mazaotenonnonnneRlvmAAA

B sa

i

š

kolebivoj vjernosti i odanosti. Ta se je patriot-
ska manifestacija sabora Njegovog Veličanstva
tim radosnije dojmila, što hrvatski narod i u sa-
dašnjoj velikoj borbi dokažuje svoju požrtvov-
nost i svoje tradicionalno junaštvo.
Uslijed premilostivog naloga Njegova Ve-
ličanstva čast mi je o tom slavno predsjedništvo
sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalma-

cije obavijestiti.
U Zagrebu, dne 17. lipnja 1915.
Skerlecz v. r.

Odgovor Feldmaršala Fridrika.

Predsjednik sabora dr. Pero Magdić, Zagreb.

S iskrenim ganućem primih rodoljubnu za-
kletvu sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i
Dalmacije. Kano što su hrvatske čete svojom
nenatkriljivom hrabrošću postale strah i trepet
za neprijatelja, tako će i požrtvovnost hrvatskoga
naroda biti za sva vremena sjajnim primjerom
vjerne privrženosti prijestolju i požrtvovne ljuba-
vi za domovinu.

Svečani ulaz u Lavov.

O svečanom ulazu austrijskih četa u Lavov
javljaju iz ratnog dopisnog stana 24. ov. mj.:
Zapovjednik 2. vojske general Bonm-Ermolli
unišao je usred svojih četa u 4 sata po podne
u Lavov. Grad, kojeg unutrnji dio nije neprija-
telj gotovo nikako porušio, bio je bogato iski-
ćen zastavama. Ulice, prozori i balkoni bili su
napunjeni hiljadama ljudi, koji su oduševljeno
klicali zapovjedniku vojske i četama. Mnoštvo je
klicalo bez prestanka: »Živio nam ljubljeni car l
Živjela Austrija i njezina pobjednička vojska |
Živjeli naši osloboditelji I«

Pred zemaljskim dvorcem bio je vojni za-
povjednik svečano dočekan. Profesor Chlamacz,
kao zastupnik gradskoga predstavništva, držao
je vatren govor na poljskom i njemačkom jeziku,
u kojem je dao oduška veselju pučanstva poradi
oslobogjenja Lavova, prokušanoj ljubavi i vjer-
nosti prema Vladaru i oduševljenom udivljenju
nad junaštvima pobjedonosnih savezničkih vojska.

Zapovjednik vojske zahvalio se na dočeku
i svršio klicanjem Vladaru, čemu se mnoštvo o-
duševljeno odazvalo i zapjevalo carevku. Slije-
dilo je još više patriotskih govora, koji su iza-
zvali burne iskaze za Vladara.

Neizmjerno veselje, sreća i potpuno shvaća-
nje veličine ovoga historičkoga momenta karak-
terizovali su svečani čin zaposjednuća glavnoga
grada Lavova. ;

Narodima Austrije!

General konjaništva nadvojvoda Frano Sal-
vator, & i k. generalni nadzornik dobrovoljne
zdravstvene njege izdao je ovaj poziv:

U isti mah, kad dvoglavi orao nakon de-
setmjesečnog, besprimjernog hrvanja, u neslom-
ljenoj snazi, čeličnom srčanošću, širi svoja silna
krila k novom velebnom lijetu, da uništi svoje
dosađašnje neprijatelje, Italija, koja je za 33 go-
dine uživala blagodati po nju toli probitačna sa-
veza s našom milom domovinom, navijesti nam
najpodliji rat!

Naša slavna vojska, u čijim se redovima
narodi Austrije takme junačkim djelima, ide u
susret novim borbama!

Skupa sa našom vjerom saveznicom Nje-
mačkom, neuzdrmanim pouzdanjem u Boga, svi-
jesni pravedne naše stvari i vlastite snage, moći
ćemo i tu zadaću slavno ispuniti!

Narodi Austrije!

Hvala Vašem rodoljubnom, požrtvovnom
osjećaju, priteklo je do sada »Crvenom Križu«
tako obilati srestava, te je omogućeno, da je
mnoga rana, što nam ju je zadao nametnuti rat,
ublažena i mnogo Vaših hrabrih sinova, koji na
bojnim poljanama časno svoju krv prolijevahu,
ozdravilo i nanovo vojsci povraćeno — a ne-
moćnici postali korisnim članovima društva!

U potpunoj svijesti veledušja svih naroda
naše domovine apelujem na Vaš rodoljubni o-

sjećaj sa
molbom

da bi i unapred svojski promicali humanitarno
djelovanje Austrijskog Društva »Crvenog Križa«
i time oživotvorili geslo: »Viribus Unitis« našeg
Uzvišenog Vladara, Njegova Veličanstva Gesara
i Kralja, na zaštitu domovine, na dobrobit voj-
ske, Vaših otaca, Vaše djece i braće. — Beč,
19. Juna 1915. — Nadvojvoda Frano Salvator,
general konjaništva, generalni nadzornik dobro-
voljne zdravstvene njege i pokrovitelj-zaimjenik
Austrijskog Društva »Crvenog Križa«.

Rat s Italijom.

Ratni dopisnik »Pesti Naplo»-a javlja dne
19. lipnja: S italijanskog ratišta dobio sam iz u-
pućenog vrela ove vijesti:

Italijanska četimedjeljna ofensiva, čini se,
da se iscrpila dijelom zbog osjetljivih gubitaka

 

+PRAVA CRVENA HRVATSKA»

strategijski uspjeh. Početkom lipnja, kako je ita-
lijanska vojska zaposjela usku pograničnu pru-
gu, koju smo sami napuštili, još se moglo itali-
janskom narodu priopćivati navodne pobjede.
Danas smo već sve italijanske navalne pokušaje
krvavo suzbili, a italijanska vojska stoji ondje,
gdje je stajala dne 25. svibnja. Jedinstvena ofen-
siva ltalijanaca, koja nije marila za ljudske žrtve,
posve se izjalovila.

O zadnjim borbama, što su se vodile za
prelaz preko Soče kod Plave, javljaju se nakna-
dno ove potankosti :

Italijanici su više dana prije neprekidno iz
više od stotinu topova pucali na položaje naših
četa.

Kada su stekli uvjerenje i držali, da su o-
vom vatrom naše pozicije uzdrmane, prešla je
treća italijanska divizija u navalu. Neuskolebivom
mirnoćom puštila je naša pješadija, da se juri-
šajući odjeli približe na male razmake, pa je tek
onda otvorila na njih ubojitu vatru. Ali ltalijanci,
u kojih su redovima bile takogjer mnoge iz tri-
politanskog rata prokušane i boju obikle čete,
unatoč svojih velikih gubitaka ne prestadoše da-
lje jurišati, pogotovo jer su opazili, da pred na-
šim pozicijama nema žičnih zapreka. Kao bijesni
navaljivahu. Došlo je do groznog pokolja, u ko-
jem se borio čovjek proti čovjeku, a za oružje
su služili kundaci, lopate, kamenje, noževi, pače
i zubi.

Još dva puta i ne manje žestoko ponovili
su Italijanci juriš. Opet bez uspjeha. Kada je bi-
la napokon njihova otporna snaga slomljena, po-

e

Neprijatelj je morao pobjeći s velikim gu-|
bicima u svoje zaštitne jarke. |

Danas prije podne bila je isto tako od-/
bijena natrag navala, koju je bio neprijatelj iz-|
veo iz Sed-il-Bahra proti cijeloj našoj fronti.

Naše anatolske obalne baterije sasule su
takogjer danas sa uspjehom vatru na neprijatelj-
ske brodove razarače torpednih brodova, na ne-
prijateljske brodove minolovce, na topništvo, na
kolone, na depoltse, te letačke. hangare neprijate-
ljeve, pa su uništile jedan neprijateljski Jeteći
stroj, a jedan drugi oštetile. y

Onda je neprijatelj iz svojih letećih stroje-
va bacio preko triđeset bomba na ove baterije,
ali nije učinio nikakva kvara.

sx.
Sa ratišta.

Na sjevernom ratištu nakon zauzeća Prze-
mysla i nakon ponovnog probijanja ruske fronte
na potezu Sjeniava-Mošćiska, sve su savezničke
vojske neodoljivom saagom nastavile već zapo-
četu ofensivu u. pravcu prama Lavovu. Vojska
nadvojvode Josipa Ferdinanda, najsjevernije krilo
naše galičke ironte, protjerala je Ruse, koji su
još stajali na jugu Taneva na galičkom tlu, preko
tla, preko granice, pa tako osigurala naš lijevi
bok proti eventualnim ruskim navalama. Do njeg
| je vojska generala-pukovnika Mackensena pro-
drla preko Lubačova na istok do pred Ravarusku,
a vojska generala Bih
lazi i 11. lavovski vojni zbor, bacila je Ruse
preko Verešice i njenog lanca jezera, te zauzela

 

čeli su Italijanci uzmicati, ostavivši mnogo mrtvih | Grodek, koji leži već na lijevoj, istočnoj obali

i ranjenih. |

O uspješnoj akciji našeg brodovlja na ita-
lijanskoj obali bilo je službeno javljeno 20 0. mj.:|

Dne 17. i 18. lipnja krstarilo je više naših
krstarskih i torpedskih jedinica uz italijansku o-
balu od državne granice do Fana. Pri tom su
topničkom vatrom oštećene semaforske postaje
na ušću Tagliamenta i Pesara, kao i željeznički
mostovi kod Rimina preko rijeka Metauro i Ar-
zila. Jedan je italijanski parobrod potopljen, a
momčad spašena. Sve su se jedinice povratile
neoštećene.

Službeno se javlja 21 ov. mj.:

Na 19. lipnja bombardovale su naše torped-
njače s uspjehom petrolejska spremišta i lučke
naprave u Monopoli (kod Bari).

Naši pomorski aeroplani oštetili su bom-
bama kolodvore u Bari i Brindisi.

»Avanti« se osvrće na uspješnu navalu au-
stro-ugarskog brodovlja 'na italijansku obalu i pi-
ta, kako je austro-ugarska mornarica mogla
priuštiti izlet na italijansku obalu, ako se uoči
činjenica, da se u Jadranskom moru nalazi uz;
francusku takogjer jaka engleška eskadra ?

Sveukupna se italijanska štampa bavi s na-
valom, koju je austro-ugarska eskadra dne 17. i
18. lipnja izvela protiv italijanske obale. Dok se
dio štampe trsi, da oslabi dojam uspješne au-
stro-ugarske navale, drugi otvoreno daju oduška
svojemu negodovanju mad neradom italijanske
mornarice, o kojoj se poput engleškog i francu-
skog brodovlja ništa ne čuje, kao da je niti ne-
ma. Službena štampa naprotiv tome izvodi, da je
navala austro-ugarskog brodovlja bila moguća
samo za to, jer je italijansko ratno brodovlje za-
sad zaokupljeno obranom razsegnute obale llali-
je. Gouvernementalni listovi izjavljuju, da će Ita-
lija doskora doskočiti takodjer ovome zlu, jer će
aneksijom Dalmacije po Italiji (1) u buduće biti
posve obezbijegjena sigurnost italijanske obale.

Pred Dardanelima.

»Nouvelliste« javlja, da je francusko-engle-
ško vojno vodstvo odlučilo, ako bi njemačke ili
tarske podmornice ponovile svoje napadaje pro-
ti francuskoj i engleškoj mornarici, da će na
najužem dijelu Dardanela potopiti više starih
brodova i time zatvoriti prolaz kroz Dardanele.

Turski glavni vojni stan javlja 21. lipaja:

Na dardanelskoj fronti kod Ari-Burna nije
se dogodilo ništa važno.

Dne 19. lipnja suzbili smo uz gubitke po
neprijatelja slabiji neprijateljski napadaj, što je
bio uperen proti središtu naših sila, koje stoje
južno od Seddil-Bahra.

Naše obalne baterije pucale su uspješno na
neprijateljsku artiljeriju, na transportne kolone
i na pješadiju, koja se je uslijed vatre naših
evropskih baterija onda povukla.

Isto su tako otvorile anatolske baterije van-
redno uspješnu vatru proti neprijateljskim odje-
lima i na spremišta za aeroplane, gdje je prou-
zrokovala požare, uništila više aeroplana i iza-
zvala paniku.

Neprijateljski su aeroplani proletili povrh
nekih naših baterija i bacili bez uspjeha & bomba.

Dne 21. juna javlja glavni stan :

Na Dardanelskoj fronti bila je juče kod Ari-
Burnua slaba topnička i pješačka bitka,

Oko podne slomljena je u našoj vatri ne-
prijateljska navala, koja je bila uperena na naše

 

u brdskim bojevima, dijelom zbog toga, što kroz
razmjerno dugo vrijeme nije polučila nikakav

lijevo krilo.

Verešice, Vojsci generala Bohm-Ermollia se pri-
ključuje vojna grupa generala pl. Maiwitza, koja
je, napredujući takogjer na istok, uspostavila užu
svezu s vojkom generala pl. Lisingena, koja kod
Mikolejova i Žuravna forsira prelaz preko Dnje-
stra, dok je vojska generala Pilanzer-Baltina, za-
uzevši Nižniov i Zalešćiki, već prešla na sjevernu
obalu te rijeke, a sa svojim desnim krilom već
stoi: u Besarabiji. Tako su savezničke čete u
proganjanju Rusa doprle do Zolkiewa i do po-
toka Szerek južno od Lavova, dok nijesu i ovu
obrambenu poziciju južno od Lavova dne 22. 0.
mj. probile i zauzele prelaze preko potoka. Na-
kon žestokih borba pale su i utvrgjene pozicije
zapadno i sjeverno od Lavova. Malo za tim bio
je već i Lavov u rukama naše druge armije, na-
kon što su bile osvojene ostale utvrde i Rusi
prisiljeni na uziak. Naravno da naše čete nijesu
;sustale, nego progon neprijatelja i dalje kod
Zolklewa i istočno R&varuske:i ma sjeveri iznie-
gju Sana i Visle. Od 12. do 22. juna njemačke
su čete i s njima se u sredini boreći Austro:
Ugarski vojni zborovi zarobili 237 časnika i
58.000 vojnika, a oteli 9 topova i 136 strojev-
nih pušaka.

Na skrajnjem sjevernom bojištu bile su odbi-
jene ruke navale kod Szawle, na Dawini i zapadno
Kalwarije.

Na italijanskoj granici već
pun mjesec dana,
stigle nikakav uspjeh. Na 18. o. mj. neprijatelj
je bio ponovno navalio kod Plave, ali je napa-

se vodi rat

janskih lješina. Na 20. o. mj.

zapadno Krna. Inače svuda naše čete drže u
svojim rukama svoje
nje kao na početku rala, a neprijatelj se ili drži
pasivno ili se razmeće bezuspješnom topovskom
paljbom. Italijanska mornarica više
sebi glasa.

gonama
Maase traju borbe iz bliza pod jakom topovskom

neprijateljskih četa kod Bergiss-a, Hoschote, Fur-
nesa i Cassela. Kod Givenchy i Neuwille ugušili
su u zametku neprijateljske napadaje. Južno
Souhez-a dobro su napredovali u borbi u šan-
čevima. Ponovni pokušaji Francuza, da provale
ma visočinama Maase, bili su polpuno odbijeni
uz znatne gubitke po neprijatelja.

U Vogezima su njemačke čete na juriš o-
svojile visočinu kod Badesapt, o koju su se od
mjeseca borile. Neprijateljski pokušaji, da je opet
osvoje, ostali su bez uspjeha.

s
Razne vijesti.
Rusija je umorna.

»Voss. Zeitung« javljaju iz ruskoga izvora:

Vijest »Tempsa«, da se kod skorašnjeg sa-
stanka dume radi o želji dume, da povisi voj-
ničku otpornu snagu Rusije, pusta je engleška
želja. Po našim informacijama uvjereni su vogje
dume, kao i drugi uplivni krugovi, u Rusiji o
tome, da je beznadan ruski rat. Ćim se više
množe porazi Rusije i čim se ruska vojska više

m-Ermollia, u kojoj se na-

a italijanske čete nijesu po-

daj bio ugušen u zametku od naše topovske
vatre. Pri napadaju istočno doline Fasso bio je
jaki neprijatelj tako potučen, da je samo pred
jednom našom pozicijom bilo nagjeno 175 itali-|
bili su Italijanci |
izbačeni iz položaja sa gorskog sedla sjevero- |

pozicije na granici ili blizu |

ne dava o

Na zapadnom ratištu vodile su se ove
sedmice manje borbe na visočini Loretto, u Ar-
i sjeverno Luneville. Na visočinama

vatrom. Na 22. o. mj. Nijemci su ponovno po-
čeli pucati na tvrgjavu Diinkirchen i na skupine

 

potiskuje, tim će brže prevladati mnijenje vod-
stva dume takogjer kod većine članova dume.

 

Br. 531.

E Revolucionarni pokret u Rusiji.

Preko Finske se javlja sa posve pouzdane
strane iz Petrograda, da revolucionarno raspolo-
| ženje u čitavoj Rusiji neslućenom brzinom raste.
| Ne samo u glavnim gradovima, nego i u južnim
| krajevima postaje položaj sve to opasniji. Naro-
| čito u Charkovu, Odessi, Kazanu, Berdićevu i
| Kievu razvijaju socijalni revolucionarni i, teroris-
| tički odbori grozničavu djelatnost, da budu go-
tovi na udarac u času, kada se skršenje ruske
vojske definitivno odluči. Policija zatvara mnoge
djake i radnike, ali baš ova uapšenja probugjuju
mase iz dosadanje apatije i djeluju u prilog re-
voluciji. Službeni su krugovi iznenagjeni i čine
pogriješku za pogriješkom. Oni su mislili, da je
podzemna Rnsija već davno mrtva, a sada doži-
vljuju neugodna iznenagjenja.

Sazonov o trajanju rata.

Kako budimpeštanski listovi saopćuju, izja-
vio je ruski ministar izvanjskih posala Sazonov
uredniku »Rieči«, da se Rusija ne pripravlja na
novi zimski rat, jer će se rat, po njegovu mni-
jenju, mnogo prije svršiti. O rezultatu nije mini-
star ništa rekao, ali se iz odredaba ruske vlade
vidi, da će Rusiju prisiliti unutrašnje prilike, da
što prije svrši rat.

Ministar Maklakov otstupio.

Petrograd, 19. lipnja. Ruski je ministar unu-
tarnjih: poslova _Maklakov otstupio. Upraviteljem
toga ministarstva imenovan je dosadašnji šef
državnoga konjušarstva Ščerbatov.

Naš plijen u Bukovini.

i Rusi su morali tako naglo uzmaknuti iz
| Bukovine, da nijesu imali vremena otpremiti ni
uništiti tamo sakupljenu zairu i hranu. Tako su
| našli pobjednici ogromno mnoštvo žive marve i
| veće mnoštvo žila — čitave vagone. Nagjeno je
mnogo vagona još ne namlaćena žita, a bilo ga
je toliko, da su Rusi na koncu svojim konjima
bacali za ležaj nemlaćene snopove mjesto slame.
Grčka bi se veselila porazu Italije.

List »Esperini« piše: Mi ćemo proslaviti o-
naj dan, kada budu Austrijanci zaposjeli Milan.
Jer sva Grčka mora da shvati, da su najpogi-
beljniji neprijatelji helenstva Italijanci.

Bojevi u Tripolisu.

»Pesti Hirlap« doznaje iz Berna: Iz bojeva
u Tripolisu vraća se golema množina ranjenika
u Italiju. Sad se doznalo, da su dne 31. svibnja
i 1. lipnja bili kod Misurate očajni bojevi. Kako
»Avanti«. javlja, italijanska je vojska u tim bo:
jevima imala 600 mrtvih i 400 ranjenih.

Broj ratnih zarobljenika do 14. lipnja.

Iz Berlina se javlja, da je zaključeno bro-
jenje zarobljenika, što su ih njemačke i austro-
ugarske čete zarobile do 14. lipnja, a kojih broj
iznosi ukupno 1,610.000 i, lo: Rusa 1,240.000 ;
Francuza 255.000; Engleza 24.000; Belgijanaca
41.000 i Srba 50.000. :

General d' Amade teško ranjen.
|, Listovi javljaju iz Kaira: General d' Amade
bio je prigodom, operacija oko iskrcavanja čet
| u Dardanelima tešlo ranjen. Gerieral_je boravio 1
parobrodu »Savoie«, gdje je ekspodovala jedr |
granata te mu otkinula dva prsta desne ruk«
Osim toga je ranjen na legjima.

Nesuglasje radi diobe Arbanije.

Radi Arbanije poštoje velika nesuglasja iz-
megju saveznika i veliki nemiri na Balkanu. Po-
kušaj Austro-Ugarske, da iz Arbanije načini sa-
mostalnu kneževinu, nije uspio ali se čini, da
će doskora Austro-Ugarska doživjeti uspjeh u
arbanaškoj politici. | ako ona ne može za sada
zapriječiti diobu Arbanije, to ipak ima ona ko-
risti od svagje, koja je nastala u arbanaškom
pitanju izmegju njezinih neprijatelja. &jpska kon-
kurencija vrlo se neugodno osjeća u Vaiji, ko'l
Arbaniju svojata za se, | Crnoj Gori nije pr- :

| da se Srbija ugnijezdi u Arbaniji. Grčka r

| zabrinuta “radi sjevernog Epira, Tiojat Sp.

| vrlo je zabrinut, kako će svoje prijatelje s
Crnogorska provala u Arba. ju

| »Giornale d' Italia« javlja iz Skać Di

| ostaje glavna sila crnogorske vojske' u bliz,

Taraboša, prodire jedan odjel da zaposjedne S:

ca, Nikši, Vukli, Kastrate, Kopliku i dalje prer

Vraki. Drugi je jedan odjel zaposjeo Šale i Šc

te kreće prema Fusiastoju kod Kiri, gdje će

združiti s prvim odjelom. Treči je odjel prek

račio rijeku Bojanu i zaposjeo Oboti, Putej, D:

regiati, Truš i neke položaje na cesti Leš Skada'

zatim Crni vrh na gorju, što dominuje nad m.

duvanskom lukom.

Srbija ne pušta Macedonlju, all traži Ban.

f i Sofiju !!

»Riječ« javlja : Srpski listovi zahtijevaju je
dnodušno ono ugarsko područje i Baaat, što ir
je bilo obećano na početku rata. Zatim: izjavljuju,
da je Macedonija stečena srpskom krvlju, pa im
se može samo krvlju opet uzeti. Srpske granice
prema Bugarskoj ne smiju se umanjiti, već bi
se trebale povećati do rijeke Iskre i Strume u-
ključivo do Sofije. Dobrovoljni, odstup  Macedo-
nije izazvao bi u Srbiji revoluciju.

»Riječ« veli, da su ovakove izjave kadre
otrovati sav položaj na Balkanu i konstatuje, da
su daljnji pregovori s balkanskim državama usli-
jed zadnjih ratnih dogagjaja vele oštetni.

Kompen$acije Bugarske.

Centralne vlast; — piše »Kambana« U svoli

uvodniku — već su do sad Izražavale svoju želji

 

 

da nas razumiju; razumiju nas i u Bukureštu,

te su za naš ae glas. Trojni Sporazun
se je 9 mjeseci (pripravljao, dok je došao sa svo:
im predlozima k nama, A njegovi predlozi su
ako to konstatuju svi stranački i neprihvat
ljivi. Tim, što se je uplela Italija, nijesu ti pred
lozi postali bolji, Jer tim saste samo unutrašn/
slabost Sporazuma u balkanskim pitanjima. i
garska ostaje dakle, gdje jeste. Mi čekamo, di
središnje vlasti svrše svoj posuo 8 Rusijom, i
se onda obrate proli svojim južnim iteprijak
ljima, Italiji i Srbiji. Kad se bude radilo:0 obra
čunu stim zadnjim evropskim vjerolomcima),on
će kucnuti sat i za nas! : oi