Str. 2. Na Dardanelima. Turski glavni vojni stan javlja 14 ov. mj.: U otsječku Amaforte naše je topništvo s dobrim učinkom sasulo vatru na jednu neprijateljsku pu- iju u okolini Karakol-Tepe, na neprijateljsl tabore kod Slanog Jezera i na neprijateljske sa- tnije, koje su u skupinama prodirale kod Sed-il- Bahra, pa smo našom vatrom rastjerali neprija- telje. Naša je vatra prisilila neprijateljske križa- rice i torpedujače, koje su se jedna po jedna pri- bližavale obali, da se udalje. Na ostalim frontama nema ništa važno. Isti gl.vni vojni stan javlja 15 ov. mj.: U otsječcima Anafona i Ari-Burna poduzeli su na- ši izvidni odjeli u noći izmegju 12. i 13. rujna ma roznim mjestima uspješne iznenadne napada- je na neprijateljske strjeljačke jarke. Dne 13. rujna pucala je naša artiljerija s uspjehom ma neprijateljske skupove i na opskrb- ne odjele, raspršila ih i ijela im gubitak Kod Ari-Burna smo zarobili jedan neprija- teljski topnički položaj i dva utvrgjena motrilišta. Kod Sedd-il-Bahra pucalo je neprijateljsko topništvo bez uspjena na jedan dio naših strije- ljačkih jaraka, što leže u središtu. Sa ratišta. Sa pojedinih ratišta stizale su kroz prošlu sedmicu u glavnom slijedeće vijesti : Sjeverno ratište. Dne 11. sep. Naše su čete u Wolhynij' os- vojile Derazno na Gorinu. Kod Tarnopola u Ga- liciji odbijeni su jaki ruski juriši, da unigju u naše položaje. Južno od toga oko Seretha naše su se čete učvrstile istočno od Strype. Zapadno od donjeg Seretha bije se žestok boj. Nijemci | su u Kurlandiji zarobili 1050 Rusa. Uza sve ži-|\ lavo opiranje neprijatelja, uspjelo je njemačkim četama, da osvoje Skidel, Nickrase i Lavnu. Iz-| vojšten je prelaz preko Selwianke i u borbama kod, toga zarobljeno 2700 Rusa. — Dme 12. sept. U Wolhyniji naše su čete prešle preko rijeke Go- ryna kod Derazna i Ikwu kod Dubna. Kod Tar- nopola Rusi su žestoko navalili i momentano prodrli u naše strjeljačke jarke, ali su ih opet morali ostaviti uz velike svoje gubitke. U Litvi naše su čete otele neprijatelju dobro ušančeno selo Szkuraty kod Kysova. Nijemci su napredovali u prostoru izmegju Dvine i Njemena; zarobili su 1800 Rusa. I na Selwianki su mnoge ruske linije bile provaljene te zarobljeno 1946 ljudi. Neprijatelj je bačen s obje strane ceste Bereza- Kartuska-Kosov-Slonim, pri čemu je dopalo u njemačke ruke 2759 Rusa. — Dne 18 Sept.: Rusi su nastavili mavaljivanjem na maše položaje u istočnoj Galiciji. I na ušću Seretha i zapadno od Strusova došlo je do žestokih borba ma šake, te su neprijateljski napadaji bili odbijeni. Kod Novog Aleksinieca vodili su se žestoki bojevi. U Litvi su naše čete pri jurišu na selo Skuraty zarobile do1000 neprijatelja. Njem. su čete u Kurlandiji krenule na- prijed i na više mjesta dosegle željeznicu Vilna- Dvinsk-Petrograd. Istočno od Grodna i dalje su progonile neprijatelja. Čete Mackensenove skršile su neprijateljski otpor na cijeloj fronti i prognale Ruse prama Pinsku. — Dne 14. sept.: Ruski napa- daj na mašu frontu ma Strypi bio je odbijen. I u Wolhyniji je neprijatelj sa novim četama pre- šao u napadaj, ali je bio suzbijen. U Litvi su naše vojske progoneći Ruse prešle preko nizina rijeke Grivde. Njemačke čete u Kurlandiji napre- duju. Zarobile su 5200 Rusa i otele mnogo ratne prtljage. Proganjanje neprijatelja nastavlja se sjev.- -istočno od Grodna i prama rijeci Šćari. Dne 15/9.| Na besarabijskoj granici odbijen je ruski napa- daj. Na volinjskoj fronti došlo je do teških bo- jeva, bezuspješnih po neprijatelja. U protunavali kod Dubna odlikovala se je osobito naša otočka pješ. pukovnija (Jelačićevci), a neprijatelj je osta- vio mnogo mrtvih i 800 zarobljenika. U Litvi su naše i savezničke čete doprle do rijeke Sczare. Kod Dvinska njemačke su čete suzbile neprija- telisko konjaništvo. Na rijeci Viliji bili su odbi- jeni neprijateljski napadaji. Proganjanje Rusa prema Pinska nastavlja se. (Vidi dalje u brzojavima). Zapadno ratište. Na 12./9. vlađala je na većem dijelu zapadne | fronte djelatnost topništva. Neprijateljski letači bacali su bombe na Ostende, a njemački na dockov Londona. | na 15 sept. neprijateljski su Jetači bacalibombe na Trier i još na neke gradove, te je nekoliko osoba ubijeno i ranjeno. Jedan je neprijateljski aeroplan bio oboren kod Triera. Tako je isto bio oboren jedan privezani balon blizu francusko-švicarske granice. — Rat na moru traje neumanjenim uspjehom; neprestano stižu vijesti o potopljenju neprijateljskih brodova ne samo u sjevernom moru, nego i u Atlantskom oceanu, pa i u Sredozemnom moru. Italijansko ratište. Nakon dulje stanke došlo je dne 11/9 do živahnih borba na cijeloj primorskoj fronti, Na užno-zapadnom osječku Doberda naši su ltali- »PRAVA CZVENA HRVATSKA« jance iznenadili minama i potjerali. Sve su navale svršile potpunim neuspjehom. Kod Tolmina se ispostavilo, da je neprijatelj bio navalio dne 9 o. mj. sa sedam pješaških divizija, jednom skupinom Al- pina i sa dva bataljona Bersagliera. Sama je 25. pješ. pukovnija izgubila tada 1000 ljudi. Na 13. sept. neprijatelj je upravio svoje sile na Javorček i Golobar planinu, ali je i ovaj napadaj bio od- bijen. ltalijansko je topništvo pucalo ovdje na pozicije svoje vlastite pješadije. U bezuspješnom napadaju kod Vršića neprijatelj je izgubio 500 momaka. Na Tirolskoj granici prema Popenu o- suječen je ital. pokušaj, a ma granici je ostalo preko stotine ital. lješina. Na 15. sept. trajali su ovdje obični topnički bojevi. Naše su čete prešle na navalu i osvojile neprijateljske položaje na Findenigkof-lu i na Kameru. Na primorskoj fronti od Javorčeka pa do Tolmina vodila se pojačana topnička borba. Svi su se pokušaji neprijatelja, da se približi našim položajima, izjalovili. Razne vijesti. Zimske osnove Italijanaca. *Kako »Stampa« javlja, odlučili su ltalijanci, kad nastupi zima, ograničiti operacije na “tiro skoj granici, dok naprotiv ofensivu na Soči i u Krasu misle nastaviti, jer je ondje mnogo po- voljnija klima. Mirovni pokret u Italiji. »Messaggero« javlja iz Rima: Već nekoliko dana dijele se u Rimu manifesti u francuskom jeziku, gdje se poziva gragjanstvo na agitaciju za mir. Austrijski, italijanski iredentiste u Švicarskoj. U stanu ratnih dopisnika, 13. rujna: Prema vijestima iz Švicarske, velik je dio na početku rata u ltaliju prebjeglih austrijskih iredentista o- stavio Italiju i preselio se u Švicarsku, pošto su ih u Italiji htjeli prisiliti, da nastupe ratnu službu. Ukupni engleški gubici. Državni podtajnik u ratnom ministarstvu saopćuje 15. rujna, da ukupni engleški gubici do 21. kolovoza iznose 381.982 časnika i momaka, a od tih da je mrtvo 4965 časnika i 70.992 mo- maka. »Riječ“ traži, da se Srbiji preda ultimatum. »Riječ« zahtijeva, da bi sile četverosveze mo- rale Srbiji predati ultimatum sa zahtjevomi, da tražene pokrajine preda Bugarskoj. »Riječ« Weli, da je odgovor Srbije poruga za saveznike. Držanje Rumunjske. Kako privatne vijesti iz Bukurešta javljaju, više je zastupnika rumunjske komore živo zatra- žilo kod ministra-presjednika Bratianu-a, neka bi oprovrgao vijesti, što se raširuju u izvanjskoj štampi, kao da je rumunjska vlada kod posljed- njeg boravka bivšeg francuskog ministra senato- ra Cruppi-a bez znanja parlamenta utanačila da- lekosežan ugovor sa četvornim sporazumom. Vla- da je obećala, da će udovoljiti ovome zahtjevu. Ententa moli u Sofiji. Zastupnici vlasti četverosveze predali su dne 14. rujna ministru presjedniku saopćenje kao do- punjak. O tome se saopćenju ništa ne kazuje. Ententa opet salijeće Bugarsku. »Tribuna« javlja iz Soluna, 13. rujna, da su počeli pregovori izmegju poslanika četverosveze sbugarskom vladom na osnovu srpskog odgo- vora. Diplomacija četverosveze očekuje za neko- liko dana odluku bugarske vlade, nu da ova od- luka ne smije biti izmotavanje, i to radi načina, kojim je ćetverosveza udarila. Ministarska kriza u Crnoj-Gori. Prema vijestima »Agenzia Stefani« predao je crnogorski kabinet ostavku. Kriza, koja je bu- knula radi nesuglasica izmegju ministra izvanj- skih posala i ministra financija, ubrzo se je ri- ješila tako, da je general Vukotić imenovan za ministra-predsjednika, te podjedno primio lisnicu izvanjskog ureda mjesto Petra Plamenca, koji je istupio iz ministarstva. Mirko Mijušković zami- jenio je dojakošnjeg ministra financija Ristu Po- povića. Drugi su dosađašnji ministri ostali na svojim mjestima. Esad Paša goni Crnogorce. »Giornale d' Italia« javlja iz Skadra 14. rujna: Esad-paša, koji ima topova i strojnih pušaka, sprema se da zauzme Mirditiju, te je već imao okršaja s Mirditima. I Crnogorcima je oteo Lješ, Č ni se, kao da hoće da protjera Crnogorce iz Arbanije, pa da sam ostane kao poglavar Arbanije. General Russky vrhovni zapovjednik ruske vojske. Iz Stockholma donosi »Reichsposi« ovu brzojavku : U krugovima se četvornog sporazuma uvjerava, da je car samo prolazno preuzeo vr- hovno zapovjedništvo, pa neće stalno boraviti na fronti. Paktično vodstvo vojske leži u rukama generala Russkoga, kojemu je car osobito sklon. Daljnje se promjene u visokim .ruskim vojnim krugovima svaki čas mogu očekivati. Bivši po- glavica glavnog stožera, Žilinsky i Kuropatkin, kojima car naklanja osobito povjerenje, dobit će vodeća mjesta. Uoči velikih odluka u Rasiji. Berlinske »Tidende« javlja iz Petrograda : Ministar predsjednik Goremijkin otputovao je u glavni vojni stan, da izvijesti cara o zahtjevima stranačkog bloka u državnoj dumi. Drži se, da će ovih dana uslijediti ostavka Goremijkina i više njegovih ministarskih drugova. Nastajnih se dana očekuju velike odluke pogledom na nastavak rata i pogledom na unutarnje državne prilike. Veliki ratni zajam entente u Americi. »Central News« javlja iz Washingtona 15. rujna: Pierpont Morgan pozvao je francuske i engleške financiere zajedno sa 175 bankira i drugih odličnih prestavnika trgovine na prijamnu či Drži se 2a sigurno, da će saveznicima poći za rukom, da dobiju zajam 100 milijuna funti sterlinga uz kamate od 5%o. Njemačka i ame- rikanska štampa osugjuje oštrim riječima taj za- jam i veli, da je to teška povreda neutralnosti. Znakovi vrijenja u Rusiji. 4 »Riječ« javlja 15. rujna, da je gradsko vi- jeće u Petrogradu ogromnom većinom primilo predlog, da se caru mora reći živa istina, naime, da je razlog neaspjesima i nesrećama Rusije u silnoj desorganizaciji i nesposobnosti vlade. Grad- sko vijeće u svom zaključku traži takovu vladu, koja nije okaljana grijesima prošlosti te koja u- živa povjerenje naroda. Na to «Rječ« dodaje, kako Petrogradom ko- la glas, da je ministarstvo zabacilo taj zaključak. U duminim krugovima se govori, da će du- ma biti odgogjena. Strašan poraz Engleza u Mezopotamiji. sv _ Prama privatnim vijestima iz Bagdada, zad- nji su bojevi plemena sjeverno od Kalatul-Ned- žima protiv Engleza svršili s porazom i bijegom Engleza. Neprijatelj je pretrpio velike gubitke, a ostavio je silu municije. Položaj Engleza, koji je bio nepovoljan već radi ustanka indijskih če- ta, sada je još gori radi općih napadaja ovih plemena. Poraženi engleški prijatelji. Iz turskog se ratnog dopisnog stana javlja 13. rujna: Isti je dan, kad su Englezi poduzeli napa- daj s mora protiv gradu Sohaje, sjeverno od Hodeiđe na Crvettom titortt; što je već bilo jav- ljeno, napalo dvije hiljade ljudi, koje je izdajnik Idriz kao posvemašnju sirotinju sabrao i oružao novcem, što ga je dobio od Engleza, na grad Sohaju s kopnene strane. Turske su čete i uro- gjenici ratnici izveli smjeli protunapadaj, te su, napadače odbili. Napadači su imali 423 mrtva, a megju ovim je pao i vogja Mehmed Tahir, te su ostavili i mnogo ranjenih. Vijesti iz naroda. Gruda, 26. augusta.") Ratno stanje, u kom se nalazimo, koliko mam je osobito u političkom pitanju pružilo istančanog iskustva, jasne spoznaje prama prija- teljima i sada otvorenim neprijateljima, toliko mam je dalo potvrde i zadovoljstva u mnogočem, o čemu smo za prošastih decenija radili i na- stojali, na dobrobit države i pučanstva. Sada ćemo, uslijed zgodnosti, da se jedino osvrnemo na prošlo željezničko pitanje, koje je sretno bilo oživotvoreno na neprocjenjivu korist državnu i narodnu. Na ondašnju vijest, da se je zasnovalo izgraditi željezničku prugu preko naših Konavala do u Boku Kotorsku, koliko je bilo prigovora sa raznih strana i protuprijedloga, e da ć. k. Vladu odvrate od napomenute nakane. Zatim se je, godine 1895., počelo govoriti i ra- spravljati ob ovom projektu. Namjeravalo se je provesti ju iznad Konavala. Takav pravac puta ne bi bio narodu na korist, pogledom na osobni promet i trgovinu. Narod stade moliti, da se taj projekat ne bi izvršio, nego onakav, koji bi bio na korist i vojenog cilja i pučanstva. Ondašnji, u svakom pogledu zaslužni žu- piti po Konavle, preč. gosp. Dn. Jozo an. Crnica na Grudi, sastade se u tu svrhu sa načelnikom, sad blagopokojnim gosp. Markom Glavićem iz Poljica. Ovi pozvaše još nekolicinu naših prvaka-s4umješćana na sastanak, kao i sa- dašnjeg zaslužnog nam načelnika gosp. Mata Maguda-Mašana, i nekoliko domaćina iz donje strane Konavala. N kon megjusobnog vlječanja odlučiše, da se pogje glavom u Beč, pred Nje- ovo Veličanstvo premilostivog nam Cesara i ralja, e da bi se odvratilo rečeno provedenje željezničke linije, odnosno da bi se izmolilo, e bi se tračnice provele na način, da bude spojena gornja i donja strana, a linija jednako dospjela na Debeli Brijeg, a odavle put Boke. Tim ne bi bilo na uštrb vojene stvari, a uopće bi se pu- čanstvu koristovalo. Navlastito gosp. Mato Magud-Mašan sa o- stalim uplivnijim grugjanima zauzeo se, da bi u to ime, u ime izaslanstva, otputovali u Beč preč. gosp. Dn. Jozo kan. Crnica i gosp. to *) Op. Ur.: Zbog preobilnosti gradiva bill smo prisiljeni izostaviti iz pr. broja. Molimo, da nas izvinu. B. 58. Pasković, posjednik iz Vitaljine. Ovi se hvale- vrijedno najpripravnije primiše i otputovaše put Beča. To je bilo god. 1897., dakle otragu osa- mnaest godina. U Beču pak ne nagjoše Njegovo Veličanstvo. Upravo je pred one dane bio otputovao u Ischi ma ljetovalište. Stoga udariše na poteškoće u ko- liko Njeg. Veličanstvo za boravka u Ischlu sa- svim iznimno daje audijencije. Ipak nijesu klo- nuli duhom. Uznastojali su, kako bi Njeg. Velič. činili znati svrhu, u koju su došli, da mole mi- lost za glavno vitalno pitanje naroda požrtvovnih Konavala. I odista poslije 24 sata bjehu primljeni u podužu audijenciju. Njeg. Veličanstvo ljubezno ih je zadržalo oko 20 i više časaka. Preč. gosp. kan. Crnica istakne Ni. Velič. cilj, u ime kog su došli kao izaslanstvo, spomenuvši zaslu naroda Konavala i patrijotsko živo požrtvovanje u teškim časovima domovine, dotično države, pod generalima Filipovićem, Rodićem, Jovano- vićem, kad su hrabri Konavljani bez razlike dobe i oružjem u ruci priskočili na branik otadžbine, kao i prilikom Krivošijskog dogagjaja, najspre- mniji da tako uvijek vrše svoju svetu dužnost za Ćesara i za Dom. Preč. kan. Crnica zgodno naniže sve glavnije doživljaje Konavljana i svake hvale dostojne im čine, uvijek spravni na bilo koju žrtvu na korist državničku i naro- dnu. Preč. g. Crnica predade e Veliš, i pi- smenu molbu. Njegovo se je Veličanstvo udo- stojalo pročitati, te ih pri koncu očinski osokoli, da pogju u i Njemu osobito mile Konavle za- dovoljni, jer.da će nastojati im udovoljiti. Obećanje Njeg. Veličanstva bje točno izvr- šeno, na opću nam korist. U ovom nastojanju preč. kan. Crnici bili su pri ruci ondašnji g. namj. savj. uprav. kot. Poglavarstva u Dubrovniku Josip Tončić; bivši dalm. Namjesnik u Zadru Nj. Pr. general infanterije pl. David, namj. potpresjednit Pavić, šef presidij. bureaua Narđelli, sada Namjesnik u m., kao i Nj. Pr. ondašnji F.M.L. Marijan pl. Varešanin, kasnije poglavica Herceg-Bosne. Nakon ovog pohoda preč. je g. kan. Cr- nica u više navrata bio u Beču, u istu svrhu, kod Ni. Pr. ministra željeznica Wittek-a, koji mu je takogjer iskazao prijatnu predusretljivost. Preč. je g. Crnica u ime priznanja i hvale i na ovom njegovom blagodatnom nam radu i zauzimanju, bio i do pet puta obdaren visokim odličjima, kao što je u punoj mjeri i zaslužio. Sada se pogotovo u ovom velikom teškom ratu najbolje uvigja, od kakove je ova željezni- čka pruga neprocjenjive važnosti i koristi, koliko za vojenu uporabu, toliko i za sve naše pučan- stvo. Još sada u ovom i ovakovom pomanjkanju kolnih saobraćajnih srestava, bili bi smo od svega i svakoga otsječeni, potpuno izolovani! Eto je dakle nastupilo vrijeme, da se upravo rukopipateljno uvidi velika važnost ovog želje- zničkog spojnog saobraćaja, poštanskog, osobnog i teretnog veza sa cijelom Monarhijom, dotično sa čitavim svijetom. Sada možemo da onim, koji su dotičnike još i napadali, jer su se živo za- uzimali za ostvarenje ove prujge, zadovoljno đo- viknemo onu staru našu narodnu izreku: »Vri- | jeme je najbolji sudija!« Svima, koji su radili i nastojali oko ovog oživotvorenja, izričući im i ovom prilikom našu doživotnu blagodarnost, u prvom redu prezaslu- žnom nam preč. g. Dn. Jozu kan, Crnici, mogu sada da svim ondašnjim znanim i nezna- | nim rovarnicima zadovoljno uskliknu riječi sla- vnog nam Strossmayera: »Požrtvovanje za narod svoj plemenitomu je čovjeku najveća naslada na ovome svijetu«. — Konavljani. Domaće vijesti. Zemaljski Odbor preuzeo je dneva 8. o. mj. svoje poslovanje opet u Zadru. Hrvatsko će sveučilište u Zagrebu otpočeti sasvim pravilno s upisom i predavanjima dneva |. oktobra o. g. 4 Kap. Tomo Prosen. Na Senjskoj je Rijeci preminuo, u Sloj godini života, ovaj vrsni naš pomorac, požrtvovan rodoljub. Veoma je dobro poznat kroz sve hrvatsko primorje, Istru i Dalmaciju, gdje je proživio preko 20 godina kao parobrodarski kapetan na odnosnim prugama, prvo na parobr. +Pannonia«, pak »Godoll0« te »Višegrad«. Bio je vrlo društven, otmen, predu- sretljiv, više puta odlikovan od inih vladara, Po- koj mu vječni! Otvor družbinih škola u istri. Kako je već bilo javljeno, naša će Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru nastaviti svoj rad i u ovoj šk. god. Uza sva ova teška vremena ipak naša Družba a po njoj i cijeli naš hrvatski narod ispunjuje časno svoje davno zadano obećanje, Kako naš narod i u ovo iznimno doba shvaća svoje dužnosti prema ugroženoj braći, vidi se iz pomoći, što je pruža našoj Družbi. Tako su i posljednjih dana stigli ma Družbino Ravnateljstvo znatniji prinosi. Živjeli plemeniti darovatelji ! Izdaci bit će veliki, jer je već sada namješteno do 50 učiteljskih sila, a doskočiti treba i drugim potrebama, koje su u najtješnjoj svezi s družbinim školama. Hvaleći nanovo svim dobrotvorima, prepo- ručamo zaslužnu Družbu najtoplije i za una- prijed. Umirovljeni učitelji i učiteljice pučkih i gragjanskih škola, koji se za privreme- nu službu osjećaju još sposobnim, pozvani su bili od 6. k. pokr. šk. vijeća, da bi se zbog nesta- šice nastavnika primili nadomjesnog poučavanja.