) PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ IZLAZI SVAKE SUBOTE STOJI 20 PARA. RA SNL NO U DUBROVNIKU, Am 10. APRILA 1915. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. RONA S Nd pat God. XI. Još uvijek ista pjesma. Slavosrpstvo i liberalstvo, to su dva crva, što najužasnije toče deblo stranke prava. Ovo smo čestokrat naglašivali, na ovo prstom upirali i prema ovomu sudili o svim frakcijama, razdorima i razmiracama u stranci prava. I vrijeme nam je posvje- dočilo, da smo pravo sudili. Upadno je, kako su ova dva razvratna elementa, ove dvije pogubne ideje išle go- tovo uvijek uporedo : gdje god bi zavladao liberalni duh, tu bi se kao nužna poslje- dica pojavilo i srbofilstvo, i obratno. A to je i razumljivo, jer liberalizam nije drugo do li popuštanje od glavnih, temeljnih na- čela bilo u vjeri, bilo u politici, Sa ovog smo stanovišta uvijek polazili i prema ovim principima sudili, kad god smo se osvrtali na prošle i sadanje prilike u stranci, a ova načela vrijede i za bu- dućnost. Prema tomu ustali smo svojedobno i proti raskolu bivše »Hrvatske Riječi« u Ši- beniku, kao i proti istupu Milinovaca u prošlom zasjedanju hrvatskoga sabora. Rad toga nam je dr. Mile obustavio čak i za- mjenu svog »Hrvata«, a: mnogi :su. nas upozorivali, da za ljubav sloge kritiku što moguće više ublažimo, i da se ne istrča- vamo. ni za koga, jer da bi do sloge ipak moglo doći, samo da valja mirno čekati, kako će se dalje prilike razvijati. — Mi smo taj savjet poslušali, premda smo uvi- djeli, da što dalje ide, sve to veći jaz puca. Jedne su naime od drugih počela lučiti načela, a ne osobnosti ni ambicije, kako je to isprva izgledalo. Na početku rata bio se je zbilja pronio glas, da se u Zagrebu radi o slozi izmegju »frankovaca« i »milinovaca«. Akcija o tom izmirenju — govorkalo se je — da je po- čela iz Bosne. Vijest je bila utješna, a i najgori skeptičari bili su tomu na prvi mah povjerovali, imajući na pameti: kurs srpsko- hrvatske koalicije je bankrotovao ; Dr, Mile povratiće se na stari put. Ali je brzo nastala diziluzija: Dr. Mile svečano izjavio, da.on odlučno odbija svaki pokušaj izmirenja sa frankovcima i pošteno Odličja i redovi. Dnevice se čita u novinama, da su razni časnici i vojnici zbog hrabrosti na bojnom polju odlikovani ovim ili onim redom, Kako megjutim mnogima nije poznata vrijednost, kao ni posta- nak mnogih redova i odličja, donosimo evo tu- mačenje nekih važnijih, kako slijedi: 1, Red zlatnoga runa — utemeljen je god. 1429. po vojvodi Filipu dobrom burgundskomu. — Vladajući car austrijanski jest suveren toga reda, te imenuje svojim vitezovima bezprikorne plemiće starodrevnoga katoličkoga plemstva. Pri- jestolonasljednik austrijski imenuje se pri porodu, dočim ostali nadvojvode tek nastupom punoljet- nosti vitezom toga reda. Na istom ređu nalazi se zlatnim pismenima napisana lozinka burgund- ske kuće: »Pretium laborum non vile«, 2. Red Marije Terezije — utemeljila je ca- rica Marija Terezija na uspomenu sjajnih po- bjeda feldmaršala Lavoslava grofa Dauna, te je danom 18. lipnja 1757. ustanovljen. Vladar kuće austrijske jest šef i veliki meštar reda, a može ga svaki časnik — bez obzira na čin, vjeru i ine okolnosti — za vojne zasluge postići. Na redu se nalazi zlatnim pismenima geslo toga reda: »Fortitudini«, a na protivnoj se strani na- laze slova MT—F (Marija Terezija, Frano). Vrpca se očešao o »furtimaše« i »klerikalce«, kako to on već znade, kad mu se samo pri- goda pruži. Nek nam se oprosti pri ovome malena digresija. Zanimivo je i upadno bilo, kako je »Narodni List«, taj dalmatinski »Obzor«, veselo i žurno prenosio »bez komentara« sve ispade Dr. Mile proti irankovcima i kršćanskim socijalima. To je sigurno spa- dalo u sferu najprečih »interesa« hrvat- skoga naroda ! Ni ovaj rat nije mogao, da opameti ljude oko »Hrvata«, organa vrhovne uprave stranke prava, već oni i nadalje nastavljaju svoju liberalnu i srbofilsku rabotu, premda znaju, kako je pao kolos srpsko-hrvatske koalicije, te je tako eto došlo do toga, da je prošlih dana vlada zabranila dalnje izla- ženje »Hrvatu«, motivacijom, da se »njego- vim sadržajem ugrožavaju državni interesi.« I nami je žao, da je do ovoga došlo, jer smo ne samo za slobodu štampe u po- litici, već želimo, da i pojedine stranke imaju slobodne ruke. Takova je sloboda i potrebita i korisna, jer se time ne samo čiste i bistre pojmovi, nego se i izlučuju elementi, koji po svome duhu dotičnoj stranci me pripadaju. To tim više, što smo uvjereni, da su mnogi, te su od slavosrpskog kursa za- sljepljeni bili, sada uslijed novih dogagjaja progledali, te da pisanje organa Dr. Mile ne bi moglo imati inih posljedica do toga, da nastane što prije selekcija duhova, i da stranka prava otresavši se zatornog duha uskrsne novim životom. Zagrebačka je »Hrvatska«, koja je glavno glasilo stranke piava za sve hrvatske zemlje, popratila taj dogagjaj posebnim opaskama. »Hrvatska«, koja je inače u posljednje doba malo govorila o Dr. Mili, i rijetko odvraćala na njegove ispade, da tim ne izazove većeg razdora i dubljeg jaza, sada jasno poka- zuje, kako je »Hrvat« ugrožavao i interese stranke prava, unoseći u redove sve drugo, nego li pravaški duh. »Poznato je — tako piše »Hrvatska« — da su svi raskoli u stranci prava nasta- jali radi srpskog pitanja. Uvijek su ras- je tog reda crveno-bijelo-crvena. Vitezovi tuga reda i njihove udove dobivaju mirovinu toga reda. 3. Kr. ug. red sv. Stjepana — utemeljen po carici Mariji "Tereziji prigodom krunisanja sina joj nadvojvode Josipa za kralja rimskoga na 5. svibnja 1764. Veliki meštar reda jest Njegovo Veličanstvo. U sredini reda nalaze se u zlatu upisane riječi: »Publicum meritorum praemium«, a na protivnoj strani nalaze se ove slovke: »STO, ST. RI. AP.« (Sancto Stephano Regi Apostolico), Vrpca: zelena-crveno-zelena. Sa ovim redom skopčana je čast pravog tajnog savjetnika. 4. Austr, carski Leopoldov red — uteme- ljen po caru Franu I, na 11. srpnja 1808. na spomen njegova oca Leopolda Il. Car austri- janski je vel. meštar toga reda. Od god. 1901, postoji izmegju velikog krsta i komanderskog križa uvršten još i prvi razred. Ovo odličje sa- stoji od crvenkasto-zlatnog križa: s bijelim obru- bom, te se u srednjem polju nalaze zlatna pi- smena F. I. A, (Franciscus Imperator Austriae), a na protivnoj strani zlatne na bijelom polju na- pisane riječi: »/ntegritate et Merito«, —- unutar lovorvijenca geslo cara Leopolda: »Qpes regum corda subditorum«. Križ pak visi na zlatnoj austrijskoj carskoj kruni, od koje dvije zlatne vrpce leprše te je isto bijelo-crveno-bijele boje, kolnici gledali, da u stranku uvuku neko novo shvaćanje o srpstvu; a kad im nije uspjelo, da za svoje srbofilstvo predobiju čitavu stranku, istupali bi iz stranke, stva- rajući novu, i osnivali listove, u kojima su se približavali Srbima. Tako su radili t. zv. domevinaši, a tako i milinovci, otkad su prvi put istupili iz stranke prava. To je srbovanje zakrenulo sada vratom i »Hrvatu«, tobožnjem pravaškom glasilu. Dok se hrvatski sinovi bore na ratištima i zbog svog junaštva primaju najsjajnije svje- dodžbe i priznanice odlučujućih faktora u Monarhiji, dok na tisuće ginu i lijevaju svoju krv, a kosti im nalaze hladni grob u tugjoj zemlji — dotle jedan list u Hrvat- skoj, koji se zove »Hrvat« i hvali se, da je pravaški, hoće da bude neutralan u pra- vednom ratu Monarhije s neprijateljima i ne samo neutralan, već gdje može, na- stoji makar i izmegju redaka hvaliti nepri- jatelje, a u pogledu srpstva dotjerao je prekjučer do vrhunca, pišući hvalospjev srpskom heroizmu uoči nove vojne akcije protiv Srbije! Neće se za to niko čuditi niti biti iz- nenagjen, .da je »Hrvat« morao biti obu- stavljen i moralo mu se oblasno- zabraniti daljnje izlaženje uistinu zbog ugrožavanja državnih interesa. Sve zapljene toga lista, koje su bile najčešće od svih drugih dnev- nika u Zagrebu, slijedile su u jednu ruku radi pisanja gotovo izravno u prilog nepri- jateljima, s kojima Monarhija vodi rat, a u drugu zbog mikropskog traženja po vanj- skim listovima svega, što bi bar donekle bilo na štetu Monarhije i njezine snage. To, pa ljubav toga lista pod uredništvom Drag. Hrvoja, za Srbe i Srbiju, dovoljni su razlozi, da se je moralo spriječiti daljnje rastvorno djelovanje glasila i ljudi, koji se kupe oko njega«. Najmarkantnije je pak što slijedi: »Na koncu bilježimo po kroničarskom glasu, da se od 1. travnja imao »Hrvat« stopiti s »Pokretom« — glasilom srpsko-hrvatske koalicije — u jedan list pod imenom po- tonjega. Megjutim da se već i prije tog Ovaj red se podjeljuje i sa ratnom dekoracijom. roka počeo davati »Pokret« pretplatnicima 5. Austr. red željezne krune — utemeljen je po caru Napoleonu I. na spomen svojega kru- nisanja u Milanu na 5. lipnja 1805. S propašću kraljevine Italije 1814. prestade i ovaj red, Kad je pak car Frano I. došao u posjed svojih tali- janskih država, opet je taj red pod imenom: »austrijski red željezne krune« na 1. siečnja 1816. uspostavio, Veliki meštar toga reda je car austrijski, a red sastoji od vitezova 1., 2. i 3. razreda. Na modrom polju u orlu nalazi se slovo F, (Frano), a straga 1815. Zvijezda reda (Crachat) 1, razreda sadržaje »željeznu krunu«, a na mo- drom 'polju nalazi se lozinka u zlatu: »Aqita ef aucta«. Vrpca modro-žuto-modra.-I ovaj red po- dijeljuje se sa ratnom dekoracijom. 6. Austr. carski red Frana Josipa — ute- meljen je po caru Franu Josipu I. na prvu ob- ljetnicu njegova vladanja, dakle 2. prosinca 1849. Veliki meštar reda je vladajući kralj. Ovaj se red dijeli u veliki križ, komtur (od god. 1869.) i vi- tezove, a od god. 1901. postoji i časnički krst, Na bijelom polju nalaze se zlatne slovke F. J, (Franciscus Josephus) i geslo: »Viribus unitis«, ha stražnjoj strani nalazi se god. 1849, uteme- ljenja. Vrpca tamno-crvena. Za razliku onih redova, koji se u mirno doba podijeljuju, odredilo je Njeg. Veličanstvo Frano Josip I. god. 1860, da se redovi za za- »Hrvata«. Ovo je svakako zdrava pojava: jedna duša (»Pokret«) u dva tijela (koali- cije i milinovci) l« — Tableaux !!! Ovo će — nadamo se — otvoriti bolje oči svim pravašima i pravaškim novinama diljem hrvatskih zemalja, te neće više na- sjedati staroj liji, ni udarati u talambase i hvalospjeve »dičnom« presjedniku »cjelo- kupne« stranke prava — D.ru Mili! Operacije u Karpatima. Vojni izvjestitelj »Pester Lloyda« javlja : O- dluku u sadanjoj ratnoj fazi očito isčekuju Rusi samo na našoj karpatskoj fronti. Ofensiva, što ju je neprijatelj ovdje pred dvadeset dana podu- zeo, neoslabljeno još traje. Ruskom vojnom vod- stvu lebdi u čitavoj situaciji pred očima slabo obrazložena nakana, da potpuno slomi otpor austro-ugarskih četa na karpatskoj fronti, dok će s naše strane ovaj otpor imati svrhu, da konačno iscrpi rusku navalnu snagu. O konačnu odluku u tom titanskom boju, u koji su Rusi uložili svoje najveće sile, a naše čete svu svoju bravu- ru, još se bori, ali poluga tezulje već se nama u prilog priklanja. Rusi nijesu još nigdje polu- čili uspjeha, što bi bio vrijedan spomena, a da im je uz to ustrajni otpor naših sila, što ih je dosad stajao stotine hiljada žrtava, već sada o- sjetljivo ugrozio: nastavak ofensive. Rusi neće moći dugo nastavljati ovaj pritisak na karpatsku frontu, jer već ne mogu izdržati protupritisak, što im nanosi toliko gubitaka. Kod Przemysla oslobogjena ruska navalna vojska već je za ci- jelo dodana navalnim vojskama, a daljnjih će jačih doknada neprijatelj u doglednom vremenu jedva posjedovati. Radi se dakle o tom, da naše čete još neko kratko vrijeme — koje će kako se može predvigjati, kraće potrajati, nego dosadanja karpatska vojna — ustraju u otporu protiv ne- prijateljskih sila. Pobjeda našeg oružja ne može ovdje izostati: pobjeda, koja doduše neće bit svršetak vojne, ali koja će privesti znatan preo- kret, koji će svojim posljedicama biti po ukupni položaj od neopisive važnosti. Engleška i rat na moru. Engleško ministarstvo trgovine službeno je saopćilo, da su se u ožujku izgubila 33 engleška parobroda s 61.383 tona. Od ovoga je 26 bro- dova torpedovano. Kod gubitka je brodova nastra- dalo životom 217 ljudi. Osim toga se izgubilo 25 jedrenjača. Od ovih su dvije torpedovane. U sluge pred neprijateljem u ratu podijeljuju sa ratnom dekoracijom. 7, Vojni krst za zasluge. S obzirom za mnoga sjajna djela god. 1848. u Italiji predložio je grof Radetzky utemeljenje jednoga odličja, te je sadanji naš kralj na 22. listopada 1849. isti i utemeljio kao odliku za vanredna pohvalna djela pred neprijateljem — ali samo za časnike, kako to točka 4. štatuta reda Marije Terezije propisuje. Taj se red podijeljuje i sa, ratnom dekoracijom. 8. Vojnička medalja za zasluge, kao po- hvalno previšnje priznanje, utemeljilo je Njeg. Veličanstvo god. 1890. za izvrsno službovanje, te se nalaze ove riječi napisane : »Signum laudis«, Vrpca za zasluge je crvena, a za zasluge pred neprijateljem je bijela sa crvenkastim prugama. 9. Medalja za hrabrost utemeljena je po caru Josipu ll. god. 1789. za momčad, koja se je vanredno hrabro borila. Momčad, koja je dobila 1, razred toga odličja, imade pravo na doplatak. Vrpca bijelo-crvena. 10. Zlatni i srebrni krst za zasluge — ute- meljeni su god. 1849. po danas vladajućem caru i kralju sa carskom krunom. U sredini se nalaze slova F. J. (straga 1849.) i oko istih: »Viribus, unitis«. Vrpca tamno-crvena. Sie