dini el p o spise o odnosi Austro-Ugarsk monarhije prema ltaliji za vrijeme od 20. jula 1914. do 23. maja 1915. i zbirka sipe skih akata pridodaje k već poznatim glavnim cr- tama još neke potankosti, i poipunom se jasno- ćom razabire iz nje mala fides italijanske vlade u svim fazama pregovora, što ih je ona vodila s austro-ugarskom vladom. Iz izvještaja austro-ugarskoga poklisara ba- roma Macchia proističe izmegju ostaloga i to, da je italijanski ministar izvanjskih posala baron Sonnino krivo informovao i kralja i većinu svo- jih ministarskih drugova o našim ponudama i o raspoloženju u Italiji, te da je italijanski gene- ralni stožer, kako se čini, uslijed prikazivanja sa strane italijanskog vojničkog atašeja u Beču veoma potcijenjivao poteškoće rata s Austro- Ugarskom. Glavni stub ratoborne ke izgle- da da je bio ministar Martini. Priloženi dodatak »Crvene Knjige« sadrža- je spise iz godina 1909., 1911. i 1912., koji do- kazuju, da je prije i talijanska vlada prijanjala uz austrijsko tumačenje članka VII. trojno-savez- nog ugovora i da je bilo pozivanje italijanske vlade na dogagjaje u tripolitanskome ratu bez svakoga temelja, a da je s druge strane mogla austrijska vlada baš iz tadašnjeg postupka ltali- je uzeti neke slučajeve precedencije, da s njima pobije italijanske prigovore. Italijanski barbarizam. Iz ratnog se dopisnog stana javlja 11. srpnja : S italijanskog ratišta stižu vijesti o postu- panju i zvjerstvima našeg neprijatelja, koja se protive megjunarodnom pravu. Tako je 2. lipnja naveče došlo 200 bersagliera na kotačima u Sv. Lovrinac u Furlanskoj i zarobilo mjestiog župni- ka i načelnika, a onda su prijeteći se puškama i bajunetama iznugjivali iskaze o austrijskim po- ložajima. Isto su tako postupali i s mjesnim sta- 1ovništvom. Župnik, načelnik i 20 muškaraca od- vedeni su u Udine. Ostalo su pučanstvo jako mučili, Mnogi su stanovnici pogogjeni hitcima. Cijeli su dan ltalijanci harali kao divlja horđa, da od pučanstva saznaju za položaje Austrijana- ca. Napastovali su i obesčašćivali i Žene. Kad je naše topništvo na 5. lipnja pr. po- dne protjeralo Talijane iz Sv. Lovrijenca, sve su porodice ostavile svoje rodno mjesto, ostavivši svoju imovinu, te su pobjegle u Goricu, a odav- le su poslate dalje u unutrašnjost. Muževi, žene i djeca, jednoga su iskazivanja: da nikad nijesu držali, da su ltalijanci takovi barbari i da su ta- ko daleko od svake civilizacije i kulture. Kod toga treba naglasiti, da su se ltalijanci tako po- našali u Furlanskoj, zemlji, koju navodno žele da ,oslobode“. Ruski barbarizam. Zarobljeni ruski poručnik J. upravio je na zapovjednika svog zarobljeničkog tabora ovo, u »Norddeutsche Allg. Zeittung<-u objelodanjeno pismo: »Držim svojom dužnošću, da prosvjedu- jem protiv barbarskog načina ratovanja našeg (ruskog) vojnog vodstva, kakovo se provagjalo za naše provale u istočnu Prusku. Zgražam se, kada pomislim na divljačke i užasne naloge ne- kih naših generala, koji su zapovjedili, da se sva nastanjena sela imađu uništiti. S užasom se sjećam svih tih dogagjaja. Ubogi, napola ludi stanovnici tih mjesta, gotovo sve sami starci, že- ne i djeca, plačući su molili, da im se ostavi barem kućica, t4 svu ostalu njihovu imovinu već su i onako razgrabili ruski vojni »bolničari«. Ja, a i mnogi drugi, znademo za mnogo slučajeva, da su naši časnici, dapače i oni kod viših za- povjedništva slali u Rusiju predmete ugrablje- ne u istočnoj Pruskoj i to glasovire, pokućstvo i razne dragocjenosti. Po savjesti mogu reći, da su dapače naši ratni transporti najviše bili na- tovareni ugrabljenim predmetima. Uvjeren sam, da takva ratna organizacija ne može biti dobra, pa se može potpunom sigurnošću predvidjeti pobjedi njemačkog oružja nad ruskim. Navodim | dapače i imena nekih ljudi, koji su okaljali| savjest učestvujući u tim grabežima i nasiljima. »Sarajevski junaci“. Mussolini posvećuje uvodnik lista »Popolo d'Italia« od 10. srpnja uspomeni »sarajevskih junaka«: Principa, Čabrinovića i ortaka_im. On ne može da shvati(l) kako se je u Italiji prigodom obljetnice moglo zaboraviti, da se uspomena tih dobročinaca čovječjega roda dostojno proslavi. Italijanci, Francuzi, Belgijani, Srbi i Englezi da duguju zahvalnost sarajevskim ubojicama, jer oni su sačuvali Evropu od pogibije njemačkoga osvojenja. Ako je sada tako teško obraniti Evropu od vlasti njemačkoga cara, od novoga svetoga rimskoga carstva, bilo bi to posvema nemoguće poslije deset godina, jer tađa bi bile vojske pot- kopane njemačkim uhodarstvom i njemačkom korupcijom, a industrije, banke i štampa već bi »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Djelo Principa i drugova mu raspirilo je rat, ali upravo to dopušta ujedinjenoj Evropi, da uništi Njemačku i Austro-Ugarsku, a inače bile bi ove uništile Evropu. Mržnjom zacojeni članak zavr- šuje riječima : Slava Principovom revolveru i Ča- brinovićevoj bombi. Vrijedno je opaziti, da je cenzura u istome broju više mjesta zaplijenila, a ipak nije u tom članku ništa našla da prigovoril Pa zar se je moglo drugo i očekivati od zemlje, u kojoj se nalazi visoka škola za kraljoubojice? Nijesu li kralj Umberto, predsjednik Sadi Carnot i naša dobra kraljica Jelisava pali žrtvom ljudi, koji su svi proizašli iz one zemlje, u kojoj sad, na očigled vlade Viktora Emenuela, izlazi »Po- polo d' Italia« ? Od sve štampe cijeloga svijeta je- dino su patriote Caseria i Lucchenia mogli javno pohvaliti Principa i Čabrinovića | Hrvatski sabor. U sjednici od 5. srpnja predložio je prije svega predsjednik, da sabor s obzirom da čitav narod na današnji dan kupi i doprinaša za hr- vatske škole, jednodušno privoli na to, da se od saborskih dnevnica za ovaj mjesec polovicom u korist hrvatskih škola u !stri, a polovicom u ko- rist odbora za liječenje i naobrazivanje i naobrazbu invalida ustegne svakomu zaslupniku svota od 50 K. (Prihvaća se uz buran pljesak i odobravanje.) Izvršenje predloga naloženo je saborskoj blagajni. Po tom se prešlo na raspravu o osnovi za- kona glede imovinske odgovornosti veleizdajnil:a, koju je zagovarao kao izvjestitelj dr. Josip Šilo- vić, Prema tomu zakonu može država zaplijeniti sav imetak takove osobe, koja bi za vrijeme rata bilo kojim činom pomagala neprijatelju. Dovoljna je zato temeljita sumnja, a onda ima sud odlu- čiti, koliko od te imovine ima se uzeti za državu kao globa ili odmazda za zločin. Za osnovu govorio je ban Skerlecz a proti osnovi zast, Mayer, Kiš i Jalžabetić. Na drugu točku dnevnoga reda tičuću se podnešenja osnove zakona o neovisnosti sudaca zaključuje sabor, prema predlogu pravosudnoga bile prešle u njihove ruke, odbora, da vlada imade u prvom zasijedanju sa- bora nakon rata ovakovu osnovu ma ustavno pretresanje podnijeti. Megju podnescima sjednice od 6. ov. mj. nalazilo se je više interpelacija, tako primjerice gle- de ukinuća odredbe, kojom je onemogućeno hrvat- | skim mladićima iz Dalmacije, Herceg-Bosne i Istre| polaziti zagrebačko sveučilište, zatim o magjari- zaciji na pošti, magjarskim školama u Hrvatskoj i državnim potporama obiteljima mobilizovanih vojnika. Ali prije nego se je moglo preći na in- terpelacije, raspravljanje izvještaj saborskoga odbora glede izručenja zastupnika Dr. S. Budi- savljevića, koji je optužen za veleizdaju. Kod glasovanja većina glasuje za izručenje, a čitava oporba proti izručenju. Po tome se je htjelo preći na interpelacije, ali je ban predao kraljevo pismo, kojim se sabor odgagja. : Na to je sabor zaključnom besjedom pre- sjednika zaključen. Sa ratišta. Službene vijesti javljale su zadnje dane, da je položaj na sjevernom ratištu u glavnom nepro- mijenjen. Operacije su ograničene na suzbijanje ruskih protunavala oko Krasnika i na Bugu. To omogućuje našim četama u Poljskoj, da upot- pune svoju municiju i živež. U onom nepristup- nom i močvarnom kraju potrebna je glavna €- tapna sveza na zapadu Visle i na liniji Krasnika i Zamošća. Brzo provedene ofensivne operacije iziskuju sada uregjenje stražnjih sveza, grad- nju i popravke razorenih željeznica za dovoz i ost. na tako velikoj fronti (od Visle do Cerno- vica). Na Bugu, na Zlotoj Lipi i na Dnjestru niže Nizniowa položaj je stacionaran. i i Na najsjevernijem dijelu ovoga ratišta Nijem- ci su kod Ossowiecza odbili rusku navalu, a na cesti Suwalki-Kalwarija zauzeli su na juriš prednje ruske pozicije. Raski listovi pre. da se iz Var- šave odstranjuje gragjanstvo kao i vladini organi. Ni na italijanskom ratištu nema važnijih dogagjaja. Iza poraza na Soči, ltalijanci se regbi ne usugjuju ma novu snažniju akciju. Na poje- dinim pograničnim predjelima pokušali su ne- prijatelji navaliti, ali su svuda bili našom vatrom prisiljeni, da se vrate. Tako poimence kod Ver- migliana i Redipuglia, pa na koruškoj granici. Na zapadnom ratištu vladala je nešto ži- vahnija djelatnost. Engleške navale sjeverno Y- perna i Francuske izmegju Ailly i Apremonta te u šumi Priester bile su suzbijene uz znatne ne- prijateljske gubitke. Kraj Soucheza njemačke su čete pomakle naprijed svoje pozicije. Njihov na- padaj u Argonama urodio je potpunim uspjehom, jer su zauzele francusku liniju. Tako su se po- makle za nekoliko kilometara i kod Boureillesa i ma juriš osvojile francuske visove, i zarobile 3000 Francuza, od kojih 51 časnika, a otele ne- koliko topova i strojnih pušaka. I na turskom ratištu vodile su se žešće borbe ove sedmice, Na kavkaskoj fronti odbijena je ruska navala, uz veće ruske gubitke i na mrtvim i na ranjenim (do 2000), I na rijeci Eufratu vo- dila se borba izmegju engleških i turskih top- njača. Havarija na engleškom zap. brodu preki- nula je borbe. | Na dardanelskoj fronti vodila se je prve dane artiljerijska borba kod Ari-Burna i Seddil- | p Bahra, uspješna za Turk . jateljska oklopnjača tipa »Nelson« ispalila pred Kaba-Tepe više od 200 gramata ali bez ikakva uspjeha. Turski su je hitci prisilili da se povuče. | kod Seddil-Bahra poduzeo je neprijatelj taj dan nakon žestoke topničke vatre navalu na turska krila ali sve bez ikakva uspjeha. vi Br. 534. Uspjeh naših četa je to zrnamenitiji, jer :su o složnom kaživanju zarobljenika, Francuzi na e. Na 13. o. mj. nepri-|14/7., dan njihovog narodnog slavlja, bili pripra- ili veliku navalu proti našoj fronti u Argonama. U Priester-šumi skršila se je francuska na- vala pred našim položajima uz velike neprijatelj ske gubitke. Na istočnom ratištu u manjim borbama niz Kurschan zarobili smo 2 časnika i 425 ruskih vojnika. Sjeveroistočno Suwalki osvojili smo na j i ijali_ Crnogorci U zadnje on ivrijeme fazvijkl če juriš visočine Olszanka i zarobili smo 300 Rusa, ma hercegovačkoj granici živahnu, ali sasvim bezuspješnu djelatnost. Tako su nedavno opet|4 oteli 2 strojevne puške. Jugozapadno Kolna zauzeli smo selo Krusca napali po prilici dva crnogorska bataljona na : zapad la zeu ) naše pogranične položaje istočno od Ariona: pr ; Dr E Te e deee ovog i j j trane naše artak-Lipniki. Zarobili smo nakon poduljeg bombardovanja sa stran: 2400, Audi; a oteli &.strojevaii pušać teške artiljerije bili su Crnogorci otjerani. Jedan Borbe oko Prasznysz-a vode se pobjedo- naš letač bacao je u to vrijeme s vrlo dobrim . ži e s; jedo uspjehom bombe na jedan crnogorski tabor. Dalje | nO$no dalje. Zauzeli smo više neprijateljskih li- prema jugu prodro je jedan cmogorski bataljon nija, pa smo zaposjeli i isti, od Rusa jako utvr- gjeni grad Prasznysz, oko kojega se u zadnjim preko granice. I ovaj je bio protunapadajem na- ših četa bačen na crnogorsko tlo. Istočno od Tre- danima februara žestoko borilo. binja pokušao je neprijatelj, nakon svojih neu- a % spjeha od prošloga tjedna, da postigne štogod Ione 1308 oli na Dalazir ii teškom topničkom vatrom, ali opet bez uspjeha. koruške iufani a lasts O pa Razne vijesti. Uništena dva srpska broda. »Vittorul« javlja: Uzrokom eksplozije, što se dogodila u nedjelju navečer kod Crne vode Kod Sokala živahnija djelatnost. Italijanski napadaji odhbiveni uz znatne njihove gubitke. BEČ, 16. Jula, 4 popodne: Službeno : Rusko ratište. Borbe na Dnjestru traju dalje. Ruski poku- na dva srpska broda, bila je neopreznost kape-|šaji, da žestokim protunapadajima bace naše čete, tana, kad je zapaljivao svjetiljku. Italijanci se povlače iz Tripolitanije. koje su bile prodrle na sjevernu obalu rijeke, ostali su bez ikakvog uspjeha. Mi smo zarobili 12 časnika i 1300 ljudi, i zaplijenili 3 mašinske Neprestano umnažanje i sve življa djela-|nuzce. tnost ustaša u Tripolitaniji prisilila je Italijance, Pri izvojštenju prelaza preko Dnjestra i u da povuku svoje čete posvema iz više mjesta. |n0i02i 3 SE Y OAO u MAI, lede Mag s zo poći sasije Honsu i Tripolisu. Italijanski se guverner vraća|jno qa poda cačbila dokaze Svog andio pri- u Italiju, jer njegova prisutnost u Tripolitaniji po svoj prilici nije više potrebita. Sastanak u Lausanni. sobe strane do živahnije bojovne Naše su čete zauzele više uporišta, U predjelu kod Sokala došlo je takogjer djelatnosti. tako i ber- Ondje se obdržavala skupština zastupnika|nardinski samostan, koji se nalazi neposredno mnogih kulturnih društava iz zaraćenih i neutral- nih država u svrhu, da osnuju povjerenstvo za kod Sokala. Na ostalim frontama položaj je nepromijenjen. zaštitu ugroženih interesa čovječanstva. Zastupnici | Italijansko ratište. su se izjavili proti aneksiji koje god bilo pokra- Koli na primorskoj fronti toli na granici jine protiv volje njezimh stanovnika, tako n. pr.| Koruške il: jej i i i protiv aneksije Belgije sa strane Njemačke, sla- Taos eO; iljskog prie rr ŽiVLANA cje: venske Dalmacije sa strane Italije i turske Male Azije sa strane Rusije. Ruski glas o položaju na Balkanu. Petrogradska »Rieč« javlja: Odgovorni ru- Na Dolomitskoj fronti bilo je odbiveno uz znatne gubitke više italijanskih bataljona, koji su bili napali na naše pozicije kod Rupedo i na cesti Schluderbach Paetelstein. ski diplomati drže, da pregovori trojnog spora- 3 s P Dee E S Izjalovljeni francuski napadaji. — zuma s Bugarskom i Rumunjskom nijesu ni ma- U Argonama od 20 juna do sad za- lo uznapredovali. S Grčkom se u ovaj mah ne k. p J robljeno 1i6 časnika i 7009 ljudi. vode piegovori, jer sa očekuje saziv parlamenta. Crnogorskoj okupaciji Skadra ne pridava se u diplomatskim krugovima mikakova važnost. O sudbini Skadra odlučit će se na budućoj mirov- Napredovanja toku. ijemaca na i: BERLIN, 16. Jula. Službeno: Izjalovili su se francuski napadaji, da nam noj konferenciji bez obzira na to, tko je megju- oduzmu pozicije, koje smo im u Argonama ju- tim zaposjeo područje. Zasad još vrijede zaključ- | rišem_ osvojili. ci londonske konferencije o Arbaniji. Okupacija Ti položaji čvrsto su u našim rukama. Ja- jednog dijela Arbanije po Grcima kao i okupa-|ki francuski napadaji, koji su jučer i prekjučer cija Valone po Italijancima provela se je bez pri- vole velevlasti, dok na crnogorsku okupaciju Skadra velevlasti nijesu pristale. Život u Lavovu. bili poduzeti nenadno od Argona, izjalovili su se nakon velikih i krvavih gubitaka istog neprija- telja, kojemu smo zarobili 469 vojnika. , Ukupni broj francuskih zarobljenika, uči- njen u uspješnim argonskim bojevima od 20. U Lavovu opet vlada živahan život. Red jina, iznosi 116 čašnika; 7000 1judi. podržaju straže i vojničke patrulje. U pojedinim gradskim dijelovima drže red njemački, a u dru- gima austro-ugarski vojnici. Pučanstvo je vazda Na istočnom ratištu prešli smo mi sjeverno Popeljiany Windau u istočnom pravcu. Jugoza- padno Kolna južno Prasznycza učinili smo dalj- radosnog raspoloženja poradi oslobogjenja ispod nih napješnih napredaka. ruskog jarma. Danomice je trgovima, obrt i in- dustrija normalnija, a isto tako danomice se vra- ćaju bjegunci. Ruski su natpisi gotovo sasvim isčeznuli. Brzojavi bečkog Corr.-Bureau. Uspješne horbe na Dnjestru; za- robljeno Ill časnika i 550 ruskih vojnika, — Italij navale i gju Sdraussina — Polazzo odbijene uz welike njihove gubitke. BEČ, 15 Jula, 3:50 po podne: Službeno : Rusko ratište : Opći se položaj nije promijenio. Na Dnje- stru kod Nizniow-a, a dalje niz rijeku, došlo je na sjevernoj obali na više mjesta do pobjedo- nosnih borba naših četa, kod čega je bilo za- robljeno 11 časnika i 550 neprijateljskih vojnika: Italijansko ratište : Proti nekim mjestima visoravni Doberdo podržavaju Italijanci živahnu topovsku vatru, Oni su pokušali i više pješadijskih navala, poimenice žzmeziu Sdraussina — Polazzo, ali su bili kao uvijek uz velike gubitke odbijeni. U koruškom i tirolskom pograničnom pre- djelu nije se išta znamenita dogodilo. Oko Soucheza skršene francuske navale. — Broj se zarobljenika po- visio na 68 časnika i 3668 vojnika. Njemački uspjesi na istočnom ra- tištu. — Osvojeno više ruskih po- zicijaj zarobljeno 2400 ljudi, oteto 8 strojnih pušaka. — Zaposjednut jako utvrgjeni grad Prasznysz. BEČ, 15. jula, 6:50 po podne : Berlin, službeno: U okolici Soucheza bili su francuski napadaji poduzeti, djelomično sa jakim silama, posvuda odbijeni. Francuzi su jučer sve do noći ponovno ku- šali, da natrag osvoje od nas zauzete pozicije. Usprkos toga, što su upotrebili veliku ko- ličinu municije i jake kao i nove dovedene sile, njihove su se navale skršile. Na više je mjesta protivnik gorko platio svoja uzaludna naprezanja. Broj irancuskih zarobljenika povisio se na Položaj je na jugoistoku nepromijenjen. Vijesti iz naroda. Iz Mrcina u Konavlima. Zauzeće' Lavova po našoj vojsci proslavilo se u nas dne 27. pr. mj. skupa sa svečanosti Presv, Srca Jezusova. Prije službe Božije bila je svečana procesija sa kipom Presv. Srca, koji su nosili četiri mladića obučena u starinskijem kra- snijem odijeli Vojnička posada ugarskijeh honveda učestvovala je sa oficirskim zborom pro- cesiji i sv. Misi, te se je zauzela, da dogje i voj- nička glazba iz Ercegnovoga, koja je preko Mise i procesije svirala, a vojska je pucala u slavu, Sveta se je Misa. služila pred izloženjem Presv. Otajstva u dupko punoj crkvi, VIč, Dn. V. Vodopić, župnik, izrekao je prigodni govor, te naglasio, da najviše imamo pripisati pobjedu naše vojske nad mnogobrojnijem neprijateljima, Presv. Srcu, kome se je naša Carevina, po izgledu si- jedoga našega Vladara, posvetila počet<om ove godine. Ponukovao je narod da moli, da budemo do kraja izvojštit pobjedu nad našijem ueprija- teljima, te da se moli za zdravlje Njeg. Velič. našega premilostivog Cara i Kralja, da dočeka vidjet uništene svoje neprijatelje, a svoje narode zadovoljne i mirne, — Svečanost crkvena bila je zaključena posvetom Presv: Srcu i blagoslovom sa Presvetijem. Ovu veselu zgodu omela je žalosna vijest, da je na ratištu sa Italijom poginuo Pavo Perović Nikov u junačkom okršaju, Ostavlja ucviljenu majku i oca, žalosnu ženu od stoprv dvadeset godina i dvoje nejako djece, Sutridan uz vojništvo prisustvovao je mno- gobrojni narod zadušnicama za pok. Nadvojvodu Frana Ferdinanda i Vojvotkinju Sofiju, te je su- znim očima pratio sv, čin. Kroz vrijeme službe Božije bile su protlaje zatvorene, a po prozorima izvješena crnina. Prigodom ovogodišnje proslave Sv. Ćirila i Metoda pobrinuo se je ovdješnji oficirski zbor, 68 časnika i 3668 vojnika. da žalosnom i ojagjelom narodu radi rata pruže