mazaotenonnonnneRlvmAAA B sa i š kolebivoj vjernosti i odanosti. Ta se je patriot- ska manifestacija sabora Njegovog Veličanstva tim radosnije dojmila, što hrvatski narod i u sa- dašnjoj velikoj borbi dokažuje svoju požrtvov- nost i svoje tradicionalno junaštvo. Uslijed premilostivog naloga Njegova Ve- ličanstva čast mi je o tom slavno predsjedništvo sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalma- cije obavijestiti. U Zagrebu, dne 17. lipnja 1915. Skerlecz v. r. Odgovor Feldmaršala Fridrika. Predsjednik sabora dr. Pero Magdić, Zagreb. S iskrenim ganućem primih rodoljubnu za- kletvu sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Kano što su hrvatske čete svojom nenatkriljivom hrabrošću postale strah i trepet za neprijatelja, tako će i požrtvovnost hrvatskoga naroda biti za sva vremena sjajnim primjerom vjerne privrženosti prijestolju i požrtvovne ljuba- vi za domovinu. Svečani ulaz u Lavov. O svečanom ulazu austrijskih četa u Lavov javljaju iz ratnog dopisnog stana 24. ov. mj.: Zapovjednik 2. vojske general Bonm-Ermolli unišao je usred svojih četa u 4 sata po podne u Lavov. Grad, kojeg unutrnji dio nije neprija- telj gotovo nikako porušio, bio je bogato iski- ćen zastavama. Ulice, prozori i balkoni bili su napunjeni hiljadama ljudi, koji su oduševljeno klicali zapovjedniku vojske i četama. Mnoštvo je klicalo bez prestanka: »Živio nam ljubljeni car l Živjela Austrija i njezina pobjednička vojska | Živjeli naši osloboditelji I« Pred zemaljskim dvorcem bio je vojni za- povjednik svečano dočekan. Profesor Chlamacz, kao zastupnik gradskoga predstavništva, držao je vatren govor na poljskom i njemačkom jeziku, u kojem je dao oduška veselju pučanstva poradi oslobogjenja Lavova, prokušanoj ljubavi i vjer- nosti prema Vladaru i oduševljenom udivljenju nad junaštvima pobjedonosnih savezničkih vojska. Zapovjednik vojske zahvalio se na dočeku i svršio klicanjem Vladaru, čemu se mnoštvo o- duševljeno odazvalo i zapjevalo carevku. Slije- dilo je još više patriotskih govora, koji su iza- zvali burne iskaze za Vladara. Neizmjerno veselje, sreća i potpuno shvaća- nje veličine ovoga historičkoga momenta karak- terizovali su svečani čin zaposjednuća glavnoga grada Lavova. ; Narodima Austrije! General konjaništva nadvojvoda Frano Sal- vator, & i k. generalni nadzornik dobrovoljne zdravstvene njege izdao je ovaj poziv: U isti mah, kad dvoglavi orao nakon de- setmjesečnog, besprimjernog hrvanja, u neslom- ljenoj snazi, čeličnom srčanošću, širi svoja silna krila k novom velebnom lijetu, da uništi svoje dosađašnje neprijatelje, Italija, koja je za 33 go- dine uživala blagodati po nju toli probitačna sa- veza s našom milom domovinom, navijesti nam najpodliji rat! Naša slavna vojska, u čijim se redovima narodi Austrije takme junačkim djelima, ide u susret novim borbama! Skupa sa našom vjerom saveznicom Nje- mačkom, neuzdrmanim pouzdanjem u Boga, svi- jesni pravedne naše stvari i vlastite snage, moći ćemo i tu zadaću slavno ispuniti! Narodi Austrije! Hvala Vašem rodoljubnom, požrtvovnom osjećaju, priteklo je do sada »Crvenom Križu« tako obilati srestava, te je omogućeno, da je mnoga rana, što nam ju je zadao nametnuti rat, ublažena i mnogo Vaših hrabrih sinova, koji na bojnim poljanama časno svoju krv prolijevahu, ozdravilo i nanovo vojsci povraćeno — a ne- moćnici postali korisnim članovima društva! U potpunoj svijesti veledušja svih naroda naše domovine apelujem na Vaš rodoljubni o- sjećaj sa molbom da bi i unapred svojski promicali humanitarno djelovanje Austrijskog Društva »Crvenog Križa« i time oživotvorili geslo: »Viribus Unitis« našeg Uzvišenog Vladara, Njegova Veličanstva Gesara i Kralja, na zaštitu domovine, na dobrobit voj- ske, Vaših otaca, Vaše djece i braće. — Beč, 19. Juna 1915. — Nadvojvoda Frano Salvator, general konjaništva, generalni nadzornik dobro- voljne zdravstvene njege i pokrovitelj-zaimjenik Austrijskog Društva »Crvenog Križa«. Rat s Italijom. Ratni dopisnik »Pesti Naplo»-a javlja dne 19. lipnja: S italijanskog ratišta dobio sam iz u- pućenog vrela ove vijesti: Italijanska četimedjeljna ofensiva, čini se, da se iscrpila dijelom zbog osjetljivih gubitaka +PRAVA CRVENA HRVATSKA» strategijski uspjeh. Početkom lipnja, kako je ita- lijanska vojska zaposjela usku pograničnu pru- gu, koju smo sami napuštili, još se moglo itali- janskom narodu priopćivati navodne pobjede. Danas smo već sve italijanske navalne pokušaje krvavo suzbili, a italijanska vojska stoji ondje, gdje je stajala dne 25. svibnja. Jedinstvena ofen- siva ltalijanaca, koja nije marila za ljudske žrtve, posve se izjalovila. O zadnjim borbama, što su se vodile za prelaz preko Soče kod Plave, javljaju se nakna- dno ove potankosti : Italijanici su više dana prije neprekidno iz više od stotinu topova pucali na položaje naših četa. Kada su stekli uvjerenje i držali, da su o- vom vatrom naše pozicije uzdrmane, prešla je treća italijanska divizija u navalu. Neuskolebivom mirnoćom puštila je naša pješadija, da se juri- šajući odjeli približe na male razmake, pa je tek onda otvorila na njih ubojitu vatru. Ali ltalijanci, u kojih su redovima bile takogjer mnoge iz tri- politanskog rata prokušane i boju obikle čete, unatoč svojih velikih gubitaka ne prestadoše da- lje jurišati, pogotovo jer su opazili, da pred na- šim pozicijama nema žičnih zapreka. Kao bijesni navaljivahu. Došlo je do groznog pokolja, u ko- jem se borio čovjek proti čovjeku, a za oružje su služili kundaci, lopate, kamenje, noževi, pače i zubi. Još dva puta i ne manje žestoko ponovili su Italijanci juriš. Opet bez uspjeha. Kada je bi- la napokon njihova otporna snaga slomljena, po- e Neprijatelj je morao pobjeći s velikim gu-| bicima u svoje zaštitne jarke. | Danas prije podne bila je isto tako od-/ bijena natrag navala, koju je bio neprijatelj iz-| veo iz Sed-il-Bahra proti cijeloj našoj fronti. Naše anatolske obalne baterije sasule su takogjer danas sa uspjehom vatru na neprijatelj- ske brodove razarače torpednih brodova, na ne- prijateljske brodove minolovce, na topništvo, na kolone, na depoltse, te letačke. hangare neprijate- ljeve, pa su uništile jedan neprijateljski Jeteći stroj, a jedan drugi oštetile. y Onda je neprijatelj iz svojih letećih stroje- va bacio preko triđeset bomba na ove baterije, ali nije učinio nikakva kvara. sx. Sa ratišta. Na sjevernom ratištu nakon zauzeća Prze- mysla i nakon ponovnog probijanja ruske fronte na potezu Sjeniava-Mošćiska, sve su savezničke vojske neodoljivom saagom nastavile već zapo- četu ofensivu u. pravcu prama Lavovu. Vojska nadvojvode Josipa Ferdinanda, najsjevernije krilo naše galičke ironte, protjerala je Ruse, koji su još stajali na jugu Taneva na galičkom tlu, preko tla, preko granice, pa tako osigurala naš lijevi bok proti eventualnim ruskim navalama. Do njeg | je vojska generala-pukovnika Mackensena pro- drla preko Lubačova na istok do pred Ravarusku, a vojska generala Bih lazi i 11. lavovski vojni zbor, bacila je Ruse preko Verešice i njenog lanca jezera, te zauzela čeli su Italijanci uzmicati, ostavivši mnogo mrtvih | Grodek, koji leži već na lijevoj, istočnoj obali i ranjenih. | O uspješnoj akciji našeg brodovlja na ita- lijanskoj obali bilo je službeno javljeno 20 0. mj.:| Dne 17. i 18. lipnja krstarilo je više naših krstarskih i torpedskih jedinica uz italijansku o- balu od državne granice do Fana. Pri tom su topničkom vatrom oštećene semaforske postaje na ušću Tagliamenta i Pesara, kao i željeznički mostovi kod Rimina preko rijeka Metauro i Ar- zila. Jedan je italijanski parobrod potopljen, a momčad spašena. Sve su se jedinice povratile neoštećene. Službeno se javlja 21 ov. mj.: Na 19. lipnja bombardovale su naše torped- njače s uspjehom petrolejska spremišta i lučke naprave u Monopoli (kod Bari). Naši pomorski aeroplani oštetili su bom- bama kolodvore u Bari i Brindisi. »Avanti« se osvrće na uspješnu navalu au- stro-ugarskog brodovlja 'na italijansku obalu i pi- ta, kako je austro-ugarska mornarica mogla priuštiti izlet na italijansku obalu, ako se uoči činjenica, da se u Jadranskom moru nalazi uz; francusku takogjer jaka engleška eskadra ? Sveukupna se italijanska štampa bavi s na- valom, koju je austro-ugarska eskadra dne 17. i 18. lipnja izvela protiv italijanske obale. Dok se dio štampe trsi, da oslabi dojam uspješne au- stro-ugarske navale, drugi otvoreno daju oduška svojemu negodovanju mad neradom italijanske mornarice, o kojoj se poput engleškog i francu- skog brodovlja ništa ne čuje, kao da je niti ne- ma. Službena štampa naprotiv tome izvodi, da je navala austro-ugarskog brodovlja bila moguća samo za to, jer je italijansko ratno brodovlje za- sad zaokupljeno obranom razsegnute obale llali- je. Gouvernementalni listovi izjavljuju, da će Ita- lija doskora doskočiti takodjer ovome zlu, jer će aneksijom Dalmacije po Italiji (1) u buduće biti posve obezbijegjena sigurnost italijanske obale. Pred Dardanelima. »Nouvelliste« javlja, da je francusko-engle- ško vojno vodstvo odlučilo, ako bi njemačke ili tarske podmornice ponovile svoje napadaje pro- ti francuskoj i engleškoj mornarici, da će na najužem dijelu Dardanela potopiti više starih brodova i time zatvoriti prolaz kroz Dardanele. Turski glavni vojni stan javlja 21. lipaja: Na dardanelskoj fronti kod Ari-Burna nije se dogodilo ništa važno. Dne 19. lipnja suzbili smo uz gubitke po neprijatelja slabiji neprijateljski napadaj, što je bio uperen proti središtu naših sila, koje stoje južno od Seddil-Bahra. Naše obalne baterije pucale su uspješno na neprijateljsku artiljeriju, na transportne kolone i na pješadiju, koja se je uslijed vatre naših evropskih baterija onda povukla. Isto su tako otvorile anatolske baterije van- redno uspješnu vatru proti neprijateljskim odje- lima i na spremišta za aeroplane, gdje je prou- zrokovala požare, uništila više aeroplana i iza- zvala paniku. Neprijateljski su aeroplani proletili povrh nekih naših baterija i bacili bez uspjeha & bomba. Dne 21. juna javlja glavni stan : Na Dardanelskoj fronti bila je juče kod Ari- Burnua slaba topnička i pješačka bitka, Oko podne slomljena je u našoj vatri ne- prijateljska navala, koja je bila uperena na naše u brdskim bojevima, dijelom zbog toga, što kroz razmjerno dugo vrijeme nije polučila nikakav lijevo krilo. Verešice, Vojsci generala Bohm-Ermollia se pri- ključuje vojna grupa generala pl. Maiwitza, koja je, napredujući takogjer na istok, uspostavila užu svezu s vojkom generala pl. Lisingena, koja kod Mikolejova i Žuravna forsira prelaz preko Dnje- stra, dok je vojska generala Pilanzer-Baltina, za- uzevši Nižniov i Zalešćiki, već prešla na sjevernu obalu te rijeke, a sa svojim desnim krilom već stoi: u Besarabiji. Tako su savezničke čete u proganjanju Rusa doprle do Zolkiewa i do po- toka Szerek južno od Lavova, dok nijesu i ovu obrambenu poziciju južno od Lavova dne 22. 0. mj. probile i zauzele prelaze preko potoka. Na- kon žestokih borba pale su i utvrgjene pozicije zapadno i sjeverno od Lavova. Malo za tim bio je već i Lavov u rukama naše druge armije, na- kon što su bile osvojene ostale utvrde i Rusi prisiljeni na uziak. Naravno da naše čete nijesu ;sustale, nego progon neprijatelja i dalje kod Zolklewa i istočno R&varuske:i ma sjeveri iznie- gju Sana i Visle. Od 12. do 22. juna njemačke su čete i s njima se u sredini boreći Austro: Ugarski vojni zborovi zarobili 237 časnika i 58.000 vojnika, a oteli 9 topova i 136 strojev- nih pušaka. Na skrajnjem sjevernom bojištu bile su odbi- jene ruke navale kod Szawle, na Dawini i zapadno Kalwarije. Na italijanskoj granici već pun mjesec dana, stigle nikakav uspjeh. Na 18. o. mj. neprijatelj je bio ponovno navalio kod Plave, ali je napa- se vodi rat janskih lješina. Na 20. o. mj. zapadno Krna. Inače svuda naše čete drže u svojim rukama svoje nje kao na početku rala, a neprijatelj se ili drži pasivno ili se razmeće bezuspješnom topovskom paljbom. Italijanska mornarica više sebi glasa. gonama Maase traju borbe iz bliza pod jakom topovskom neprijateljskih četa kod Bergiss-a, Hoschote, Fur- nesa i Cassela. Kod Givenchy i Neuwille ugušili su u zametku neprijateljske napadaje. Južno Souhez-a dobro su napredovali u borbi u šan- čevima. Ponovni pokušaji Francuza, da provale ma visočinama Maase, bili su polpuno odbijeni uz znatne gubitke po neprijatelja. U Vogezima su njemačke čete na juriš o- svojile visočinu kod Badesapt, o koju su se od mjeseca borile. Neprijateljski pokušaji, da je opet osvoje, ostali su bez uspjeha. s Razne vijesti. Rusija je umorna. »Voss. Zeitung« javljaju iz ruskoga izvora: Vijest »Tempsa«, da se kod skorašnjeg sa- stanka dume radi o želji dume, da povisi voj- ničku otpornu snagu Rusije, pusta je engleška želja. Po našim informacijama uvjereni su vogje dume, kao i drugi uplivni krugovi, u Rusiji o tome, da je beznadan ruski rat. Ćim se više množe porazi Rusije i čim se ruska vojska više m-Ermollia, u kojoj se na- a italijanske čete nijesu po- daj bio ugušen u zametku od naše topovske vatre. Pri napadaju istočno doline Fasso bio je jaki neprijatelj tako potučen, da je samo pred jednom našom pozicijom bilo nagjeno 175 itali-| bili su Italijanci | izbačeni iz položaja sa gorskog sedla sjevero- | pozicije na granici ili blizu | ne dava o Na zapadnom ratištu vodile su se ove sedmice manje borbe na visočini Loretto, u Ar- i sjeverno Luneville. Na visočinama vatrom. Na 22. o. mj. Nijemci su ponovno po- čeli pucati na tvrgjavu Diinkirchen i na skupine potiskuje, tim će brže prevladati mnijenje vod- stva dume takogjer kod većine članova dume. Br. 531. E Revolucionarni pokret u Rusiji. Preko Finske se javlja sa posve pouzdane strane iz Petrograda, da revolucionarno raspolo- | ženje u čitavoj Rusiji neslućenom brzinom raste. | Ne samo u glavnim gradovima, nego i u južnim | krajevima postaje položaj sve to opasniji. Naro- | čito u Charkovu, Odessi, Kazanu, Berdićevu i | Kievu razvijaju socijalni revolucionarni i, teroris- | tički odbori grozničavu djelatnost, da budu go- tovi na udarac u času, kada se skršenje ruske vojske definitivno odluči. Policija zatvara mnoge djake i radnike, ali baš ova uapšenja probugjuju mase iz dosadanje apatije i djeluju u prilog re- voluciji. Službeni su krugovi iznenagjeni i čine pogriješku za pogriješkom. Oni su mislili, da je podzemna Rnsija već davno mrtva, a sada doži- vljuju neugodna iznenagjenja. Sazonov o trajanju rata. Kako budimpeštanski listovi saopćuju, izja- vio je ruski ministar izvanjskih posala Sazonov uredniku »Rieči«, da se Rusija ne pripravlja na novi zimski rat, jer će se rat, po njegovu mni- jenju, mnogo prije svršiti. O rezultatu nije mini- star ništa rekao, ali se iz odredaba ruske vlade vidi, da će Rusiju prisiliti unutrašnje prilike, da što prije svrši rat. Ministar Maklakov otstupio. Petrograd, 19. lipnja. Ruski je ministar unu- tarnjih: poslova _Maklakov otstupio. Upraviteljem toga ministarstva imenovan je dosadašnji šef državnoga konjušarstva Ščerbatov. Naš plijen u Bukovini. i Rusi su morali tako naglo uzmaknuti iz | Bukovine, da nijesu imali vremena otpremiti ni uništiti tamo sakupljenu zairu i hranu. Tako su | našli pobjednici ogromno mnoštvo žive marve i | veće mnoštvo žila — čitave vagone. Nagjeno je mnogo vagona još ne namlaćena žita, a bilo ga je toliko, da su Rusi na koncu svojim konjima bacali za ležaj nemlaćene snopove mjesto slame. Grčka bi se veselila porazu Italije. List »Esperini« piše: Mi ćemo proslaviti o- naj dan, kada budu Austrijanci zaposjeli Milan. Jer sva Grčka mora da shvati, da su najpogi- beljniji neprijatelji helenstva Italijanci. Bojevi u Tripolisu. »Pesti Hirlap« doznaje iz Berna: Iz bojeva u Tripolisu vraća se golema množina ranjenika u Italiju. Sad se doznalo, da su dne 31. svibnja i 1. lipnja bili kod Misurate očajni bojevi. Kako »Avanti«. javlja, italijanska je vojska u tim bo: jevima imala 600 mrtvih i 400 ranjenih. Broj ratnih zarobljenika do 14. lipnja. Iz Berlina se javlja, da je zaključeno bro- jenje zarobljenika, što su ih njemačke i austro- ugarske čete zarobile do 14. lipnja, a kojih broj iznosi ukupno 1,610.000 i, lo: Rusa 1,240.000 ; Francuza 255.000; Engleza 24.000; Belgijanaca 41.000 i Srba 50.000. : General d' Amade teško ranjen. |, Listovi javljaju iz Kaira: General d' Amade bio je prigodom, operacija oko iskrcavanja čet | u Dardanelima tešlo ranjen. Gerieral_je boravio 1 parobrodu »Savoie«, gdje je ekspodovala jedr | granata te mu otkinula dva prsta desne ruk« Osim toga je ranjen na legjima. Nesuglasje radi diobe Arbanije. Radi Arbanije poštoje velika nesuglasja iz- megju saveznika i veliki nemiri na Balkanu. Po- kušaj Austro-Ugarske, da iz Arbanije načini sa- mostalnu kneževinu, nije uspio ali se čini, da će doskora Austro-Ugarska doživjeti uspjeh u arbanaškoj politici. | ako ona ne može za sada zapriječiti diobu Arbanije, to ipak ima ona ko- risti od svagje, koja je nastala u arbanaškom pitanju izmegju njezinih neprijatelja. &jpska kon- kurencija vrlo se neugodno osjeća u Vaiji, ko'l Arbaniju svojata za se, | Crnoj Gori nije pr- : | da se Srbija ugnijezdi u Arbaniji. Grčka r | zabrinuta “radi sjevernog Epira, Tiojat Sp. | vrlo je zabrinut, kako će svoje prijatelje s Crnogorska provala u Arba. ju | »Giornale d' Italia« javlja iz Skać Di | ostaje glavna sila crnogorske vojske' u bliz, Taraboša, prodire jedan odjel da zaposjedne S: ca, Nikši, Vukli, Kastrate, Kopliku i dalje prer Vraki. Drugi je jedan odjel zaposjeo Šale i Šc te kreće prema Fusiastoju kod Kiri, gdje će združiti s prvim odjelom. Treči je odjel prek račio rijeku Bojanu i zaposjeo Oboti, Putej, D: regiati, Truš i neke položaje na cesti Leš Skada' zatim Crni vrh na gorju, što dominuje nad m. duvanskom lukom. Srbija ne pušta Macedonlju, all traži Ban. f i Sofiju !! »Riječ« javlja : Srpski listovi zahtijevaju je dnodušno ono ugarsko područje i Baaat, što ir je bilo obećano na početku rata. Zatim: izjavljuju, da je Macedonija stečena srpskom krvlju, pa im se može samo krvlju opet uzeti. Srpske granice prema Bugarskoj ne smiju se umanjiti, već bi se trebale povećati do rijeke Iskre i Strume u- ključivo do Sofije. Dobrovoljni, odstup Macedo- nije izazvao bi u Srbiji revoluciju. »Riječ« veli, da su ovakove izjave kadre otrovati sav položaj na Balkanu i konstatuje, da su daljnji pregovori s balkanskim državama usli- jed zadnjih ratnih dogagjaja vele oštetni. Kompen$acije Bugarske. Centralne vlast; — piše »Kambana« U svoli uvodniku — već su do sad Izražavale svoju želji da nas razumiju; razumiju nas i u Bukureštu, te su za naš ae glas. Trojni Sporazun se je 9 mjeseci (pripravljao, dok je došao sa svo: im predlozima k nama, A njegovi predlozi su ako to konstatuju svi stranački i neprihvat ljivi. Tim, što se je uplela Italija, nijesu ti pred lozi postali bolji, Jer tim saste samo unutrašn/ slabost Sporazuma u balkanskim pitanjima. i garska ostaje dakle, gdje jeste. Mi čekamo, di središnje vlasti svrše svoj posuo 8 Rusijom, i se onda obrate proli svojim južnim iteprijak ljima, Italiji i Srbiji. Kad se bude radilo:0 obra čunu stim zadnjim evropskim vjerolomcima),on će kucnuti sat i za nas! : oi