PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. RD Br. 515. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I U DUBROVNIKU, 6. MARTA 1915. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- | ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. 1 | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, | BV MINS AA A da PS LJSE God. XI. | Evropska kultura, sadašnji rat i Hrvati. Evropska je kultura uvjetovana: s Ev- ropljanima. Njezina je prava snaga na ev- ropskom tlu, jer je u Evropi našla najpo- desniji razvoj. Presagjena u Aziju i Ame- riku ona je vrlo djelotvorno djelovala, ali je uvijek ostala biljkom na tugjem tlu. Tek na evropskoj rodnoj grudi ona se je raz- granala u veliko stablo sa bezbrojem jakih i vitkih grana i grančica. Ova velika ekspanzivna snaga evrop- skog duha danas je vrlo ugrožena. Treba da vodi odlučnu borbu o opstanak; možda najveću, što je uopće imala i što će je imati, Proti Evropi diže se Azija i Amerika, da se bore o prvenstvo u svjetskom gospodstvu. Svjetsko gospodstvo Evrope dospjelo je današnjim ratom u vrlo neugodnu poziciju, a ovo je gospodstvo uvjetom za opstanak i razvoj evropske kulture. Ko je doveo u takovu krizu najpo- nosniji uzlet našega evropskog duha, nije teško pogoditi. Oni, koji izvedoše najveći i neoprostivi atentat na našu najveću sve- tinju, ponos i diku, jesu engleški egoizam, francuski ateizam i ruski kozacizam, Da su Englezi, Francuzi a dijelom i Rusi civilizo- van narod, to neće danas nijedan objekti- van posmatrač stvar zanijekati; ali da ovi narodi imaju pravu kulturu, koja obuhvaća unutarnji i vanjski čovjekovi svijet, prave- dan promatralac ima dosta dokaza, da o tome posumnja. Kulturan čovjek a jednako i narod ne smije da postavi afarizam na prvo mjesto, a sve drugo zbaci u rang iza toga. Kultura oplemenjuje čovjeka i diže ga nad ljudskim glibom strasti, špekulacija i borbe proti svome iskrnjemu; afarizam potiče na sve to, a njega je engleška politika podigla na oltar svoga ideala. Najljepša grana našeg evropskog kul- turnog stabla jest vjera. U njoj je uvjeto- van najveći ideal čovječanstva, a to je sa- vršenost i neumrlost. Nemili ateizam baš sve to obara, a Francuzi ili bolje rečeno oni, koji danas u Francuskoj grme i oblače, istjeraše vjeru, da razgrane ateizam. Kojega BITKA U MAZURIJI. Iz njemačkog velikog glavnog stana stigao je o devetdnevnoj bitci u Mazuriji ovaj izvještaj : Već mjeseci bile su naše čete, što no su stajale pod zapovjedništvom generala pl. Belowa, u istočnoj Pruskoj, upućene na defensivu. Sa- stavljene iz 50% domobranaca, 25% pučkih us- taša i 25% drugih četa, branile uspješno po- dručje istočno od Visle proti višestruko nadmoć- nom neprijatelju, koji je početkom veljače uz 6 do 8 zborova još brojio preko 200.000 ljudi. Brojčana je nadmoć Rusa bila tolika, da su nje- mačke čete bile prisiljene, zakloniti se iza jakih prirodnih pozicija, koje su našle na Mazurskim jezerima i iza rijeke Angerap. Zemljište izmegju tih pozicija i granice moralo se prepustiti ne- prijatelju, Opetovane navale Rusa, naročito proti mostnoj obrani Darkehmen i proti desnom nje- mačkom krilu na Praprotyck-gorju odbijene su isto tako, kao što su suzbijeni ofensivni pokusi | nadmoćnog neprijatelja proti njemačkom lijevom krilu za mjeseca siječnja i veljače. Početkom veljače nadošao je napokon čas, te se je meglo raspolagati sa svježim njemačkim četama, koje su otpremljene na istočno rusko ratište, da budu upotrebljavane za obuhvatnu akciju proti Rusima. štioca opće povjesnice ne napuniše grozom sredovječne ratne horde, pred ikojima je strepila i sama narav, a samo im se pustoš veselila? Ruski kozacizam hoće da to opet ponovi, a jadna Poljska i svaki slobodniji kulturni pokret u Rusiji jasno o tome go- vore. Naprotiv ovome što govori službena Austro-Ugarska monarhija i Njemačka? Lju- bav za svim onim, što čini čovjeka čovje- kom i obuhvaća svu njegovu atmosferu, a to je mir, živa vjera, koja uvijek drži čo- vjeka na dostojnoj visini bilo u najljućim krizama ili najljepšim danima izvire iz svih akata austro-njemačke alijanse. Oba pleme- nita savezna vladara uvijek počimlju svoja velika djela zazivajući Boga, a njemu za- hvaljuju, kad ih dovrše. Odlučni su nepri- jatelji sredovječnih horda, a živi primjer pravog promicanja kulture, koja dovodi čo- vjeka do sreće i zadovoljstva ne egoizmom nego ljubavi iskrnjega, ne ateizmom nego živom vjerom, ne divljom silom nego pa- metnom upotrebom onog talenta, što nam ga Bog dade. i | Mi Hrvati zauzesmo u današnjem ratu pravo mjesto. Najača tačka u našoj povi- jesti jest uprav današnji rat i naše junačko držanje uz našu monarhiju i saveznicu joj; Njemačku. Naš altruizam zadivio je cijeli | svijet, naša vjera, ta crveii jesti, goruća je; naša borba proti sredovječ-, noj tami žestoka je. Evropska kultura — jedino pravo njegovana od Njemačke i Austrije — neće i ne smije, da to zabo- ravi, Hrvati će biti nagragjeni za svoje he- rojsko držanje, jer se bore za najveće pod- vige ljudskog duha. — Gama. Bombardovanje Dardanela. Utvrde Dardanelskog tjesna već od nekoliko dana bombarduje sjedinjeno francusko i engleško brodovlje. Zadnje vijesti javljaju, da je neprija- teljska flota pri bombardovanju dne 2, ov. mj. ispalila preko 600 hitaca, koji su ostali bez dje- lovanja. Uslijed paljbe turskih baterija razrušen je zadnji jarbor na brodu sa zastavom kontre- admirala. Neprijateljske jedinice pogogjene su nekoliko puta. Pretprošle noći 1. tek. pokušale su neprijateljske podmornice da prodru u Dar- danele, ali su prisiljene turskim baterijama da se Dne 7. veljače započelo je južno krilo na- valu. Nešto kasnije slijedilo je sjeverno krilo iz prostora oko Tilsita. Zemlja je bila prekrita du- bokim snijegom i tvrdo smrznuta, sva jezera po- krita debelim ledom. Uz to je duvao ledeni vje- tar, koji je na mnogo mjesta prouzrokovao sni- ježne vijavice, pa se.tako otešćao promet na že- ljeznicama i cestama, dok je promet automobi- lima bio posvema onemogućen. Ali je njemačko vodstvo bilo dobro pripravljeno proti tim naro- čitim poteškoćama zimske vojne. Čete su bile provigjene toplim odijelima, a bilo je poskrbljeno za hiljade i hiljade saonica i saoničnih kriva. Da se približi neprijatelju, ujemačko je južno krilo moralo prodrijeti kroz 40 kim. široki pojas Johannisberških šuma i preći preko rijeke Piseck. U Johannisburgu i u Bialli bile su pako jake ruske čete. U jednom mjestu, što su ga Rusi zaposjeli, priregjivali su za nedjelju u večer ples- nu zabavu, a baš na taj dan, posvema iznenada za ruske čete i za njihovo vodstvo, započela je njemačka ofensiva, U najvećoj tišini njemačke su navalne ko- lone napredovale, a u nedjelju, 7. veljače, po- slije podne naišle na neprijatelja. Mlade čete ge- nerala Litzmana izvojštile su toga poslijepodneva i u noći na 8. veljače kod Wrobelna prelaz preko .u naše povi-| 7 Pisecka, Unatoč tomu, što su ceste bile pokrite vrate, Prema privatnoj vijesti agencije »Mill« po- tonula je jedna torpednjača. Carigradski vojni stan javlja 3. ov. mj.: »Neprijateljsko je brodovlje bombardovalo jučer tri sata Dardanele bez svakoga uspjeha. Uslijed uspješne vatre naših baterija bilo je prisiljeno, da se povuče. Istodobno je bombardovalo neprijateljsko bro- dovlje, što se sastojalo od 4 francuske oklop- njače i od više torpednjača, naše pozicije kod Saroškog zaljeva, ali takogjer bez uspjeha«. Ovaj važni tjesnac, što zatvara prolaz u Crno more, svraća sada na se svačiju pozornost; pred njim je oko 40-70 ratnih brodova. Prolaz Dardanela dug je kakovih 70 klm., na nekim mjestima tako uzak (1300) metara), da ga i topovi malog kalibra mogu proti veli- kim modernim brodovima uspješno braniti. Naj- veća širina prelaza iznaša 7.400 metara. Prelaz je utvrgjen s obje strane jakim tvrgjavama. Od- mah pri ulazu nalazi se i na evropskoj i na ma- loazijskoj strani niz tvrgjava, od kojih su naj- važnije Kum-Kalessi, Tekhe-Burnu i Elles-Burnu. U nutrini prolaza sužuju se obale još tješnje, te zigleda skoro nemoguće, da bi ikoje neprijatelj- sko brodovlje moglo foisirati uski prelaz kod | Kilid-Bahra i Kale Sultanije, Ali nijesu samo. iturde,.koie brane ovaj i od prirode utvrgjevi nrolaz, već je m4.orfa teh- nila izumila drugih sredstava, koja po!joma.4\ obranu. Morske mine bit će jamačno razasijane | dobrom mjeri i to mine kontaktne. koje se| mogu na obaic dovesti do, cin, ZJ Te nel sprječavaju, ni u čelu | va s &todovlja. i malenim daljinama lako je spojiti protivne užu debelim lancima, i na mnogim mjestima zadržati protivničko brodovlje, Što se tiče samog izgleda za uspjeh, to bi ovaj mogao biti polučen, ali samo sa jakim gu- bitcima na brodovlju. Dva su načina, kako pro- tivnik može doći do Carigrada. Prvi je sistematsko forsiranje tjesna. MNeprijateljsko brodovlje mora sa jakim topovima uništavati tvrgjavu za tvrgja- vom, i kad su prednje uništene, iskrcati tamo kopnenu posadu, koja će utvrde u svoje svrhe izgraditi te ih braniti proti napadajima turske voj- ske, koja bi u kratko vrijeme bila sigurno tamo otposlana. Manji brodovi moraju po tom očistiti prolaz od mina i od lanaca. Ovaj sistematski na- čin provale, ne vodi tako brzo cilju, a Englezima je uz to potrebita jaka vojska, koju će u datom času iskrcati na ušutkane pozicije, Imaju li En- glezi i Francuzi tamo jakih četa na raspolaganje, ili će na drugi način pokušati doprijeti do Cari- grada, to ćemo do skora vidjeti. Ovaj drugi način sastoji se u brzom forsi- ranju ljčsna, gdje se bez obzira na gubitke na- dubokim snijegom, i što je cijeli dan vladala strašna mećava, koja je usporila kretnje, preva- lili su djelovi tih četa taj dan oko 40 km. Pro- kušane čete generala pl. Falcka stigle su taj dan pred Johannisburg te zauzele jurišem Snopkan. Drugi dan njemačke su čete nastavile boj o odsjek oko Pisecka. Južna kolona generala Litzmanna baš je htjela, da kod Gehsena pregje na istočnu obalu, kadno je odjedared u desnom boku napadnuta od neprijatelja, došavšeg iz Kol- na. S mjesta su se njemačke čete oborile na toga protivnika, te ga bacile natrag onamo, otkuda je bio došao, dok je general pl. Falck jurišem zauzeo Johannisburg. Potez oko rijeke Pisecka bio je dne 8. veljače u njemačkim rukama. Dne 9. veljače počeo je pohod na Lyck, Prostor oko Alle još je isti dan pročišćen od neprijatelja, Megjutim su imale njemačke čete, koje su na sjeverno m krilu bile odregjene za navalu, za- uzeti utvrgjene položaje na ruskom desnom krilu, koje se protezalo od rijeke Spullen do šume Schoreller i duž sjevernog njegovog ruba go- tovo do ruske granice, Za navalu na taj položaj koji je bio zaštićen ogradama iz žica, bio je o- dregjen dan 9. veljače, Ali čim su se kod nepri- jatelja opazile kretnje za uzmak, njemačke su čete, sve bez topništva i bez puščanih strojeva stoji doći do cilja pa i sa polovicom brodovlja, s kojim se raspolaže. Brodovlje se svrsta u boj- ne redove i punom parom bez obzira na puc- njavu topova sa kopnenih baterija ugje u pro- laz. Za nekoliko sati bilo bi brodovlje izloženo svim pogiheljima i nastaje veliko pitanje, koliko bi ih moglo stići do Carigrada. Ovaj način forsiranja Dardanela držimo sa- svim nevjerovatnim. Moramo predstaviti, da je to brodovlje ipak francusko i engleško, a nipošto rusko, ida usprkos prirodne solidarnosti interesa, koju pokazuju saveznici u savezničkom cilju, ne će Englezi za isključivo ruski interes doprinijeti tako ogromne žrtve i oslabiti svoju poziciju u Sredozemnom moru. Rat Engleške i Njemačke na moru. Olkada je započela akcija (njemačkih pod- mornica protiv engleške mornatice, može se i glavnom ustanoviti ove posljedice: Silno su po skočile engleške osigurateljne premije, troškovi, plovitbe, nadnice, cijene ži ' namirnica i si- rovina, što su potrebne € teći industriji. Se- damnaest parobrodarskih “tava obustavilo je poslovanje bez obzira na zeije britske vlade; dne 24, veljače povelo se je pet drugih za njihovim primi» 7290 mornara štrajkuje. Dne 7.:ve- ljač je javilo, da se n. 77. ća 17 engleških brodova; «ie 9. javio je londonski list »News«, da je netragom nestao 21 engleški i francuski sufhina ovih hrodova.ni je još ni dia. pozuaia. Dne 18. potonljen je aleštj brod »Dulwicli« i francuski brou 7 - 7 .qe 19. je prema vijesti iz Stockhci ma naše uništen britski brod za transpon četa s 2000 ljudi. Norveški brod »Orla« javlja (potvrgjeno od engleškog broda »Jeruause Ab- bey«), da je vidio kako u kanalu plove podrtine i uniforme. Kod otoka Anglesea potopljen je brod »Cambank«, a dne 22. brod »Devonshire«. Poštansko parobrodarska pruga Boulogne-Fol- kestone obustavila je svoju plovitbu. Dne 20. teško je torpedom oštećen nekad austrijski, od Francuza zaplijenjeni brod »Dinorah« 20 milja daleko od Dieppa. U Irskom je moru potopljen ugljenarski brod, Dne 22. potopljen je od nje- mačke podmornice transportni brod »192« kod Beachy Heada; ne zna se za udes broda »Men- bland«, koji je dne 15. otplovio iz Hulla u New- castle. Dne 23. torpedovan je brod »Oakley«na jugo-istoku Rve-a; zameo se trag britskoj po- moćnoj krstarici «Clanmonoughten«. Našle su se podrtine, što od njega potječu. Američki brod »Carlb«, krcat pamukom za Njemačku, potonuo je u Sjevernom moru, nabasavši na minu; isto tako kod Dovera norveški brod »Regiu«. Ratna brod sa 1493969 ton: navalile već dne 8. veljače poslije podne. Sutra dan bile su osvojene sve neprijateljske pozicije, Neprijatelj povukao se prama jugoistoku a Ni- jemci su se potisnuli za njim. Unatoč najvećim poteškoćama, koje su za- davale prirodne sile, dostigla je njemačka kolona dne 10. veljače potez Piskallen-Sladislavov, dne 11. veljače veliku cestu Gumbinnen-Vylkowsky. Dne 12. već su njemačke čete stajale posvema na ruskom teritoriju te zaposjele Vizuviny, Kal- variju i Marianpol, Ruska 79. i 56. divizija bile su gotovo uništene, a 27. divizija teško je na- stradala. Neprijateljske sile, koje su bile smješ- tene pred Angerappom i pred utvrdama oko Lčtzena, počele su! takogjer uzmicati na istok. Sada su stupili u akciju i- oni njemački odjeli, koji su do sada bili zaposjeli te pozicije, : napa- dajući neprijatelja, koji se u dugoj liniji pOvukao. Dok su iz prostora oko Tilsita;"čele gene- rala-pukovnika pl. Eichhorna kroz šriijeg i led'u silnim hodovima napredovale prama Suwalkiju i Sejniju, a dok je desno njemačko krilo 'prokr- čilo put preko Gnajeva na Augustov, središte! je' njemačke vojske pod generalom pl. Belawom imalo da provede višednevnih borbi u prostoru oko Lycka. Pogodovan prirodnom obrambenom: linijom Mazurskih jezera neprijatelj je iza vješ- tačkih pojačanih, većim dijelom sa žičnim ogra- #9