“fronti u Poljskoj nije se ove sedmice

Str. 2.

Kako misle u Rumunjskoj.

»Seara« dobiva iz navodno kompetentnoj
mjesta slijedeću informaciju : Posve je rea
no, da ne postoji nikakovo utanačenje sa Itali-
jom, te da uplitanje Italije u rat neće uplivisati
na naše držanje. Rat se je uopće neugodno doj-
mio naše vlade, jer je Italija naše prijateljstvo
upotrebila onamo, daluvjeri one, s kojima je pre-
govarala, da će se Rumunjska prilagoditi italijan-
skom stanovištu. Bratianu bio je ogorčen zbog
toga načina italijanske politike, te je požurio o-
daslati svim evropskim vladama notu, u kojoj je
naglasio, da ne postoje izmegju Italije i Rumunj-
ske nikakova utanačenja, te da su za Rumunjsku
odlučni njezini vlastiti, sa onima Italije ni u ko-
jem pogledu identični interesi. U ostalom bila je
Rusija tako sigurna, da se tim, što se Italija u-
pliće u rat, neće ništa promijeniti u držanju Ru-
munjske, da je u posljednje vrijeme započela po
moskovskom načinu zahtjevima i prijetnjama.
Bratianu se nije dao smesti niti prijetnjama niti
zahtjevima. Na to su se Rusi latili svoje stare
metode, provokacije, te su htjeli prirediti demon-
stracije protiv vlade; ali pučanstvo nije reagisalo
ma ova mamljenja. Vlada prožeta je uvjerenjem,
da Rumunjska imade samo jednu neprijateljicu :
Rusiju, te da imade samo jedna država, koja
može obraniti Rumunjsku od ove opasnosti, te
joj pribaviti preduvjete za razvitak i procvat:
Njemačka, Što se tiče vojničke situacije zaraćenih
stranaka, vlada je uvjerena, da se središnje vlasti
i nakon intervencije Italije nalaze u premoći, te
da je pobjeda središnjih vlasti nedvojbena.

 

Službeno saopćenje o operacionom
programu italijanske flote.

»Pester Lloyd« donosi iz Lugana ovu brzo-
javku od 5. lipnja:

Italijanski listovi objelodanjuju značajno sa-
općenje italijanskog ministarstva mornarice, u
kom se prije svega izvodi, da ni jedna morna-
rica zaraćenih država nije objelodanjivala izvje-
štaje prije konačnog dovršenja pojedinih pomor-
skih operacija, zbog čega neće ni u Italiji biti
takovih periodičkih izvještaja, kakovi bi se o
akcijama kopnene vojske mogli da isčekuju. Na
Jadranskom moru nije još moglo doći do većih
pothvata. Austro-Ugarska mornarica posjeduje
tako strašnu strategičku nadmoć, da joj se mora
prepustiti inićljativa. Austro-Ugarsko brodovlje
moglo bi za tri sata započeti akciju protiv itali-
janskih obala, italijanske pak akcije mogle bi
samo iz utvrgjenih luka, Mletaka i Brindisija imati
svoje ishodište. Kako Nijemci slabo štuju me-
gjunarodno pravo, to su operisali i protiv neutvr-
gjenih obalnih zona. Strategička inferiornost Ita-
lije na Jadranskom moru, koja je dosad samo u
teoriji bila spominjana, bit će sad već iskustvom
dokazana. Italijanska flota, bez obzira na to, da
to i ne leži u načinu italijanskog vogjenja rata,
ne može poduzeti slične akcije protiv neprijatelj-
skih obala, jer bi time riskovala, da će oštetiti
ondješnje italijansko pučanstvo. Ona se dakle
mora ograničiti na akcije čisto vojničkog značaja,
da uzdrži doticaj s neprijateljem, njegovim kret-
njama predusretne i njegove navale dočeka.

Iz ove se izjave jasno vidi, da ltalija nema
smjelosti, da otpočne na Jadranskom moru ofen-
sivu, jer neće — baš kao i Engleška na Sjever-
mom moru — da svoju flotu izloži pogibiji.
Bez rizika megjutim ne dolazi se u pomorskim
bitkama ni do pobjeda !

Sa ratišta.

Na sjevernom ratištu proganjanje Rusa iz
Galicije još traje. Dok su savezničke vojske is-
točno od Przemysla boieći se prodirale put Mo-
sciske i na juriš osvojile Starzawu, te prisilile
Ruse, da se povuku na Scerniawu, dotle su se
južnije čete pomakle do Kalusza i Zurawne, pre-
šle ovdje Dnjestar i zaposjele visočine na sjevero-
istočnoj obali rijeke. Do 9. ov. mj. saveznici su
— pobjedonosno proganjajuć neprijatelja — dosegli
liniju Hulasckowce-Korszov i na večer uzeli u
posjed grad Stanislav, te odmah nastavili borbe
oko visočina Halicza i Jezupola. Rusi su na više
mjesta pokušali jačim otporom, ali bezuspješno.
Broj se zarobljenika svakim danom na hiljade po-
visuje, a kod samog Przemysla bilo je od 1. do
7. ov. mj. zarobljeno 33.805 Rusa. Na ostaloj

ništa važ-
na dogodilo.

Na skrajnjem sjevernom dijelu fronte Ni-
jemci su odbili više ruskih napadaja kod Rawa-
sjania i Sawdinika i zarobili preko 3000 Rusa.
Ujedno su dobili na prostoru prama istoku. Juž-
mo od Njemena potjerali su Ruse na liniji Lapes-
zysaci Wilki. Zadnje dane zauzeli su Hubyli, na
istočnoj obali Windav. Čete sa jugozapada već
se približuju Szawli, a na Dubisi Nijemci su u-
hvatili u obruč rusko sjeverno krilo, napali ga i
bacili prama sjevero-istoku, Južno od Njemena
Rusi uzmiču prama Kownu.

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

Sa crnogorske granice sl je javlj
9. o. mj., da je kod Avtovca bila javljena 7. o.
mj. oko četrdeset ljudi jaka crnogorska četa, odje-
vena u našu uniformu.

Isti dan u noći stigli su naši jedan dio ove
čete blizu Korita, navalili na nj i raspršili ih, te
konstatovali očevidno, da jeistinita činjenica, da
je četa imala uaše uniforme. Pali članovi te čete
bili su u našoj uniformi.

Na srpskoj granici bije mjestimice topovski
boj bez ikakva značenja.

Na italijanskoj granici, naime na tirolskoj
i koruškoj granici ograničuje se neprijatelj na
bezuspješnu topovsku vatru, a čuva se da se
približi području naših pozicija. U području La-
varone-Folgaria naše teško topništvo otvorilo je
vatru ma neprijateljske pogranične fortove. Na
primorskom frontu topnička borba žešća. U bor-
bama na Krnu pretrpjeli su ltalijanci znatnih gu-
bitaka; na južnom obronku tog brda našlo se
300 neprijateljskih lješina. 1 neprijateljski poku-
šaj, da pregje Isonzo kod Sagrada, bio je krva-
vo odbiven.

Dne 5. juna pokazalo se nekoliko italijan-
skih krstaša i razarača u dalmatinskim vodama.
Svrha neprijateljskog poduzeća bilo je pucanje
ma željeznicu kod Mihanića u Konavlima kao i
ma nekoliko svjetionika. Pucali su i na svjetio-
ničke kuće ma otocima Vis, Lastovo i Cazza.
Objekti su pretrpili tek male štete.

Kako je italijanski zrakoplov »Citta di Fer-
rara« bio potopljen od našeg hydroplana, dono-
simo na drugom mjestu.

Mornarični zrakoplov L 47, kojim je uprav-
ljao fregatni poručnik Banfield, a motrilac bio
pomorski kadet von Strobl, dne 8. ov. mj. u ju-
tro bacio je uspješno bombe na Mletke, i baš
na haugare balona Murano i Campalto, kao i na
neprijateljske torpedo razarače, prouzročio je ne-
koliko požara, te je pucao iz strojevnih pušaka
na tabor čadora.

Okolica Me bila je dne 9 ov. mj. posjećena
od pljačkajućih Garibaldinaca.

Prvi veći neprijateljski napadaj, koji je 9 o.
mj. po podne bio upriličen proti goričkom mosto-
branu, u jakosti od jedne pješačke divizije po
prilici, bio je odbijen uz najteže italijanske gu-
bitke, Oni su pobjegli progonjeni topovskom va-
trom, te su morali ostaviti više topova.

Ista je sudbina stigla i pokušaje neprijate-
lja, da navali kod Gradiške i Monfalcona.

Na zapadnom ratištu vodile su se borbe
kod Soucheza i kod Neuville. Na visinama Lo-
retto bile su odbijene francuske navale uz teške
njihove gubitke, tako da neprijatelj nije kušao
više ni navaljivati, I na drugim djelovima zapa-
dnog ratišta vodile su se manje borbe.

Sa turskog ratišta javio je glavni carigrad-
ski vojni stan dne 7. ov. mj., da je nadasve Že-
stoka bitka, koju je neprijatelj na 4. lipnja o po-
dne na dardanelskoj fronti u području Seddil-
Bahra zametnuo navalivši na cijeloj fronti a koja
je bijesnila gotova dva dana — svršila je uspješ-
no po Tursku, iza kako je u jutro tursko desno
krilo poduzelo energične napadaje. Neprijatelj je,
pretrpivši velike gubitke, bačen natrag i pobjegao
je u neredu u prijašnje položaje. Taj je dan bilo
oteto 17 strojnih pušaka, velike množine oružja
i ratnog materijala. Kad je bio najprije odbijen
neprijateljski napadaj, što je pokušan protiv tur-
skog lijevog krila, neprijatelj je svim silama sr-
nuo protiv desnog krila. Nu neprijatelj se povlači,
jer nije u stanju da nastavi očajne napadaje u-
slijed toga, što su Turci poduzeli protunapadaje.
Kod Ari-Burna su odbijeni očajni neprijateljski
napadaji, što ih je on poduzimao, upotrebljava-
jući bombe, u moći od 5. na 6. lipnja, protiv
desnog turskog krila. Tu je takogjer neprijatelj
imao gubitke.

Po mišljenju vojničkih krugova, ovi su tur-
ski uspjesi od velike važnosti, jer su borbe kod
Seddilbahra izmegju 4 i 6 o. mj. bile najžešće i
najveće, odkad su se Francuzi i Englezi dne
27 aprila iskrcali i dobili pojačanja. Isti glavni
stan javlja 9 ov. mj, da u Dardanelima nema
ništa od važnosti. Kod Ari-Burnu razorila je tur-
ska artiljerija neprijateljsko mjesto za promatra-
nje. Maloazijske baterije na ulazu u Dardanele
uspješno su bombardovale neprijateljske attilje-
rijske položaje, pa neprijateljski logor u odsječku
Sed-il-Bahra i neprijateljske prevozne brodove,
od kojih je jedan pogogjen te se je nagnuo na
stranu i konačno potonuo. Ostali prevozni bro-
dovi žurno su ostavili mjesta, gdje su bili usidreni,

Razne vijesti.

Veliki italijanski zrakoplov uništen.

Službeno se javlja 8. ov. mj.:

Naš pomorski aeroplan »1 48«, kojim je u-
pravljao linijski pomorski poručnik Glasing, a
opažač mu bio pomorski kadet pl. Fritsch, pu
cao je danas u jutro na veliki italijanski zrako-
plov »Citta di Ferrara«, kada se ovaj vraćao s Ri-
jeke, zapalio ga i uništio južno-zapadno od Lo-
šinja. Dva su časnika i pet vojnika, koji su sa-
činjavali posadu zrakoplova, zarobljeni,

Presbiro ug: predsje-
dništva saopćuje, da je italijanski zrakoplov »Citta
di Ferrara«, koji je bio kasnije uništen, bacao
bombe na otvoreni grad Rijeku i počinio nešto
materijalne štete na tvornicama. Nu sve tvornice,
koje su bile oštećene, nastavile su nesmetano
svoj posao. U riječkoj okolici bilo je nekoliko
osoba ranjeno. Na susjednom austrijskom po-
dručju ubijena je jedna žena.

Zrakoplov »Citta di Ferrara« bio je ogro-
mna tjelesina, dugačka preko 80 metara. Taj je
zrakoplov već nekidan bio pokušao, da se pri-
pliži Šibeniku, ali su ga naši topovi otjerali. Iz
izvješća našeg ratnoga dopisnoga stana pred par
dana moglo se razabrati, da je taj isti zrakoplov
nedavno bacao bombe na željeznicu u Anconi,
misleći da se nalazi nad našom obalom. Italija
ima samo pet ovakovih zrakoplova, pa je stoga
uništenje ovoga orijaša osjetljiv gubitak za na-
šega podmuklog neprijatelja.

Italija se boji ofensive.

Italijanski listovi  objelodanjuju spomena
vrijednu objavu pomorskog ministarstva, prema
kojoj ne može biti akcija italijanske mornarice
u Adriji česta. Austro-Ugarska mornarica posje-
duje tako snažnu stratešku pretežitost, da joj se
mora prepustiti inicijativa. Nadalje bi akcija ita-
lijanske flote protiv neprijateljske obale tamošnjim
Italijancima nanijela štetu. Iz ove izjave se vidi,
da nema ltalija odvažnosti latili se ofensive u
Adriji baš kao što i Engleška neće svoju flotu
izvrgnuti opasnosti u Sjevernom moru.

Bombardovanje Mletaka.

»Vilag« javlja: Drugo bombardovanje Mle-
taka prouzrokovalo je golemu stravu, Na bom-
bardovanom području upaljeno je više kuća. Pi-
loti bacali su letke na italijanskom jeziku. Grad-
sko poglavarstvo u Mlecima želi sada, da po
pariškom uzoru ustroji zračno redarstvo protiv
navala aeroplana. Prigodom bombardovanja sru-
šio se i konjanički kip Viktora Emanuela na Rivi
dei Schiavoni, šlo je megju mletačkim stanovni-
štvom prouzročilo praznovjernu stravu.

Br. 529.

sjevernoj Atbaniji nastavlja na širokoj podlozi.
O dalekosežnosti se poduzetih operacija šuti, da
se tako postavi velike sile pred gotovu okupaciju.

Poluslužbene vijesti izvješćuju i nadalje o
bojevima s Arbanasima, kojih se broj sve više
povećava. Megjutim su srpske čete zaposjele
važna mjesta Pogradec i Piskopeju, što su ih Srbi
morali svojedobno isprazniti, jer im je bila Au-
strija zaprijetila. Grci se i Bugari snebivaju nad
tim novim manevrom Srba, kojima se dopušta
da rade što hoće, a naročito zapanjuje njihova
nepomirljivost prema Bugarima. Istodobno se
konstatuje, da se srpskoj vojsci ne žuri poduzi-
mati išta proti austrijskim četama i da radije za-
posjedaju nezaštićena mjesta, što je u ostalom
ta vojska radila i u tursko-balkanskom ratu.

Neutralnost Bugarske.

Comuniquć bugarske vlade 7. lipnja opomi-
nje javnost, da ne vjeruje vijestima, što ih šire
nesavjesni ljudi, jer će Bugarska i dalje ostati
neutralna.

Srbija protiv Bugarske.

Sofijski: listovi = donose slijedeći communi-
quć: Već nekoliko dana opaža se u čitavoj srp-
skoj štampi bijesno napađanje Bugarske. Svi li-
stovi zauzeli su prema Bugarskoj nepomirljivo
stanovište. Tendencija nove campagne, što ju je
jamačno srpska vlada potakla, sasvim je jasna.
Srbi bi htjeli prikazati, da se javno mišljenje pro-
tivi eventualnim koncesijama Bugarskoj, te da
vlada pod tim pritiskom ne može u Macedoniji
dopustiti nikakve koncesije. To je novo izdanje
onog, što su listovi pisali u pogledu Dalmacije.
Campagna kulminiše u službenoj »Politici«, koja
zahtijeva bugarsko područje sve do Iskre i Stru-
me, te izjavljuje, da se Srbija ne će nikad ovog
područja odreći, već sa svim silama uznastojati,
da dogje do obračuna izimegju Srbije i Bugarske.

Rusi ispražnjuju Lavov.

»Birževija Vjedomosti« od 2. lipnja prvi put
spominje, da je započelo evakuisanje Lavova.
Stvari su iz muzeja i drugih znanstvenih zavoda
Rusi pokrali, te ih u 40 sanduka otpremili iz

 

Gospodarske neprilike u Itallji.

Italijanski list »Secolo« ustanovljuje, da je
italijanski obrt itrgovina pretrpjela veoma mnogo |
štete i da Italiji prijeti potpun gospodarski ban- |
krot, Promet je stranaca posve zapeo, a brojne |
su banke propale. »Secolo« traži, da vlada teme- |
ljitim naredbama doskoči tim nevoljama. |

| San Marino navleštuje mam rat..!

Iz Lugana: se javlja + Prema izvještaju »Or-
dine-a« bavi se republika san Marino, potaknuta
pozivom Salandre i Sonninovom osnovom, da navi-
jesti Austro-Ugarskoj i Njemačkoj — rat !

Republika San Marino, koja je utisnuta me-
gju italijanska područja Forli i Pesaro Urbini,

nika. U republici bdije nad javnim redom jedan

ima na 61 četvornom kilometru 12.000 stanov- |

|Lavova u Kijev.

Francuski sud o našoj vojsci.

Iz Ženeve javljaju :

U »Figaru« veli Reinach, da se požrtvov-
nost, smionost i ustrajnost austro-ugarskih voj-
nika mora priznati.

Herve piše pravu himnu u »Guerre Sociale«,
|pa veli, ono, što Austrija stvara, nadilazi svako
|očekivanje. Kod austro-ugarske 'vojske pokazala
su se divna svojstva : Odlučnost, junaštvo i pa-
triotizam. Herve zaključuje ovako: Bez sumnje
je to novi razlog, da sve balkanske narode di-
|gae protiv Austro-Ugarske, jer sama ltalija ne
| dostaje, da smrvi Austriju.

Revolucionarni pokret u Indiji.-

 

POI odio, a osim toga ima još devet satnij- |
| skih osnutaka, koji za slučaj rata broje 38 čas-
nika i 950 momaka.

»Times« saopćuju iz Lahora iscrpljivo iz-
jujeiće o parnici protiv indijskih revolucionaraca,
Naši aeroplani nad Crnom-Gorom. i toto kle e E MA

RČNJARC PE Glavni su svjedoci iskazali, da se je ideja
alijanski listovi javljaju, da su na 2, ov. mj. revolucije porodila megju Indijancima, koji žive u
naša tri aeroplana letjela nad Barom, Plasnicom, Kanadi i u Americi uopće. Takogjer putnici ja-
Virpazarom, Podgoricom, željezničkom prugom i | panskog broda »Komagutu Maru« spadali su
Skadarskim jezerom, te da su bacali bombe na|megju revolucionarce. Zavjerenici sw se iskrcali

razne objekte. Na jezeru su spuštali bombe na
brodove, Kakova je šteta bila, ne javlja se,
Izmjena irternisanih izmegju Srbije | Austrije.
Izmegju Austro-Ugarske je i Srbije došlo
do utačenja, da izmijene internisane muškarce
ispod 18 i iznad 50 godina, dalje žene i djecu.
Austrija je sad preko Rumunjske poslala u Sr-
biju sedamdeset ovakovih njezinih državljana.
Provala srpske vojske u Arbaniju.
Bugarska brzojavna agencija saznaje iz si-
gurnoga vrela, da se prodiranje srpskih četa u

|u različitim lukama u namjeri, da rade za usta-
|nak. Jedna je grupa došla u Singapore. S time
lje možda u svezi takogjer tamošnja buna. Vogje
|su proputovali Pendžab, nastojeći, kako bi za se-
|be predobili indijske čete. Opći je ustanak imao
|buknuti dne 25. veljače, a bio je osujećen samo
| uslijed toga, jer je jedan od zavjerenika dne 19.
| veljače postao sumnjiv, tako da su se mogli
|uapsiti vogje u Lahoru. Urotnici su namjeravali,
|da poubijaju sve evropske gragjanske osobe, ra-
zore željezničke nastave, ie napokon posmicaju

|sve evropske čete,

Brzojavi bečkog Corr.-bureau.

družile se s onim u Galiciji,

tipa ,,Liverpool“# torpedova
BEČ, 10 Juna, 3:30 po p.: Zvanično :

Armeja Planzerr-Baltin-ova dobiva nađalje
navaljuju, prodrle su neprestano
Pobjedonosnom napredovanju onog dijela
je pridružila i grupa u Bukovini, koja je jučer

djelu Tonal skršio se je
Jedna naša zračna frotilja bacila je jučer

— Naše bombe prouzročile požare u Kragujevcu.

čki zavod u Kragujevcu, Bila su ustanovljena dva požara.
Podmornica IV, kojom je upravljao linijski pomorski poručnik Singule, torpedovala je i po-

Napredovanja savezničkih armeja u Gal ciji. — Čete iz Bukovine pri-
— Manje borhe na italijanskoj granici.

— Engleški krstaš
n pred arbanaškom obalom.

Borbe na gornjem Dnjestru i u prostoru izmegju Dnjestra i Prutha traju dalje,

prostora prama sjeveru. Njezine kolone, koje

se boreći do Obertin-a i do visočina južno Horodenke.

armeja, koje se bore na galičkom tlu, sada se
prešla Pruth i bacila natrag jake ruske sile jugo-

zapadno Koazman-a. Inače je položaj na sjeveru nepromijenjen.

Na fronti na Isonzu bili su ponovni pokušaji neprijatelja, da prijegje preko rijeke, odbijeni
kod Plave, Gradiške i Sagrada. U okollci Flitsch-a i na
traje borba, a tako i artiljerijska borba u predjelu tirolske granice;
na otporu naših hrabrih sigurnosnih četa.

koruškoj kosi istočno od klanca Plocken
neprijateljski napadaj u pre-

u jutro uspješno bombe na arsenal i pyrotechni-
Naši su se zrakoplovci zdravo povratili.

 

topila jučer u jutro 30 milja zapadno od Sv. Ivana Meduanskog engleški krstaš typ-a »Liverpool«,
koji je plovio zaštićen od 6 torpednih razarača,