aii i " — ooimana - + Pr i = a ONA ONE EN. ._»PRAVA CRVENA HRVATSKA» Br. 824. Nu samo ovim putem neće se sabi-| redovito konstituisanj imati i i i ljubavi za domovinu, u ljubavi za našu uisanje, primati će mjes-| vaj kotar u obzir dolaze. Što će se na|ljube E DE : s ti dostatna srestva. ni odbor ,Crvenog Križa“ dotične ei akomo od tih područja u godini 1915| braću. na bojnome polju Sporo o porn pen, #0 or ji Kine nisam e OO o man prije osnuje za ovaj i ie Ni iči kil ĆI -| teškoćama, koje € čio! \ y uj lj po- paža se, da je Njegovo Veličanstvo | ren, da će biti nešto veliko i lijepo, do a Sačih ivanja mogo lida. mi stojno kotara Dubrovnika i njegovih sta- rih tradicija. Naši su neprijatelji Mpi Ča o- ružjem u prvoj navali ječe, ali to ni- n i jesu postigli. Htjeli su e izgladnjeti — | Djelotvorna 1 požrtvovna sem ija to i moraju da se i toga odreknu. Pokažimo | je naša molitva, kojom molimo Boga za im, da im se rugamo, da smo složni u slavodobitni mir. ički kotar jedna podružnica Društva Srebrnog Križa“, koja će 2sakupljati >trebita srestva za pripomaganje voj- r ovog kotara, fkad se povrate : Pozivlje se svak, da se upiše kao 'an u ovu podružnicu. Dok ne uslijedi udijelilo društvu pravo, da se u svojim poslovima služi carskim orlom. Članovi društva imaju pravo nositi društveni znak, t. j. srebrni križ sa carskim orlom. koji smo kod kuće? ostali,flimademo još * jake snage, da se djelotvorno. i obilno skrbimo za naše drage nafbojnome polju. * Time sim u bitnosti obrazložio glav- na područja ratne pripomoći, koja za o- U DUBROVNIKU, dne 17. aprila 1915. €. k. Namjesništveni Savjetnik, Upravitelj Kotarskog Poglavarstva RENKIN s r. mem Ee ih i ' i žntente i Dardaneli. Turski listovi naglašuju, da je udar- ima njemačkih podmornica i neuspjehom yed Dardanelima razvikano svjetsko go- ipodstvo Engleške počelo da se krši. Naumljena blokada njemačke obale i razglašeno izgladnjenje Nijemaca ne zna se, komu je više štetovalo, ili Nijemcima ili komu drugomu. Nu da su od toga trpjele i trpe neutralne države, dobro je poznato, te je i Amerika digla stoga svoj glas. Pred Dardanelima ne samo, da je svaka navala ostala bezuspješna, i da je engleško-francuska mornarica obustavila na- padaje, nego se sada sve to bolje doznaje, da je ta združena mornarica pretrpjela da- leko veće štete, nego što se je do sada priznavalo. Tako pripovijeda neki kapetan jedne grčke lagje, koji je došao u Solun, da je on — doplovivši u Mudros — ondje vidio 27 engleških i francuskih ratnih bro- dova, koji su oštećeni metcima iz topova, te da se te štete neće nikako moći popra- viti na Murosu. Zapovjedništvo engleške i francuske mornarice je naredilo spome- nutom grčkom parobrodu, da odmah otplovi, samo stoga, da grčki kapetan i njegovi mornari. ne uzimadnu prilike, da potanje pregledaju oštećene ratne brodove. | udruženo brodovlje ostavilo je otoke pred Dardanelima i pošlo u Aleksandriju, te iskrcalo vojsku u Egipat, uz izjavu, da će tamo pričekati, i poslati ih kad bude od njih potreba. Nego samo, da te čete ne budu trebovati u samom Egiptu ili Ma- roku prije nego li gdje drugo. Po svim naime znakovima izgleda, da je u Egiptu nastao strašan oganj, ali da Englezi ne pro- puštaju o tomu vijesti kroz svoj jedini kabel. Rekbi pak, da su i drugi razlozi po srijedi, zbog čega se je napustila navala na Dardanele, nesporazum u samom Trojnom Sporazumu. Čudno je i izgledalo, da bi lukavi Albion ratovao tako teško na korist drugoga, pa još na korist Rusije! Nije mu to u krvil Za napadaja na Dardanele en- gleška a i francuska štampa počela je pre- dlagati, da se nakon osvojenja Dardaneli neutralizuju. Ali su na te prijedloge ustali Rusi i glasno izjavili, da Rusija nipošto ne može pristati na neutralizovanje Darda- nela, kako je to engleška i francuska štampa predložila. Niti napuštanje utvrda a niti sam posjed Bospora ne odgovaraju ruskim inte- resima, Za Rusiju je posjed Carigrada ne- ophodno potreban, te se ne da niti pomi- sliti, da bi se mogao Carigrad prepustiti kojoj drugoj vlasti, n. pr. Bugarskoj ili Gič- koj. Posjed Carigrada znači za Rusiju širok put do svjetske moći. Rusija moći će pro- glasiti Carigrad slobodnom lukom te pru- žati i druga olakšanja trgovine, koja bi se poglavito ticala Rumunjske. Pa na takove izjave, kako ćeš da se lukavi Albion dalje bori za drugoga, ko- ji mu je mnogo pogibeljniji, nego li da Dardanele ostanu i dalje u turskim rukama! A kako je došlo do akcije proti Dar- danelima, donosi o tom berlinski »Lokal- anzeiger« kratak historijat: U prosincu se je Rusija pritužila kod svojih saveznika poradi toga, što je nje- zina vojska izvrgnuta glavnome udarcu njemačko-austro-ugarske, a da Rusija nije načisto o tome, hoće li joj pomoći njezini saveznici; da uzmogne postići svoj ratni + pi, Carigrad “Čim se, va se oba diia prosinca nemilo dojmilo engleške vlade, kad je Rusija po svoj prilici po prvi put otvoreno istaknula osvojenje Carigrada kao svoj ratni cilj. U ovo vrijeme mora da su! poradi toga izbile na površinu vrlo oštre nesuglasice izmegju Engleške i Rusije, jer je Rusija nesumnjivo učinila svoje daljnje sudjelovanje u ratu ovisnim od bezuvjet- nog priznanja ovog svojeg ratnog cilja. To je bilo u vrijeme, kad su se u svjetskoj štampi raširivali glasovi o mirovnoj akciji, koju je navodno bio pokrenuo grof Witte. To je prouzročilo veliku zabrinutost u Fran- cuskoj, koja je s toga upotrebila sav svoj upliv u Londonu, kako bi sklonila englešku vladu, da prihvati rusko stanovište. Sva je prilika, da je Engleška to i učinila bez sta- novite ograde. Akcija protiv Dardanela, koja se je sobzirom na potrebne priprave imala za- podjeti tek u lipnju, počela je na ponovno rusko požurivanje već koncem veljače bez dovoljnih priprava i bez dovoljnih sila. Njezin je udes poznat, pa jamačno neće biti mnogo uspješnije daljnje navale bro- dovlja niti u slučaju, ako bi saveznici bili kadri, da iskrcaju jak vojni zbor. Možda nije uopće poznata činjenica, da Turska danas imade 1" milijuna djelomice izvr- snih četa pod oružjem. Sv. Otac Papa za mir. Slavno vladajući sv. Otac Benedikt XV. od- mah je pri nastupu svoje visoke službe pozvao narode k miru i svojim ap. pismima ob:atio se i vladarima i narodima, da svi porade, kako bi opet u svijetu zavladao mir i ljubav. Poznato je i njegovo nastojanje za primirje o Božiću, pa za izmjenu ratnih zarobljenika i internisanih osoba; njegova molitva za mir molila se je po cijelom svijetu. I ako skrb i nastojanje toga »kneza mira« nije bilo još posvema okrunjeno uspjehom, ipak sv. Olac ne sustaje u svom radu za mir. »Kolnische Volkszeitungu« javljaju iz New- Yorka: »World« donosi interview, što ga je njegov dopisnik u Evropi imao sa sv. Ocem u audijen- ciji, koja je bila 5. o. mj. Papa se ovako izjavio: Pozdravite amerikanski narod i štampu, i isporučite im moj blagoslov. Recite im, da je moja jedina želja ova: Radite neumorno i nese- bično za mir, da se što prije dokrajči strašno | aŽno a i sz prolijevanje krvi sa svim svojim strahotama. Tim | bilo još rano misliti, da se približa vrijeme, da ćete Bogu, čovječanstvu, cijelom svijetu učiniti biti neprolazna. Ako vaša zemlja sve usprijeći, što bi moglo produžiti rat, iad može Amerika u osobitoj mjeri doprinijeti brzom svršetku ovoga strašnoga rata, Sav svijet gleda na Ameriku, da li će ona poduzeti inicijativu za mir. Sva moja nastojanja idu za mirom. Ja svu svoju nađu u brzi mir stavljam na amerikanski narod. Pravo, nepristrano i u svako vrijeme neutralno Amerika, — čim dogje zgodan čas da se povedu mirovni pregovori — može biti sigurna «osobite potpore sv. Stolice, Ja sam već o tome dao obavijestiti Vašeg predsjednika. Bojevi u Karpatima. Što su Rusi kao za sigurno držali i do na- zad malo dana naviještali, da naime će osvojiti Karpate i prodrijeli u Ugarsku dolinu, nije se ispunilo. Nakon nečuvene borbe od tri nedjelje dana naše su junačke čete zaustavile rusku ofensivu ma cijeloj fronti. Vojnički suradnik »Pester Llo- yda« piš2: »Rusima je dakle prestao dah u na- stavljanju pokušaja, da probiju našu frontu južno od Dukla-klanca. | sve to još unatoč ruskoj ljud- skoj klaonici. Našim u ratu olvrdnulim časnicima, koji već toliko mjeseci s dana u dan gledaju u oči svim strahotama smrti, i kojih su živci pred svim ratnim strahotama već očeličeni, njima še). I i j jeli sti bitke, veliku uslugu. Uspomena će na ovo vaše djelo sko su Rust ovdje, preirpjeli. strašne gabtite “po danu i po noći, je moralo smračiti pred očima uslijed zadaće, koju im je neprijatelj svojom zadnjom ofensivom nametnuo. Ruski su" zapovjednici u gustim, zbi- jenim redovima :gonili' ruske -mase ljudi pred našu pušćanu vatru, koja ih je kosila, da su pa- dali poput snoplja, gore nego li vrapci, kad pri- tisne užasna zima. Nije to nikakva figura u go- voru, kad se u našim službenim izvještajima ja- vlja, da su pred našim položajima čitava brda ruskih mrtvaca. Gubitci ljudi, što ih je ruska voj- ska za ovih devet mjeseci rata imala, iznose mi- lijune. Caristički fanatizam megju tim ne'poznaje granice. Potoci krvi, što ih je prolio, da dobije Dardanele, bili bi dostatni iza jedan novi kanal iz Crnoga u Egejsko more. No ta u Karpatima prolivena krv natopila je samo rusko i galičko zemljište. Rusija ju je uzalud prolila. Careva će se vojska uskoro iscrpili. Žrtve, što ih je care- vina doprinijela za lude želje, prevršile su vrhu- nac mogućnosti. Ako svi znaci ne varaju, ofen- siva u Dukli bila je zadnje naprezanje sila, što ih je Rusija još smogla. Njezin potpuni neuspjeh znači početak svršetka za ruske ratne aspiracije. Svršetak će biti potpuno iskrvarenje ruskog kolosa. No naše će čete ruskom divu konačno slo- miti snagu, pa neće biti uzaludan njihov dosa- dašnji herojski rad; a činjenice će prisiliti sav svijet, da prizna, što mi možemo. Cio će svijet upoznati veliku vrijednost te vojske, koja u de- vet-mjesečnom boju odoljeva mnogostruko nad- moćnom neprijatelju. Kako je ono pisao turski list »Tanin«: »Mi potpuno priznajemo primjere junaštva austro-ugarske vojske, koja već devet mjeseci-snaša težinu ruske -ofensive, 4 0 čijoj vojničkoj vrijednosti nijesmo nikada sumnjali. To junaštvo, koje je oborilo ruske osnove, po- primit će oblik najstrašnijih nedaća po neprijatelja«. Sa ratišta. Nakon što su na sjevernom ratištu naše čete uz njemačka pojačanja poduzele jaku ofen- sivu u dolini Laborcze i tako potisnuli Ruse sa jedne važne pozicije južno od Lupkovskog pro- laza, te zarobili oko 10.000 neranjenih Rusa i zaplijenili izmegju ostalog ratnog materija i 5000 pušaka, uprli su neprijatelji jače na drugom di- jelu fronte, istočno naime od Uszočkog klanca. Ali ni tu nijesu bili bolje sreće, jer je i tu više ruskih napadaja bilo suzbijeno, uz veoma teške gubitke. Na to nije Rusima preostajalo drugo, nego da napuste svoju ofensivu. I službeno naše izvješće od 13. ov. mj. ja- vilo je, da je ruska ofensiva, koja je u Karpa- tima trajala od 20/3, prestala na cijeloj fronti, otkada je u ogorčenim borbama propao preko Uskrsnih blagdana jakim silama izvedeni poku- šaj Rusa, da provale u dolinu Laborcza i Ondave. Ove žestoke borbe u Karpatima od velike su važnosti za uspjeh na sjevernom ratištu, ali bi Rusi budu sasvim potjerani iz Karpatskih visina. ipak su još u brojnoj premoći. Nu glavno je, da se je neprijatelju poremetio plan i ofensiva zaustavila. U jugo-istočnoj Galiciji i u Bukovini vodile su se osamljene topničke borbe, dok nije zavladalo mirovanje u zadnje dane. Takogjer i u ruskoj Poljskoj. Na izapadnom se ratištu razvijaju borbe na raznim mjestima fronte. Francuzi su osobito uprli izmegju rijeka Maase i Mosele. estoka se borba vodila sjeverno od Com- bresa, ali su visine ipak ostale u rukama Nije- maca, jer su napadaji bili odbijeni. Tako se je isto izjalovio francuski na adaj istočno od Ver- duma i južuo od St. Mihiela. Zadnje vijesti do- nose, da u šumi Priester traju žestoke borbe i ali da JERE ipak polaga- no dobivaju na zemljištu. Prilike izmegju Maase i Mosele mogu se promatrati sa zadovoljstvom. Sa turskog ratišta se javlja, da je kavka- skoj fronti samo na prednjim pozicijama došlo do neznatnih sukoba, a da pred Dardanelima nema promjene, osim što se je nekoliko izvidnih brodova htjelo približiti ulazu u tjesnac i bombar- dovalo 13 ov. mj. turske baterije, ali da nakon pol ure uz pretrpljene štete odaljilo. Kako se ču- je, Engleška su i Francuska dale razumjeti Ru- siji, da Rusija mora preuzeti vojničku zadaću, da osvoji Carigrad, koji i onako ima njoj da pri- padne. Rusija je na to navodno i pristala, samo što je transport ruskih četa U Tursku. gotovo ne: moguć, dok je turska flota nepobijegjena. Iz Egipta nema vijesti, an id “| pobožnosti imade Razne vijesti. Ruski gubitci u Karpatima. $ + Milanski »Corriere della Sera«, koji nije.., prijateljski rasp prama ci Inim vlasti nego — uza svu naglašenu neutralnost — sim- patiše sa trojnim sporazumom, donosi iz ruskih izvora, da su Rusi za vrijeme od 15. do 31,7. ožujka izgubili 108:000 mrtvih i 212.000 ranje- nih vojnika, dakle 320.000 ljudi. Kako je za to. vrijeme na istočno-pruskoj fronti vladao relativan mir, možemo mirne duše uzeti, da tri četvrtine tih. ogromnih gubitaka valja staviti na račun kar- patskih bojeva, a pribrojivši tomu još zaroblje- nike, stajali su ti bojevi rusku vojsku 270 do 280.000 ljudi ili 5'/2 vojnih zborova. Kttomu još. pridolaze gubitci u,mjesecu travnju, koji će ako primijenimo isti razmjer krvavih i nekrvavih gu- bitaka, iznositi do 100.000 ljudi ili potpuna 2 ruska vojna zbora. suze Prama tomu gubitci Rusa u karpatskoj bitei iznose gotovo 20%. cjelokupne vojske, koju je Rusija poslala na tu frontu, a koju vojni strač- njaci procijenjuju na 2 milijuna vojnika. Ova- kove gubitke mora teško osjećati svaka, pa:i ruska vojska, a to tim više, što je i u Rusiji #“ ljudski materijal već postao rjegji, i što ti (gubitci nijesu urodili nikakovim plodom. Stoga je po- svema opravdano mišljenje slavnog maršala Hin“ %: denburga, kad veli, da su Rusi već postali mekši, i da smatra isključenim njihovu pobjedu, Kar: patska je bitka tomu doprinijela mnogo, a -što će ona dulje trajati, tim će više poskočiti i onako već vrlo povoljne šance saveznika. Engleški gubitci. Rotterdamski »Courant« javlja iz Londona: Tiskovni ured saopćuje na osnovu službenih podataka gubitke, što ih je za prvih osam.mje- loži # | seci rata pretrpjela engleška vojska. Prema tomu su sveukupni gubitci iskazani sa 95.752 mrtvih,.. ranjenih i nestalih. Odatle otpada na engleške | časnike 13.821 (mrtav), 3257 (ranjen), 701 (me- stao) i 195 (zarobljen); na momčad 17.700 (mrtav). 56.890 (ranjen), 1766 (nestao) i 1482 (zarobljen). Ovamo nijesu uračunati gubitci, što su ih pre- trpjeie 83 indijske pukovnije. Njemački ratni plijen. Ukupni broj do početka ožujka na istoku i zapadu osvojenih topova iznosi 5510 i to od Francuza 1300, od Rusa oko 850, od Belgijanaca 3300 i od Engleza 60. Više stotina tih topova već su u Kruppovoj i ostalim tvornicama. pre- udešeni za našu porabu, pa nam uz osvojenu municiju već sada dobro služe. : Postupak Engleške sa zasužnjenim posadama njemačkih podvo«nica. »Pester Lloyd« javlja iz Berlina : Koracima amerikanskoga poklisara u Lonđonu, na koje je potaknula njemačka vlada, ustanovljeno je, da su časnici i momčad obiju podvodnica »U 8« i »U 12« poslani u pomorske tamnice, koje su i- nače odregjene samo za tate i pijance. Na oči- gled takova postupka ne preostaje njemačkoj vladi ništa drugo, nego misliti na represalije. Za svakoga člana momčadi njemačkih podvod- nica, s kojim se tako sramotno postupa, postu- pat će se kod kuće s jednim časnikom engleškini zasužnjenim. Pošto u Njemačkoj imade 520 za- sužnjenihi engleških časnika i 20.307 momaka, to imade dovoljno prilike za represalije. Što se tiče momčadi onih engleških parobroda, koji su oboružani, to će se smatrati kombatentima, a nje- mačke se podmornice neće dalje truditi, da tu momčad spase, te da se same izvrgavaju ozbilj- noj pogibelji. To je posljedica engleškoga po- stupka, koji ne dopušta, da se njemačke podvod- nice i nadalje drže svojega humanoga postupka. Zarobljenici u Njemačkoj. Dne 1. travnja bilo je u njemačkom za- robljeništvu: Francuza, časnika 3238, momčadi 238.496; Rusa, časnika 5140, momčadi 504.210; Belgijanaca, časnika 647, momčadi 39.630; En- : | leza, časnika 620, momčadi 20.207, ili sveukupno. , 12.708. : Papinske molitve za mir. jeti Prema dekretu kardinala drž. tajnika. Ga- spari-a, odredio je sv. Otac papa, da se u čita. vom katoličkom svijetu za vrijeme svibanjskih moliti molitvu za mir, što ju je Papa sastavio. Ko izmoli dvađeset puta mo- litvu, dobiva oprošt od 300 dana.