-
i

 

Str. 2.
ma 5,962.500, a pribrojivši još k tomu ij
6174.500 momaka“ Od toga broja O nm
siju 3,423.500, na Francusku 2,115.000, na En-
glešku 433.500, a na Belgiju 212.000 momaka.
Po tom su najveći gubitci Rusije (55.36 po sto),
a za njom slijede Francuska sa 3421 po sto,
Engleška sa 7.01 po sto i Belgija sa 3.42 po sto.
Ako te ukupne gubitke stavimo u proporciju s
pučanstvom dotičnih država i s brojem ukupne
ratne sile tih država, ti gubitci onda iznose u
Francuskoj 5.32 po sto, u Belgiji 2.89 po sto, u
Rusiji 2.32 po sto, a u Engleškoj samo 0.94 po
sto od sveukupnog pučanstva, dotično u Belgiji
53.00 po sto, u Francuskoj 46.90 po sto, a Ru-
siji 45.65 po sto, a u Engleškoj samo 28.87 po
sto sveukupne vojske. Osim toga mavodi stati-
stike »Crvenog Križa« rubriku: »Za rat nespo-
sobni«. To su oni ranjenici, koji će postati ne-
sposobni za rat i za privredu. Takovih »ranjenih
i bolesnih« ima od ukupnih gubitaka u Rusiji
1,490.000 ili 43.53 po sto, u Francuskoj 718.000
ili 33.90 po sto ukupnih francuskih gubitaka, u
Engleškoj 185.000 ili 42.67 po sto ukupnih en-
gleških gubitaka, u Belgiji 62.000 ili 29.50 po
sto ukupnih belgijskih gubitaka. Preostaje dakle
za Rusiju 1,933.500, za Francusku 1,397.500, za'
Englešku 248,500 i za Belgiju 149.500 vojnika,
koji u ratu neće više sudjelovati; to sačinjava u
Belgiji 37.37 po sto, u Francuskoj 31.05 po sto,
u Rusiji 25.78 po sto i u Engleškoj tek 16.57
po sto cjelokupne obrambene sile. Šteta je, što
se po toj statistici ne da izračunati točni ukupni
broj krvavih gubitaka. Uračunavši i bolesnike me-
gju krvave. gubitke, to gubitci u Francuskoj iz-
nose 4.07 po sto, u Belgiji 2.19 po sto, u Rusi-
ji 1.77 po sto, a u Engleškoj tek 0.79 po sto
cjelokupnog pučanstva. Koliko će pak izgubiti
pojedine države privrednih sila, to moramo od
broja za rat nesposobnih vojnika odbiti zaroblje-
nike, koji se poslije rata opet vraćaju svojim do-
movima. Tih ima u Rusiji 769.000 ili 22.4 po
sto, u Francuskoj 494.500 ili 23.37 po sto, u En-
gleškoj 82.500 ili 19.03 po sto, a u Belgiji 48.500
ili 23.11 po sto. Odbivši te brojeve, ostaje palih
i invalida, dakle za narodno gospodarstvo izgu-
bljenih privrednih jedinica u Rusiji 1.164.500, u
Francuskoj 903.000, u Engleškoj 166.000, u Bel-
giji 100.000. Ti apsolutni ratni gubitci iznose u
Francuskoj 2.29 po sto, u Belgiji 1.35 po sto, u
Rusiji 0.78 po sto, a u Engleškoj 0.35 po sto
cjelokupnog pučanstva. Iz toga su pak gospo-
darski najviše nastradale Francuska i Belgija, a
najmanje, gotovo nikako, Engleška. Taj neraz-
mjer još više udara u oči, ako promotrimo mo-
gućnost nadomještanja u ratu pretrpljenih ljud-
skih gubitaka. Iskazani apsolutni gubitci odnose
se samo na prvih 5 mjeseca rata.

Navale na Dardanele.

Dne 11. ov. mj. u noći približilo se sedam
brodova za hvatanje mina, pod zaštitom jedne
križarice i nekoliko torpednjača, minovanim lini-
jama. Ali turske su lake baterije oštetile križaricu
i potopile dva broda za hvatanje mina. Treći brod
za hvatanje mina nabasao je na minu i poto-
nuo. Pokušaj neprijatelja, da odstrani mine, izja-
lovio se je posvema.

Ob ovoj navali 11/3. dopisnik Wolfova u-
reda javlja: 1 11 sati noću započela je jedna
engleška križavica i više torpednjača s energič-
nim bombardovanjem. Baterije haubica i reflekto-
ri Dardanosa odgovarali su tako, da je bilo či-
tavo obzorje u plamenu i da se je zemlja na vi-
še milja daleko tresla. Prva bitka trajala je jedan
sat. U 2 sata u jutro započela je borba iznova.
Istodobno su izaslali Englezi brodove za hvata-
nje mina, da otvore put kroz minovano more. Za
vrijeme obostrane žestoke vatre povukao se je
engleški krstaš, jer ga jedna haubica pogodila,
iz bojne linije. Tri su broda za hvatanje mina
potonulaj dočim su ostali brodovi, progonjeni
od turskih topova, što su brže mogli pobjegli,
a da nijesu baš nikako polučili svoju svrhu.
Na turskoj strani nema gubitaka. Reflektori su
svi neoštećeni.

Prema vijestima iz Carigrada, od 11 do 14
tek. neprijatelj nije poduzeo nikakva ozbiljna na-
padaja na Dardanele.

Turski glavni vojni stan javlja dne 15. tek.:
Jedna neprijateljska oklopnjača bombardovala je
jučer bez uspjeha Sed-il-Bahr i Kum-Kale. Pro-
šle noći pokušala je laka neprijateljska flotila, da
se približi minovanim vođama, ali je bila po na-
šim baterijama prisiljena, da se povuče.

Zadnje vijesti od 17. tek. donose : Zadnjih
dana poduzimala su saveznička brodovlja samo

ine pothvate kod Dardanela. Djelatnost se
je neprije sljskih brod Menograničila ma demon-
stracije. Neprijatelj je | kušao iznova dva puta
& križaricama i torpedo-razaračima, da u noći
navali i da se prikuči skrajnjem minovanom pod-
ručju, Ali oba su se pokušaja izjalovila zbog
budnosti i uspješne vatre branitelja Dardanela.

* .
*

neprijateljskih gubitaka pred Darda-

 

Glede
melima vijesti iz Atene javljaju, da engleško bro-

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

dovlje ima pred Dardanelima 140 mrtvih i 340
ranjenih. Dvije su engleške torpiljarke potonule,
uništena su dva broda za traženje, dok su se
četiri velika ratna broda morala staviti izvau slu-
žbe. Žrtve kod pokušanog iskrcavanja iznose 700
momaka mrtvih, ranjenih i zarobljenih.

List »Athenes« saznaje iz Mitilene, da En-
glezi velikom strogošću zatvaraju oštećenja svojih
ratnih brodova. Turci su namamili Engleze više
puta u stupicu. Kada je u ponedjeljak ulazio
dreadnought »Quedn Elisabeth« na čelu bro-
dovlja u Dardanele, sasula se kiša vatre iz četiri
baterije na njega. Dreadnought bio je pogogjen
u blizini prostora, u kojem se nalaze strojevi,
te se morao zaustaviti i vratiti se sa znatnim ošte-
ćenjem. »Queen Elisabeth« otišla je na Lemnos,
kamo su se otputila još dva druga jako oštećena
engleška ratna broda.

Nasuprot francuskih i engleških saopćenja
o bombardovanju Dardanela izjavljuje se sa po-
luslužbene turske strane, da su oštećeni ratni
brodovi »>Agamemnon«, »Lord Nelson«, »Corn-
walles«, »Dublin«, »Bouvet«, »Suffren« i »Saphir«,
engleški dreadnought »Queen Elisabeth« učinile
su tri teške granate nesposobnim; ni jedan ne-
prijateljski vojnik ne nalazi se u okolici Darda-
nela na turskom zemljištu.

Po sigurnim informacijama oštećeno je oz-
biljno sedam velikih ratnih brodova engleško-
francuskoga brodovlja. »Agamemnon« očekujn se

u svrhu popravaka u Malti. Popravci na >Jean
Bartu« bit će valjda do konca svibnja gotovi.

Broj mrtvih i ranjenih mnogo je veći, nego što
priznaju protivnici u svojim komunikejima.

Nevolja u Srbiji.

Nema smisla da se neprijatelj omalovažuje,
jer rezultat borbe dokazuje vrlo brzo, da li je taj
sud opravdan ili ne. Uza sve to valja ipak vje-
rovati onda, kad sud o našem protivniku i o
njegovom stanju izriče posvema vjerodostojni i
nepristrani svjedok, a pogotovo to vrijedi onda,
kad sud dolazi od čovjeka, za kojega se može
punim pravom reći, da stoji daleko više na strani
protivnikovoj, nego li na našoj. Milanski »Cor-
riere della Sera« uvijek se je odlikovao svojim
posve odlučno austrofobskim nazorima, pa kad
on pripovijeda, da u Srbiji nije sve onako, |
bi moralo da bude, onda mu se može vjerovati.
U spomenutom listu opisuje njegov izvjestitelj
svoje putovanje iz Soluna kroz Srbiju. ,U po-
graničnoj postaji Giimendži“, tako pripovijeda
Talijan, ,koja stoji jošte na grčkom teritoriju,
valja promijeniti kola. Sad valja ostaviti grčki
vlak, koji imade prilično mnogo komforta, te
valja preći u srpski vagon. Ta srpska željeznica
stiče u sebi svu nevolju i nesreću zemlje. Klupe
su izlizane, razlupane i nečiste. Ventilacije nema,
a grijanje stoji uvijek na »hladno«. Neka se
vrata ne mogu zatvarati, a većina prozora je raz-
lupana. Pruga kraj Vardara je pod vojničkom
stražom. Najviše se pazi na veliki; 113 metara
dugački most, koji su ono neke lijepe noći digli
u lagum. Oko deset dana su trebali, dok su ga
opet sagradili. Po okolnim brjegovima sad su
razmjestili topove i mitraljeze, a mostom se dan
i noć šeće straža. To su vojnici trećega poziva,
bez uniforme i bez vanjske distinkcije. Sagradili
su kolibe od šaša i mulja, u kojima se odma-
raju, a straže vrlo pomno. — Njima je povje-
rena obrana glavne pruge, koja posreduje pro-
met sa srcem Srbije. Ta pruga predstavlja danas
jedinu svezu sa zapadom. Kad je početkom pro-
sinca i koncem studenoga ta pruga neko doba
bila razorena, spopala je svu Srbiju strava.

U Srbiji je počelo nestajati i najpotrebitijih
stvari. Prva srpska postaja je Gevgeli. Cijelo to
mjesto i nije drugo nego naseobina »Crvenoga
Križa«. Ranjeni časnici šepaju ulicama upirajući
se o štapove, Posvuda ćeš sresti ranjene vojnike
sa zavitim rukama ili glavom. Časnici su dobro
opskrbljeni. Od oružane sile najbolje se dojimlju
oružnici. U ostalih je odijelo posve zanemareno
a tragovi pretrpljenih nevolja poznaju im se ma
licu. U mjestu imade i misija amerikanskog Cr-
venoga Križa, ali s njom upravlja samo jedan
liječnik. Liječnika, zavoja i ljekova gotovo i nema.
Mnogi ranjenici, koji bi se možda dali i spasiti,
moraju ovako za sav svoj život ostati sakati. U
Srbiji je danas sve oružano i starac i djevojka
i dijete. Zadnjim proglasom pozvani su mace-
donski novaci. Još uvijek nose svoje staro i trošno
odijelo, a pušku nose na užetu. To djeluje po-
razno. Većinom su Bugari, koji se strašno tuže,
što moraju na vojnu, koja ih se ništa ne He ;:.

Sa ratišta.

Izgleda, da bi Rusi na sjevernom ratištu
prama Njemačkoj granici htjeli da još budu u
ofensivi, jer su ove dane više pula napadali sje-
vero od Prasznyca, ali su im navale bile svuda
odbivene, U sat borbi kod Jednorozcka
zarobljeno je , ajkod Szkwa 1900 Rusa.

U ruskoj Poljskoj i u zapodnoj Galiciji
bile su samo topničke borbe, Na Nidi i južno
Gorlice bile su neprijateli«'.e čete natrag bačene
uz teške njihov: =// >

 

U Karpatima traju žestoke borbe. Na putu
Cisna-Baligrod pri osvojenju jedne visočine naši
su zarobili 1200 Rusa. Izmegju Lupkowa i Uzoč-
kog klanca propale su žestoke ruske navale. Sje-
verno od ovog klanca u jutro 14. tek. jake su
ruske sile bile napredovale do blizu naših pozi-
cija, i tu se zadržale. Po podne su naši nenadno
na njih navalili i nakon strašne borbe bacili ne-
prijatelja natrag na cijeloj fronti, i nanijeli mu
teških gubitaka. Opetovani neprijateljski napadaji
bili su svaki put odbijeni.

U jugoistočnoj Galiciji južno od Dnjestra
razvijale su se borbe; napadaji ruskog pješaštva
i konjaništva zaustavili su se uslijed uspješne
vatre naših četa. Nakon jakih borba odbijena je
i više puta pokušana navala na visočine prama
Kolomeji i bila natrag bačena. Tu je pješačka
pukovnija Dankl br. 53 junački održala položa-
je. I susljedni pokušaji premoćnijih ruskih sila,
da nam otmu neka uporišta, skršeni su od va-
tre naših četa.

Na zapadnom ratištu nema znatnijih do-
gagjaja.: Engleške navale kod Yperna i francuske
u Champagni bile su odbivene vatrom njemačkih
četa. Englezi su bezuspješno pucali sa svojih top-
njača na Westende. U Argonama i u Vogezima
vodi se borba oko pozicija sporedne naravi. Naj-
zadnje vijesti donose, da sw francuski zrakoplovi
bacali bombe na otvoreni grad Schlettstadt i u-
bile i ranile nekoliko osoba u ženskom učitelj-
skom zavodu; na to su Nijemci odgovorili bom-
bardovanjem tvrgjave Calais sa bombama većeg

kalibra.
Sa ostalih ratišta nema zadnjih dana oso-

bitih vijesti.

Razne vijesti.

Uspjeh Papine akcije.

»Osservatore Romano« saopćuje 17. Marta :

Pošto je Papa velikodušjem suverena i dr-
žavnih poglavara postigao to, da je jednodušno
i povoljno primljen njegov predlog, da se oslo-
bode one vojničke osobe, koje se nalaze u ra-
tnom zarobljeništvu, a za koje se prizna, da su
nesposobne za vojničku službu, Papa je nastojao,
ne bi li postigao i to, da se na sličan način
postupa i sa zaustavljenim osobama gragjansko-
ga staleža. Ali jer je Engleška bila pristala je-
dino na to, da se na slobodu pušte one gra-
gjanske osobe, koje su prekoračile 55. godinu
života, dočim je Njemačka tražila, da se to oslo-
bagjanje protegne i na one osobe, koje su na-
vršile 45. godinu života, učinivši o tome ovisnom
i izmjenu osoba, nesposobnih za vojnu službu,
umolila je engleška vlada Papu, e da bi se kod
Njemačke zauzeo za to. A to je sveti Otac i
učinio. Sada je njemačka vlada saopćila. Papi,
da ona pristaje na njegovu želju, pa je kardinal
državni tajnik to odmah saopćio engleškom po-
slaniku Howardu. Howard je sa svoje strane
izjavio zahvalu engleške vlade Papi i kardinalu
državnom tajniku.

Bombardovanje Beograda.

Dopisnik »Daily Telegrapha« javlja o utisku
bombardovanja Beograda po austro-ugarskom top-
ništvu ovo:

Jedan je hitac razlomio krov krunidbene
dvorane i dvorane za primanje u kraljevskom
dvoru, te je sve razorio. Nadalje su razorene dvo-
rane za glazbu, kao i dvorska knjižica. Jedna je
granata eksplovodala u krunidbenoj dvorani, a
sobe prijestolonasljednika sasvim su razorene.
Jedan dio nadogragjene nove palače uz dvor mo-
rat će se iznova sazidati.

Osujećena pomoć za Srbiju.

»Zeit« donosi iz Kolna ovu brzojavku :

Povodom promjene grčkog kabineta pišu
»Baseler Nachrichien« na osnovu vijesti »Kolnische
Zig.«, da je francuska vojska, koja se sastavlja
u sjevernoj Africi, bila opredjeljenja ne samo
proti Turskoj, nego i za provalu u Ugarsku.
200.000 momaka engleško-francuskih četa imali
su se iskrcati u Solunu, da pojačaju srpsku voj-
sku, kako bi ova mogla preći u ofensivu proti
južnoj Ugarskoj.

Za ovu osnovu nijesu mogli predobiti kralja
Konstantina. On se je protivio, da podupre akciju,
koja je maperena proti Austro-Ugarskoj i Nje-
mačkoj, te nije d lobodan prolaz ih
četa kroz grčko zemljište.

Kina i Japan.

»Daily Telegraph« javlja iz Pekinga, da je
Kina u posljednim pregovorima obećala Japanu,
da će ispuniti neke zahtjeve, ali je naglasila, da
će Kina samo raspravljati o odregjenim i opisa-

lio

nim pitanjima, kao što je Mandžurija, Šantung|

it, d. Iz pouzdana se izvora doznaje, da je Ja-|
pan dosad iskrcao u Kinu 27.000 vojnika, pa da
su i drugi transporti četa u pripravi. Juanšikaj
je saopćio svojim prijateljima, da je položaj bez-
nadan, pa će se upraviti apel na Englešku, u ko-
jem će Kina predstaviti, da položaj može svaki
čas postati tako ozbiljan, da ni diplomacija ne će
moći biti gospodar.

Zašto je Grčka neutralna.

Kako »Berliner Lokal-Anzeiger« javljaju iz
Mene, objelodanila je »Nea Imera« senizacioni

Br. 517.

glavito to sklonulo na neutralrost, što se je Ru-
sija usprotivila učestvovanju Grčke u akciji na
Dardanele, jer da je suvišna, te bi mogla prire-
diti poteškoća. Osim toga da Venizelos nije mo-
gao pružiti nikakovih garancija, da će Grčka
imati od intervencije pozitivne koristi, dočim se
je Francuska našla tim neugodno dirnuta, što bi
grčke čete imale neku zadaću u svim djelovima
Turske. Takova insinuacija da je odbijena i od
generalnog štopa, koji je izjavio da Grčka treba
svu svoju vojsku za zaštitu Macedonije. — Ako
je sve to istina, tad ide diplomatski poraz naših
neprijatelja u Ateni na račun Engleške. — Ujedno
je tim pikantnija činjenica, da je engleški puno-
moćnik izjavio u ime svoje vlade, da će ova za-
držati prema Grčkoj svoju dobrohotnu neutralnost,
Ruski gubitci topova.

Povodom zimske bitke w Mazuriji piše
»Leipziger Tageblatt«:

Rusija imala je za mira 4434 poljskih
topova, osim toga 444 lake poljske obice i 64
teške poljske obice. Za svaki ruski vojni zbor
treba 96 topova, 8 teških i 12 lakih poljskih obica,
te 4 topa po 10 cm., osim toga svaki zbor treba
138.000 kg. baruta. Za rata potreba je dašto
mnogo veća, tim veća što je u Rusiji teško na-
domješćivanje potrošenog materijala. S obzirom
na te brojke lasno se razabiru ogromni gubitci,
što su ih Rusi pretrpjeli. U Istočnoj Pruskoj iz-
gubili su kod Tannenberga 1000 topova i puš-
čanih strojeva, u Poljskoj nekih 300, u bojevima
s austro-ugarskom vojskom izgubili su 700 to-
pova. To čini 2000 topova ne računajući one,
koje su sami na bijegu uništili.

Rusi bombarduju turske gradove u Crnom
moru.

Carigradski vojni stan javlja : Dne 7. ožujka,
dok je naše lako brodovlje obilazilo rusku obalu,
bombardovalo je rusko brodovlje luke Kilimli,
Zunguldak, Soslu i Eregli. U Zunguldaku razo-
rena je francuska bolnica i 15 kuća u francuskoj
gradskoj četvrti. Grčki parobrod >Taxiaria« po- *
topljen je u luci. Jednu neprijateljsku torpednjaču
koja se je približila luci, pogodile su naše ba-'
terije, te se je onda povukla prema Eregliju. U
grčkoj četvrti zapaljeno je uslijed bombardovanja
50 starih drvenih zgrada. Talijanski parobrod
»Principessa Giovanna«, zatim parobrod »Neva«,
što smo ga zarobili od Rusa, i još tri parobroda
potonuše u luci. Momčad je spašena. Rezultat
bombardovanja spomenutih mjesta, koje je potr1-
jalo 6 sati, bio je taj, da je bilo od turskih voj-
nika i od turskoga pučanstva u svemu: 7 osoba
ranjeno.

Bombardovanje Smyrne.

Agencija Milli javlja iz Smyme: U srijedu,
10. ožujka, bombardovali su neprijateljski brodovi
opet Vurlu. Jedan neprijateljski brod za hvatanje
mina nabasao je na minu i potonuo.

Valija u Smyrni izdao je proglas, u kojem
naglašuje, da će vojska braniti Smyrnu do zad-
nje kapi krvi. Vojska će se opirati i u samom
gradu, koji će biti sav u krvi, prije nego što će
se predati. Valija preporuča civilnom pučanstvu,
naročito ženama i djeci, da se u slučaju, ako bi
grad Swyrna imao postati bojištem, povuku u
unutrašnjost, da budu zaštićeni od tuče puščanih
i topovskih taneta, što će se sasuti na grad, za
vrijeme, kada se budu ondje razvijale vojničke
operacije načinom, koji će biti dostojan historičke
turske slave.

Njemačka križarica »Dresden« potonula.

Wolffov dopisni ured javlja 16. ožujka :
Engleški admiralitet javlja službeno, da su en-
gleške križarice »Kant« i »Glasgow« i pomoćna
križarica »Orama« u Tihom Oceanu kod otoka
Juan Fernandez naišle na malu njemačku križa-
riću »Dresden«. Nakon kratke borbe nastala je
na »Dresdenu« eksplozija u jednoj komori za
municiju. Brod se zapalio i potonuo. Posada je
navodno spašena po engleškim križaricama.

Podmornica »U 29« potopila opet 4 engleška

parobroda.

Admiralitet javlja iz Londona 15. ožujka,
da je njemačka podmornica »U 29« torpedovola
parobrode »Headland«, »Andalusian«, »Indian-
City« i »Ademund«. U toj se vijesti zatim veli,
da je kapetan podmornice »U 29« kazao, da je
on mjeseca rujna potopio engleške - križarice
»Hogue« i »Abokuir«.

Otpušteno 12 ruskih generala.

»Neues Pester Journal« javlja prema petro-
skoj vijesti »Tidenda« iz Kopenhagena: Istraga
u stvari uništenja 20, ruskog vojnog zbora na
Mazurima, provedena protiv 19 ruskih generala,
dovršila se tako, da je dvanaest generala otpu-
šteno iz službe; megju njima su dva divizijska
generala.

Isti list javlja, da su u bojevima kod Plocka
pala dva ruska generala, i to Engwald i Tyač-
nelejkow. <

Samoubljstvo ruskog generala.

»Frankfurter Zeitung« javlja iz Petrograda,

da je general Sievers, zapovjednik desete ruske

 

 

članak, prema kojemu je kralja Konstantina po-

vojske počinio samoubijstvo. Službeno se to