P PRAVA e: CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6_ NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU Men Br. 538. IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. DNO U DUBROVNIKU, 14. AUGUSTA 1915. VENA HRVATSKA | PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- | ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE | RIAA LN A ČA Osamdeseišesti rogjendan Njegova Veličanstva. U srijedu, 18. augusta, navršuje se osamdeset i šest godina, što se je rodio Onaj, u koga od decenija upiru oči ne samo narodi naše prostrane Monarhije, nego i sav svijet, kaonoti u svijetao primjer mu- drosti, dobrote, umjerenosti i neprispodo- biva viteštva, — Njegovo Veličanstvo, naš premilostivi Ćesar i Kralj FRANO JOSIP 1. | I u životu običnog smrtnika ovakav'/ bi se dan proslavio svečanije, a kako da| ne proslave što sjajnije Rogjendan svoga uzor-Vladara njegovi vijerni i «dani poda- nici, koga, otkad znadu za se, poznadu kao dobrog i blagog oca, uzor svih ljud-, skih kreposti; Vladara, koji je u dugom svom vijeku morao iskušati svu gorčinu ljudskog života, koji je pod stare svoje dane, premda čovjek mira i ljubavi, bio pri- siljen da pograbi mač i pozove sve narode pod nepredobitne svoje zastave, a za prava i pravednost. Kako da što svečanije ne proslave ovaj dan; kad: vide; kako hrabri sinci iz :sve Mć- - marhije, a Hrvati napose, oduševljeno hrle na bojišta i na jugu i na sjeveru, i s oru- žjem u ruci posvjedočavaju tradicijonalnu svoju vjernost i odanost uzvišenom Prije- stolju; kad naša hrabra vojska slavi pobjedu za pobjedom, te njezine pobjedonosne za- stave na sjeveru lepršaju duboko u nepri- jateljskoj zemlji i nose znak oslobogjenja od stoljetnog jarma jednokrvnoj našoj braći, a na jugu vjernu i jaku stražu straže i uspješno se bore proti nevjerniku i izdajici! Nijedan član slavne kuće Habsburške nije doživio u tolikoj starosti tako slavan i radostan Rogjendan; nikad se još nijesu milijuni Njegovih naroda sa toliko ljubavi, sa toliko pouzdanja skupili oko Njegova Prijestolja, kako to čine danas; svi se na- rodi, — a hrvatski narod megju prvijem, — lwangorod i Varšava. S bedema Ivangoroda i s gorde Aleksandrove citadele na sjeveru Varšave ponosno se viju za- stave savezničkih centralnih vlasti, Pred 3 mje- seca stajale su ruske vojske još u Karpatima, kočili se ruski »osloboditelji« u Przemyslu i La- vovu, a danas odzvanja stupanje savezničkih op- hodnja po ulicama glavnog grada Ruske Poljske, po krasnoj Varšavi! Ako išta, a to ovaj gotovo uevjerojatno brzi preokret potvrgjuje značajnu izreku onog ruskog zarobljenog pukovnika, koji je bolno i tužno uzviknuo : Karpati su grob rus- ke vojske i ruske slave! Najveća, najjača tvrgjava svijeta, Varšava, i strateški nadasve važna točka, Ivangorod, u našim su rukama. Ta je činjenica tako značajna, tako velebna i tako važna, da mi danas, gdje to sve proživljujemo, gotovo ne shvaćamo cijeli doma- šaj njezin. Varšava nije samo jaka tvrgjava, najjače uporište ruskog gospodstva nad Poljskom, već je i jedan simbol, simbol onih ruskih težnja, koje su našle najjasniji izražaj u postupku ruske po- litike za ruske okupacije Galicije. Varšava bila je simbol podjarmljivanja pod rusku vlast, simbol neograničenog gospodstva ruske državne crkve, dakle simbol uništavanja svake slobode, bud po- litičke, bud narodnosne, bud kulturne, bud slo- bode savjesti. Taj je simbol pao. Razbile*su se | verige, koje su sputavale jedan viteški plemeniti natječu u ljubavi i odanosti prama uzviše- nom Vladaru. | ako se je gdjekad u mirno doba činilo, kao da narodi zaboravljaju na Monarhiju i sijedog Vladara, ali kad je na. aplaudirala ministru-presjedniku Goremijkinu i|javlja se s mjerodavne strane: stupio ozbiljan čas, kad su nezvani »oslo-: drugim ministrima — povlagjivala je sada burno | boditelji« htjeli Monarhiju uništiti, digli su se narodi neslućenim jednodušjem, i eto go- dinu dana nevidjenom hrabrosti izdrže sve/ milijunske titanske napadaje ruskog kolosa, kao i grabežljive nasrtaje italijanskog vje- rolomca. Nikada se nije tako obistinila ona deviza viteškog nam Vladara Viribus uni- tis“, kao šlo sada! U spoznanju i osjećaju svega toga, si-| jedi će naš Monarh još ugodnije proslaviti ovaj rijetki i znameniti god usred burnih | sadašnjih «fana, i blagodariti desnici Sve- mogućega, u koga je kroz sav svoj muko- trpni život najveće pouzdanje stavljao ! I mi upravljano pouzdane molitve Sve- višnjemu, da nam čuva i poživi našega Kralja do najskrajnijih granica ljudskog ži- vota, na strah i trepet svih dušmana nje- govih i naših, a ma radost i vešelje vjernih mu i odanih podanika, koji u Njemu vide zalog daljnjih pobjeda nad njegovim i na- šim neprijateljima, kao i zalog sretnije zore za sve narode Monarhije. Dočekao budući svoj 87. rogjendan u miru i zadovoljstvu svih svojih naroda, koji su Njegovu devizu svojom krvi zapečatili ! Bog poživio Njegovo Ap. Veličanstvo, našeg Ćesara i Kralja Frana Josipa I.! Rus o Rusima. Petrogradska »Rječ« donosi govor, što ga je izrekao vogja kadeta Miljukov u ruskoj dumi. Taj čovjek pozna u dušu ruski narod i njegovu politiku, pa možemo biti stalni, da su njegove riječi vjerna fotografija svega onoga, što se sada u toj zemlji dogagja i čim se služi ruski sistem da postigne svoj cilj. Da smo mi što takova napisali, moglo bi nam se kazati, da smo strančari ili da nijesmo u pitanje upućeni. Što takova ne može se ka- zati Miljukovu. Njegove riječi najbolje karakterišu narod pod igo krutog, bezobzirnog i nasilnog gospodara. Zauzeće Varšave po saveznicima polj- skom je narodu zora sretnije budućnosti, oslo- bogjenje od stoljetnih patnja i ropstva. Varšava je zajedno s Novogeorgijevskim i Zegržem najveća i najjača ruska utvrda, Današnje utvrde Varšave potječu iz doba velikog poljskog ustanka godine 1830,/1831. Polj- ska revolucija otpočela je naime dne 29. stude- noga 1830 velikim uličnim izgredom u Varšavi, a dovršila se dne 8. rujna 1831 predajom gra- da ruskom maršalu Paskijeviću, Glavni grad Poljske, koji zajedno s pred- gragjima broji oko milijun duša, leži od veće česti na lijevoj obali Visle. Sa svojim predgra- gjem Pragom na istočnoj, desnoj obali rijeke spojen je s dva mosta. Utvrde grada Varšave sastoje se prije sve- ga od Aleksandrove citadele, koja je gragjena od godine 1832,—1835. i od šest daljnih utvrda, koje su u osamdesetim godinama pridogragjene. Kad je godine 1887. prijetio rat Austro-Ugarskom, preinačen je sustav utvrda, a osim toga pomno- žane su ove na jedanaest, U isto vrijeme dobilo je predgragje Praga na istočnom području četiri izbočene utvrđe, a sam grad provigjen je opko- pom. Devetdesetih godina počela je ruska vojna uprava izgragjivati Varšavu kao modernu tvrgja- vu. Utvrde su prije svega pomnožane, te danas okružuju grad dva zatvorena utvrdna pojasa. Koliku je važnost Rusija pripisivala Varšavi, | i | | | | što bi velika Rusija donijela onome sretnome | Italijanska perfidija i kukavičluk. narodu, koji bi joj u pandže dopao.... Strašne, tvrde riječi govorio je Miljukov, il Javljaju iz ratnog novinskog stana 6. kolovoza: duma — koja je dan dva prije toga jednodušno | O potonuću križara »Giuseppe Garibaldi« »Giuseppe Garibaldi« plovio je s neprija- vogji umjerenih opozicijonalaca Miljukovu, jer teljskom ilotiljom, u kojoj su bile sve križarice je progovorio iz duše naroda. Oikresao je vladi torpednjače, a od tih i četiri križara. Podmor- u lice istine, što ih još nikada prije nije bila|nica je ispalila torpedo, koji je pogodio >Gari- čula. Žigosao je rusku vladavinu, koja nalazi u-| baldia«. Ostala su tri križara pobjegla. Mornari vjet svoga opstanka u nepovjerenju prema na-|$U S »Giuseppe Garibaldia« poskakali u more, rodu. Ruska vlada — veli Miljukov — da odvrati | & »Garibaldi« je potonuo nakon pet minuta. Mor- od sebe srdžbu naroda, izaziva sama u narodu|Mari s »Giuseppe Garibaldia« su izašli na pre- bezumne progone protiv neruskih narodnosti i ostale brodove razarače. Tek što su se, počeli židova. U čitavoj se državi šapće, da je razgra.| momci da spasavaju, opazi zapovjednik naše njena izdajnička i uhodarska služba po cijeloj | Podmornice, pun čugjenja, .na svakom italijan- zemlji, a vlada izrabljuje i ove glasove u svrhu, skom brodu razarači genfsku zastavu visoko da razjari masu proti neruskim familijama i ži. i&e/ešenu : htjeli su se dakle da stave pod za- dovima. To je bio rad ruske vlade za vrijeme|Štitu megjunarodnog utanačenja, a da nijesu imali dosadašnjega rata. U isto vrijeme vlada je pod-|Pravo na takovu zaštitu. Naša je podmornica po- nosila najveću korupciju pri liferacijama za voj.|kušala da se bliže priveze, nu čim su ju italijan- sku; vojni organi bili su podmićeni i za novac!Ske lagje opazile, odmah se ti čudnovati »bol- izvrgavali su propasti rusku vojsku. Miljukov|nički brodovi« zaletiše na nju, da je pregaze, stoga zahtijeva, da se ratni ministar stavi pod|To im nije nikako uspjelo — ali način, kako optužbu, jer je znao za ove malversacije i pod- neprijatelj vodi rat, najbolje se vidi po ovoj gr- mićivanja, pa je uza sve to dumu prevario. |dnoj zloupotrebi geniske zastave. To nije ništa U ovome je smislu Miljukov i dalje šibao | drugo već hajdučija. Megju predmetima, što su rusku vladu, ministre i njihove organe. Ali po |8€ izvadili iz mora, bila je i zastava italijansko- nas je najinteresantniji onaj pasus Miljukova go-|&a viceadmirala, pa je izvan svake sumnje, da vora, gdje se on osvrće na rusku upravu u Ga-|]€ »Giuseppe Garibaldi« bio brod zastavnik one liciji za vrijeme ruskoga gospostva u toj zemlji, |flot&, koja je operisala pred Dubrovnikom, Po Miljukov veli, da se je ruska uprava u Galiciji [lome je »Giuseppe Garibaldi« četvrti admiralski služila. pajglupljim._i -najnaivnijim..mjerama, dal brod, što je našim ,podmornicama pao. žrtvom, a uvede tamo rusko pravoslavlje i rusku narodnost, | ti Su »Jean Bart«, »Leon Gambetta«, »Amalfi« i Za činovnike je slala ruska vlada u Galiciju iz.|>Giuseppe Garibaldi«. met svojih provincijalnih činovnika; ukinula je tamo poljačku autonomiju, provodila najsurovije | nasilje proti židovima. Postupala je u Galiciji | tako, da to potsjeća na najdivlja barbarska vre- | mena, i to je ponizilo Rusiju u očima čitavoga | (Odobreno od ratnog novinskog kvartira). svijeta. Italijanska ratna izvješća potpuno su pri- Miljukov predvigja katastrofu Rusije, On |hvatila recept Mefista: »Jer ondje gdje fali .sa- uvigja, da je Rusija izgubila ovaj rat, i da je svi \držaj, dolazi u zgodan čas riječ«. Postojano se njezini napori neće izbaviti od konačnoga poraza. izvješćuje djelomice o »dobrom«, djelomice o Ali se Miljukov boji još veće nesreće, On je ka. | »brzom« napredovanju na visoravni Krasa, ali zao na kraju svoga govora, da za Rusiju u ovaj | »geografski sadržaj«, kojim bi bilo vrlo lako to- čas stoji sve na kocki. Rusija je kadra, da se |čno precizirati imena mjesta ma naseljenoj vi- oporavi od izvanjskoga poraza, što će joj ga za- |soravni, izostaje. dati naša Monarhija i Njemačka. Ali ona boluje | Ova metoda, za rat vrlo praktična, a upo- od smrtonosne unutarnje bolesti, koja ju može | rabiva samo prama pučanstvu »geografski indo- posvema uništiti. I protiv ove bolesti traži Mi- lentnom«, megjutim ne da se prenijeti bez dalj- ljukov u zadnjem času posvemašnji preokret u- njega ma akcije na moru. Otoci, ostrva, pa i nutarnjega političkoga života i uprave ruske; on| sami mali grebeni imaju svoja imena te je .ne- traži, da se podeseterostruči napor oko unutar- | moguće izvješćivati o pomorskim pothvatima pro- njega preporoda carevine. tiv otoka i ostrva bezimenih, pošto bi to bilo Na izvještaj italijanske mornarice od 26. VII. vidi seiiz toga, što je mirovni stalež varšavske|tim njemačke čete kod Blonja najprije probile. posade iznosio 50.000 ljudi. Varšavski utvrgjeni rayon, koliko god je Ali ruskom glavnom stožeru nije bilo dosta, | bio sretna namisao, toliko je u provedbi proma- da Varšavu uredi kao modernu tvrgjavu, već je|šio svoj cilj, te se i Varšava i njezin rayon mo- ono odlučilo, da Varšavu učini i logorskom utvr-| gu smatrati jednim od brojnih ruskih fonds perdus. dom, pod čim se razumijeva takova tvrgjava, Po nas posjed Varšave znači veoma važan koja je protegnućem utvrdnog pojasa podobna, | dobitak, Varšavom je palo u naše ruke jedno od da osim posade primi u sebe i brojnu inu vojsku, | najsnažnijih političkih i strategijskih uporišta Ru- te da služi kao utvrgjeni logor. Zato je utvrdni|sije. Već i opsežna željeznička mreža, koja je pojas Varšave strategijski još većma proširen, a|u Varšavi usredotočena, ističe veliku državnu i priključenjem Novogeo1gijevska i Zegrža stvoren | vojničku važnost, kojuje ta tvrgjava imala po Rusiju. je tako zvani »Varšavski utvrgjeni rayon«. Rusko je vodstvo gubitkom Varšave pretr- Vrijednost varšavskog utvrdnog rayona dala |pjelo ponovni strašni gubitak. To je daljnja ste- bi se u glavnom ovako ocijeniti: Tehnička je| penica na putu prema potpunom vojničkom ban- jakost utvrda bez sumnje veoma velika, te raspo- | krotu Rusije. laže sa svim srestvima moderne tehnike utvrgji- Tvrgjava /vangorod nastala je takogjer za vanja. Pojedinosti pojedinih utvrda stroga su |vrijeme poljskog ustanka godine 1830./31. Silna tajna, O armiranju utvrda bilo bi teško stvoriti | muka, koju je onda stajao prelaz preko Visle kakav sud, jer su Rusi tokom rata mnogo to-|kod Varšave, urodila je željom, da se u svrhu pničkog materijala bili prisiljeni otpremiti na trajnog gospodstva nad rijekom stvori još jedan frontu i ondje upotrijebiti. drugi utvrgjeni prelaz. Pri tomu pronašli su da Ali bez obzira na sve to, varšavski utvrdni|će biti prikladno da se taj mostni branič izgradi pojas imade tu veliku pogrješku, da se nalazi|tako, da bude posvema neodvisan od hira i ra- preblizu samomu gradu. Nutarnji pojas gotovo spoloženja mnogobrojnog i turbulentnog stano- prijanja uz grad, a slijedeći je od ovoga samo|vništva. Tako je nastao na ušću Vjeprža u Vislu dva do tri kilometra udaljen. Uslijed toga svako Ivangorod kao naskroz vojnička tvrgjava. Njezin bombardovanje krajnjeg pojasa ugrožava i nu-|utvrdni pojas opasava samo zgrade i uredbe, tarnji, a i sam grad Varšavu. koje služe isključivo vojničkim svrhama; unutar Ovu je pogrješku i ruska vojna uprava o-|toga pojasa leže samo neznatna sela, a zapo- pazila, te je proširila tijesni utvrdni pojas, ure- vjednika tvrgjave ne muči briga i skrb za brojno divši još jednu obrambenu liniju. Ovu su megju- gragjansko stanovništvo. Sve su to prednosti, ei 3% )