Str. 2.

odoljele golemoj nadmoći, te neprijateljima oteli
Mač 90 kvadratnih kilometara zemlja, rr

ade svega 12. . klm. -
iro ika kvadr. klm. zaposjed.

Držanje Bugarske i Rumunjske.

»Adeverul« objelodanjuje 20. o. mj. razgo-
vor s jednim aktivnim bugarskim Nulškom. K
ji je kazao: Držanje Bugarske prema novoj no-
ti, što će je četvorni sporazum predati bugarskoj
vladi, ovisi o predlozima, što će ih četvorni sa-
vez staviti. Bugarska će ići sa svakim, koji joj
vrati ono, što njoj pripada. Ali s obećanjima, pa
makar ih potpisale i okrunjene glave, ne će us-
pjeti da pokrenu Bugarsku, jer mi smo upoznali
vrijednost tahovih obećanja. Ako hoće, da nam
što dadnu, neka mam dadnu odmah! Srbija ne-
ka povuče svoje oblasti iz Macedonije, da mi
ugjemo u Macedoniju. Samo onda može biti go-
vora o tom, da Bugarska stupi u rat. Ako nam
Srbija danas neće ništa da dadne, to će ona —
bude li pobjednica — još štogod od nas zahtije-
vati, Mi ne ćemo rata, a vodit ćemo ga samo za
naše interese, ako mam budu ovi obezbijegjeni

»Independence Roumaine« dne 20 o. mj.
veli u uvodnom članku : Čestitajmo si k odluci
»nacionalne akcije«, koja je odlučila da pogje na
ferije. List ističe onda vodeća načela »nacionalne
akcije«, po kojima mora Rumunia stupiti u ak-
ciju samo za obranu civilizacije i pravednosti.
Prve su naše dužnosti: uzdržanje rumunjske dr-
žave, skrb za njezinu veličinu i procvat i za mo-
ralni napredak rumunjskoga naroda: Samo za
rumunjska stvar hoćemo da prolijevamo rumunj-
sku krv. Takogjer smo mi nazora, da moramo
prije, nego što ćemo povući mač, razmisliti, ima
li nade na uspjeh, da ne bacimo zemlju u propast.

Italijanska vojska i svećenstvo.

Italijanski zakon načelno ne priznaje nika-
kvijeh odredaba, koje bi oslobagjale sveće
nike, biskupe i kardinale od službe na frontu, a
omogućile im službu kod zdravstvenog odijelje-
nja. Vojničkih kapelana u cijeloj vojsci nema.
Jedino društvo »Crvenog Križa« odašilje k ra-
njenicima vojničke svećenike, koji su obično iz
kapucinskog reda i slobodni od vojničke službe.
Kad je sv. Otac Papa podijelio svotu od 5000
lira za oltare, koji se mogu prenašati, nije ju
poslao »Crvenom Križu« nego ju je stavio ma
raspolaganje turinškom biskupu Msgr. Angelu
Bartolomasi, kojemu je Sv. Otac naložio brigu za
dušobrižništvo ranjenika, a to pod tim uvjetom,
da se omi prenosni oltari poslije rata upotrijebe
za misionske svrhe:

U Italiji nijesu biskupi pozvani pod oružje,
kako i u Francuskoj, a to jedino radi toga, jer
u Italiji nema sada nijednoga biskupa, a da nije
prošao 40. godinu. Najmlagji je n. pr. biskup
Msgr. Nasalli-Rocca u Gubbio, a ima 44 godine.

Prema raspoloženju, koje vlada u puku, ita-
lijanska se vlada trsi, da po mogućnosti upotri-
jebi svećenike kod zdravstvenog odijeljenja, ali
joj je to tek djelomično moguće. Nema sumje, da
će najmanje 10 tisuća svećenika morati na front.

Rimskim crkvenim vlastima nije ništa po-
znato o kakvoj provedbi mobilizacijskih instrak-
cija, prema kojima bi se svećenici upotrijebili
kod zdravstvenog odijeljenja ili u kancelarijama.
Italijanski obrambeni zakon, kao takov, ni malo
se ne obzire na svećenički stališ. Pojedini su sve-
ćenici u zadnji čas htjeli da polože kulturni ispit,
prema kojemu bi dajbudi mogli služiti kako ofi-
ciri. Ovo su oni »dragovoljci«, o kojima je govo-
rio »Giornale d' Italia« sa osobitim zadovoljstvom.

U ostalom su svećenici u Italiji dovoljno
naučeni i pravno naobraženi te vrlo dobro znadu,
kako bi potpali pod kaznu iregularnosti, kad bi
se svojevoljno javili pod oružje. Ćr

 

Položaj na sjevernom ratištu.

Dana 23. lipnja naše su i njemačke pobje-
donosne čete unišle u opet oslobogjeni Lavov.
Time je bio dovršen u glavnomu jedan važan
otsjek u ruskoj vojni, a operacije, koje su se
nadovezale na reokupaciju Lavova, imale su svrhu
da osiguraju stečeno područje proti svakom iz-
nenagjenju sa strane neprijatelja. Prama istoku
g smo svoje linije do Buga i do Zlote

ipe, a prama sjeveru zaposjeli smo tanevsku
dolinu i Ljublinsku kosu sve do zapadne obale
Buga.
Kad smo bili zauzeli te strateške položaje,
što je bilo dovršeno prvih đanma ovog mjeseca,
nastala je kratka stanka. Do nje je došlo s dva
razloga. Prvi je razlog bio taj, što su se Rusi,
pošto su, kako sada znamo, dopremili gotovo
svu svoju vojsku sa zapadne obale Visle, spre-
mili na protuofensivu, koju je valjalo dočekati u
zgodnim, izgragjenim pozicijama, a drugi, kud i
kamo važniji razlog bio je taj, što nas je naša
ofensiva bila dovela u krajeve, koji su nam sta-
vljali raznih poteškoća naročito u pogledu popu-
njenja ratnog materijala. Cvrsta odluka naša i
saveznika naših, da ne pustimo više iz naših ruku,
što smo zaposjeli, urodila je potrebom, da naše
pozicije učvrstimo, a naročito da se pobrinemo
za prohodnost tih krajeva, kako nebi zapela do-
prema razne ratne zaire.

Nijesu dakle na zauzetnim frontama naše
vrle čete mirovale, već su uz pomoć radničkih
bataljuna uporno radili dan i noć, da učvrste
svoje položaje, a maročito, da služeći se isku-
stvima, stečenim u lanjskom kolovozu, izgrade
puteve, poprave željeznice i mostove, izgrade po-
trebne pruge poljske željeznice, u kratko da stvore
sve one uvjete, koji će omogućiti i osigurati ob-
skrbu naših armeja sa svim potrebnim materija-
lom. Taj je rad bio tim potrebniji, što se, kako
to razabiremo iz raznih vijesti, Rusi na svom
uzmaku kane poslužiti praksom starog Kutuzova
za Napoleonove vojne: uništenjem svih mogućih
gessourca.

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Taj je posao sada dovršen, i odmah se je
ponovno započela naša ofensiva. Ali ovaj put u
pravom smislu riječi: ma svim linijama.

Na krajnjem našem desnom krilu vojska je
generala Pilanzer-Baltina iznudila kod Nižniova
prelaz preko Dnjestra, pa stoji sada na sjevernoj
obali te rijeke svaki čas spremna, da navali s
boka na ruske pozicije na istočnoj obali Zlote
Lipe. Na Bugunaše su čete u okolici Sokala ne-
prijatetja protjerale iz posljednlih njegovih poži-
cija ma lijevoj obali, pa se spremaju ma prelaz
na desnu obalu, da zahvate Ruse sa sjevernog
boka. S ovom južnom ruskom grupom, koja je
poslije trećeg prodora ruske fronte izgubila sva-

u vezu sa sjevernim dijelom svoje vojske, raz-
vit će se daljnji bojevi u istočnom pravcu, a
glavna će im svrha biti pročistiti istočnu Galiciju
od Buga i Zlote Lipe do Zbruča od neprijatelja,
te prodrijeti onda u Volhiniju, nastavljajući po-
djedno prodiranje u Besarabiju. Ovo ratište, ko-
je je sasma odijeljeno od rusko-poljskog, imat
će zasada samo sporedno značenje, ali će u ka-
snijem toku dogagjaja postajati sve važnijim.

Glavno težište savezničkih operacija leži sa-
da Ruskoj Poljskoj, gdje savezničke vojsko u
tri pravca | rično preduje. Na jugu, iz-
megju Visle i Buga, napreduju vojske nadvojvode
Josipa Ferdinanda i maršala Mackensena u ra-
vnom sjevernom pravcu. Najbliži im je operacioni
cilj željeznica Ivangorod-Lublin-Holm. Nadvoj:
voda Josip Ferdinand pomakao je svoju liniji,
prešavši u ofensivu, do Uržendova, a maršal je
Mackensen jurišem zauzeo Krasnostav. Obje voj-
ske stoje dakle jedva 20 km. pred prvim svojim
ciljem, da zauzećem rečene pruge odsijeku Ivan-
gorod i Varšavu od njihove jedine sveze s ju-
žnom Rusojom.

Na području zapadno od Visle vojska ge-
nerala Woyrscha tjera neprijatelja na cijelom
prostoru, koji leži izmegju Visle i željeznice
Kjelce-Radom, prama Visli, tako da će ova južna
polovica tog dijela Ruske Poljske naskoro biti
čista od Rusa, što je naročito važno za to, da
se zaštiti lijevi bok vojske nadvojvode Josipa
Ferdinanda, ali iza to, da se na što više puteva
olakša doprema ratnog materijala, kojeg će tre-
bati sva sila za daljne operacije proti tvrgja-
vnom pojasu.

O sjevernom Ruskoj Poljskoj, izmegju Pise
i Visle njemačke su čete generala pl. Scholza i
pl. Gallwitza, zauzevši Prasniš i prodrijevši kroz
liniju Čehanov-Krasnosielc, probili i jako utvr-
gjenu poziciju Mlodžianov-Karnjevo, pa se time
na 10 kim. približili Narevu. kod Pultuska. Na
čitavoj svjeveropoljskoj fronti od Kolna pa do
Pultuska Rusi se poraženi na svim mjestima na-
laze na uzmaku, a za petama ih slijedi pobje-
donosno saveznici.

Na krajnjem sjevernom krilu, 4 Kuronskoj,
opet se odigrava jedna zasebna akcija generala
Belowa, koji je, prešavši poslije pobjede kod
Kuršanija rijeku Vindavu, Ruse ponovno parazio,
te ih sada goni prama istoku. Posljedica tih bes-
prekidnih ruskih poraza u Kuronskoj bit će bez
sumnje ta, da će Rusi morati isprazniti baltijske
provincije, te se zakloniti u utvrgjeni Dvinsk.

Ovaj pregled operacija na ruskom ratištu
uči nas, da se na poljskom ratištu provodi kon-
centrična akcija proti ruskom tvrgjavnom trokutu
Varšava-Ivangorod-Brest Litovsk, dok se na ga-
ičkom i kuronskom ratištu radi o opsežnom za-
štićivaniu bokova glavnih sila saveznika. Bilo bi
dašto preuranjeno i neumjesno upuštati se u sna-
trenja o budućem razviiku stvari, ali svakako
treba sada navratiti naročttu pažnju dogagjajima
na potezu Ljublin-Holm i na Narevu, jer bi ovi

mogli odlučiti cijelu rusku vojnu. N.N.

Sa ratišta.

Ova sedmica obiluje dogogjajima na sjever-
nom ratištu, gdje se u punom jeku vodi ofen-
siva na svim linijama, kako o tom na drugom
mjestu govorimo. Izmegju Visle i Buga Rusi su
se žilavo oprli, ali su ih naše čete ipak protje-
rale iz čitava niza uporno branjenih mjesta. Za-
padno od Krasnostawa savezničke su vojske iz-
vojevale put preko Wolice u neprijateljske polo-
ložaje. Kod Sokala naše su čete prodrle preko
Buga. Tako je neprijatelj bio prisiljen, da na svoj
fronti izmegju Visle i Buga uzmakne natrag, a
savezničke ga čete uspješno progone preko boj-
nog polja, gdje su se vodili zadnji bojevi. U
svim ovim borbama neprijatelj je izgubio na hi-
ljade i hiljade zarobljenika. 1 zapadno od Visle
bila je probijena ruska fronta kod Sienna, i na rijeci
IIzanki skršen ruski otpor. Kod Radloma izvojevale
su naše čete žestoke bojeve. Njemačko je konja-
ništvo doprlo do željeznice Radom-Ivangorod.
Izmegju Visle i Pilice nastavilo se je prog: janje
ruske vojske. Kod Zwolena bio je probijen pred-
nji položaj mostovnih utvrda kod Ivangoroda. I
ovdje je bilo zarobljeno ma hiljade Rusa. Na
najsjevernijem krilu ovog bojišta njemačke su
ćete zauzele Tuckum i Sciuxt, te prisilile Ruse
na uzmak istočno od Husschanija i Popeljanija.
Izmegju Pisse i Szkwe Rusi su napustili svoje
položaje i povukli se na rijeku Narew i preko
nje. Tu je bilo zarobljeno 101 časnik i 28.760
ruskih vojnika. Jaka utvrda u prednjoj poziciji
Rožana bila je na juriš osvojena. Rusi se po-
vlače u istočnom pravcu a savezničke ih čete
slijede neposredno.

Na italijanskom ratištu počele su na 19.
ov. nove velike borbe. U Gorici je rano izjutra
otvorila italijanska artiljerija svih kalibara paljbu
na obronke Doberboda i na goričko mostovlje.
U žestokim borbama, koje su trajale cijeli dan i
noć, i u kojim je dolazilo i do šaka, uspjelo je
našim četama da svuda bace ltalijane natrag. lta-
lijanske navale ponovile su se i slijedeće dane
s velikom žestinom proti mostovnim utvrdama
Gorice, pa i sa pjanim četama, ali nijesu imale
nikakva uspjeha. Na 21. o. mj. nastavili su ne-
prijatelji opću navelu kroz cijeli dan. Na večer
im je bilo uspjelo, da zauzmu brdo sv. Mihajla,

ših pričuvnih četa. Svi ovi napadaji i napori ita-
lijanski, plaćeni njihovim ogromnim žrtvama, ni-
jesu im donijeli nikakova uspjeha. — U području
Krna i na Koruškoj granici razvijali su neprija-
telji jaku artiljerijsku akciju. Tako i na srednjoj
Soči. Južno od Krna bile su suzbijene dvije ja-
ke navale Alpina. U tirolskom pograničnom po-
dručju odbijena je navala više bataljona na naše
položaje kod Kreuzberga. Tu je ostalo preko 200
mrtvih neprijatelja. Istočno od Schluderbacha na-
pala su tri italijanska bataljona na Monte Piano.
Bili su odbijeni i protjerani izgubivši oko dvije
trećine svojih ljudi.

Na zapadnom ratištu vodile su se borbe
oko Soucheza, u Argonskoj šumi i na visovima
Maase. Engleški se napadaj kod Yperna_izjalo-
vio. U istočnom dijelu Argona zauzeli su Nijem-
ci na juriš nekoliko francuskih jaraka. Francuski
napadaji u Vogezima u okolini Miinstera bili su
odbijeni.

Sa turskog ratišta bilo je javljeno, da su
se na dardanelskoj fronti vodile žestoke topov-
ske borbe. Turske su baterije prouzrokovale po-
žar i velike eksplozije u neprijateljskom taboru
kod Teke-Buinu.

Na 14. o. mj. Englezi su na rijeci Eufratu
napali turske položaje, ali su bili odbijeni i ras-
pršani. Ostavili su oko 1000 mrtvih i znatnu ko-

| ličinu ratnog materijala. Prema pisanju talijan-

skih listova, talijanska je posada iz Naluta u Tri-
polisu pred dobro organizovanim ustašama po-
bjegla preko tuniške granice.

Razne vijesti.

Promaknnće nadvojvojvode Prijestolona-
sljednika.

Njegovo Veličanstvo imenovalo je nadvoj-
vodu prijestolonasljednika generalmajorom i kon-
treadmiralom.

+ Nadvojvotkinja Marija.

votkinja Marija udova Nadvojvode Rainera, u 90
god. života.
Krstaš ,Giuseppe Garibaldi“.

Dne 18. tek. pred Cavtatom potopljeni itali-
janski krstaš »Giuseppe Garibaldi« spada k tipu
oklopljenih krstarica, od kojih imade italijanska
mornarica tri broda:  »Francesco Ferruccio«,
»Giuseppe Garibaldi« i »Varese«. Sagragjeni su
1 topom od 25,4 cm, sa 2 topa od 20,3 cm, sa
14 topova od 15 cm, sa 10 topova od 7,6 cm.
i sa 6 topova od 4,7 cm, a osim toga imaju 4
cijevi za bacanje torpeda nad vodom. Debljina
oklopa iznosi 25 do 100 mm. Strojevi od 14.700
konjskih sila podavaju tim brodovima brzinu od
19 do 20 morskih milja. Dugački su 104.9 m,
široki 18,2 m, a rone 7.3m. Posada broji 556 ljudi.
Italijanske zastave za Trst, Trident i Zadar.

U Rimu se sakuplja novac za italijansku za-
stavu, koja bi se imala pokloniti građu Trstu;
u Turinu se sakuplja u istu svrhu za Trident, a
u Firenci za Zadar.

Bitka izmegju Srba i Arbanasa.
Berlinski »Lokalanzeiger« javlja iz Atene:
Kako se u Atenu javilo, naišli su Srbi kod Ti-
rane na žestok otpor Arbanasa. Došlo je do bit-
ke, u kojoj su Srbi imali 2000 mrtvih. Arbanasi
su igubili 1000 momaka. Iz osvete su zapalili
Srbi sva arbanaška sela novo zaposjednutog ar-

.banaškog područja.

Italija i zaposjednuće Arbanije.

Iz Basela se javlja 19. srpnja. Budući da se
Srbija uvjerila, da ne može protiv Austro-Ugar-
ske poduzeti nikakovu novu akciju, odlučila je
da zaposjedne jedan dio Arbanije, što je očito
mnogo lakše izvedljivo. Ovo, kao i prodiranje
Crne Gore u Arbaniju, dovelo je Italiju u veoma
neugodan položaj. Kako god bi rado, ne može
ona ništa poduzeti proti Srbije i Crne Gore, jer
bi tada dospjela u komičan položaj, da bi se
borila protiv vlastitih saveznika. Italija je danas
mnogo gorem položaju nego li dok je bila ne-
utralna, jer dok protiv Austro-Ugarske nije mo-
gla polučiti ni najmanjeg uspjeha, na Balkanu
su joj ruke još jače sputane nego li prije rata,

Zašto ententa ne može pobijediti.

»Novoje Vremja« donosi pesimističan čla-
nak Meručikova, u kom veli, što je razlog, da
305 milijuna saveznika ne mogu svladati 120
milijuna Njemačke i Austro-Ugarske, pa veli, da
se uzrok sastoji u tom, što su ovi bolje naoru-
žani, imađu bolje i više municije i što je vojska
mnogo sposobnija, te raspolaže boljim tehničkim
srestvima.

Zapadno ratište :
U zapadnom
su živahne topničke borbe.
Francuski napadaji južno Leintrey skršili

Istočno ratište :

skih pozicija. Rusi uzmiču na cijeloj fronti od
Južno puta Marianpol-Kowno dobili smo
oteli 4 strojevne puške. $

 

ali su slijedeći dan u jutro bili odbačeni od na-

Blonie-Nadarzyn-Gore-Kalwarja.

U Badenu je 18. o. m. preminula Nadvoj-

 

Sjeveroistočno Schawle naše su čete, koje koncentrirane
borbama 4150 ljudi, a oteli 5 strojevnih pušaka.
navalne čete do okolice Grynkiszki-Guedziuny, Usput je bilo na juriš osvojeno više neprijatelj

Br. 535.

Car Vilim i Hindenburg.

»N. Pest. Journal« javlja: Car Vilim bora-
vio je prilikom svog puta na bojište, sjeverno od
Pilice. Istodobno je prispio Hindenburg otamo.
Car se je s njim i sa šefom  generaliog štopa
generalom Falkenheinom, dulje vremena razgo-
varao u dvoru Wisby.

Torpedirani ruski brodovi u Crnome moru.

Sotijski »Dnevnik« javlja : Četiri srpska pa-
robroda sa osam remorquera i tomu odgovaraju-
ći broj tovarnih brodova plovilo je niz Dunav,
da otpremi iz Francuske u Solun stiglu munici-
ju u Rusiju. Tovar je pretovaren na ruski paro-
brod »Kyril« (2500 tona) i na još jedan ruski
parobrod od 1500 tona, ostatak je vozila ruska
krstarica »Rurik«, koji je plovio u velikoj prat-
nji, da ga zaštite od podmornica. Oko 80 milja
pred Odesom odjednoć se pojavila jedna pod-
mornica i obadva transportna parobroda torpedi-
rala. »Rurik« je pritekao u pomoć, ali ga je u
isti mah takogjer pogodio jedan torpedni hitac.
Nakon jednog sata potonuo je »Rurik« bez tra-
ga u valovima. O sudbini momčadi nema nika-
kvih vijesti.

Njemački golemi zrakoplovi.

Cjelokupna francuska štampa prenosi lon-
donsku vijest »Daily Maila«, prema kojoj je u
Njemačkoj konstruirano više ogromnih zrakoplo-
va, koji mogu nositi 12-do 20;putnika, a tjeraju
se Maybachovim motorima. Stroj jje sasvim o-

klopljen. Gornji dio imađe oblih krova, te je
je naoružan jednim topom I pušćanim strojevi-
ma. Koncem kolovoza stupit će u službenu po-

rabu dvadeset ovakvih zrakoplova.
Engleški gubitci koa Dardanela.

Ministar presjednik Bsquith saopćio je u
donjoj kući, da ukupni gubitci engleške morna-
rice i kopnene vojske kod Dardanela iznose na
časnicima i momčadi: mrtvih 8084, ranjenih 26.814
i zagubljenih 7536.

Nezgoda engleškom Nadreadnoughtu.

»Messaggero« javlja 19. srpnja, da je na
engleškom naddreadnoughtu »Queen Elisabeth«
nastala eksplozija, kad je tovario topove od 38
centimetara. Jedan je dio broda postao neupora-
bivim. Brod je otpremljen u brodogradilište, da
ga se popravi.

Domaće vijesti.

Pali na bojištu. firabro se boreći pro-
tiv izdajničke Italije, slavno je poginuo pričuvni
časnik g. Antun Dančević, profesor spljetske gim-
nazije, sin ravnatelja pisarne prizivnog suda u m.
Pokojnik je bio u 34.9; godini.

Po privatnom pismu doznajemo, da je na
istom bojištu poginuo i poručnik g. Lechner od
37. gruške domobr. pukovnije.

Slava junacima !

+ Eugen Gelcich, dvorski Savjetnik,
bivši centralni mađdzornik svih trgovačkih i nau-
tičkih škola, a od god. 1909. samo ovih poto-
njih, preminuo je nenadno u Beču od srčane
kapi dne 14 o. mj. u 61 god. života.

Rodom Bokelj silno je ljubio svoju zemlju,
a darovit, izobražen i uplivan kako je bio, u sva-
koj se je prigodi zauzimao za njezine interese,
osobito u pomorskim pitanjima, u kojima je bio
odvojit stručnjak. U učenom svijetu slovio je kao
učenjak u matematičnim i astronomskim znano-
stima te je i napisao znamenitih studija u tim
predmetima. U životu je bio dobar i mio, vese-
ljak, pristupačan i iskren prama svakomu.

Naše nautičke škole, koje nije ostavio ni
kad je stupio u sasluženo stanje mira, gube u
njemu vrsna starješinu i iskrena prijatelja, & Dal-
macija zasluženoga i čestitoga sina.

Vrlomu pokojniku vječni pokoj, a _ucvilje-
noj obitelji i svojti naše iskreno saučešće !

Podružnica ljubljanske Kreditne
Banke u Spljeiu, koja je bila prisiljena da od
26. maja o. g. premjesti svoje poslovanje u Ljub-
ljanu, buduć njezini činovnici bijahu pozvani pod
oružje, objavljuje ovime, da je počevši od 20.
jula o. g. ponovno nastavila redovitim poslova-
njem u Spljetu.

Sva pisma i eveut, nalozi neka se izvole od
sada uuaprijed šiljati u Spljet na gornji naslov.

Trgovačko-Ohrtniča Komora u
Zagrebu javlja nam: Trgovci u Dalmaciji, koji
imaju na prodaju slatkih i gorkih bajama (mjen-
dula), koštica od istih i bresaka, te višanja u
bačvama ili vrećama, neka to uz oznaku vrsti,
količine, cijene| i dobavnog roka izvole odmah
priopćiti Trgovačko-Obrtničkoj Komori u Zagrebu.

Brzojavi bečkog Corr.-Bureau.

Borbe u Argonima i u WMogezima. — Borhe u zraku. — Na istoku kod

Schawle njemačke čete zarobile 4150 Rusa. — Rusi uzmiču do Nje-

mena. — Južno Kowna zarobljeno preko (200 ljudi, — Južno Visle Rusi

potisnuti prama Varšavi. — U borbama kod Iwangoroda zarobljeno
preko 3000 Rusa.

BEČ, 22 jula, 4 s. popodne: Berlin, zvanično:

dijelu Argona naše su čete i nadalje napredovale. Izmegju Maase i Mosele

su se tik pred našim zaprekama. Neprijateljske

navale u Vogezima jugozapadno Reichsackerkopfa bile su odbijene uz velike krvave gubitke.
U borbi u zraku povrh Mustertala tri su njemačka zaroplovca pobijedila tri neprijateljska,
od kojih su dvojicu prisilili da se spušte u dolinu Thanner.

rodiru, zarobile u pobjedonosnim
Provala na donjoj Dubissi dovela je njemačke

jezera Rakewo do Njemena.
nadalje zemljišta; zarobili preko 1200 Rusa, a

Na Narevu je neprijatelj obustavio bezuspješne protunavale.
Južno Visle bili su Rusi potisnuti u proširenu poziciju varšavskog mostobrana u liniju