Str. 2. odoljele golemoj nadmoći, te neprijateljima oteli Mač 90 kvadratnih kilometara zemlja, rr ade svega 12. . klm. - iro ika kvadr. klm. zaposjed. Držanje Bugarske i Rumunjske. »Adeverul« objelodanjuje 20. o. mj. razgo- vor s jednim aktivnim bugarskim Nulškom. K ji je kazao: Držanje Bugarske prema novoj no- ti, što će je četvorni sporazum predati bugarskoj vladi, ovisi o predlozima, što će ih četvorni sa- vez staviti. Bugarska će ići sa svakim, koji joj vrati ono, što njoj pripada. Ali s obećanjima, pa makar ih potpisale i okrunjene glave, ne će us- pjeti da pokrenu Bugarsku, jer mi smo upoznali vrijednost tahovih obećanja. Ako hoće, da nam što dadnu, neka mam dadnu odmah! Srbija ne- ka povuče svoje oblasti iz Macedonije, da mi ugjemo u Macedoniju. Samo onda može biti go- vora o tom, da Bugarska stupi u rat. Ako nam Srbija danas neće ništa da dadne, to će ona — bude li pobjednica — još štogod od nas zahtije- vati, Mi ne ćemo rata, a vodit ćemo ga samo za naše interese, ako mam budu ovi obezbijegjeni »Independence Roumaine« dne 20 o. mj. veli u uvodnom članku : Čestitajmo si k odluci »nacionalne akcije«, koja je odlučila da pogje na ferije. List ističe onda vodeća načela »nacionalne akcije«, po kojima mora Rumunia stupiti u ak- ciju samo za obranu civilizacije i pravednosti. Prve su naše dužnosti: uzdržanje rumunjske dr- žave, skrb za njezinu veličinu i procvat i za mo- ralni napredak rumunjskoga naroda: Samo za rumunjska stvar hoćemo da prolijevamo rumunj- sku krv. Takogjer smo mi nazora, da moramo prije, nego što ćemo povući mač, razmisliti, ima li nade na uspjeh, da ne bacimo zemlju u propast. Italijanska vojska i svećenstvo. Italijanski zakon načelno ne priznaje nika- kvijeh odredaba, koje bi oslobagjale sveće nike, biskupe i kardinale od službe na frontu, a omogućile im službu kod zdravstvenog odijelje- nja. Vojničkih kapelana u cijeloj vojsci nema. Jedino društvo »Crvenog Križa« odašilje k ra- njenicima vojničke svećenike, koji su obično iz kapucinskog reda i slobodni od vojničke službe. Kad je sv. Otac Papa podijelio svotu od 5000 lira za oltare, koji se mogu prenašati, nije ju poslao »Crvenom Križu« nego ju je stavio ma raspolaganje turinškom biskupu Msgr. Angelu Bartolomasi, kojemu je Sv. Otac naložio brigu za dušobrižništvo ranjenika, a to pod tim uvjetom, da se omi prenosni oltari poslije rata upotrijebe za misionske svrhe: U Italiji nijesu biskupi pozvani pod oružje, kako i u Francuskoj, a to jedino radi toga, jer u Italiji nema sada nijednoga biskupa, a da nije prošao 40. godinu. Najmlagji je n. pr. biskup Msgr. Nasalli-Rocca u Gubbio, a ima 44 godine. Prema raspoloženju, koje vlada u puku, ita- lijanska se vlada trsi, da po mogućnosti upotri- jebi svećenike kod zdravstvenog odijeljenja, ali joj je to tek djelomično moguće. Nema sumje, da će najmanje 10 tisuća svećenika morati na front. Rimskim crkvenim vlastima nije ništa po- znato o kakvoj provedbi mobilizacijskih instrak- cija, prema kojima bi se svećenici upotrijebili kod zdravstvenog odijeljenja ili u kancelarijama. Italijanski obrambeni zakon, kao takov, ni malo se ne obzire na svećenički stališ. Pojedini su sve- ćenici u zadnji čas htjeli da polože kulturni ispit, prema kojemu bi dajbudi mogli služiti kako ofi- ciri. Ovo su oni »dragovoljci«, o kojima je govo- rio »Giornale d' Italia« sa osobitim zadovoljstvom. U ostalom su svećenici u Italiji dovoljno naučeni i pravno naobraženi te vrlo dobro znadu, kako bi potpali pod kaznu iregularnosti, kad bi se svojevoljno javili pod oružje. Ćr Položaj na sjevernom ratištu. Dana 23. lipnja naše su i njemačke pobje- donosne čete unišle u opet oslobogjeni Lavov. Time je bio dovršen u glavnomu jedan važan otsjek u ruskoj vojni, a operacije, koje su se nadovezale na reokupaciju Lavova, imale su svrhu da osiguraju stečeno područje proti svakom iz- nenagjenju sa strane neprijatelja. Prama istoku g smo svoje linije do Buga i do Zlote ipe, a prama sjeveru zaposjeli smo tanevsku dolinu i Ljublinsku kosu sve do zapadne obale Buga. Kad smo bili zauzeli te strateške položaje, što je bilo dovršeno prvih đanma ovog mjeseca, nastala je kratka stanka. Do nje je došlo s dva razloga. Prvi je razlog bio taj, što su se Rusi, pošto su, kako sada znamo, dopremili gotovo svu svoju vojsku sa zapadne obale Visle, spre- mili na protuofensivu, koju je valjalo dočekati u zgodnim, izgragjenim pozicijama, a drugi, kud i kamo važniji razlog bio je taj, što nas je naša ofensiva bila dovela u krajeve, koji su nam sta- vljali raznih poteškoća naročito u pogledu popu- njenja ratnog materijala. Cvrsta odluka naša i saveznika naših, da ne pustimo više iz naših ruku, što smo zaposjeli, urodila je potrebom, da naše pozicije učvrstimo, a naročito da se pobrinemo za prohodnost tih krajeva, kako nebi zapela do- prema razne ratne zaire. Nijesu dakle na zauzetnim frontama naše vrle čete mirovale, već su uz pomoć radničkih bataljuna uporno radili dan i noć, da učvrste svoje položaje, a maročito, da služeći se isku- stvima, stečenim u lanjskom kolovozu, izgrade puteve, poprave željeznice i mostove, izgrade po- trebne pruge poljske željeznice, u kratko da stvore sve one uvjete, koji će omogućiti i osigurati ob- skrbu naših armeja sa svim potrebnim materija- lom. Taj je rad bio tim potrebniji, što se, kako to razabiremo iz raznih vijesti, Rusi na svom uzmaku kane poslužiti praksom starog Kutuzova za Napoleonove vojne: uništenjem svih mogućih gessourca. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Taj je posao sada dovršen, i odmah se je ponovno započela naša ofensiva. Ali ovaj put u pravom smislu riječi: ma svim linijama. Na krajnjem našem desnom krilu vojska je generala Pilanzer-Baltina iznudila kod Nižniova prelaz preko Dnjestra, pa stoji sada na sjevernoj obali te rijeke svaki čas spremna, da navali s boka na ruske pozicije na istočnoj obali Zlote Lipe. Na Bugunaše su čete u okolici Sokala ne- prijatetja protjerale iz posljednlih njegovih poži- cija ma lijevoj obali, pa se spremaju ma prelaz na desnu obalu, da zahvate Ruse sa sjevernog boka. S ovom južnom ruskom grupom, koja je poslije trećeg prodora ruske fronte izgubila sva- u vezu sa sjevernim dijelom svoje vojske, raz- vit će se daljnji bojevi u istočnom pravcu, a glavna će im svrha biti pročistiti istočnu Galiciju od Buga i Zlote Lipe do Zbruča od neprijatelja, te prodrijeti onda u Volhiniju, nastavljajući po- djedno prodiranje u Besarabiju. Ovo ratište, ko- je je sasma odijeljeno od rusko-poljskog, imat će zasada samo sporedno značenje, ali će u ka- snijem toku dogagjaja postajati sve važnijim. Glavno težište savezničkih operacija leži sa- da Ruskoj Poljskoj, gdje savezničke vojsko u tri pravca | rično preduje. Na jugu, iz- megju Visle i Buga, napreduju vojske nadvojvode Josipa Ferdinanda i maršala Mackensena u ra- vnom sjevernom pravcu. Najbliži im je operacioni cilj željeznica Ivangorod-Lublin-Holm. Nadvoj: voda Josip Ferdinand pomakao je svoju liniji, prešavši u ofensivu, do Uržendova, a maršal je Mackensen jurišem zauzeo Krasnostav. Obje voj- ske stoje dakle jedva 20 km. pred prvim svojim ciljem, da zauzećem rečene pruge odsijeku Ivan- gorod i Varšavu od njihove jedine sveze s ju- žnom Rusojom. Na području zapadno od Visle vojska ge- nerala Woyrscha tjera neprijatelja na cijelom prostoru, koji leži izmegju Visle i željeznice Kjelce-Radom, prama Visli, tako da će ova južna polovica tog dijela Ruske Poljske naskoro biti čista od Rusa, što je naročito važno za to, da se zaštiti lijevi bok vojske nadvojvode Josipa Ferdinanda, ali iza to, da se na što više puteva olakša doprema ratnog materijala, kojeg će tre- bati sva sila za daljne operacije proti tvrgja- vnom pojasu. O sjevernom Ruskoj Poljskoj, izmegju Pise i Visle njemačke su čete generala pl. Scholza i pl. Gallwitza, zauzevši Prasniš i prodrijevši kroz liniju Čehanov-Krasnosielc, probili i jako utvr- gjenu poziciju Mlodžianov-Karnjevo, pa se time na 10 kim. približili Narevu. kod Pultuska. Na čitavoj svjeveropoljskoj fronti od Kolna pa do Pultuska Rusi se poraženi na svim mjestima na- laze na uzmaku, a za petama ih slijedi pobje- donosno saveznici. Na krajnjem sjevernom krilu, 4 Kuronskoj, opet se odigrava jedna zasebna akcija generala Belowa, koji je, prešavši poslije pobjede kod Kuršanija rijeku Vindavu, Ruse ponovno parazio, te ih sada goni prama istoku. Posljedica tih bes- prekidnih ruskih poraza u Kuronskoj bit će bez sumnje ta, da će Rusi morati isprazniti baltijske provincije, te se zakloniti u utvrgjeni Dvinsk. Ovaj pregled operacija na ruskom ratištu uči nas, da se na poljskom ratištu provodi kon- centrična akcija proti ruskom tvrgjavnom trokutu Varšava-Ivangorod-Brest Litovsk, dok se na ga- ičkom i kuronskom ratištu radi o opsežnom za- štićivaniu bokova glavnih sila saveznika. Bilo bi dašto preuranjeno i neumjesno upuštati se u sna- trenja o budućem razviiku stvari, ali svakako treba sada navratiti naročttu pažnju dogagjajima na potezu Ljublin-Holm i na Narevu, jer bi ovi mogli odlučiti cijelu rusku vojnu. N.N. Sa ratišta. Ova sedmica obiluje dogogjajima na sjever- nom ratištu, gdje se u punom jeku vodi ofen- siva na svim linijama, kako o tom na drugom mjestu govorimo. Izmegju Visle i Buga Rusi su se žilavo oprli, ali su ih naše čete ipak protje- rale iz čitava niza uporno branjenih mjesta. Za- padno od Krasnostawa savezničke su vojske iz- vojevale put preko Wolice u neprijateljske polo- ložaje. Kod Sokala naše su čete prodrle preko Buga. Tako je neprijatelj bio prisiljen, da na svoj fronti izmegju Visle i Buga uzmakne natrag, a savezničke ga čete uspješno progone preko boj- nog polja, gdje su se vodili zadnji bojevi. U svim ovim borbama neprijatelj je izgubio na hi- ljade i hiljade zarobljenika. 1 zapadno od Visle bila je probijena ruska fronta kod Sienna, i na rijeci IIzanki skršen ruski otpor. Kod Radloma izvojevale su naše čete žestoke bojeve. Njemačko je konja- ništvo doprlo do željeznice Radom-Ivangorod. Izmegju Visle i Pilice nastavilo se je prog: janje ruske vojske. Kod Zwolena bio je probijen pred- nji položaj mostovnih utvrda kod Ivangoroda. I ovdje je bilo zarobljeno ma hiljade Rusa. Na najsjevernijem krilu ovog bojišta njemačke su ćete zauzele Tuckum i Sciuxt, te prisilile Ruse na uzmak istočno od Husschanija i Popeljanija. Izmegju Pisse i Szkwe Rusi su napustili svoje položaje i povukli se na rijeku Narew i preko nje. Tu je bilo zarobljeno 101 časnik i 28.760 ruskih vojnika. Jaka utvrda u prednjoj poziciji Rožana bila je na juriš osvojena. Rusi se po- vlače u istočnom pravcu a savezničke ih čete slijede neposredno. Na italijanskom ratištu počele su na 19. ov. nove velike borbe. U Gorici je rano izjutra otvorila italijanska artiljerija svih kalibara paljbu na obronke Doberboda i na goričko mostovlje. U žestokim borbama, koje su trajale cijeli dan i noć, i u kojim je dolazilo i do šaka, uspjelo je našim četama da svuda bace ltalijane natrag. lta- lijanske navale ponovile su se i slijedeće dane s velikom žestinom proti mostovnim utvrdama Gorice, pa i sa pjanim četama, ali nijesu imale nikakva uspjeha. Na 21. o. mj. nastavili su ne- prijatelji opću navelu kroz cijeli dan. Na večer im je bilo uspjelo, da zauzmu brdo sv. Mihajla, ših pričuvnih četa. Svi ovi napadaji i napori ita- lijanski, plaćeni njihovim ogromnim žrtvama, ni- jesu im donijeli nikakova uspjeha. — U području Krna i na Koruškoj granici razvijali su neprija- telji jaku artiljerijsku akciju. Tako i na srednjoj Soči. Južno od Krna bile su suzbijene dvije ja- ke navale Alpina. U tirolskom pograničnom po- dručju odbijena je navala više bataljona na naše položaje kod Kreuzberga. Tu je ostalo preko 200 mrtvih neprijatelja. Istočno od Schluderbacha na- pala su tri italijanska bataljona na Monte Piano. Bili su odbijeni i protjerani izgubivši oko dvije trećine svojih ljudi. Na zapadnom ratištu vodile su se borbe oko Soucheza, u Argonskoj šumi i na visovima Maase. Engleški se napadaj kod Yperna_izjalo- vio. U istočnom dijelu Argona zauzeli su Nijem- ci na juriš nekoliko francuskih jaraka. Francuski napadaji u Vogezima u okolini Miinstera bili su odbijeni. Sa turskog ratišta bilo je javljeno, da su se na dardanelskoj fronti vodile žestoke topov- ske borbe. Turske su baterije prouzrokovale po- žar i velike eksplozije u neprijateljskom taboru kod Teke-Buinu. Na 14. o. mj. Englezi su na rijeci Eufratu napali turske položaje, ali su bili odbijeni i ras- pršani. Ostavili su oko 1000 mrtvih i znatnu ko- | ličinu ratnog materijala. Prema pisanju talijan- skih listova, talijanska je posada iz Naluta u Tri- polisu pred dobro organizovanim ustašama po- bjegla preko tuniške granice. Razne vijesti. Promaknnće nadvojvojvode Prijestolona- sljednika. Njegovo Veličanstvo imenovalo je nadvoj- vodu prijestolonasljednika generalmajorom i kon- treadmiralom. + Nadvojvotkinja Marija. votkinja Marija udova Nadvojvode Rainera, u 90 god. života. Krstaš ,Giuseppe Garibaldi“. Dne 18. tek. pred Cavtatom potopljeni itali- janski krstaš »Giuseppe Garibaldi« spada k tipu oklopljenih krstarica, od kojih imade italijanska mornarica tri broda: »Francesco Ferruccio«, »Giuseppe Garibaldi« i »Varese«. Sagragjeni su 1 topom od 25,4 cm, sa 2 topa od 20,3 cm, sa 14 topova od 15 cm, sa 10 topova od 7,6 cm. i sa 6 topova od 4,7 cm, a osim toga imaju 4 cijevi za bacanje torpeda nad vodom. Debljina oklopa iznosi 25 do 100 mm. Strojevi od 14.700 konjskih sila podavaju tim brodovima brzinu od 19 do 20 morskih milja. Dugački su 104.9 m, široki 18,2 m, a rone 7.3m. Posada broji 556 ljudi. Italijanske zastave za Trst, Trident i Zadar. U Rimu se sakuplja novac za italijansku za- stavu, koja bi se imala pokloniti građu Trstu; u Turinu se sakuplja u istu svrhu za Trident, a u Firenci za Zadar. Bitka izmegju Srba i Arbanasa. Berlinski »Lokalanzeiger« javlja iz Atene: Kako se u Atenu javilo, naišli su Srbi kod Ti- rane na žestok otpor Arbanasa. Došlo je do bit- ke, u kojoj su Srbi imali 2000 mrtvih. Arbanasi su igubili 1000 momaka. Iz osvete su zapalili Srbi sva arbanaška sela novo zaposjednutog ar- .banaškog područja. Italija i zaposjednuće Arbanije. Iz Basela se javlja 19. srpnja. Budući da se Srbija uvjerila, da ne može protiv Austro-Ugar- ske poduzeti nikakovu novu akciju, odlučila je da zaposjedne jedan dio Arbanije, što je očito mnogo lakše izvedljivo. Ovo, kao i prodiranje Crne Gore u Arbaniju, dovelo je Italiju u veoma neugodan položaj. Kako god bi rado, ne može ona ništa poduzeti proti Srbije i Crne Gore, jer bi tada dospjela u komičan položaj, da bi se borila protiv vlastitih saveznika. Italija je danas mnogo gorem položaju nego li dok je bila ne- utralna, jer dok protiv Austro-Ugarske nije mo- gla polučiti ni najmanjeg uspjeha, na Balkanu su joj ruke još jače sputane nego li prije rata, Zašto ententa ne može pobijediti. »Novoje Vremja« donosi pesimističan čla- nak Meručikova, u kom veli, što je razlog, da 305 milijuna saveznika ne mogu svladati 120 milijuna Njemačke i Austro-Ugarske, pa veli, da se uzrok sastoji u tom, što su ovi bolje naoru- žani, imađu bolje i više municije i što je vojska mnogo sposobnija, te raspolaže boljim tehničkim srestvima. Zapadno ratište : U zapadnom su živahne topničke borbe. Francuski napadaji južno Leintrey skršili Istočno ratište : skih pozicija. Rusi uzmiču na cijeloj fronti od Južno puta Marianpol-Kowno dobili smo oteli 4 strojevne puške. $ ali su slijedeći dan u jutro bili odbačeni od na- Blonie-Nadarzyn-Gore-Kalwarja. U Badenu je 18. o. m. preminula Nadvoj- Sjeveroistočno Schawle naše su čete, koje koncentrirane borbama 4150 ljudi, a oteli 5 strojevnih pušaka. navalne čete do okolice Grynkiszki-Guedziuny, Usput je bilo na juriš osvojeno više neprijatelj Br. 535. Car Vilim i Hindenburg. »N. Pest. Journal« javlja: Car Vilim bora- vio je prilikom svog puta na bojište, sjeverno od Pilice. Istodobno je prispio Hindenburg otamo. Car se je s njim i sa šefom generaliog štopa generalom Falkenheinom, dulje vremena razgo- varao u dvoru Wisby. Torpedirani ruski brodovi u Crnome moru. Sotijski »Dnevnik« javlja : Četiri srpska pa- robroda sa osam remorquera i tomu odgovaraju- ći broj tovarnih brodova plovilo je niz Dunav, da otpremi iz Francuske u Solun stiglu munici- ju u Rusiju. Tovar je pretovaren na ruski paro- brod »Kyril« (2500 tona) i na još jedan ruski parobrod od 1500 tona, ostatak je vozila ruska krstarica »Rurik«, koji je plovio u velikoj prat- nji, da ga zaštite od podmornica. Oko 80 milja pred Odesom odjednoć se pojavila jedna pod- mornica i obadva transportna parobroda torpedi- rala. »Rurik« je pritekao u pomoć, ali ga je u isti mah takogjer pogodio jedan torpedni hitac. Nakon jednog sata potonuo je »Rurik« bez tra- ga u valovima. O sudbini momčadi nema nika- kvih vijesti. Njemački golemi zrakoplovi. Cjelokupna francuska štampa prenosi lon- donsku vijest »Daily Maila«, prema kojoj je u Njemačkoj konstruirano više ogromnih zrakoplo- va, koji mogu nositi 12-do 20;putnika, a tjeraju se Maybachovim motorima. Stroj jje sasvim o- klopljen. Gornji dio imađe oblih krova, te je je naoružan jednim topom I pušćanim strojevi- ma. Koncem kolovoza stupit će u službenu po- rabu dvadeset ovakvih zrakoplova. Engleški gubitci koa Dardanela. Ministar presjednik Bsquith saopćio je u donjoj kući, da ukupni gubitci engleške morna- rice i kopnene vojske kod Dardanela iznose na časnicima i momčadi: mrtvih 8084, ranjenih 26.814 i zagubljenih 7536. Nezgoda engleškom Nadreadnoughtu. »Messaggero« javlja 19. srpnja, da je na engleškom naddreadnoughtu »Queen Elisabeth« nastala eksplozija, kad je tovario topove od 38 centimetara. Jedan je dio broda postao neupora- bivim. Brod je otpremljen u brodogradilište, da ga se popravi. Domaće vijesti. Pali na bojištu. firabro se boreći pro- tiv izdajničke Italije, slavno je poginuo pričuvni časnik g. Antun Dančević, profesor spljetske gim- nazije, sin ravnatelja pisarne prizivnog suda u m. Pokojnik je bio u 34.9; godini. Po privatnom pismu doznajemo, da je na istom bojištu poginuo i poručnik g. Lechner od 37. gruške domobr. pukovnije. Slava junacima ! + Eugen Gelcich, dvorski Savjetnik, bivši centralni mađdzornik svih trgovačkih i nau- tičkih škola, a od god. 1909. samo ovih poto- njih, preminuo je nenadno u Beču od srčane kapi dne 14 o. mj. u 61 god. života. Rodom Bokelj silno je ljubio svoju zemlju, a darovit, izobražen i uplivan kako je bio, u sva- koj se je prigodi zauzimao za njezine interese, osobito u pomorskim pitanjima, u kojima je bio odvojit stručnjak. U učenom svijetu slovio je kao učenjak u matematičnim i astronomskim znano- stima te je i napisao znamenitih studija u tim predmetima. U životu je bio dobar i mio, vese- ljak, pristupačan i iskren prama svakomu. Naše nautičke škole, koje nije ostavio ni kad je stupio u sasluženo stanje mira, gube u njemu vrsna starješinu i iskrena prijatelja, & Dal- macija zasluženoga i čestitoga sina. Vrlomu pokojniku vječni pokoj, a _ucvilje- noj obitelji i svojti naše iskreno saučešće ! Podružnica ljubljanske Kreditne Banke u Spljeiu, koja je bila prisiljena da od 26. maja o. g. premjesti svoje poslovanje u Ljub- ljanu, buduć njezini činovnici bijahu pozvani pod oružje, objavljuje ovime, da je počevši od 20. jula o. g. ponovno nastavila redovitim poslova- njem u Spljetu. Sva pisma i eveut, nalozi neka se izvole od sada uuaprijed šiljati u Spljet na gornji naslov. Trgovačko-Ohrtniča Komora u Zagrebu javlja nam: Trgovci u Dalmaciji, koji imaju na prodaju slatkih i gorkih bajama (mjen- dula), koštica od istih i bresaka, te višanja u bačvama ili vrećama, neka to uz oznaku vrsti, količine, cijene| i dobavnog roka izvole odmah priopćiti Trgovačko-Obrtničkoj Komori u Zagrebu. Brzojavi bečkog Corr.-Bureau. Borbe u Argonima i u WMogezima. — Borhe u zraku. — Na istoku kod Schawle njemačke čete zarobile 4150 Rusa. — Rusi uzmiču do Nje- mena. — Južno Kowna zarobljeno preko (200 ljudi, — Južno Visle Rusi potisnuti prama Varšavi. — U borbama kod Iwangoroda zarobljeno preko 3000 Rusa. BEČ, 22 jula, 4 s. popodne: Berlin, zvanično: dijelu Argona naše su čete i nadalje napredovale. Izmegju Maase i Mosele su se tik pred našim zaprekama. Neprijateljske navale u Vogezima jugozapadno Reichsackerkopfa bile su odbijene uz velike krvave gubitke. U borbi u zraku povrh Mustertala tri su njemačka zaroplovca pobijedila tri neprijateljska, od kojih su dvojicu prisilili da se spušte u dolinu Thanner. rodiru, zarobile u pobjedonosnim Provala na donjoj Dubissi dovela je njemačke jezera Rakewo do Njemena. nadalje zemljišta; zarobili preko 1200 Rusa, a Na Narevu je neprijatelj obustavio bezuspješne protunavale. Južno Visle bili su Rusi potisnuti u proširenu poziciju varšavskog mostobrana u liniju