__St. 2 nost, koju je samo sebi u ratu izvojštilo, da mu je zajamči u jamstvu ostvarenja opravdanih aspi- racija hrvatskoga naroda, za presvete njegove slobe i . »PRAVA CRVENA HRVATSKA« >W. Alg. Zig.« donosi iz Atene dne 4. rujna ovu brzojavku : Dok neki oporbeni listovi tvrde, :da je po- vrijegjen grčko-srpski savez, jer je Srbija voljna "Ovako »N. Jedi , što rado jamo. “Cjelokupni je hrvatski narod učinio u ovom ratu sve što je mogao za Kralja i Dom; hrvatski si- novi istakli su se vanrednim djelima i ustrajnim držanjem na svim bojištima, kako im to i sam sijedi Vladar iskreno i sa zadovoljstvom priznaje, a i oni, što su ostali kod kuće, odazvali su se svim državnim potrebama prama svojim silama, pa stoga ne možemo a da ne gojimo čvrstu na- du, da će opravdane želje hrvatskog naroda biti uvažene, njegov položaj u Monarhiji poboljšan ! Sporazum izmegju Njemačke i Amerike. Iz Berlina dolazi radosna vijest, da je iz- megju Njemačke i Amerike došlo do potpunog sporazuma. Njemačka je izjavila, da njena flota neće ni jedan brod torpedovati, a da ga prije ne opo- mene, te da će kod trgovačkog brodovlja štediti život nekombatanata. Sve to dakako pod pretpo- stavkom, da putnički brod ne kuša umaknuti ili se oprijeti. Državni tajnik Lansing odvratio je nakon ovog saopćenja, da je spor time dovršen. Njemačka neka pokaže, da je priznala opravda- nost načela, što ih zastupa Wilson i time je do- kazan sklad izmegju njemačkih i amerikanskih nazora. Ovim preokretom uklonjena je svaka pogi- bao rata izmegju Njemačke i Amerike. Obećanje njemačke vlade, da podmornice neće torpedovati ni jednog broda bez opomene, dokazom je vanredne popustljivosti i noblesse. Kako je naime taj spor uopće nastao? Njemačke podmornice nijesu nikad prije potapale neprija- teljsko trgovačko brodovlje bez prethodnog upo- zorenja. Krivnja, što je ovaj blaži postupak po- stao nemogućim, tereti Englešku. Jer njemačka je tek onda morala segnuti za krajnjim srestvima, kad se Engleška dala na upotrebljavanje lažnih zastava i ma drsko vrijegjanje neutralnosti. Kad se Njemačka unatoč tomu vraća starom obliku, to donosi žrtvu, koja mora svakom Ame- rikancu pokazati, kako ona visoko cijeni dobar odnošaj s Amerikom. Na Balkanu. Grčki listovi donose vijest s obaviještene strane, da je već predan Srbijin odgovor na notu entente. Prama tome da se je Srbija u načelu| izjavila pripravnom, da pristane na predložene | joj teritorijalne koncesije, nu da ipak ona u po-| gledu osiguranja svojih budućih granića iznosi | više priuzdržaja te da stavlja uvjet, da se zem- | ljište ne smije odmah odstupiti već istom onda, | kada se osiguraju nove srpske granice. Vlasti su, | vele novine, vaiiredno zadovoljne ovim odgovorom. | »Tribuna« javlja iz Atene 6. rujna, da Sr-| bija u svom odgovoru ententi traži, da Srbija i dalje graniči s Grčkom. Dalje traži, da Bugarska s oružjem istupi u korist Srbije, i da se strate-| gijski još bolje uredi granica izmegju Srbije i Bugarske, nego je ustanovljeno ugovorom od 1912. godine. teško bolestan. Kad je ozdravio, poslali su ga u Valsuganu. U Borgu su bijesnili bojevi. Alpini | su sa bersaglierima imali napredovati prema Ro-| veretu. Satnija mu je ponovno bila zaspušlena, jer je neuspjeh bio bjelodan, Des:t dana kasnije | poslaše kapetana u vatru oko Krna (Monte Nero), | gdje je preuzeo vodstvo move satnije, devete. Dne 30. srpnja zapisao je u dnevnik ovo; »Suze| su mi udarile na oči, kad sam ugledao truplo | jednoga od svojih vojnika. Povalio sam ga svo- | jom rukom. »Per carit&l« dovikivao mi je, »Ca-| pitano, ja nemogu i neću dalje! Moja Žena i, troje moje dječice imaju pravo ma moj život. | Već osam medjelja ne dobivam nikakovih vijesti | o njima. Sve svoje drugove gledam mrtve oko sebe, poziciju ne možemo ni na koji način osvo- jiti — uzaludan nam je svaki napor!« Dalje nije dospio. Moje ga je tane zahvatilo, jer je htio okrenuti natrag, kad smo se približili jednom jarku, u kojemu su ležale stotine italijanskih mrtvaca. Niko nije mogao da podnese užasnoga zađaha. Sve se okrenulo u bijeg. Jednoga sam čovjeka uludo ustrijelio. Drugi su naime bili isto takovi kukavci kao i on, Samo što su drugi po- padali od neprijateljske tanadi, te su mi tako uštedili grozni proces, Povratio sam se sa 72 momka, i čuo, da drugi satnijski zapovjednici nijesu bili bolje sreće od mene, Kada će se već jedanput svršiti ovo ludilo ? Kada će uvigjeti naša vlada, da svako napinjanje, kojim mislimo nepri- jatelju oteti brižno opremljene pozicije, iziskuje hekatombe italijanske krvi?« Ovi zapisci završuju se dne 3. kolovoza Dan kasnije probušilo je nesretnika neprijatelj- sko tane. | brodu, koji je štacionovan ma obali u Bujuk-| isto 1 : : h VKemitliku. | zahtjevima Srbije, jer da je to jedina politika, otstupiti B koj dio svojeg teritorija, te da je radi toga ovaj savez za Grčku bez svake vri- jednosti, naglašuju listovi, koji su u svezi s vla- dom, da je doduše povrijegjeno slovo ugovora, ali da je savez izmegju Grčke i Srbije uočigled bugarske pogibelji još i sigurniji, nego li obzir na nekoje ugovorene forme. Više nego ikad treba danas Grčka prijateljstvo Srbije. Javlja se iz Ženeve 6. rujna: Pariško vla- dino novinstvo zauzelo je stanovište, da se Bu- garska ne stavi kategorički pred izbor, da jedno- stavno primi ili otkloni predloge Srbije, već da se Radoslavovu dađe prilika, da izjavom nastavi pregovore. Ova taktika ide bez sumnje za tim, da se dobije vremena, koje bi se moglo protiv Radoslavova iskoristiti. M:gjutim je već i dio bugarske oporbe uvjeren o potrebi tursko-bugar- skog sporazuma. Sam Genadijev piše u »Temps«-u, da je Radoslavova politika promišljena. »Secolo« javlja iz Sofije iz pouzdanog vrela; da nije izmegju Bugarske i Rumunjske još pos- tignut nikakov sporazum u pitanju Dobruče, i da bez ovakova sporazuma ni Bugarska ni Ru- munjska ne mogu oružanom snagom istupiti o- nako, kako to od njih želi Ententa. Bukureške vijesti javljaju, daj će doskora otstupiti ministar financija Costinescu. Njegov ostanak ovisi o tom, ma kojoj će se bazi postići sporazum izmegju Njemačke i Rumunjske o pro- vozu ugljena i izvozu žita. Položaj ministra pred- sjednika Bratianu-a nije uzdrman, jer se nije to- liko angažovao za osnove Entente, a da mu ne bi ostala potpuna sloboda akcije. Još se nijesu zaključili pregovori izmegju Srbije i Bukurešta, koji se vode neodvisno od predloga Entente. Ruski je poslanik u Bukureštu, kako se pogo- vara, dobio iz Petrograda novih inlormacija. Ove su se informacije sastavile u Petrogradu na pre- dlog bivšeg francuskog ministra izvanjskih posala Cruppi-a, koji je sa Sazonovom konferisao o svo- jim opažanjima na Balkanu i predložio novu akcionu osnovu Rusije na Balkanu. S Dardanela. Turski glavni vojni stan javlja dne 4. o. mj.: Naš je obalni stražarski brod »Bahr-Sefid« potopio u Mramorskom moru neprijateljsku pod- mornicu. Posadu se podmornice nije moglo spasiti. Na dardanelskoj fronti u odjelima Amaforte i Ari-Burna slaba obostrana topnička vatra. Naše su izvidnite provalile u neprijateljske streljačke jarkove, te su otele množinu ratnog. materijala. Kod Sed-il-Bahra smo zaposjeli streljačke | jarkove, što ih je neprijatelj bio upravo napravio. Glavni vojni stan javlja 5. ov. mj.: U otsječku je Anaforte tursko . topništvo južno od Azmakdere uništilo neprijateljsku stroj- nu pošku. Na raznim su mjestima turske kolone iz- vidnica iznenadile neprijatelja u njegovim stre- ljačkim jarkovima, te su otele svu silu ženijskog i telefonskog materijala. U otsječku je Sed-il-Bahra neprijatelj dne 2. rujna i s kopna i s mora dva sata bezuspješno bombardovao na okolinu Alči-Tepe. Na lijevom je krilu neprijateljevu turska vatra prouzrokovala eksploziju u neprijateljskom pol žaju za bacanje | miaa, a turska je mina op:t uništila neprijatelj- ski žični pleier za obranu od bomba. Glavni vojni stan javlja 6. ov. mj.: Dne 4. rujna potopili smo u Dardanelima englešku podmornicu, te smo zarobili tri časnika i 25 momaka od posade. U otsječku su Anaforte izvele naše kolone izviđnice s uspjehom po noći iznenagjujuće na- padaje, te su neprijatelju ponovo otele mnogo- brojan plijen. f Dne 4. rujna je prouzrokovalo naše topni- | šivo požar na neprijateljskom prevoznom paro- Naveče su naše baterije prisilile neprija-| teljske torpednjače, koje su pokušale da se pri- bliže ulazu u tjesnac, da se povrate, Neprijatelj- ski je parobrod, koji je ostao pod našom topni- čkom vatrom, kad se smrklo, odvučen na pučinu. Sa ratišta. Sjeverno ratište, Na sjevernom ratištu nastavljeno je i kroz ovu sedmicu proganjanje uzmičućeg neprijatelja. O tom su stizale slijedeće vijesti: Dne 4.0. mf.: Na donjem Serethu naše su se čete učvrstile na istočnoj obali rijeke i otele neprijatelju jako iz- gragjeni položaj; na visu Sloterii zarobile su 1400 ljudi. ze alosce i Brody probijene su ru- ske linije i zarobljeno 1200 vojnika, U Wolhy- niji oko Dubna i Olyke borbe traju, Sjeverna skupina Hindenburgova osvojila je mostište kod Friedrichstadta te zarobila 3325 vojnika. U Grod- nu i oko Grodna bilo: je još bojeva, dok tvrgja- va Grodno sa svim utvrdama nije pala u nje- mačke ruke, a neprijatelj uzmaknuo i ostavio 2700 zarobljenika. Sjeverno od, Pruzany borbe traju. Dne 5 o. mj.: U istočnoj Galiciji i u Wol- hyniji Rusi su se žestoko oprli našem prodiranju. Istočno od ušća rijeke Seretha došlo je do borbe čovjeka s čovjekom, te je neprijatelj bio natrag bačen, a ostavio mnoge mrtve i ranjenike. UWolhy- nijisu naše čete zarobile preko 3000 neprijatelja. Na sjevernom dijelu njemačke su sile potisle neprijatelja i istočno od Grodna i kod Wolko- wyska. Pod pritiskom njemačkog napadaja ne- prijatelj je ostavio mostište kod Bereze Kartuske. One 6. o. mj.: Na istočnoj obali rijeke Seretha i na besarabijskoj granici neprijatelj je posvuda natrag bačen, te je pretrpio velike gubitke, Naše čete prodiru istočno od Lucka, te su prešle mo- čvarne nizine rijeke Putilowke., Njemačke su cete prešle osjećak rijeke Rossa kod Wolhowyska i močvare kod Smolanice sjevero-istočno od Pru- žana. Dne 7. o. mj.: Vojska našeg generala Bohm Ermollia potukla je Ruse kod Podkaimiena i Radziwilowa, te jugozapadno od Brody. Nepri- jatelj je bio posvuda bačen, te je s bojišta oti- šao, a miestimice i u divljem bijegu. Dovedeno je preko 3000 zarobljenika. Istočno i jugo-istočno Grodna Rusi se oprli, ali su ipak njemačke če- te u žilavim bojevima prodrle preko rijeke Pyre i Kotie. Druge su njemačke čete osvojile desnu obalu rijeke Rozane i zarobile 1000 Rusa. Dne 8 o. mj: Naša pobjeda kod Podkamiena i Rad- ziwilowa prisilila je neprijatelja, da se u širini od 90 kim. povuče iza Ikwe. Naše ga čete pro- gone. Na Serethu i kod Trembowle došlo je do žestokih bojeva. Na ušću Seretha naše su čete osvojile neprijateljske pozicije i zarobile preko 4400 Rusa. Njemačke navale kod Wolkowyska napreduju. Wolkowysk je zauzet i s njim zarob- ljeno 2800 ljudi. Vode se bojevi sjevero-istočno od Pruzany te na Jasioldi i kod Drohyczina. (V. dalje u brzojavima). Zapadno ratište. Dne 7. o. mi. službeno je javljeno, da su Nijemci uspješno napali neprijatelja kod Dixmii- dena, da su odbili neprijateljski napadaj kod Soucheza. Njemački su zrakoplovci oborili fran- cuski zrakoplov iznad Cappela; neprijateljski su zrakoplovci zaglavili. Dne 8. o. mj. pojavilo se mnoštvo neprijateljskog brodovlja pred Middel- kerke i pucalo na Westende i Ostende. Uslijed vatre njemačkih obalnih baterija morala se je povući matrag a da nije nanijela nikakve voj- ničke štete. talijansko ratište. Na ovom je ratištu popustila djelatnost Ita- lijanaca. Veću su djelatnost bili razvili dne 4.0. mj. protiv Doberdobske visoravni, ali bez uspjeha. Naši su topovi upravo liarali neprijatelja. Svi su napadaji bili skršeni uz velike italijanske gubitke. U južnom su Tirolu bile natjerane u bijeg dvije njihove kumpanije, što su napale našu postaju. Takogjer su nakon odužeg mirovanja upravili dne 3 o. mj. žestoku topničku vatru u području kreuzberškog sedla, dok nije došlo do pješadij- skih bojeva. Napadaj je izvelo oko pet bataljuna raznih tal. brigada na naše položaje izmegju Burgstalla i Pfanspitze. Napadaj je bio svuda krvavo odbijen, a neprijatelj je izgubio nekoliko hiljada ljudi, jer se samo na jednom vrhu (Cima Frugoni) našlo preko 400 ital. lješina. Sad je na- stupio mir, a položaj je na svim djelovima ne- promijenjen. Razne vijesti, Nesavladive poteškoće za Italiju. Ratni izvjestitelj »Avanti«-a opisuje neiz- mjerne poteškoće vojne protiv Austro-Ugarske i veli: Naše se čete bore protiv dobro vogjenih i dobro opremljenih vojska, čiji je duh uslijed sjaj- nih uspjeha nad Rusima uzdiguut. Naše se čete bore protiv visoravni, gdje valja snažne gorske zapreke svladati, te ne mogu svoju brojnu pre- moć upotrijebiti. Zemlja mora konačno saznati, da je neprijateljevo gorsko topništvo bolje od našega. šlikon što smo prodrli u neprijateljsko područje, dospjeli smo u teren, koji je podla- gumljen, čiji su ulazi provigjeni oklopima. Svaki je otpor preudešen u streljački jarak, a svaki prostor s pravim umjećem utvrgjen. Samo velika ustrajnost može donijeti uspjeha. Neprijateljski topovi dobro su smješteni, a njihov je broj ve- lik. Kada pomislimo, da će za mjesec dana ua- stupiti alpska zima, tad je svaka riječ suvišna. Francuski glas protiv italijanskih zahtjeva na istočnu obalu Jadrana. Kako »Pot. Korr.« javlja, izazvalo je u lta- liji djelo pariškog sveučilišnog profesora Denisa »La grande Serbie« veoma neugodao iznenagje- nje, jer pisac odlučno poriče Italiji svako pravo na istočnu obalu Jadrana, te traži da se udovolji koju Francuska, Rusija i Engleška imaju slije- diti. Budući da francuska cenzura nije objeloda- njenje ove knjige zabranila, drži se u rimskim političkim krugovima, da se ovdi ne radi samo o nazorima pariškog naučenjaka, već o općeni- tom mišljenju, da ententa ne kani udovoljiti o- bećanjima, što ih je dala ltaliji glede istočne obale Jadrana. Pošasne bolesti u Italiji. Italijanska je vlada morala posvuda izdati iznimne zdravstvene mjere, budući da pošasne Br. 542. bolesti sve više preotimaju mah. Listovi se tuže na nestašicu ljekarničkog materijala, koji se je dosad uvozio iz Njemačke. Ljekarije, u koliko ih još ima, vanredno su skupe. Italija šalje 200.000 ljudi u Dardanele, Prema »Kočln. Zig.« izvješćuje turinska »Stampa«, da će ltalija nakon Salandrinog po- vratka službeno objaviti svoje sudjelovanje u dardanelskoj akciji. Za tu je akciju već odregjeno 200.000 ljudi. Italijanski milijunaši. »Secolo« donosi listinu italijanskih mnogo- strukih milijunaša, koji nijesu ništa žrtvovali u ratne svrhe. Tako nije dao ni centesima senator Batagi, koji ima imetak od deset milijuna lira. Florentinski milijunar Fabbricatti darovao je pet franaka. Udovica čuvenog umjetnika Ernesta Ros- sia, koja uživa godišnju rentu od 100.000 frana- ka, žrtvovala je jednu liru. Bogati vojnički do- bavljači darovali su 15 franaka. Umro barun Albori. Dne 4. ov. mj. umro je u Beču bivši ze- maljski poglavar za Bosnu i Hercegovinu, ge- neral pješaštva barun Albori. Potučene Esad-pašine čete, »Times« javlja iz Atene 31. kolovoza: Prama brzojavu iz Skadra, bila je žestoka bitka izmegju Esad-pašinih četa i Miridita, Miri- diti su izišli kao pobjednici. Zarobili su 500 E- sadpašinih ljudi, dočim ostali Esadpašini gubitci iznose 215 ljudi. Rumunjska i Italija. Berlinski »Lokalanzeiger« javlja iz Amster- dama dne 3. rujna: »Reuterov ured« saopćuje : U očitovanju, što ga je rumunjska vlada dala centralnim vlastima u pitanju glede zabrane mu- nicije, veli se megju ostalim, da se vlada želi strogo držati neutralnosti, naročito uslijed navje- štaja rata izmegju Turske i Italije, budući da po- stoje prijateljski odnosi izmegju Rumunjske i Italije, Engleški poraz kod Korne. Prama službenim vijestima 4. rujna, odije- ljenje arapskih ratnika je dne 28. kolovoza iz- nenadilo engleški tabor kod Korne. Neprijatelj je — uz pomoć žarila — otvorio vatru protiv Arapa, nu Arapi nijesu imali gubitaka, već su naprotiv Englezima zadali ozbiljne gubitke. Poraz Rusa u Kavkazu. Javljaju iz Erzcruma 5. rujna: Sjeverno je od rijeke Araxesa neprijatelj pokušao noću da napane turske čete, nu Rusi su uslijed snažnoga protunapadaja natrag odbijeni, pa su počeli u neredu bježati, pri čemu su ih turske čete pro- goniie, bacajući bombe sve do njihovih šanaca. Rusi su pri tome pretrpjeli velike gubitke. Veliki knez Nikolaj svrgnut. Ruski je Car upravio ručno pismo genera- lissimusu Nikolaju Nikolajeviću, u kojem mu javlja, da sam preuzimlje vrhovno zapovjedništvo nad svom vojskom na zapadu, :a njega imenuje podkraljem Kavkaza i zapovjednikom kavkaške armade. . Govori se, da je za nakup sigurnih i pre- poručljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi toga najzgo- dnije vrijeme, jer će svaki naručilac dobiti u sret- nom slučaju 4000 franaka sasvim badava. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Sreć- kovnog zastupstva«. Domaće vijesti. Zemljišno Veresijski Zavod Kra- ljevine Dalmacije javlja nam, da dozvo- ljava i sada nove hipotekarne zajmove na kuće i zemlje u Dalmaciji, u koliko ne prijeti pogibelj, da bude zavodska hipoteka oštećena uslijed ra- tnih operacija. Odnosne molbe za dozvolu zajma treba upraviti ravnateljstvu u Zadru. Knjižica ,,Sveti rat“. Pišu nam sa Senjske Rijeke, da će »Kuća dobre štampe« na- skoro izdat vrlo potrebnu i korisnu knjižicu pod gornjim naslovom. U njoj se vrlo vjerno, a pučki i zanimljivo prikazuje, kako je od najvećih iz- vora zla u našemu narodu — prekomjerno piće, koje je mažalost prevladalo. U drugom dijelu nalaze se upute, kako se imamo svi zajednički protiv toga zla boriti, da osiguramo spas i lijepu budućnost narodu. Knjižica će brzo biti gotova. Cijena će joj biti samo 40 para, Pozivaju se u- opće svi prijatelji naroda, da tu knjižicu naruče i da ju nastoje što više raširili, Obznana o tvornici satova ,,Fa- vwvre-Jacot“, Javlja nam mjesna Trg.-Obrt- nička Komora: C. k. ministarstvo rata otpisom 2. o. mj. obznanilo je »Handelspolitische Zen- tralstelle« u Beču, da tvornica satova »Favre- Jacot« u Le Locle u Švicarskoj liferuje i nabav- lja za Francusku i Englesku odnosne sastavine za pravljenje municije, Ova informacija bila je data i sa strane njemačkih Trgovačko-Obrtničkih Komora. Pošto je gore naznačena firma glavna izvolliteljica »Zenit«-satova u Austro-Ugarskoj, stoga se moli i preporuča svim općinskim upraviteljstvima, e bi uplivisala ma zainteresovane, da bi učinili pre- siju prama zastupnicima i agentima gorispome- nute firme, da će obustaviti sa nabavom »Zenith« satova, ako ista firma buđe slijediti liferovati sastavine za pravljenje municije neprijateljskim državama. Brzojavi bečkog Corr.-Bureau. Naše čete u Wolhyniji napreduju. — Zauzeta tvrgjava Dubno, — Kod Trembowla ruske silo natrag bačene, — Na italijanskom ratištu u glavnom mirno. BEČ, 9. septembra, 4:10 popodne: Službeno : Naš napadaj u Wolhyniji napreduje, Jučer je bila probijena ruska fronta sjeverno Olyka. Zauzeto je Dubno, druga tačka wolhynijskog tvrgjavnom trokutu ; jučer je po podne austrijsko NN j j ej jjČČrČRnnR—NENRRR..N.I.EIBpRJNRNJi_lliiii _SSGEE A AID SiN