PRAVA CRVENA HRVATSKA Br. 516. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. | mea pt mt a S A AL ALLA LL NL LS a LA LN LL A MOa U DUBROVNIKU, IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. Aa PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI 'UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. 13. MARTA 1915. PE God. XI. f Dubrovnik, 12. marta. Što vrijeme dalje trči, položaj postaje sve to zamršeniji, te se nje može ni iz da- leka nagoviještati, koliko bi još ovaj stra- šni rat mogao da traje. Izgledi su za mir još dosta daleko, ne nastupi li kakav ne- nadni i odlučni dogogjaj. -- Države sazi- vlju pod oružje gotovo sve svoje pričuve, te se pripravljaju, da razviju svu svoju boj- nu snagu. š Eto već osmi mjesec što vojska stoji prema vojsci u nepreglednoj bojaoj liniji ; svagdano se borbe vode, i u ledu i snijegu; svaki čas nove bitke, ali odlučne pobjede još- te nema. Najveću napetost pobugjuje sada pi- tanje Carigrada i Dardanela. Carigrad je davni san mnogih država; svaka bi ga ra- do posvojila, pa makar uz najveće žrtve. A nije ni čuda, da seza nj toliko otimlju ; to je jedna od znamenitijih trgovačkih ta- čaka, a igra ne manju ulogu i u političkom i u strategijskom smjeru. Carigrad je glavni grad Turskog car- stva, a grčki se kralj smatra nasljednikom carigradskih careva. Rusiji bi otvorio vrata za izvoz trgovine, Bugarskoj bi dao novi život, a i sve druge države pohlepnim ga okom gledaju, ponajpače je ležao na srcu engleškoj nezasitnosti. Jako brodovlje forcira sada, da _ pro- bije Dardanele, ključ Carigrada. Po mni- jenju svih stručnjaka, tvrda je to kost, ali sila Boga ne moli, pak nije isključena mogućnost, da i do toga dogje. A što ta- da? Ovo pitanje interesuje većma neutralne nego li ratujuće države. _ Zauzme li ga Rusija, tad Bugarska, i Rumunjska gube svoju važnost i do malo postale bi proste ruske gubernije. A kako da se i Grčka odreče prava na nekadašnju svoju prijestolnicu? Intereresi ltalije mnogo su veći na sredozemnom nego li na ja- dranskom moru. Teško je i pomislit, da bi Engleška i Francuska na to pristale, da ga sasma predadu Rusiji i da bi za nju stavljali u pogibao svoje »nebojše«. Ali glavno je pak, uz koju će ga cijenu Turska pustiti iz svojih ruka. U DARDANELIMA. Kad parobrod na putu u Carigrad dospije na sjeverni dio Egejskog mora, polako počinje usporivati svoju brzinu. Izmegju otoka Imbros i Šandžak Bihge, s mnogo posjećivanom ravnicom Troje osjeća se naime prvi put jače strujanje morskog tjesnaca, što dolazi i Mramorskog mora. Na to kapetani parobroda s obzirom na svoje putnike uvijek budno paze, te usporuju brzinu svojih parobroda. Ali zona je brzo polučena i mi se već nalazimo kod ulaza u Dardanelski tijesnac, Odmah na desno opažamo jedan od gla- sovitih dardanelskih dvorova. To je utvrda Kum Kale s Orhanijom ili Jenišehrom. Stara, ali do- sta moderno opremljena utvrda leži na sjever od Kap Top Tašia, naččijoj južnoj strani utječe u more rijeka Mendre, Homerov Skamander. Kum Kale dao je godine 1658. na poticaj veli- kog vezira Mehmeda Koprilu sagraditi sultan| Muhamed IV. Taj razboriti vladar već je rano uvidio važnost nekih točaka po obranu Darda- nela, te je sazdao Kum Kale na azijskom a su- čelice ovom još jednu utvrdu na evropskoj strani, Potonju je nazvao Seddill-Bahr.Kalessi, 'to jest dvor na morskom nasipu. Udaljenost izmegju ta dva dvora iznosi jedva neštofviše od 4 kilo- Više je dakle nego sigurno, da bi pad Carigrada izazvao novi zapletaji nove ra- tove, te prisilio neutralne države, da stupe u akciju. Ova navala na Dardanele krije u sebi još nešto: pokazuje naime kako u ovom ratu već počimlje padati gordi ponos ne- kada svemožne Engleške."Ona je mislila, da će drugi za nju ratovati, ali se je u ra- čunu prevarila, te sad ona mora da ratuje za druge. Zašto se je poduzeo tako žestoki i teški napadaj? Više je tomu razloga. Ru- sija je sita rata i poraza, malodušnost za- hvatila joj cijelu vojsku i ozbiljniji se Rusi počimlju pitati: čemu Rusija udara na Nje- mačku, kad joj ova ne stoji na putu ni- malo. I da se u Rusiji održi ratni duh, tre- balo joj nešto obećati: eto joj Carigrada. Njemačka je zaprijetila7Engleškoj blo- kadom sa svojim podmornicama, a Turske čete kupe se oko sueškog kanala ; sveti rat izazivlje nemire i u Indijama i u Egiptu, a to su sve teške miike za Englešku, i da drugamo svrati pozornost, udara ona na srce turskog carstva, e da se tako odaleči turska vojska od Sueca, a da se i drugamo muslimani primire. Hoće li joi ove mano- vre uspjeti, ili će i u t6mu biti hude sreće, kao sa pothvatom da privuče na svoju stra- nu neutralne vlasti, skora/'će nam budućnost pokazati. Engleška hoće da uništi Njemačku, pak kad ne možežna bojnom polju, to joj je navijestila rat gladom. Ali kako su se naše savezničke države iskazale jake i hrabre na bojaom polju, tako pokazuju i unutr- nju svoju snagu. Imaju one dovoljno i hra- ne i zaire i novca, više nego li se na prvi mah i pomisliti dalo. Spor Kine i Japana na dalekom isto- ku, koji je prijetio, da cijeli svijet, baci u ratni plamen, regbi da jenja. Lukav je Japanac, pa mjesto da u Evropu šalje pomoć Engleškoj i Francuskoj, osigurava“ on svoje pozicije i svoju premoć u kitajskom carstvu, a tim opet i on za- brinjuje Englešku, koja i tamo ima svojih velikih kolonija. Sada gorda Engleška mora metra. Neposredno uz utvrdu, koju Evropejci na- zivlju kratko Seddil Bahr, leži utvrgjeni Etrogul. Iza svjetionika uspinje se uz visinu malo; jedno mjestance s golemim grobljem, Na zapadnoj strani utvrda nalazi se ovdje grob Protesijala, koji je u trojanskom ratu prvi skočio na kopno, te pao od ruke jednog Trojanca. Nastavljamo vožnju na sjever, Cesta se na- padno sužuje, Naš pogled zapinje na azijskoj obali, koja ovdje pokazuje ljepše i bujnije pri- rodne slike, nego evropska. Na azijskom tlu po- malja se doskora utvrda Dardanos, po kojoj je tjesnac dobio svoje ime, a onda mala utvrda Keppes-Kalessi. Odmah na istoj liniji redaju se utvrde Sultanije Kalessi i Čanak-Kalessi, Potonja je utvrgjeni grad, koji je poznat sa svoje indu- strije zemljanih vrčeva, Utvrda Sultanije, nazvana još i Boghos Hissar, leži na ušću homerske ri- jeke Rhodios. To je jedna od najjačih darda- nelskih tvrgjava. Lijepom okolicom okruženi Ča- nak-Kalessi nazivaju Evropejci naprosto Darda- nelama. Možda zato, jer leži na sredini morskog tjesnaca, te može da vodi najstrožu kontrolu nad svim parobrodima, što onuda prolaze, Svaki brod što putuje u Carigrad, mora ovdje da pokaže svoje isprave i putnice. Na evropskom zemljištu čuva stražu na tom malom mjestu vodene ceste utvrđa Kiliel-Bahr, da se ponizi pred Japanom i da traži nje- govu pomoć da uguši ustanak u Singa- poru. Što sve neće još da pretrpi perfidni Albion ?! Spomenuti još treba i note Sjevero- Američkih država Engleškoj i Njemačkoj u pogled blokade. Tu se razabire, da već i Amerika uvigja perfidiju Engleške, te sim- patije za Njemačku sve to više rastu. Čudni su malo ali na žalost istiniti gla- sovi nekih amerikanskih riovina, da je Ame- rika kriva, što rat ovoliko traje. Jer dok presjednik Wilson naregjuje molitve za mir, dotle se iz Amerike šalje u Francusku i oružje i municija, i automobili i aeroplani, i odjeća i obuća i konserve za vojsku. No sada regbi, da će to prestati, a tim bi, se lako uskorio konac ratu. Jedini, koji za mir iskreno i nepristrano radi, to je »Angjeo mira«, namjesnik Isu-| krstov na zemlji, sv. Otac Papa Benedikt, XV. Dobri Bog uslišao molbe njegove i obdario nas čim prije starim mirom, a od- vratio od nas strahote rata i bičeve rasrd- žbe svoje. | Bojevi u Champagni. Njemačka: hrabrosti njem:iška žilavost stekla je opet i na zapadnom ratištu jedan slavni list u svojoj povjesnici, koji“može stati uz onaj o izvojevanim uspjesima na Mazurskim jezerima, Službeno, njemačko izvješće od 10. ov. mje- seca javlja: Sa danas i u zadnjim danima javljenim bor- bama, toliko se je zimska bitka u Champagne primakla svršetku, da nikakvo ponovno planuće iste, ne bijništa moglo promijeniti na konačnom ispatku. Bitka se je zametla iz nakane Francuza, da proračunanim pokušajima provale i tako da olakšaju položaj, Rusa, koji su u Mazurskim je- zerima bili žestoko pritisnuti. Ovaj pokušaj pro- vale mora se danas označiti potpuno i jadno propalim. Neprijateljunije uspjelo, da dobije ni- kakvu poziciju, niti da poluči i najmanji spo- mena dostojni uspjeh. Danju i noću u neprekid- nim borbama od 16/2. unaprijed bacao je nepri- jatelj neprestano više nego šest obilno popunje- nih vojnih zborova i strahovite mase teške top- ničke municije (češto više od sto hiljada hitaca n 24 sata) na našu frontu široku 8! kilometara, branjenu od dvije slabe divizije Rajne. Zemlje na Rajni, te bataljoni garde i drugih skuponaka, koji su im bili u pomoć dovedeni, nijesu samo što znači «Ključ mora«. Tu mu je oznaku dao njezin graditelj sultan Muhamed Il,, koji ju je naskoro iza osvojenja Carigrada, 1462., dao ure- diti u isto doba sa suprotnom utvrdom Kale Sultanija. Već samo ime govori, ko je bio u tom dvoru. Te dvije tvrgje — evropska s modernim utvrdama i starim tornjem — gospoduje cijelom Dardanelskom cestom na sjever i na jug. Prema izjavi engleškog admirala Lorda Fishera, nema tog neprijateljskog broda, koji bi bio u stanju, da progje to mjesto. To je najjača obrambena točka u cijelom morskom tjesnacu. To je sva- kom poznata činjenica. Dardanelskim utvrdama spada još i tvrgja Nagara, na azijskoj strani. Istoimeni trak zemlje potiskuje se ovdje u Hellespont. Tu je najuže mjesto morskog tjesnaca, na heptastadionu po starom, Tih sedam stadija odgovaraju današnjoj mjeri od 1580 m. Nagara je ona točka, gdje je bio Abydos, nasuprot Sestosu. Ovdje je Xerxe godine 380 prije Krista načinio most preko He- lesponta prigodom svog nesretnog pohoda u Grčku. Od Abydosa u Sestos plovio je Leandar svake noći do Hera. | Lord Byron preplivao je tijesno. On doduše nije bio sudbine Leanderove, nego je, prema vlastitom priznanju, dobio jaku groznicu. Na evropskoj strani još vidimo grad Galipolje a na azijskoj Lapsaki i Čardak, našto nepokolebivo zadržali svoja mjesta proti navali šesterostruke premoćne sile, već su često izlazili na megdan neprijatelju sa dosta žestokim pro- tunavalama. Usprkos tome što se je ovdje radilo o čisto obrambenim borbama, ostalo je u našim rukama više od 2450 neranjenih ljudi kao zarob- ljenika, od kojih 35 oficira. Naši su gubitci teški, dapače nadvisuju one cjelokupne njemačke voj- ske u bitci na Mazurskim' jezerima, ali nijesu uzalud podnešeni. Neprljateljski gubitci su za najmanje trostruki od naših, a računamo ih na više 45,000 ljudi. Naša fronta u Champagne stoji čvršće nego igda. O propasti X. ruske armade. Wolifov dopisni ured objelodanjuje 8. ožuj- ka, dalnje izvješće iz glavnoga vojnoga stana o propasti ruske 10. armade. Iz ovoga izvješća vrijedno je istaknuti slijedeće : U šumi kod Augustowa krio se je ogroman iaini plijen. Da se ovaj plijen osigura, nije bilo tako lako, jer sv Pusi poduzimali nove navale. Dne 21. veljače položili su Rusi oružje, i.već 23. veljače stigli su prvi oteti topovi u»>Suwalki i Augustow. Samo na cesti, što vedi u Grodne, izmegju Augustowa i Liszka, ostalo je 50 dobro nakrcanih ruskih kola za inuniciju. Upravo ne- izmjeran bijaše plijen u južno-istočnom dijelu | Augustovske šume, gdje su četiri opkoljene ruske divizije kapitulisale. Slika najvećega opustošenja vidjela se megju.Wolkuscha i Mlyneka, gdje su bile čitave ruske kolone s prtljagom i robom, pa ih je na- ša topovska vatra smlavila. Na jednom komadu puta izmegju Mlyneka i Bartnickog ležalo je na stotine teških ruskih granata, koje su tamo ostale, pošto su se Rusi predali. Zanimljive su pojedine zapovijedi, što su nagjene u knjigama dnevnih zapovijedi kod vi- ših stožera. Više zapovjedništvo 10. ruske arma- de izdalo je na 5. prosinca slijedeću zapovijed : Viši je zapovijednik naredio, da se ima točno obdržavati zapovijed vrhovnoga vodstva, prema kojoj se imadu kod navale nagoniti pred vojskom svi muški žitelji, koji su za rad sposobni, u do- bi od 10 godina dalje. Zapovijed od 5 prosinca: Viši zapovjednik sjeverno-zapadne fronte javlja, da mu stizavaju dnevno tužbe domaćeg žiteljstva radi pljačkanja. Proti tomu moraju se poduzeti najoštrije mjere. Dogagjalo se, da su neprijateljske čete prolazile kroz naša sela i ostavila ih sasvim na miru, do“' čim su naše vlastite čete kasnije ta sela opljač- kale. Žalosno je, što se takovi slučajevi dešavaju u našoj vojsci, : Zapovijed od 7. veljače: Vrhovni je zapo- je parobrod ostavio dardanelsku cestu i skliznuo u Mramorsko more... Iza tog kratkog opisa Dardanela i nabraja- nja njegovih jakih točaka, nameće se danas više nego li ikada pitanje, kako su oboružane i o- premljene pojedine utvrde? S obzirom na sa- dašnje ratno stanje to je pitanje sada posve is- ključeno. Prema onom, što turski listovi opće- nito javljaju, ustanovljeno je, da su obalne u- tvrde moderno uregjene i naoružane, te su tako opremljene, da mogu potpuno odgovarati zahtje- vima našeg vremena s obzirom na poraslu po- trebu zaštite, a osobito što se tiče utvrda i obal- nih baterija. Dosta je samo spomenuti na azij- skoj strani baterije kod Siddil Bahr Savandere, Hamafije kod Kilid Bahra i sjeverno od ovog kod Kiamleh-Chikija i baterije Boghalii. Na evropskoj strani baterije Kum-Kalessi, zatim ove u zaljevu Sar Sighlar, kao i izmegju Kale Sul- tanije i Nagare postavljene baterije Medžidije i Kose Kale. Naglasiti valja, sto se u ostalom vidi već iz toga, što je unapred rečeno, da su utvrde po par smještene ne samo sučelice, nego i jedna do druge. Svrha im je, da svaki neprijateljski brod mogu uzeti pod unakrstnu vatru i tako ga uništiti, Toj će svrsi utvrde posve udovoljiti, Po danu i po noći; Uz reflektore raspolažu i sa svim srestvima najnovije obrambene umjetnosti. — N. N.