PRAVA CRVENA HRVATSKA sz Br. 540. RANA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU INO U DUBROVNIKU, IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ZA OGLASE 20 PARA PO JA 28. AUGUSTA 1915. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. LA God. XI. Italija navijestila Turskoj rat. Nijesu se navršila do kraja ni tri mje- seca, što je vjerolomna Italija pogazila 33- godišnji savezni ugovor i udarila na našu Monarhiju, a na 21. ov. mj. prekršila je i drugi, Lausannski ugovor, i navijestila rat i Turskoj, Ova vijest nije nikoga iznenadila; i- mala je stići prije ili poslije kao naravna posljedica prvog izdajstva. Što je pak Italiju navelo na ovaj novi korak: ili jaki pritisak Engleške ili osla- bljene Rusije, ili vlastiti porazi na Soči, ili pohlepa nekih u ltaliji za novcem, kojim Sporazum raspolaže, ne marimo na dugo ispitivati. Svakako nove svoje saveznike valja da Italija pokorno sluša, a oni se neće žacati nju zlorabiti, kad se ona nije žacala poči- niti vjerolomstvo prama Monarhiji. Jer Ita- lija nije navijestila rat Turskoj ni radi sebe ni radi svojih interesa, jer ona i nema tih interesa, koji bi se kosili sa onim Turske. Njezini su interesi sada amo bliže. Četvrt je godine prošlo, što se cijela obrambena snaga ltalije ogleda na granici sa samo jednim dijelom naše junačke voj- ske, sa Slovencima i Hrvatima, napose sa kršnim Dalmatincima, pa sve uzalud! Naše čete drže još i sada u svojim ru- kama iste položaje, koje su držale i nazad tri mjeseca; ltalijanci kroz sve ovo vrijeme ni pedalj naprijed! Nama je — da tako rečemo -- više i dosadilo slušati vijesti o jednakim dogagjajima, o odbijenim nava- lama na uvijek istim mjestima, bilo to na klancu Tonale, bilo na visoravni Lavarone- Folgaria, ili na Krnu, oko Goričkog mo- stobrana ili na visoravni Doberdo. Njih prati isti neuspjeh: i na Soči i na tirolsko- koruškoj granici. Na hiljade se je i hiljade Italijanaca okrvavilo u ovom ratu: izginuli su im najodabraniji vojni zborovi, brodovi im leže na dnu mora, zemlja im u gladu i nevolji, pa još idu stvarati novih nepri- jatelja. P& godine dardanelskih bojeva." Primiče se svome kraju šesti mjesec, otkako Englezi i Francuzi uzalud napinju svoje sile, da osvoje Dardanele. U Engleškoj počinju uvigjati, da ovaj poihvat stoji »previše ljudi i previše la- gja«, kako se je onomad tvrdilo u »Times«-u. Izvodi su ovog lista mnogo značajniji, nego li bombastičke tirade ostale engleške štampe. List je pisao: »Ne kažemo ni riječi previše, tvrdimo li, da sve dosad još nijedna vojska nije ratovala 8 manje nađe u uspjeh, Zemljište je nadasve prikladno zd obranu, ali sasvim neprikladno za navalu. Turci bi sami bili kadri, da dovedu ek- spedicioni zbor u očajan položaj. Uočimo uz to, da stoje pod njemačkim vodstvom. Nijemci su mnogo godina temeljito proučavali budući svjet- ski rat, te izradili sjajne metode navalnog rata, koji brzo odlučuje, A gdje to nije moguće, do- veli su defensivni rat do zamjerne visine. To smo vidjeli u Francuskoj i u Flandriji. Sve su to pri- svojili Turci kao dobri učenici, Poluotok Gali- polje, po prirodi idealno obrambeno polje, izgra- dili su Nijemci i Turci u jedinu uistinu neosvo- jivu tvrgjavu. Nama samo još preostaje, da odatle izvedemo zaključak, da je akcija protiv Darda- nela beznadna pustolovina.« Ova je izjava u mnogom pogledu vrlo zna- čajna. Mirne duše možemo potpisati priznanje, *) U »Zeit« napisao pomorski kapetan I, s. Perslus - Berlin, A ni u kolonijama im u Airici ne cvje- taju ruže. Ali Sporazum je drugačije odredio, i Italija se morala pokorno pckoriti svojim novim saveznicima. Morat će poslati svoje sinove, da liju krv za tugje interese, a možda i za interese onih, koji su im sve drugo nego iskreni prijatelji njihove do- movine. v Koliko će pak Sporazumu koristiti a Turskoj štetovati italijansko sudjelovanje u ratu, ne ufaju vele ni Italijanci sami, a ni Turci se neće prestrašiti, lli bi Italija imala postići na Dardanelima ono, što savezne vojske nijesu u pet mjeseca, ili Sporazum želi sebe malo rasteretiti, ili je htio sa Ilta- lijom zavesti i neutralne balkanske države. Svakako veliki zahtjevi Sporazuma od no- ve im saveznice; veći nego li nadzor nad carinama ! U ostalom malo koji ozbiljniji evropski list polaže osobite nade u ltaliju, a Tursko novinstvo drži, da postupak Italije neće imati utjecaja na Balkan, a da će i novi neprijatelji biti poraženi. ltalija je i dosad razočarala Sporazum, pa će i odsad! Nama ne može nego rasteretit jugoza- padnu granicu ! I Brest-Litowsk pao. Od udaraca savezničkih vojska, pod kojim su u zadnje dane pale najjače ruske tvrgjave u Poljskoj, kao snoplje pod srpom žetešca, pane neočekivanom brzinom i zadnje gotovo neprijatelj- sko uporište na zapadu, jaka tvrgjava na Bugu, Brest-Litowsk. Žica je raznijela tu još nenadnu vijest po cijelom svijetu 26. ov. mj. Potankosti nijesu nam poznate. Brest-Litowsk, sačinjavala je pred mje- sec dana s Novogeorgievskom, Varšavom i Ivan- gorodom najveću i najvažniju tvrgjavnu skupinu u sustavu ruske obrane prama zapadu, Tip ovih obrambenih uredaba jest utvrgjivanje u grupama. Rusi zaštićuju svoju zemlju sa skupinama tvrgja- va, koje nijesu sagradili tik granice, već u bli- zini njihovoj u odsječcima, koji su po prirodi svojoj povoljni za obranu. Takovih skupina ima u Rusiji zapadnoj tri: Njemenska skupina Kovno- Olita-Grodno proti istočnoj Pruskoj, volinjski koje se izriče vodstvu naših časnika. Ali mi zna- | mo takogjer, da je Turčin izvrsan vojnik, koji s pravom zaslužuje naše udivljenje. On se bori s voljom da pobijedi, jer zna, da bi poraz uni- štio opstanak njegove carevine, a po tome nje- govu vlastitu eksistenciju. Nipošto ne potcjenju- jemo vanrednih poteškoća, s kojima se moraju boriti Englezi i Francuzi u Dardanelima, pa u- svajamo sud »Daily Telegraph«-a, koji govori o dardanelskom području kao o jednoj jedinoj tvr- gjavi. Da li je uistini »neosvojiva«, kako veli engleški list, zasad to kao oprezniji ljudi još ne smijemo ustvrditi. Ali nadajmo se. Da prikažemo ukratko, kako su se razvijali pothvati pred Dardanelima. Dne 5. studenoga navijestila je Engleška ret Turskoj. Ubrzo iza toga osvanuli su britski ratni brodovi pred ulazom u Dardanele, Opaljeno je nekoliko hitaca, ali zapravo se još nije moglo kazati, da su počela neprijateljstva. Tek dne 19. veljače poduzele su engleške pomorske bojne sile prvu ozbiljnu navalu. Ta se je izvela a da se nije razborito provela, pa se je zato izjalovila. Ne- stalo je nade, da bi se mogle svladati utvrde pred ulazom, pa su se s jednakim resultatom svršili slični daljnji pokušaji, koji su se poduzeli u mjesecu ožujku. Osobito su dne 2. ožujka bro- dovi otvorili žestoku kanonadu. Tada je još bilo raspoloženje u Eugleškoj unatoč prvim neuspje- sima vanredno optimističko. Ovaj se vedri optimizan doskora pomutio, tvrgjavni trokut Luck-Kovno-Dubno na jugu pro- ti Austro-Ugarskoj, a glavna je skupina gore spomenuti četverokut proti Njemačkoj. lako se Brest-Litovsk u užem smislu samo smatrao stupom rečenog četverokuta, ipak je nje- gova važnosti za ukupnu obranu segla daleko preko toga. Megjutim je dašto uslijed pobjedo- nosnih operacija naših vojska važnost ove tvrgja- ve dosta jako bila umanjena, te je u zadnje da- ne mogla vrijediti samo kao samostalna tvrgjava. I u tom svojstvu ovo rusko uporište još je uvijek imalo veliku vrijednost, koja se nije smjela pod- cijeniti. Brest-Litovsk leži s obje strane Buga ondje, gdje Muhaviec utječe u rijeku. Taj potok je dio 80 km. dugog brestlitovskog ili kraljevskog ka- nala, onog za trgovinu vanredno važnog vodenog puta, koji spaja Dnjepar s Vislom. Brest-Litovsk po tomu nije samo prevažno centralno željezni- čko križište, već i najveća mostovna glava na to- ku srednjeg Buga, koja u savezu s njemenskom linijom Kovno-Grodno sačinjava drugu obram- benu liniju ruske zapadne fronte. I ne gledeći na zaprijeku, koju sačinjava Bug sa svojom širinom od 120 i dubljinom od | 2 do 4 metra, prirodni je položaj tvrgjave usli-| jed močvarnog i jezerskog područja pripjatske nizine vanredno povoljan za obranu. Ovo I neprolazno područje približava se kod Wlodave, onog važnog prelaza preko Buga, 60 km. južno | od tvrgjave na cesti u Radžin, bugskoj obali. | Dalje na sjever imamo još prelaz kod slaatika | 30 km. južno od tvrgjavnog pojasa. Sjeverno od Litovskog obale su Buga već čvršće. Rijeke Lesna na sjeveru, Kržna na zapadu i Muhaviec na is- toku razdijeljuju s Bugom prostor pred tvrgjavom u prirodne otsjeke. Na svim je frontama, naro- čito pako na istoku uslijed pripjatskih močvara, približivanje dosta otešćano Ali u koliko te mo-| čvare u tom pravcu pogoduju tvrgjavi, u toliko | ograničuju s druge strane operativnu slobodu | branitelja. [ Brest-Litovsk jeste, kao sve veće ruske tvr-| gjave, pojasna tvrgjava, koja se sastoji iz no- | yau-a i iz utvrdnog pojasa od 12 utvrda, koje su| pomaknute na 5 km. pred noyau. Dvije od tih| utvrda leže na zapadnoj obali te su sagragjene u novije vrijeme. Noyau je izgragjen od jakih zidova na jednom otoku Buga, te je sagragjen u triđesetim godinama prošlog stoljeća. Grad broji oko 48.000 duša, a leži na istočnoj obali Buga, po prilici 2 km, istočno od tvrgjavnog noyau-a. Sa zapadnom je obalom spojen kod| željezničke postaje Terezpol s mostom. Terezpol | se nalazi samo 1 km. iza zapadnog tvrgjavnog kad je ozbiljno porastao broj onih brodova, ko-| ji su bili tako teško oštećeni, da su postali ne- uporabivi za daljnji boj, Posve su uništeni pre- ma vlastitom priznanju engleški linijski brodovi »Ocean« i »Irresistible« (dne 19. ožujka). »Go- liath« (dne 12. svibnja), »Triumph« (dne 95. svibnja) i »Majestic« (dne 27. svibnja); irancuski linijski brodovi »Bouvet« (dne 18. ožujka) i »Gau- lois« (dne 19. ožujka). Za više drugih brodova, kao »Queen Elisabeth«, superdreadnought >Age- memnon«,, krstarice »Amethyst«, »Enryalus« i t. d. javilo se je u svoje vrijeme, da su teško oštećeni, ili dapače izgubljeni, a da britski, odnosno frau cuski admiralitet nije izdao o tome nikakovih službenih izvještaja. Svakako je engleško-francu- sko brodovlje dosad pretrpjelo vrlo znatnih gu- bitaka. Francuska je štampa primjerice donijela točne pojedinosti o torpedovanju pomoćne kr- starice »Carthage«, koju je 4. srpnja potopila njemačka podmornica, a još je dne 26. srpnja saopćio turski glavni stan, da je isto tako nje- mačka podmornica uništila francusku podmornicu »Mariotte«, Napokon se je u travnju uvjerio engleški vrhovni zapovjednik, da ne može uspjeti navala na Dardanele bez potpore kopnenih četa. Čudno- vato je, da engleške vojničke ličnosti, za koje se mora predmijevati, da su im poznata iskustva ratne povijesti, nijesu odmah na početku bili na- čislo o tome, da se bez potpore četa ne mogu pojasa. Od grada su pojedine utvrde udaljene 2 do 7 km., tako da se te utvrde i grad mogu u isto vrijeme bombardovati. Željeznički most leži sjeverno od noyau-a, te je naročito zaštićen po- maknutom utvrdom »Graf Berg.« Zapadnu frontu tvrgjave nazivaju terezpol- skom, sjevernu volinjskom, a jugoistočnu kovrin- skom frontom. Na zapadu i na jugoistoku sa- gragjene su na po prilici 2 km. pred starim po- jasom nove utvrde, koje djelomice još nijesu gotove, a imale su služiti pojačanju zaštite na ceste i željeznice u Lukov i Kovel. Da li su još prije ratu ili za rata dogragjene, ne zna se. No svakako se radi o posvema modernim utvrdama, kod kojih su bez sumnje upotrebili i beton i oklope. Osvojenje Kowna. »Wolifow ured« javlja iz velikoga glavnoga stana o osvojenju Kovna : Od 17. kolovoza se nalazi u našim rukama glav- ni bedem njemenske linije, tvrgjava prvoga reda, Kovno. U mjesecu srpnju bile su već prednje fortice očišćene od neprijatelja, pa je na taj na- čin bilo moguće, da se sve nužno poduzme i izvidi, da se Nijemci uzmognu što više približiti tvrgjavi. Dne 6. kolovoza počela je navala na tvrgjavu. Pošto su se nakon smione provale pje- |šaštva osvojile potrebne motrilačke postaje i do- bro postavili topovi u šumovitom kraju, počelo je topništvo dne 8. kolovoza sipati ubojnu vatru. Dotle se je pješaštvo s opkopnicima sred nepre- stanih bojeva napred probijalo. Do 15. kolovoza osvojeno je osam prednjih pozicija, od kojih je svaka bila izgragjena prema najmodernijim za- htjevima, uz velike novčane i ljudske žrtve. Višestruki, vrlo jaki, ruski protunapadaji, suzbijeni su uz velike ruske gubitke. Dne 16. kolovoza dospjela je navala do permanentne utvrdne linije, Uz pomoć zrakoplova i aeroplana topništvo je sipalo takvu vatru na posadu utvrde i megju baterije, da se je moglo i na njih navaliti. U necdoljivom napredovanju probilo je pješaštvo najprije utvrdu 2. Pošto su Rusi na Njemenu porušili mostove, valjalo ih je na brzu ruku s nova sagraditi. Dne 17, kolovoza pale su takogjer utvrde sjeverne i istočne, a napokon i cijele južne fronte. Osim 20.000 zarobljenika palo nam je u ruke preko 600 topova, megju kojima teškog kalibra i naj- modernije konstrukcije, mnoštvo municije, bez- broj puščanih strojeva, reflektora, raznog drugog ratnog materijala, automobila, točkova od gumije i provianta, u vrijednosti od više milijuna. Treba izgragjene. Dokaz su za to u najnovije vrijeme Santiago de Cuba i Port-Arthur. Brodovlje je kod takovih akcija oduvijek igralo razmjerno pod- regjenu ulogu, a u naše mu doba podmornice otešćavaju takogjer ovu ulogu. Ponajprije je general d' Amad& preuzeo za- povjedništvo nad pridošlim četama. To su bile pukovnije dopremljene, sa svih strana svijeta, ukupno po prilici 10.000 ljudi, Pošlo im je za rukom samo na jednom mjestu dardanelskog u- laza, na poluotoku Galipolju, da se valjano u- čvrste, Samo su nekoliko kilometara prostora o- svojili napadači, A evo sve do danas nijesu do- šli ni za pedalj naprijed. Iako su bez prestanka pridolazila pojačanja, jedva su održali svoje po- ložaje. Gubitci su bili vanredno teški. Početkom srpnja saopćio je ministar-presjednik Asquith u donjoj kući, da su gubitci iznosili do 31. svib- nja 496 časnika i 6027 momaka mrtvih, 1134 časnika i 23.546 momaka ranjenih, a 92 časnika i 6445 momaka nestalih (zarobljenih). Kako će se dalje razviti akcija protiv Dar- danela ? Nema sumnje, da čete, koje do sada sto- je na raspolaganje, nijesu dorasle svojoj zadaći, Nije li u ovih četa bilo dosta ofensivnog duha ili su bile brojem preslabe? Nije li engleško- francusko brodovlje bilo nadahnuto potrebitom inicijativom ili nije bio materijal dostatan ? Brit- ska je štampa nedavno saopćila popis brodova koji su stajali na raspolaganje prije, nego li su osvojiti kopnene utvrde, koje su uz to nadasve započele akcije. Taj popis obuhvata 18 linijskih t