' razuma na lijepe k sebi privući, pa su na-

mmijnonnm ma

Str. 2.
Rumunjsku nijesu mogli oni od Spo-

umili da je uzbune uličnim agitatorima i
prestrave nekom vrsti ultimatuma, pa kad
ni to nije pomoglo, svjetuju italijanski li-
listovi Rusiju, neka ona obezbijedi Rumunj-
skoj ,stanovito područje“. Ali Rusima, reg-
bi, nije taj prijedlog po volji.

I tako diplomaciji Sporazuma ne fali
posla po Balkanu, dijelom da umiruje, di-
jelom da i dalje snubi. A dok se ona tako
znoji, Srbija se sa vojskom sve to bolje
uvlači u Arbaniju i diže Italiji ono, što bi
Italija htjela za se.

Hrvatski Sabor.

Sabor se je sastao dne 15. lipnja na kratko
zasjedanje, da riješi važne zakonske osnove.

Predsjeda dr. Petar Magdić.

Najprije je pročitan previšnji reskript, kojim
se sabor pozivlje da izašalje regnikolarnu depu-
taciju od 12 članova, koja će se sporazumjeti
s odgovarajnim brojem ugarske deputacije o po-
višenju broja hrvatskih zastupnika, koji se imadu
slati u ugarski sabor.

U pozdravnom se govoru predsjedatelj dr.
Magdić sjetio najprije ljubljenog Vladara, te su
taj čas zastupnici priredili oduševljene ovacije.

Predsjedatelj naglašuje, uz entuzijastičko o-
dobravanje cijele kuće, jednodušno ratno odu-
ševljenje hrvatskog naroda, te upućuje na to, da
je hrvatski narod u najodanijoj ljubavi prema
otadžbini i prema vladarskoj kući uvijek znao
braniti rogjenu grudu, te će je znati i sada
braniti.

Predsjedatelj se sjeća palih hrvatskih juna-
ka, te veli, da treba sve sile uložiti, da se po-
bijede neprijatelji Monarhije.

Svi su narodi ujedinjeni u vjernosti vladarskoj
kući i otadžbini. Konačno predsjedatelj u svom
govoru osugjuje najoštrije wjerolomstvo Italije,
te podsjeća na patriotsku dužnost Hrvatske.

Na to nastaje frenetično, beskrajno odobra-
vanje kod svih stranaka. Čuju se poklici : Živila
naša obala! Živjelo naše more! Mi ćemo znati
braniti našu grudu !

Galerija je takogjer povlagjivala sve pljes-
kanjem.

Kuća je zatim — uz ponovne oduševljene
iskaze — ovlastila predsjedatelja, da pošlje po-
klonstvene depeše Kralju i nadvojvodi Fridriku,
u kojima se daje izražaja neauzdrmanoj vjer-
nosti i želji, da pobijedi naše oružje.

Druga je sjednica bila urečena za jučer.

 

Nota Sjed. amer, Država
njemačkoj Vladi.

Nota, koja je predana dne 11. ov. mj. iz-
vanjskomu uredu u Berlinu, ne prikazuje se niti
kao ultimatum, niti kao početak neizbježivih rat-
nih zapletaja. U opsežnom spisu, koji obuhvata
mnogo megjunarodnih pitanja, spominje se po-
najprije potopljenje amerikanskih brodova »Cu-
shiog«, »Gulfliath«. i »Falaba« po njemačkim pod-
mornicama, a zatim se potanje govori o slučaju
sa »Lusitanijom«. Na svrhu se u noti veli :
Vlada Udruženih Država ozbiljno i najsvečanije
ponavlja predstavke u svojoj noti od 15. svibnja,
pa se pri tome oslanja na načela čovječnosti, na
općenito priznato shvaćanje megjunarodnog prava
kao i na staro prijateljstvo s njemačkim narodom.
Vlada Udruženih Država ne može dozvoliti, da
proglašenje ratnog pojasa, od kojeg se odvraćaju
neutralni brodovi, može tumačiti kao povreda
prava amerikanskih brodovlasnika ili amerikan-
skih gragjana, koji se nalaze na dozvoljenim pu-
tovanjima kao putnici na palubi trgovačkih bro-
dova koje zaraćene vlasti. Ona ne vjeruje, da
carska njemačka vlada osporava ova prava. Ona
takogjer drži, da carska njemačka vlada kao
nedvoumno prihvaća načelo, da se zapljenom i
uništenjem trgovačkog broda, koji se ne odupire,
ne smije ugrožavati život nevojničkih osoba,
te da carska njemačka vlada priznaje načela,
da se mora primijeniti nužna opreznost, kad tre-
ba ustanoviti, da li koji sumnjivi trgovački brod
odista pripada kojemu zaraćenomu narodu ili da
Ji uistinu vozi ratnu kontrobandu pod neutralnom
zastavom. Vlada Udruženih Država smije već po-
radi toga očekivati, da će carska njemačka vlada
poduzeti potrebne mjere, da ostvati ova načela
glede sigurnosti života amerikanskih državljana
i amerikanskih brodova, pa moli izjavu, da će
se to učiniti.

Već iz ovog sadržaja može se razabrati, da
se nijesu ispunile nade onih engleških političara,
koji su očekivali — osobito nakon što se je sa-
znalo za nesuglasice izmegju Wilsona i Bryana
— da će ta nota biti predteča preloma izmegju
Ujedinjenih Država i Njemačke.

Uostalom nota je vrlo oprezno sastavljena,

»PRAVA CRVENA HRVATSKA»

jediti akademska razglabanja, koja su u noti sa-
držana, te koja prividno stavljaju Njemačkoj nož
za vrat, zahtijevajući od nje imenito za američke
putnike povlastice, koje Njemačka, ako neće
praktički posve napustiti podmorsko vojevanje,
ne može uvažiti.

 

Raspoloženje u Rusiji.

Najnovije vijesti, što stižu o raspoloženju
pučanstva u Rusiji, dosta su pesimističke. Po tim
vijestima ljudi su na čistu, da je rat izgubljen
za Rusiju, pa je uslijed toga zavladalo takovo
raspoloženje, da se mora računati čak i s tim,
da će buknuti revolucija. Uslijed toga, vele dalje
te vijesti, preotimlje maha mirovna stranka, koja
hoće da prepriječi izbijanje prevratnih struja, od
kojih se boje čak i za dinastiju. Upravo grozna
strogost, kojom oblasti postupaju proti svima,
koji su pod sumnjom, da nijesu bezuvjetni pri-
staše današnjeg terorističkog sustava u Rusiji,
pri čemu se ne poštuje ni amnestija, koju je po-
dijelio car, te razni drugi simptomi, koji se pred
inozemstvom doduše prikazuju kao izlijev ogor-
čenosti pučanstva protiv pripadnika ratujućih tie-
prijateljskih država, kao da potvrgjuju spomenute
glasine.

Položaj na ratištu — prama svagdanjim
vijestima — nije nimalo povoljan za Ruse, a što
je još gore, nijesu ni prilike u ruskoj vojsci ta-
kove, da bi opravdale nadu u mogućnost, € će
se nepovoljno stanje na ratištima popraviti. Gubitci
ruske vojske su preogromni, a da ne bi utjecali
na nutarnji sastav vojske, te se sada čitave pu-
kovnije sastoje od samih ljudi, koji su jedva šest
nedjelja pod puškom. Golema je nestašica časnika,
pa satnije vode mladi zastavnici ili poručnici,
koji su istom poslani na frontu. Još je gora
nestašica ratnog materijala. Rusi opravdavaju pad
Przemysla time, da nije stiglo teško topništvo iz
Japana, pa da uslijed toga nijesu mogli odoljevati
našem topništvu. Iz pisma jednog časnika očevidca
saznaje se, da Rusi navaljuju u više redova, od
kojih je samo prvi, ili još i drugi naoružan pu-
škama, dok ostali redovi nose kolce, na kojima su
pričvršćeni bodovi. Iz opisa zarobljenika saznaje se,
da nose svoje gragjansko odijelo, a samo kapa oda-
je, da su vojnici. To su sve činjenice, koje odaju,
da je ruska vojska na kraju svoje spreme, a kad
k tome još uzmemo u obzir, da su pod utjeca-
jem neprestanih poraza morala stradati i moral-
na svojstva vojske, kod koje je već prestao sva-
ki organizacijom predvigjeni nutarnji vez, onda
dobivamo o prilikama ruske vojske sliku, koja
ne obećaje, da bi mogla popraviti ono, što je ta
vojska izgubila uslijed svojih poraza.

Rusija danas vabije za pomoć. Ona pre-
korava svoje saveznike, što ne zaposluju našu i
njemačku vojsku na drugim ratištima; ona se s
jedne strane prijeti balkanskim državama, a s
druge s njima očijuka, samo da bi ih privukla u
kolo entente proti centralnim vlastima, ona se
šta više utječe i krvnom svom neprijatelju Japanu,
samo da uzmogne barem na neko vrijeme zat-
staviti groznu osudu historije.

Pred Dardanelima.

O bojevima od 4. do 6. lipnja kod Sedil-
Bahra i Ari-Buma službeno se javlja dne 13.

ov, mj.: LA"
Dne 4. lipnja počeli su neprijatelji da jako

pucaju iz topova, te su ispalili šest hiljada gra-
nata. U toj su borbi sudjelovali i brodovi. Tur-
ske su čete snažno odgovorile na taj napadaj,
pa su potukle neprijateljsko desno krilo i osvo-
jile pet strojevnih pušaka.

Slijedeće noći neprijatelj je napao u od-
sječku Ari-Burna. Boj je tu trajao do podne na-
stajnoga dana. Juriš je bio odbijen. Turci su
osvojili nekoliko strijeljačkih jarkova. Neprijatelj
je imao 3000 mrtvih.

Dne 5. Juna pošlo je naprijed tursko desno
krilo i zaposjelo je neprijateljske strijeljačke
jarkove.
U nedjelju 6. ov. mj. Turci su prešli ofen-
sivu. Nakon borbe od četiri sata neprijatelj se
povukao u pregjašnje položaje. Turci su oteli 12
strojnih pušaka.

Neprijateljski gubitci se cijene na 15 hi-
ljada vojnika.

Neprijateljski pokušaji navale kod Ari-Burna
u noći izmegju 9. i 10. lipnja uz velike su gu-
bitke odbijeni. Istodobno bio je nepri-
jateljski napadaj kod Seddil-Bahra uslijed naše
uspješne vatre.

Dne 11. lipnja nastavila se je uz prekidanje
vatra kod Seddil-Bahra i kod Ari-Burna.

Glavni vojni stan javlja dne 14. lipnja:

Neprijatelj, koji je kod Seddil-Bahra na 1t
lipnja u noći pokušao ponovne napadaje protiv
uašeg desnog krila, bačen je uz znatne gubitke
u njegove prijašnje položaje.

Naše su baterije na anatolskoj obali bom-
bardovale i juče s uspjehom neprijateljske položaje.
Isti glavni stan javlja dne 15. lipnja:

Na darđanelskoj su fronti jučer prije podne

 

a stilizacija joj je u stanovitom pogledu pravo
remek-djelo. Drugo je pak pitanje, koliko će vri«

dva neprijateljska ratna broda, zaštićena od se-

 

dum torpednjača, ispalila oko 90 hitaca protiv
naših pojedinih položaja u Ari-Burnu i Seddil-
Bahru, a da nijesu imali nikakova uspjeha. Po-
bjegli su brzo prema otoku Inbrosu.

Na kopnu se izmijenila samo slaba topov-
ska i pješadijska vatra. Naše su anatolske bate-
rije na neprijatelja uspješno pucale.

Rkcija italijanske flote
u dalmatinskim vodama.

U »Bosnische Post« jedan očevidac crta
akciju italijanske flote u galmatinskim vodama
oviiko :

— Dne 5. lipnja uzvratila nam je italijan-
ska ilota naš posjet. U 4 sata u zoru pojavila se
sa četiri jedinice pred Cavtatom i kad je već bila
oko 7 kilometara od obale, otpočela je u 4 sata
90 časova bombardovanjem željezničke pruge
Uskoplje-Zelenika. Ciljem italijanskih granala bio
je onaj otsječak, što ga željeznica čini od Vojski-
dola i Cavtata. Linija se ovdje spušta u dolinu
Konavala da se onda opet uspne u smjeru Na-
gumanca. Baš kad se flota približavala obali, ju-
rio je niz obronak željeznički voz, koji je obra-
tio ma sebe neprijateljsku vatru, ali je zato posve
neoštećen prispio ma postaju Mihanići, gdje je
u zaštićenom položaju mogao pričekati konac
italijanske akcije. Italijanci su ispalili oko 100 gra-
nata, a postigli su samo taj rezultat, da su že-
ljezničku prugu neznatno oštetili. Nanešena šteta
ne bi se mogla procijeniti niti ma dvije stotine
kruna. .

Br. 530.

istočnoj obali rijeke, ali je našim četama — na-
kon tvrdokornih bojeva — uspjelo, da neprijatelja
bace natrag i da zadrže vlastite pozicije, na ko-
jim je ostalo preko 1000 mrtvih Italijanaca i vrlo
mnogo _ ranjenih. Italijanskom  parlamenteru,
koji je molio za primirje, dok se pokopa mrtve,
nije se zbog vojnih razloga moglo udovoljiti.
Na koruškoj granici štajerski su pučki ustaše
15 o. mj. osvojili na juriš mali Pal istočno klan-
ca Ploken, te su odbili tri neprijateljska napa-
daja. Na ovom pograničnom brdu tirolskog po-
graničkog predjela neprijatelj se primiče našim
pozicijama i podržava bezuspješnu topovsku va-
tru. Na jednoj pograničnoj točki oružnička straža
je bez ikakvih svojih gubitaka prisilila na uzmak
italijansku kumpaniju, i zarobila 58 ltalijanaca.

Sve druge pojedinačke navale Italijanaca bi-
le su odbivene.

Na crnogorskoj granici južno od Avtovca
jedna je od naših poljskih straža odbila 14 o, mj.
nakon kratke borbe napadaje od jedno 200 Cr-
nogoraca.

Na zapadnom ratištu bili su odbijeni ne-
prijateljski napadaji sjevero-istočno od Nieuporta,
ma visočini Loretto i na Soucheza, a slabiji po-
kušaji na Yserskom kanalu i u Champagne ugu-
šeni u zametku. Na fronti izmegju Lievina i Ar-
rasa pretrpjeli su Francuzi jači poraz dne 14. ov.
mj. Usprkos tomu, što su dne 13. juna pretr-
pjeli teških gubitaka, nastavili su oni pokušajem
da prodru na frontu i Lievin-Arras. Sa velikom
žilavošću i ogromnim rasipanjem municije pri-
pravljen i u gustom valovlju uperem francuski

 

U 4 sata:50 časova ltalijanci su obustavili
bombardovanje i otplovili prema Dubrovniku,
gdje su otvorili vatru na svjetionik Sv. Andrije.
Oštećenja na željezničkoj prugi izmegju Vojski-
dola i Mihanića bila su u subotu u jutro u 9
sati već popravljena.

Zračna navala na Kragujevac.

»Az Est« javlja sa savske obale dne 11. lip-
nja: Od početka italijanskog rata opaža se na
srpskom ratištu živahnije djelovanje.

Dio naših aviatičara uzdigao se je, kako je
već u kratko javljeno, due 9. ov. mj. i preletio
preko Kragujevca. Bilo je pet aeroplana. Već sa
športskog se stanovišta mora ovaj lijet smatrati
velikim rekordom: aviatičari su na ovom lijetu
prevalili 460 kilometara. Zračna se je navala svr-
šila požarom ogiomnog arsenala i pirotehnikuma
u Kragujevcu, nadalje požarom više kuća. Naši
aviatičari, koji-su «preko; 30-časova- letjeli nad
srpskim glavnim stanom, mogli su opaziti, kako
je od bačenih bomba nastala u arsenalu vatra.
Sjajna zgrada pirotehnike, gdje su se pravile
ručne gramate za srpske komitadžije i odkud
su potjecale bombe Čabrinovićeve i Principove,
postala je žrtvom požara. Kako se čuje, eksplo-
dovao je u zgradi nagomilani barut silnom deto-
nacijom i razorio pirotehnikum.

Isti su aviatičari izveli prošle jeseni najveći
zračni manevar svjetskog rata, kad su čekali, dok
su Srbi preko Save kod Kupinova priredili most,
spustili se iz visine od 2500 metara, da na 200
metara i usred najžešće vatre strojevnih pušaka
Srba bace iri bombe, koje su uništile most kod
Kupinova i time zapriječili Srbima prelaz pre-
ko rijeke,

Sa ratišta.

Na sjevernom ratištu ruska vojska pro-
gonjena od saveznika povlači se natrag i gubi
u Galiciji poziciju za pozicijom, premda to po-
vlačenje nastoji pokriti raznim bezuspješnim pro-
tunavalama, koje svrše uz teške gubitke po ne-
prijatelja. Savezničke vojske progone Ruse prema
sjevero-istoku i istoku kao iz srednje tako i iz
južne Galicije i Bukovine. Tako su ove sedmice
savezničke armeje osvojile Zaleszezyki i Zurawno
a u Bukovini su potisle Ruse preko državne gra-
nice na istok, i zaposjele više mjesta u Besarabiji.

 

Sjeverno od Przemysla bila je zauzeta na juriš
Sieniawa i zarobljeno više hiljada ljudi. Ujedno

je bila probijena ruska fronta istočno od Jaro-
slava i pri tom zarobljeno 16.000 Rusa. Ukupni

plijen kroz prvu polovinu ovog mjeseca bio je
vrlo bogat, jer je zarobljeno od 1. do 15. juna
122.300 Rusa, a oteto 53 topa, 187 strojnih pu-
šaka i 58 municijskih kola. Proganjanje traje ne-

žestinom.

U Poljskoj kod Prasznysca i na Rawki za-
uzele su njemačke čete nekoliko važnih pozicija,
a u Kurlandiji kod Szawle osvojile su na juriš
grad Kuzo i zarobile preko 5000 Rusa. I u dru-
gim ruskim gubernijama imali su Nijemci uspje«
ha, a kod Kowna osvojile su prednju rusku liniju.

Na južnom ratištu ltalijanci su razdijelili
svoju vojsku na tri dijela: jedan na granici Ti-
rolske, drugi na granici Koruške a treći u Pri-
morju na rijeci Soči (Isonzo), i dok na prvim
dvama pograničkim predjelima većim dijelom
traju topničke borbe, na Isonzu su se kod Plave
dogodili ozbiljniji okršaji. Na 11, i 12. ov. mj.
pokušali su ltalijanci, da zadobiju visočine na

|napadaji skršeni su bili opet od vatre njemačkih
| valjanih četa uz najteže gubitke po neprijatelja.
| Na 16. o. mj. navalili su Francuzi i En-
jelezi sa jakim silama na više mjesta zapadne
|fronte, i dok je Englezima uspjelo da potisnu
|malo natrag njemačke pozicije kod Yperna sje-
verno bare od Bellewarde, potpuno su se skršila
dva napadaja od četiri engleške divizije izmegju
puta Estaires jezera Labas i kanala jezera Labas.
| Neprijatelj je imao teških gubitaka, te je ostalo
| mnogo strojnih pušaka u njemačkim rukama.
Njemačke podmornice nastavljaju marljivo
| pomorski rat u Sjevernom moru.

Razne vijesti.

| Naš Vladar generalu Mackensenu.

Ni. je Veličanstvo imenovalo generalnog
oberstara_ Mackensena vlasnikom husarske pu-
kovnije br. 10. U odnosnom se ručnom pismu
Car zahvalio sjeća osobitili' zasluga, što ili je"
stekao Mackensen kao vogja hrabre 11. armađe
u Galiciji. Ručno pismo svršava riječima : »>Ova
pukovnija i moja oružana sila saznat će s po-
nosnim veseljem vijest, da ste Vi, slavodobitni
vojskovogjo, sada s njima još uže spojeni.«

Naši avlatičari nad Crnom Gorom.

»N, W. J.« doznaje iz Berlina dne 9. lipnja :
Jedan austrijski aviatičar preletio je prekjučer
preko Lovćena i bacio više bomba na crnogor-
ske utvrđe i vojnički tabor. Drugi aeroplan po-
javio se nad Skadrom i Bojanom, preletio preko
Bara i bacio više bomba.

Rusi psuju na svoje saveznike.

»Novoe Vremja« izrazuje 13. lipnja duboko
| nezadovoljstvo ruskoga pučanstva, što je izostala
ofensiva na zapadnoj fronti u času, kada je bio
neprijatelj uslijed svojih operacija na istočnoj
ironti oslabljen. List se nada, da će biti najavljena
Joffreova ofensiva ipak provedena u djelo.

Italijanci šalju na juriš poludivlje bikove!

»Petit Parisien« javlja, da Italijanci upotreb-
ljavaju kod pograničnih bojeva poludivlje bikove
iz rimske Campagne. Prema vijesti »Corriere
della Sera« bili su pleteri od žice pred Monte
Coradom ltalijancima zaprijekom, uslijed čega su
natjerali prema pleterima poludivljih 500 bikova,
na koje su straga otvorili topovsku vatru. Bom-
bardovanjem razjareni bikovi srnuli su na _ple-
tere, te ih razorili.

18.000 italijanskih svećenika u vojsci.

»Giornale d'Italia« javlja, da je u italijan-
skoj vojsci kakovih 18.000 svećenika i monaha.
Samo ih je 700 vojnički kapelani. 1000 ih je
kod zdravstvenih odjela. Ostali su u vojsci i vojni
su obvezanici. Papinske su odlične garde dijelom
već na fronti, a dijelom čekaju, da im se na-
znači njihovo odredište.

Engleški gubitci od početka rata.

U engleškoj doljnjoj kući saopćio je Asquith,
da od početka rata pa do 31. svibnja iznose en-
gleški gubitci na mrtvima i isčeznulima 10.955
časnika i 274,114 momaka,

Strah velikih vre brodova od njemač-
kih podmornica.

Prema pouzdanim vijestima nalaze se velike
jedinice savezničkog brodovlja, megju kojima i
»Queen Elizabeth« od nekog vremena na Malti
i to jedino od straha pred njemačkim podmor-
nicama. Budući da su se uslijeg toga povukli
teški, veliki brodovi, znatno je oslabljena nepri-
jateljska vatra teškog topništva, pa je Turcima