princ Gjorgje odputovao je oporavka radi
na rivieru. Atenski list »Akropolis« komentira ovu
vijest, primjećujući, da princ Gjorgje uopće nije
bolestan, već je morao ostaviti svoju domovini,
jer su to zahtijevali viši častnici od kralja Petra.

5 Milanska »Unione« javlja s Cetinja: O-
vamo je stigla ruska tajna komisiju, u kojoj se
nalaze dva gonerala, da izvide momentano bi-
jedno stanje Crne Gore. Kako milanski list piše,
nije crnogorskoj vojsci više moguće, da se us
pješno odupre općoj austro-ugarskoj navali, jer
joj manjka nuždni materijal, Pučanstvo već više
mjeseci ima jedva najnuždnije, da se prehrani.

E Iz Petrograda javljaju 8. o: mj.: Jedan
činovnik svetog sinoda odlazi ovih dana u Lavov,
da prenese tamo tri vagona darova, megju ko-
jima se nalazi 20.000 carevih slika, ruske školske
knjige i knjige za čitanje, vrlo mnogo ruskih sve-
tih slika i ornata za pravoslavno svećenstvo:
SE: Iz Avezzana javljaju 8. o. mj.: U Paternu
je izvućen ispod ruševina u dobrom stanju jedan
čovjek od 33 godine, koji je za zemljotresa 13.
januara zasut. Bio je pod jednim svodom, pa je
živio samo od vode. Dovežen je amo u auto-
mobilu, pa je bez pomoći mogao izaći.

 

Vijesti iz naroda,

Iz Kotora.

: (Proslava Tripunjdana). Na podnožju sni-
ježnog Lovćena, sa kortila stolne crkve sv, Tri-
puna, po starodrevnom običaju, dne 27. januara,
navijesti »mali admiral« t. z. »pohvalama« ovo-
godišnju svečanost Sv. Tripuna. Prije »pohvale«
ovogodišnji »Major» »Plemenitog Tijela Morna-
rice« g. Marko Karaman priopći članovima »Mor-
narice« biranim i jezgrovitim riječima priznanje
i pohvalu Ni. Pr. G. Divizijonera pl. Webera.
Po dovršenim »pohvalama«, u prisustvu vrlog i
požrtvovnog zapovjednika grada g. Rittmeistera
Karla Baxe, opć. uprav. g. L. Milina, crkovnih i
civilnih Vlasti pa mnoštva naroda, izreče pri-
godnu mazdravicu Njeg. Velič. Caru i Kralju
Franu Josipu I. »Major« g. Karaman, istaknuvši
vijernost, odanost i požrtvovnost »Mornarice«
Premilostivom Vladaru i Prejasnom Habsburškom
Domu, s osobitim obzirom na današnje prilike,
pozvavši prisutne, da kliknu trokatni »Živio«
Njeg. Velič., na što glazba otsvira »Carevku“,

Ne kao prošlih godina, za mirnih i udob-
nih dana, već pod puškom i »telićakom«, na
domak neprijateljskog taneta, pobrine se »Mor-
narica« uz osobito nastojanje g. Karla Baxe, da
i ove godine proslavi blagdan svog Pokrovitelj.

Dne 2. februara u 9 sati otčitao je presvij.
Biskup sv. Misu u stonoj crkvi, za pobjedu i zdrav-
lje viteškog Vladara. Po tom je slijedilo prima-
nje barjaka, u koju svrhu prispije iz Novoga
novoimenovani naš ć, k. kot, Poglavar g. Gju-
panović. Po podne je bio običajni prijenos sv.
Moći, a potom »stogodno kolo« »Mornarice«,
poslije čega je slijedila večernja i mnoćnica sa
pohvalama, za trajanje kojih bilo je kagjenje sv.
moći od ugledne gospode i članova »Mornarice«,

Dne 3., na sami Blagdan, dogje u naš grad

i Nj. Pr. g. Divizijoner pl. Weber, e da pregleda
našu »Mornaricu« i nagleda se starinske nošnje
i oružja. Tačno u 10 sati prispije na plokatu sv.
Tripuna, pregledavši »Plem. Tijelo Mornarice«,
koja je po tom baš majkorektnije defilovala. U
10'/a s. počne opet »stogodno kolo« u prisustvu
Ni. Pr. g. pl. Webera, Presvij. g. Biskupa, ostale
gospode i štva naroda, U 11 počne svečana
pontifikalna misa, a poslije ove procesija sa sv,
Moćima. U velike nas je obradovalo, što je svo-
jom prisutnošću Nj. Pr, pl. Weber uzveličao naš
Blagdan.

Po dovršenim obredima oprosti se Nj. Pr.
i otputuje tačno u 12 s, iz Kotora, ostavljajući nam

 

koji da još traju.

lijepu uspomenu. U 1 sat slijedio je svečani ban-