!
i
PRAVA
A
CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I. UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Br. 546.
U DUBROVNIKU,
IZLAZI SVAKE SUBOTE
9. OKTOBRA 1915.
RVENA HRVATSKA
TVU. — ZA ZAHVALE I
ZA OGLASE 20 PARA PO
POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.
PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.
PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
Damn
Žurba na Balkanu.
Balkansko pitanje, koje se od toliko
doba nalazi u kritičnom stanju, regbi da
se sada:pospješnim tempom približava svom
riješenju.
»Oboružana neutralnost« Bugarske nije
dala mira vlastima četvornog Sporazuma i
Rusija, koja bila vična postupati sa balkan-
skim državama kao sa svojim gubernijama,
daje Bugarskoj harateristični ultimatum, koji
je ogorčio bugarski narod te brzo doveo
do: preloma. Zastupnici Ententinih vlasti
ostavljaju već Bugarsku.
| u pitanju postupka prema Bugarskoj
izbila je na javu megjusobna razrožnost
naših neprijatelja, jer je njihov savez samo
od juče, privremen i neprirodan.
S najvećom se napetošću čekalo i još
uvijek čeka, što'će na sve ovo Grčka i
Rumunjska? Hoće li i one pod pritiskom
Entente prekinuti diplomatske odnošaje sa
Bugarskom ?
Kad eto nam vijesti o ostupu Veni-
zelosa, o tom stupu Entente u Grčkoj. Već
je davao počeo padati kurs njegove an-
glofilske politike i on sad po drugi put
dava ostavku, pošto je morao i on sam
višeputa prosvjedovati radi povrede grčke
neutralnosti sa strane Entente.
Nakon više od po godine teškog na-
prezanja i golemih žrtava, primorana je
regbi Ententa, da odustane cd borbe na
Dardanele: Tvrda je to kost bila i neprija-
teljima dobro zube oslabila. Nego što će
sad Rusija ? Morati će da izmisli novu svr-
hu, za koju će dalje da ratuje.
Rumunjska. pak kao da ostaje i nada-
lje neutralna; oma nije niti proglasila opću
mobilizaciju. kao: Grčka.
, Naše i njemačke čete već su na više
mjesta: prešle Dunav, Savu i Drinu i ušan-
čile se na srpskom zemljištu. Kud će sada
Navala Zeppelina na London.
Poznati dopisnik »United Pressa«, Karlo pl.
Wiegand, koji šalje izvještaje većini amerikanskili
listova, govorio je sa zapovjednikom Zeppelina,
koji su poduzeli zadnju veliku navalu na London.
Njegova saopćenja glase prema izvješlaju g. Wie-
ganda u izvatku ovako ;
Zapovjednik Zeppelina kapetan-poručnik
Mathy kazao mi je u glavnom ovo :
London je prema svim pisanim i nepisanim
ratnim propisima važno. vojničko središte, voj-
nički utvrgjeni i zaštićeni grad. City osobito je
prikladan za zračnu navalu. Ondje se nalaze ve-
lika vojnička spremišta, velike željezničke postaje,
banke, dokovi, brodogradilišta i industrijalni ure-
glaji svake vrste. Ako bi kogod htio London
smatrali neutvrgjenim, otvorenim gradom, to bi
bio morao stajati kraj mene, kad smo pred ne-
Koliko noći poduzeli našu zadnju navalu na Lon-
«don. Bijesno, crveno sijevanje obrambenih topova
bilo bi ga ondje sasvim o nečem drugom podučilo.
Dvije. godine službe na velikim Zeppelinima
dostajale su, da me uvjere, da smo tek na po-
Ččetku onoga, što će zračni boj biti u budućnosti,
Razvoj zračnih vozila još je u zametku, ali zračni
bojevi bit će u budućnosti ratovanja od velike
važnosli,
Mathy: je zapovjednikom jednomu od naj-
većih: i najmodernijih Zeppelina — Nipeijede
dalje učenit dopisnik — koji je mornarici od
vanredno velike vrijednosti. Da se Zeppelini una-
toč svojoj, veličini veoma. teško mogu pogoditi i
oboriti, proizlazi iz činjenice, da dosad lena
nijesu izgubili ni jednog Seea. Mathy je bio
do dana pred katastroiom na onom Zeppelinu,
Pašić sa svojim pretorijancima ?
Tako idemo nasusret novim dogagja- | njih upereno. Predsjednik bugarskoga kabineta |tavati Bugarskoj, da se 4 majcrnjem
jima na Balkanu. Razglašena ofensiva En-
gleza i Francuza na zapadnom ratištu ra- |
zbija se o gvozdeni zid njemačkih četa i.
već je jenjala, a da nije nimalo podigla|
prestiž Entente na Balkanu. |
Napuštanjem navala na Dardanele, ju“
načkim istupom Bugarske, odlučnim drža-
njem Grčke kao i neutralnošću Rumunjske!
posvema je nisko spao kurs dionica vlasti-
ma četvornog Sporazuma. Mora da je već
iscrpljena i engleška flegmatičnost ovako |
kolosalnim neuspjesima uz toli goleme žr-|
tve i teške napore.
Sad je glavno pozorište rata — Balkan.
Hoće li tu pasti odlučna i konačna bitka ?| odgovora bugarske vlade na ruski ultimatum nije
Jesmo li već pri svrsi ovom strašnom krvo-
proliću? Da li se brzo smijemo nadati mi- |
ru? To su pitanja, koja se sada svakomu
najviše nameću. |
Mi idemo ususret svemu tomu puni
pouzdanja u pravdu Božju i u prokušanu
hrabrost i vještinu naših i savezničkih nam |
četa.
Ruski ultimatum Bugarskoj.
Petrogradska -brzojavna- agentura - javlja 14
ov. mj.:
Ruski poslanik u Sofiji dobio je nalog, da
ovu notu preda ministru-predsjedniku dru, Ra-
doslavovu:
»Dogagjaji, koji se sada odigravaju u Bu-
garskoj, pokazuju, da se vlada kralja Ferdinauda
konačno odlučila, da udes zemlje stavi u ruke
Njemačke. To, što ima njemačkih i austrijskih
časnika u ratnom ministarstvu i kod glavnih voj-
nih stožera, okupljavanje četa u predjelima, što
graniče sa Srbijom, te velika financijska pomoć,
što je naši neprijatelji daju sofijskom kabinetu,
pokazuje iznad svake sumnje, kakovu svrhu i-
madu. sadašnje pripreme bugarske vlade. Sile
četverosveze, koje su se založile za ostvarenje
težnja bugarskog naroda, u raznim su zgodama
upozorile dr. Radoslavova, da će one svako ne-
izgorio, a spadao je megju časnike zrakoplova,
što je na Sjevernom moru nastradao od oluje.
Ostavio ga je nekoliko dana prije katastrofe,
Kapetan-poručnik Mathy pripovijeda :
Prvi put, kad sam otplovio u Englešku,
činilo mi se kao da otkrivam novu zemlju i svi
tadašnji moji dojmovi bili su mnogo življi, nego
li što su sadašnji. Unatoč našim pokusnim vož-
njama bilo nam je još uvijek mnogo toga učiti.
Osim toga morali smo iznaći, gdje leže vojničke
važne tačke, protiv kojih se je naša navala prema
uputi imala poduzeti, U prvo vrijeme radilo se
stopro o izvidima, te je tek ovo sada bila prva prava
navala na različite važne tačke Londona, na že-
ljezničke postaje i t. d. Ja sam dobio najstroži
nalog, da pazim, da ne bismo oštetili koju crkvu,
muzej, palaču, westminstersku opatiju ili parla-
menat, kao ni nastavane distrikte.
Ne trebamo posebno isticati, da na našim
zrakoplovima nema časnika ili momka, koji ne
bi duboko žalio, ako slučajno nastrada kogod od
nekombatanata, pogotovo žene ili djeca. Mete-
orološki nalaz osobito nam je pogodovao. Što
je vrijeme hladnije, to veći teret možemo poni-
jeti. Zrak je bio sasvim hladan i tako smo se
mogli dići s punim spremištima bomba. Malo iza
toga već smo plovili iznad Sjevernoga mora,
Novi Zeppelini plove daleko brže, nego li ikoji
brod. Na našim prijašnjim Zeppelinima bile su
gondole sasvim otvorene, dok smo na novima
bili zaštićeni od vjetra. Ali u visini vlada velika
studen, koja se s tim većma osjeća, što se s to-
likom brzinom plovi. Pored toga nije se moguće
slobodno kretati, a naša odjeća sastoji se od o-
dijela kože; podstavljene flanelom. Zeppelini ne-
lo
što je pred dvije godine u Johannisthalu u zraku
maju ni bara, ni kuhinje, a ni blagovaonice. Po-
| prijateljsko djelovanje smatrati kao da je protiv|kriti bugarska izdaja. Ne bi imalo sm
je — odgovarajući na ove opomene — dao puno |
uvjeravanja, nu činjenice su oprovrgle ta uvjera-
vanja. Zastupnik Rusije, koja je s Bugarskom ve-
zana neprolaznim uspomenama na oslobogjenje
Bugarske ispod turskog jarma, može svojim pri-
sustvom da odobrava priprave za bratoubilački
napadaj na slavenski narod i na jednog save-
znika. Stoga je ruski poslanik dobio nalog, da
sa svim poslanstvenim osobljem i konsulatima
ostavi Bugarsku, ne bude li bugarska vlada za
24 sata otvoreno prekinula odnošaje sa neprija-
teljima slavenske stvari i neprijateljima Rusije,
i ne bude li bezodvlačno otstranila časnike, koji
pripadaju vojskama onih država, koje se s vlasti-
ma sporazuma nalaze u ratu«.
Brzojavno se javlja iz Beča, 7. o. mj.:
Iz Petrograda se javlja: Budući da sadržaj
zadovoljavao, objavio je ruski poslanik bugar-
skom ministarskom predsjedniku, da su prekinuti
diplomatski odnošaji.
,Grob Bugarske“.
Rusko »Novoe Vremja« donosi članak Men-
šikova, pod natpisom »Grob Bugarske«, u kojem
se izmegju ostaloga kaže: Izdaja Bugarske po-
budila je u Rusiji duboko ogorčenje. Osobito
nepovoljno djelovala je činjenica, da je podpre-
sjednik sobranja prigodom zauzeća ruskih |tvr-
gjava poslao caru Vilimu. pozdravni brzojav. Ra-
doslavov je izjavio, da Rusija više ne postoji,
jer ju je Njemačka sasvim porazila. Bugarska se
ne može priključiti mrtvacima. Bugarska unatoč
prigovoru oporbe mobilizuje, bez sumnje/ zato,
da ispuni svoj ugovor s Turskom. Srbija,'ne mo-
že ni misliti na to, da bi ratovala protiv Bugara,
jer su je s legja napale njemačke i atistro-ugar-
ske čete. Ako joj četvorni savez ne može poslati
snažnu pomoć, me preostaje Srbiji drugo, nego |
da izgubi svoju vojsku, ili da se preda na mi-|
lost i nemilost pobjeditelju. Na taj 'bi način usli-
jedilo. osvojenje Macedonije jednostavnim zapo-
sjednućem, na sličan način, kako je Austro-Ugar-
ska zaposjela Bosnu i Hercegovinu (??)
Propust njemačkih četa u (Carigrad mogao
bi se po primjeru Luxemburga opravdati pritis-
kom premoći, Na taj bi se način, bila mogla pri-
sada mora da se kani pića, jer treba bistru glavu
i hladne živce. Što komu treba za želudac, to
uvijek nosi kraj sebe. Osim toga imamo samo
jeduu bocu konjaka i nešto sredstava za prvu
pripomoć u slučaju potrebe. Liječnik s nama ne
putuje. Ako kojega od naših ljudi. pogodi šrap-
nel, povežemo mu sami kako već, znamo ranu,
damo mu nešto konjaka, a onda.mora čekati,
dok ne opravimo svoj posao, te se ine spustimo.
Ako nas pak obore, onda držim, da liječnika i
onako više ne treba,
Kad je sunce zašlo, lebdjeli smo još daleko
od Londona nad Sjevernim morem. Plod nama
se sve više spuštao mrak. Ali u visini, igdje smo
letjeli, bilo je još svijetlo. Pokraj nas lebdio je
s jedne strane još jedan sivi Zeppelin. 'Mrka,
gusta magla visjela je u daljini, gdje bi imala
ležati Engleška. Zvijezde počele su svjetlucati, a
studen je sve više rasla. Kad smo se približavali
obali, odredio sam, da se još više uspnemo, da
naš dolazak buka motora prije reda ne objavi.
Točno vrijeme, kada i mjesto, gdje smo prole-
tjeli iznad obale, ne bih vam mogao priopćiti,
jer bi se time mogao neprijatelj okoristiti. Top-
nici postavili su se uz svoje topove, da nas za-
štite od eventualne navale aeroplana, a i ostala
momčad zauzela je svoja mjesta. Moj poručnik
postavio se kod uredbe za paljbu, gdje se' ba-
caju bombe i registrira brzinu kojom se bombe |
imaju izbaciti u času, kad izdam zapovijed sa
zapovjedničkog mosta, koji se nalazi u prednjoj
gondoli. Sreća nam je prijala, jer je nebo bilo
zvjezdano, bez mjesečine. Bila je to jedna od
noći, kad udaljenost i objekti gotovo isčezavaju,
te kad je vanredno teško pogoditi predmete, koji
RA nn
Gos. XI
spoči-
ruske
povijesti priključila neprijateljima, Mora!:! razlozi
ne dolaze ovdje u obzir. Idealne veze :ostojale
su dotle, dok je Bugarska vjerovala : ost Ru-
sije. Ova je vjera mandžurskim ratom bljena,
a sadašnjim posve uzdrmana.
Iz Grčke.
»Temps« javlja 4. o. mj., da je čet: ni spo-
razum saopćio grčkoj vladi, da su p ni pre-
dlozi, što su se predložili Bugarskoj, se po-
luči, da ona učestvuje u ratu protiv Turske, Uje-
dno je četvorni sporazum saopćio, da ne»osredno
predstoji to, da će se francuske i engl ke čete
iskrcati u Solunu.
U Solun je prispio britanski genera! i smilton.
Pod datumom 2. o. mj. iz Soluna iivlja se:
Više je britanskih križara prispjelo ova::o0. Oče-
kuje se, da će se danas iskrcati po prili: 40.000
vojnika.
A pod datumom od 1. o. mj.: Francuski
križar »Latouchetreville« i engleška torpednjača
iskrcali su jučer u Solun engleškog generala
Hamiltona s njegovim stožerom. Dalje je iskrcano
oko 20 irancuskth i engleških časnika i neki broj
vojnika.
Ministar je presjednik Venizelos prosvje-
dovao kod francuskog i engleškog poslaništva
protiv povrijede neutraliteta, koja leži u tome,
što se francuske i engleške čete iskrcavaju na
grčkom tlu.
Najnovije vijesti govore, da je Venizelos u
grčkoj komori dao izjavu, prema kojoj da će se
Grčka strogo držati obveza srpsko-grčkog ugo-
vora, pa i ako bi je to dovelo u položaj proti
Njemačkoj, što bi trebalo požaliti; on je osvje-
dočen, da je u interesu Grčke, da bude na strani
Entente.
Kralj mu je radi toga dao razumjeti, da nije
potpuno zadovoljan njegovom politikom.
Venizelos je na to predao kralju ostavku.
Raspoloženje u Italiji.
Bernski dopisnik >Berliner Tageblatta« do-
bio je od jedne ugledne ličnosti, koja je prispjela
iz Rima, slijedeći prikaz ondješnjeg raspolože-
nja. Prema ovomu jasno se već opaža, da je
vrijeme točno bilježe visinu. Magla se stala po-
malo dijeliti i u daljini ugledao sam Tliemsu,
koja mi pokazuje put u London. Ona nam je naj-
boljim putokazom i uz nju vodi najsigurniji put
u golemu prijestolnicu. Englezi mogu, koliko
god ih je volja London potamnjeti, ali Themsu
ne mogu nikako odstraniti ili prekriti, Ona je
naše uporište za orijentaciju, koje nam daje
najtočnije podatke o svakoj točki Londona, koju
tražimo. Ali time nije rečeno, da se mi uz Themsu
približujemo Londonu. Londonje samo djelomice
potamnjen, te je uvijek dosta svijetao, da se re-
fleks rasvjete već iz velike daljine razaznaje na
nebu. I tako smo plovili u smjeru svijetla, a dr-
žali smo se podjedno iznad Themse, da uvijek
imamo kazalo za objskte naših navala.
Konture grada lagano se razvijaju. Bili smo
previsoko, a da bismo i ljude mogli razabrati,
Nigdje nikakav trag životu, izuzevši svijetla, ko-
ja su se u daljini gibala i koja su očito bila že-
ljeznice, Kako rekoh, dolje je sve bilo tiho i ni
jedan glas nije dopirao do naših visina, koji bi
bio dosta jak, da nadjača buku našega motora.
Odjedared strugne iz tame uska, svijetla zraka
i rasvijetli nas. Za ovom odmah druga, treća,
četvrta, peta, a onda sve više tih zraka, što se
oko nas motaju i padaju na nebeski svod, Naši
su nas motori brzo odali, Svijetle zrake više nas
ne ostavljaju, podjedno nas slijede, I sad se ču-
je dolje strašan tutanj, koji posve nadbija buku
|propeleri Razbire se sitno, crveno pjeskanje, a
sa sjevera i juga ori se rika topova. Ja sam pri-
je svega ustanovio, gdje leži katedrala sv, Pavla
i onda sam dao krenuti u pravcu prema engle-
škoj banki, Neposredno kraj katedrale vinulo se
se brzo kreću. Naši strojevi naprotiv u svako nam
na nas svijetlo reilektora i Englezi su pod za
A \ ;
\