Str. 2.

losnijem stanju. Moralo bi se sve učiniti, što se Poplave u Italiji

može, da se spase ovi mladi vojnici, kojima je
život u pogibelji, jer. nema ljekarija, zavoja i

sličnih stvari. Srpska vlada čini sve, što može, |liji više rijeka, megju njima Arno, Reno i Bi-
bori se sipoteškoćama, ali su njezina srestva |senzio. Tiber, koji je u Umbriji izašao iz kori-
premalena, pa stoga silno treba svaku pomoć. |ta, i kod Rima je čvrsto nabujao, Mjesta uz Ti-
Trevelyan crta takogjer utiske i dojmove, što ih |ber iznad i ispod Rima pod vodom su. Jedna-

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Uslijed neprestane kiše nabujalo je u lta-

u pravcu prama Racionžu. Racionž pako leži sa-
mo 60 klm. sjevero-zapadno od Novogeorgiev-

Br. 513.

350 ljudi, a oteli dva gorska topa i sedam stroj-
nih pušaka. I u šumi Prister imamo 'da zabilje-
žimo manjih uspjeha, kod kojih smo zauzeli

je stekao, u razgovoru s mnogo političkih lično- | ko je poplavljeno i u Rimu nekoliko podruma i
sti, jednosta stavnih_gragjana i seljaka. Glavno se |niža ležećih ulica. Kućama, što su u okolici gra-
je ložu ovim razgovorima, kako Srbi ne di- |da vodom okružene, dovoze u čamcima živež.

jele shvaćanje Engleške, da će rat, čim bude du-

lje trajao, (tim teže/ pogoditi Njemačku i Austro- |per je poslije" podne ponovno narastao. Voda je;
Ugarsku. To;može'biti ispravno s engleškog sta- dosegla lukove Milvijskoga i Angjeoskoga mo-
novišta, jer engleška ima mneiscrpivih pričuva, |sta, Poglavito su poplavljeni Viale Angelico Bor-
broji 45 milijuna stanovnika, te uz nju stoji naj- | co i okolica bazilike sv. Pavla. Na tibarskom je
veća svjelska država. Engleška može govoriti o | otoku Si. Bartolomeo dosegla voda visinu prvo-
a kata. U jednoj bonici morali su prevesti ra-
tralne vlasti, ali Srbija i Crna Gora ne mogu Še iz Emo kata u drugi. U jednom skla-
usvojiti ovo shvaćanje; sveukupno njihovo ži- | qišty kalcijeva karbida u Via Portuense prouzro-
teljstvo ne broji niti pet milijuna, od kojih su |čila je prodrla voda više eksplozija, od koje i-
svi za oružje sposobni muškarci, po prilici p0 |naje nije niko nastradao. Tehničke čete i vatro-
milijuna, na ratištu ili stoje inače u službi voj- gasci rade neumorno na mjestima, gdje je po-
ske. Svaki pali momak znači za Srbe i Grno- |njaya preotela mah. Kralj se dao o posljedicama
gorce, za srpsko pleme nesravnjivo veći gubitak, |nopjave, te o poduzetim mjerama obavijestiti, a
i sam se otputio na mjesta nesreće. »Tribuna«
treba uočiti i ovo: Izuzevši bombardovanje Yar- javlja, da i papa pokazuje velik interes. »Gior-
moutha, Scarborougha i Hartlepoola, Engleška | aje, javlja, da postoji nada, te će voda već
još nije došla u izravan doticaj s ratom, te stoga | sutra početi opadati.

dugotrajnom ratu, dok mne podlegnu obje cen-

 

nego li smrt kojeg vojnika za Englešku. Uz to

nije ni pretrpjela nikakovih ratnih strahota, dok
je u Srbiju već dva put provalio neprijatelj. Kraj

sto hiljada momaka, koji su već pali, zarobljeni |Sa ratišta.

i ranjeni, ne može Srbija dozvoliti luksus du-

 

 

mA i; po e zeotonomaci ce uprav radosne i važne vijesti, koje nam_o-
nosne krize. To sve potvrgjuju takogjer i drugi tvaraju lijepi pogled u ire Rusi i e
strani dopisnici, koji se sada nalaze u Srbiji. |SPremili na veliku jednu a a o i
Srbija ne treba samo oružja i municije, nego e agoi koji ih e "ilisak O
Ni E e_t oka E še i više silio tražiti spas iza varšavskih zidina
i iza Visle, htjeli su taj pritisak paralizovati na-
valama na oba krila, na sjeveru u Istočnoj Pru-
skoj i u Poljskoj sjeverno od Visle, pa na južno
od Dukle-klanca sve do južne granice Bukovine.
To je bila cna velika ruska osnova, koja se je

stvo, da ne umre od glada.

Engleški orden kralja Petra.

 

O tomu se javlja iz Rima 15 ov. mj.: Ti-

Sa sjevernog ratišta stizale su ove sedmi-

ska, a na tom pwiu nema prirodnih poteškoća
ni zaprijeka, da Nijemci uzmognu doći u pomoć
svojim četama pred Varšavom. Na tom proga-
njanju već su 16. ov. mj. Nijemci zauzeli gra-
dove Bielsk i Plock i zarobili na hiljade Rusa.

Na jugu je po Ruse još gore. Protjerani iz

dvije strojne puške.

Dine 18. tek. javlja se: Jučer najavljeni ne-

prijateljski pokušajni napadaji na zapadnom ra-
tištu potrajali su ša jednakim neuspjehom.

Sjeveroistočno od Reimsa broj jučerašnjih

svih karpatskih klanaca, Rusima sada ne pre-
ostaje ništa drugo, nego svim silama nastojati,
da se odupru našoj ofensivi. U Bukovini im to
nije nikako pošlo za rukom. U neurednom uz-
maku, gotovo u divljem bijegu, morali su ispra-
zniti pred našim četama, koje u dvije kolone

napreduju, cijelu Bukovinu.

Vijesti našeg glavnog stožera od 13/2. ja-
vile su, da su naše kolone u Bukovini u mno-
gim okršajima dostigle liniju Sereth; čete koje
su prodirale u gornji predjel rijeke Pruta i pra-
ma Nadworni, izvojštile su sebi izlaz iz gorskih
klanaca i dostigle Witznitz, Kuty, Kosow, Dela-
tyn i Passieczne, gdje sada na različitim tačka-
ma zadržavaju Ruse. Sa zarobljenicima, koji su
se zadnjih dana dnevno dopremali, poskočio je
broj ruskih ratnih sužanja u sadašnjim bojevima

na dvadeset 1 devet hiljada ljudi —
a dne 14/2. opet je javljeno:

U jučerašnjim bojevima ima opet 970 za-

robljenika.

zarobljenika povisio se je. Francuzi su ovdje
pretrpjeli osobito teških i krvavih gubitaka, te
su napuštili dalnja prodiranja. Istočno od Per-
thesa Francuzi su uz velike gubitke bili potučeni
i natrag bačeni. Broj zarobljenika dosegao je do
11 oficira i 785 vojnika.

Sa južnog ratišta službene vijesti javljaju,
da osim pograničnog čarkanja, položaj je nepro-
mijenjen. Novine donose, da su neke arbanaške
čete prešle srpsku granicu i zaposjele nekoliko
srpskih sela.

Sa tursko-engleškog bojišta na Sueskom
kanalu agencija Milli donosi: Prvo od turskih
prednjih četa poduzeto rekognosciranje preko ka-
mala prouzročilo je kod neprijatelja paniku, tako
da se ne vidi više ni jedan engleški vojnik u
neposrednoj blizini kanala, a još manje ima četa
koje bi pokušale prijeći kanal. U noći se čuje
sa zapadne obale vatra pušaka i strojnih pušaka.
Kod otomanskih četa vlada neopisivo veselje i
oduševljenje.

 

Engleški kralj Gjuro podijelio je srpskome : a
_ e m see tajinstveno naviještala. Ali su se Rusi prevarili

kralju Petru visoki red, koji će mu predati na-
ročiti poslanik u Nišu. Kako se vremena mi-

jenjaju !

vezan. Posao je sjajno uspio, umoren je kralj

Šašo, wrmiorena kraljica Draga, a njihove iznaka- [17.1 lja da, je
žene lješine su kalivisani Srbi bacil sa shoda |devetdnevnoj zimskoj bitci u Mazurskim jezerima
u park. Na mjesto Šašino sjeo je Petar Kara- bila deseta ruska armeja bačena preko granice i
gjorgjević. Satirički listovi čitavoga svijeta doni- | najposlije nakon skoro potpunog nice ea
jeli su strahovite karikature novopečenoga kralja | metom potučena. Krvavi _ neprijateljs i gubitci
na krvavome prijestolju, a mnogo je godinica vrlo su veliki. Broj zarobljenika iznaša sigurno
moralo proći, dok se je pomalo počelo zaborav- |za dosta preko pedeset hiljada. Otelo se više od
ljati na način, kako se je Petar popeo na taj četrdeset topova i šestdeset strojevnih pušaka, a
zaplijenilo nepregledni ratni materijal.

prijestol. Od svih država najenergičnije se je po-

nijela Engleška, ni za živu-glavu nije hotjela : E pi : s
ih od sa dvorom Kara- | konstatovati rezultat ovih uspjelih bojeva, pa je
E o ie < vijest od 18. ov. mj. javila, da dosadašnji re-
ii jao je i j lijena na istočno-pruskoj granici
vića. Jedino naš dvor stajao je isto tako odrje- | Zultat ratnog p ;
šito; dugo se je trudio kralj Petar, da bude od | iznaša: 64.000 zarobljenika, 71 top, preko 100
našega vlađara primljen u audijenciju, ali miu je strojnih pušaka, tri lazaretna kola, letećih stro-
sve bilo uzalud. Megjutim se je vrijeme promi- jeva, sto pedeset punih s gri
j i Giuro šalje kralju Petru svoj vi- |tor i bezbroj natovarenih i upregnutih kola. Mora
a i i se računati i sa daljnjim povišenjem ovih brojaka.

gjorgjevića, što ih je imala sa dvorom Obreno-

soki red! Misle li možda u Engleškoj, da ugled

iti jak, da pred č

MA ia: e pr su e viti, da nije nadošao drugi, malo niže. .Izmegju
kle od Sarajeva u Beograd. lli je po shvaćanju južne pruske granice i Visle nastala je u bojnoj
Engleške zločin od lipnja 1903. okajan novim fronti jedna rupa. Kroz tu su rupu Rusi poslali
zločinom, onim od lipnja 1914.? U cijeloj toj M: oja kojima e a ovi deg a
i š $ i i |put preko Drevenca i -

prsta: izštaanja atta . roje Ali i tu su Rusi bili loše sreće, Po-
englešku dekoraciju kralju Petru u Nišu. >. L.« mlaćeni kod Lipna morali su uzmicati na Ser-
pec, koji su Nijemci zauzeli, proganjajući Ruse

će po svoj prilici, proti svojoj volji — donijeti

 

 

Danas već i vrapci po krovovima pjevaju, |jezera namjerili su se na tvrdu kost, o koju su

đa je princ Petar Karagjorgjević imao ugovor sa skršili sve zube svoje desete armije. Bitka je

zavjerenicima, prema kome je bio obvezan nositi trajala devet dana, a 0 073 prve vijesti =

sve troškove »pothvata« (čitaj: umorstva I), ako vljale, da su Rusi pretrpjeli težak poraz, m

ono uspije. Ne uspije li, nije bio na ništa ob- |je odmah u početku stajao 26.000 zarobljenika,
a isto toliko i krvavih gubitaka.

u svom računanju.

U istočnoj Pruskoj u području Mazurskih

Druga vijest od 17. tek. nastavlja da, je u

Drugi dan moglo se još tačnije razvidjeti i

Ali ovaj bi se ruski poraz bio dao popra-

U jugoistočnoj Galiciji i u Bukovini po-
bjedonosno se bije. Jugozapadno Nađworne bio s
je bačen neprijatelj, koji je držao grad za svoje
pokriće. 3
Osvojeni su visovi sjeverno od Delatyna.
Ovdje se je učinilo mnoštvo zarobljenika. ot|

Sutri dan već je i Nadworna bila zauzeta,
a Rusi potisnuti prema Stanislavu, dok na 16/2.
već su neprijatelji bili potisnuti prema Pratu, a
17/2. po podne bila je zauzeta i Kolomea. Tu

itne vijesti.

— »Reuterov ured» javlja iz Washingtona:

Nota Unije u pogledu njemačke blokade već je

poslana. Nota ne sadrži prosvjed, već moli

pobliže obavijesti. Iz note se ipak razabire, da
će se svaka navala na brodove pod američkom
zastavom bez prijašnjih točnih izvida, da li je
brod ovlašten da nosi američke boje, smatrati

su se Rusi očevidno vrlo maprezali, da održe| kao ozbiljan dogogjaj.

grad, te su doveli mnogobrojna pojačanja i iz-
vagjali žestoke protunapadaje na naše prodiruće | si

— Iz Černovica je stigla vijest, da su Ru-
prije dolaska četa na 400 kola natovarili raz-

čete, te su sobe strane ceste morali biti više| ne ukradene predmete, većim dijelom odijelo i

puta potisnuti, kod čega je neprijatelju bilo na- | ra
neseno velikih gubitaka uslijed izvrsnog djelo-| St

izno kućno posugje, koje su otpremili u Rusiju.
anovnici su u Černovicama smatrali to dobrim

vanja našeg topništva. U 5 sati po podne, iza| znakom. |I zadnja sumnja je pako raspršena, kad

kako su maši izveli sveopći napadaj, uspjelo | je
im je da neprijatelja usprkos ogorčenog protu- | je
otpora bace iz njegovih zadnjih pozicija ispred
grada i istodobno da dopru do Kolomeje. Zapri- | m
ječilo se uništenje mosta preko Pruta, očistilo se

ruska vojska otišla iz grada, pa su znali, da
došao čas posvemašnjeg oslobogjenja.

— Vojnički kritičar »Timesa« nastoji u-
anjiti važnost njemačke pobjede u istočnoj

Pruskoj. Tješi se, da to nije prvi put, što su

grad od bježećih Rusa i zauzelo. Zarobilo se je| Rusi izbačeni iz Istočne Pruske, Uspjesi Rusa na

dvije hiljade ljudi a zaplijenilo više mašinskih
pušaka i dva topa.

ostalim mjestima fronte morali bi potaknuti ve-
likog kneza Nikolaja Nikolajevića; da dozvoli, da

Zadnji pak brzojav javlja, da je ueprijatelj| se ovdje koricentriše više "vojnih zborova;

bio bačen preko Pruta, a da su naše čete za-;
posjele i Černovice. |

— »Nova Reforma« javlja iz Krakova: Svi

| dvorci, što su ih bili Rusi zapremili, sada su

Ni na zapadnom se ratištu ne miruje. Ni-| puste ruševine, jer su Rusi već za svog boravka

jemci malo po malo otimlju i šančeve i važne| u
uzvisine. Tako južno od Yperna bio je Francu-
zima otet 900 metara dugi komad njihovih po-
zicija, a dne 17. ov. mj. javlja se iz Berlina, da

njima silno haračili, a kada se povlače, onda

odnesu sve što se dade odnesti, a dvorce i zgra-
de popale. Ta je sudbina zadesila i historijski
glasoviti dvorac Podgorce, koji je nekoć bio vla-

su očito uslijed velikih uspjeha na Istoku jučer | sništvo kraljevske obitelji Sobjeski.

i minule noći poduzeli Francuzi i Englezi na
različitim mjestima osobito žestoke napadaje.
Englezi su pri neuspjelim pokušajima, da opet
dobiju njihove pozicije, koje smo već na 14/2
oduzeli, nanovo izgubili četiri oficira i 170 ljudi
kao zarobljenike. Sjeveroistočno Reimsa bili su
neprijateljski napađaji odbiveni, a zarobili smo

— Iz Petrograda javlju »Tigliche Rund-

schau« dne 13. veljače: Na ponuku srpske tajne
komisije, koja nekoliko sedmica boravi u Petro-
gradu, uputilo se jučer posebno poslanstvo u
Niš radi dogovora s kraljem Petrom. Opće se
misli, da će Rusija morati priskrbiti Srbiji zajam
barem u iznosu od 200 milijuna, kako bi se mo-

dva oficira i 179 Fraucuza. Naše linije u Cham-| gla ublažiti bijeda u zemlji.

pagne, koje su se više puta u žestokim noćnim
bojevima borile, ako izuzmemo neke kratke pre-
djele, u koje je prodro neprijatelj, i gdje bitka
još traje, odbile su posvuda neprijateljske nepri- | st
jateljske napadaje. Bilo je zarobljeno oko tri sto-
tine Francuza. V
U Argonama oteli smo nađalje neprijatelju | 4
mjesto od njegovih glavnih pozicija, zarobili smo

 

skog, onđa to može c. i k. vlada samo po-

zdraviti.«
Na 29. jula, javlja poslanik u Parizu, grof

Szćcsen, da Krancuska bez sumnje čini neke voj-
ničke pripreme. Poslanik grof Szogeny javlja, da
je njemaćka vlada taj dan ponovno brzojavila u
Petrograd, da bi Njemačka mogla biti ponukana,
da mobilizira, ako. se budu nastavile te vojničke
priprave.

Ministar Sazonov stavio je grofu Szaparyu
neke opaske, kako je Austro-Ugarska nesklona,
da diskutira, i kako je preko nužne mjere upe-
rila svoje mobilizovanje proti Rusiji.
p4ry rekao je, da se ne može raspravljati o sii-
kobu sa Srbijom, ali Austro-Ugarska će uvijek
biti pripravna, da dogje u dodir s Petrogradom
što se tiče austro-ugarskih i ruskih interesa. Sa-
zonov je odvratio, da bi to za Srbiju bilo va-
zalstvo, kad bi joj silom nametnuli svoje uvjete,
s čim bi bila razrušena ravnoteža na Balkanu,
koja je u interesu Rusije. Na opasku Sz4p4ryevu
da od naše mobilizacije južnih korova ne prijeti
pogibelj Rusiji i da bi se vojničkom licitiranju
brzo učinio kraj, primjetio je Sazonov, da će on
to saopćiti šefu generalnog stožera, jer on svaki
dan vidi cara. U tom razgovoru saopćio je Sa-
zonov poslaniku, da i Rusija mobilizira u prilično

 

prostranom opsegu. Ta odredba da je nedužna.
Grof Szapary je ozbiljno upozorio, kako je ta
odredba opasna. Ruski poslanik u Beču saopćio
je njemačkom poslaniku pl. Tschirschkom mo-
bilizaciju i dodao, da je Rusija uvrijegjena u
svojoj časti kao velevlast, pa je prinuždena, da
poduzme nužne mjere.

Na 30. jula brzojavio je grof Berchtold grofu
Szaparyu, da je pripravan razjasniti Sazonovu
pojedine tačke note i tom zgodom podvrći po-
uzdanom prijateljskom pretresu pitanja, koja se
izravno tiču naših odnosa prama Rusiji, kako je
to potakao i rastumačio Šebeko.

Na 30. jula izjavio je engleski državni tajnik
njemačkom poslaniku knezu Lichnowskom, da
mu je Sazonov dao do znanja, da nakon pro-
glašenja rata Austro-Ugarske Srbiji više ne može
izravno pregovarati sa Austro-Ugarskom, pa stoga
moli, da Engleska posreduje, da se za sada o+-
bustave neprijateljstva. Njemački poslanik u Beču
saopćio je to grofa Berchtoldu, koji 31. jula ob-
znani grofu Szogenyju u Berlinu, da je usprkos
ruskoj mobilizaciji pripravan, da se približi pred-
logu Sir Edwarda Greya, da posreduje izmegju
nas i Srbije, ali pod uvjetom, da se naša vojna
akcija razvija dalje, kako je počela, a da se ruska

 

mobilizacija utiša.

.

Nau na 31. jula došao je ovaj brzojav našeg
poslanika u Petrogradu ovamo : »Jutros je izašla
naredba za opću mobilizaciju cjelokupne vojske
i flote.«

Od depeša, koje su za ovom slijedile, valja
još spomenuti brzojav grofa Berchtolda od 11.
augusta poslaniku grofu Mennsdorfu, koji glasi:
»Francuska je vlada naložila svom ovdješnjem

— Pogovara se, da je srpska vlada odre-

dila, da se muhamedanci riješavaju vojnih du-
žnosti, a oni koji su već unovačeni, da se pu-

e kući.

— »Berlinen Tageblatt« javlja iz Rima:
ijesti o  izaslanju francuskih pomoćnih četa
Srbiju preko Soluna nijesu istinite, jer se je

Joffre izjavio proti tomu.

— Srpske »Radničke Novine« predbacuju

srpskoj vladi u članku »Pred novim velikim po-
greškama«, što ne preduzima korake, da stupi
s Austro-Ugarskom monarkijom u pregovore, te
zapriječi ponovnu ofenzivu. List stavlja ova dva
pitanja srpskoj vladi: 1. Pitamo vladu, kako će
se dugo igrati s eksistencijom naroda? 2. Zna-
tiželjni smo, da li su Rusima još uvijek male
one žrtve, što smo ih u njihovom interesu

poslaniku, da zaište svoje putnice s motivacijom, | pridonijeli ?

što je jedan austro-ugarski vojnički zbor poslan

— »Kelet. Ert,« javljaju iz Sofije: Prema

u Njemačku, s čim bi njemačkoj vojnoj upravi| ovamo stiglim vijestima uapšeno je prošle sed-

bilo omogućeno, da dovuče svoje čete iz nje-

mice u Srbiji mnogo opozicionalaca. Vogje opor-

mačkih područja, koje su posjednuli naši četni| benih stranaka optužuju se, da su protiv dina-

odjeli. Ova mjera našeg generalnog stožera da

cija neka dađe na znanje engleškoj vladi, da po

stije i ministra  presjednika  Pašića spremili
znači vojničku pomoć Njemačkoj. Vaša ekcelen-| atentat.

— Iz Ženeve javlja »Zeit»: «Journal des

informacijama, koje smo dobili na nadležnom | D&bats« saopćuje, da-se pozivu dosle nemobili-

mjestu, nije osnovana sa francuske strane po-
stavljena tvrdnja.

ziranih počevši od 18 godine imadu odazvat,
takodjer i svi muhamedanci iz njihovih krajeva,

Na svršetku crvene knjige je saopćenje grofa | što ih je stekla Crna Gora u balkanskom ratu i
Berchtolda poslaniku baronu Miilleru u Tokiu,| takogjer muslimi, koji su do sada bili oprošteni

da je brod Njegova Veličanstva, »Jelisava«, do-| o
bio nalog, da se bori skupa s Nijemcima u|u
Tsinglau-u i da poslanik zaište svoje putnice

d vojničke službe, moraju se prijaviti u vojarni

Podgorici. +
— »ltalie« od 8. o. mj. piše : »Crvena knji-

s obzirom na postupak Japana proti našoj sa-| ga« osvjetljuje uzroke rata. Bečka je vlada bila

veznici Njemačkoj.
O e DT IME — 0

 

prisiljena, da protiv Srbije zauzme energično
stanovište, Nastojanje Srbije išlo je za tim, da