CRVEN PRAVA A HRVATSKA Br. 548. CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6, NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. IZLAZI SVM ken NN La aJE L rLSLLNESSN U DUBROVNIKU, 23. OKTOBRA 1915. POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. AKE SUBOTE sI O PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- TVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. A INO God. XI. Pokret na Balkanu. Odlučni i junački istup Bugarske sasma je prenerazio naše protivnike, a pad grčkog ministra Venizelosa, njihovog ljubimca, u- bio ih je do kraja u pojmu. Ovi najnoviji dogagjaji na Balkanu ta- ko su jaki, da su proizveli pravu smutnju i vrtoglavost u diplomaciji Entente. Tim je naime izbio na javu potpuni neuspjeh, ban- krot njihove politike prijetnja i obećanja oko balkanskih država. Ovdje se“ima takogjer tražiti uzrok i klica toli čestim sadašnjim »ministarskim bolestima«, koje neophodno zahtijevaju o- dulji dopust, kao pripravu na ostup. Izgle- da dapače, da su ove »bolesti« priljepčive naravi, pak da bisa ministrima mogla pasti i čitava ministarstva. Uzdrman je naime ozbiljno položaj ministra vanjskih posala i u Rusiji, Sazonova, i u Italiji, Sonnina, i u Engleškoj, Greya, a u Francuskoj Delcassć je već ostupio. Kritika je već oštro počela napadati rad pojedinih ministara, a oni ne mogu da o- pravdaju pred javnošću svoje neuspjehe, pak gledaju, da što prije povuku nužne konsekvencije i ostupaju. Možemo pomisliti, kako to u redovima naših neprijatelja mora porazno da djeluje, kad oni, koji su vedrili i oblačili, koji su dijelili zemlje i države, sad moraju da se kukavno uklone sa svjetske pozornice! Ni- jesu više ono, što su negda bili. Čudna je malo, ali dosta razložita ar- gumentacija nekih, te svu krivnju diplo- matskog neuspjeha na Balkanu bacaju na Italiju. Tim, što je ona stupila sa Ententom, uznemirila je Grčku, čiji se interesi križaju sa talijanskim, pa ona ne može da bude tamo, gdje je ltalija. Vjerolomstvo Italije otvorilo je oči i drugim balkanskim državama, te uvigješe, čemu se mogu nadati od obećanja Entente i u koliko se osloniti na njihovu riječ. I tako nam izdaja Italije nije naškodila, nego baš uvelike koristila. Riješili smo se lažnog saveznika, a položaj se promijenio nami u prilog. Možemo stoga biti više nego ponosni i Bogu zahvalni ne samo za to, što na Kako je osvojen Beograd. Ratni dopisnik gradačke »Tagespost« potan- ko opisuje topničke pripreme prije prelaza preko rijeke i provale u Beograd, kao i konačni juna- čki juriš i ulaz savezničkih četa u srpsku pri- jestolnicu. U noći na 5. listopada počele su se topni- čke priprave, koje su bile uvod u ofensivu pro- tiv Srbije. Nekoliko dana prije dopremljeni brojni topovi na srpsku granicu postavljeni su u po- ložaje ; u središtu prelazne fronte koncentrisane su brojne baterije "svih kalibara, koje su držale mjesta odregjena za prelaz pod izdašnom vatrom : bila je to kanonada, koja je rasla svakim časom, Hitac za hitcem padao je na srpske obalne po- zicije, koje su bile izmegju kućica i visoke ku- kuruzovine, Čitava linija Save i Dunava bila je jedan; vatreni lanac. U/noći na 6. listopada do- segla je topnička paljba vrhunac, Austro-ugarski i njemački teški topovi jrigali su užasnu vatru ma beogradske utvrde, (koja se je paljba u po- sljednja 24 sata podvostručila. Poput sablasti klizali su se noćnom tamom pred Beogradom dunavski monitori, koji su takogjer preciznom vatrom podupirali_akciju. državnika. turskom vojskom! dalekosežnu zamašitost. na Suez. jih pohlepnih tlačitelja i krvopija | i Turskom. teresi. njeni Tripolis i za tirolsku frontu. ska ne da prolaza preko svoje zemlje. Nećemo biti preuzetni, ako se ufamo uzrok ovom strašnom krvoproliću. strafe England !« Ali ni neprijatelj nije ostao miran ; njegovi dugi brodski topovi uzvraćali su vatru sa Topči- dera i Kalimegdana, a iz pozicija na visovima iza Beograda sipala se žestoka vatra na Zemun, Jasan i svijetao odražaj ispaljenih hitaca točno je opredjeljivao cilj, tako su o ponoći bili ušut- kani svi topovi na citadeli, Žarka je rumen oba- sjavala grad: u okolici Kalimegdana i Topčidera prouzročile su naše granate požar. za pješački napadaj. Dok su srpske baterije že- stoko radile, spustili su opkopnici u rijeku pon- tone, a kolone za juriš napeto su isčekivale na- u grad Beograd bilo je područje zemunske sav- kod Progara. Ako su već sada toli preneraženi na- ši protivnici sa položajem na Balkanu, što će istom biti onda, kad se spoje naše i njemačke čete sa hrabrom bugarskom i Od toga svečanog i znamenitog časa nijesmo daleko, a neprijatelji naši, osobito Englezi, drhću, jer upoznavaju svu njegovu Tim će biti otvoren put na istok, a ždrijela topova okrenuta na srce Engleške, Hoće li Engleška moći da uzdrži na uzdi sve druge narode u svojim naseobi- nama, a da svi ne skoče e da oružanom si- lom izvojšte svoju slobodu i riješe se svo- Ovo je razlog, što je Engleška uzne- mirena i uplašena dogagjajima na Balkanu i što želi, da u Solun sabere što veću voj- | sku e da zaustavi napredovanje naših i nje-| mačkih četa i da osujeti spoj sa Bugarskom Ne čini ona to za zdravlje Srbije, ko- ju bi ona prepustila sudbini Belgije, već| što tim postaju ugroženi njezini vitalni in- Italija i Rusija kao da čitaju ovu en- glešku manovru, pak se toliko ne nagle da podupru akciju na Balkanu. Italija samo vi- jeća i smišlja, gdje bi imala prebaciti svoje čete, a u toliko se ne miče, i već se po- čima tužiti, da joj treba vojske i za uzbu- Rusija pak nije još našla puta, kojim bi došla do bugarske zemlje, jer Rumunj- da će pravda Božja dopustiti, da onaj bu- de najdublje ponižen, koji se je najviše raz- bacivao svojom oholosti, i da onaj bude primoran prvi zatražiti mir, koji je glavni »Bog nek' kazni Englešku!« — nije va- paj osvete, već bolni uzdah pravde. »Gott Za to vrijeme dovršene su i zadnje priprave log, da krenu naprijed. Glavno mjesto prodora ske nizine izmegju Ratnog i Ciganskog otoka, protežući se uz željeznički nasip u dužini od 2 klm, U kutu Save-Dunava, zapadno od Ratnoga otoka, bile su se ukopale kolone za juriš, Za- padno odavle protezala se navalna linija prema sjevernom rukavcu Save, Ovdje su bili odregjeni prelazi kod Vikara, kod Boljevaca i Velika Bara Oko dva sata u jutro digle su se kolone iz svojih šančeva, Za čas su bili puni pontoni, koji su odmah krenuli, nekoliko jakih zamaha dugim veslima i već su se bližile srpskoj obali raznim ratištima naše i našeg saveznika če-| Novi grb Monarhije. te beru neuvehle lovore, već i radi uspje- ha na diplomatskom polju sa strane naših dilo, da se u zajedničkim državnim poslovima Njegovo je Veličanstvo premilostivo odre- Monarhije upotrebljava novi zajednički grb, te je o tom izdalo Previšnje ručno pismo, upravljeno na ministra izvanjskih posala baruna Buriana, kao i Previšnju zapovijed vojsci i ratnoj mornarici. Novi se grb za sada dijeli u dva stupnja, »srednji« i »mali«, dok je sastav grba trećeg stupnja t. zv. »velikog grba« odgogjen na kas- nije vrijeme. U novom su grbu uporedo postav- ljeni svaki za sebe posve odijeljeni grbovi u Monarhiji nerazdruživo sjedinjenih država: Au- strije (B) i Ugarske (C), — kojima će u sred- njem grbu biti do riješenja državo-pravnog po- ložaja Bosne i Hercegovine dodan i grb tih ze- malja, — a iznad štitova uzdiže se grb prejasnog vladalačkog doma (A), okružen lancem reda zlat- nog runa i u pragmatičkoj sankciji sadržanom geslu »/ndivisibiliter ac Inseparabiliter«. Srednji grb sastavljen je od srednjih grbova obiju država Monarhije i po jednog štitonoše, i to tako, da imadu za podlogu zlatni ornamenat, kroz koji je provučena vrpca s geslom, a megju njima je prostora za tri najviša reda za zasluge. Grb prejasnog vladalačkog doma položen je na grbove Austrije i Ugarske i to tako, da ih oba nadvisuje, no njega samog opet nadvisuju histo- rijske krune obiju državnih grbova. Štit tog grba rascijepljen je u tri polja, te | prikazuje u srednjem polju srebrnu gredu na cr- venom polju (kuća austrijska), desno na zlatnom polju oboružanog modro okrunjenog crvenog lava s isplaženim jezikom (Habsburg), a lijevo na zlatnom polju crvenu kosu gredu s tri sre- brna osakaćena orla (Lotaringija). Desno postavljen grb austrijskih zemalja prikazuje četiri štita položena jedan na drugi: stražnji, glavni, srednji i srcoliki štit. Srcoliki štit prikazuje grb »kuća Auslrija« ; srebrna greda na crvenom polju. Srednji je štit rascijepljen gore jedanput, a dolje dva puta razdijeljen, te ujedinjuje grbove starih nasljednih zemalja. Glavni je štit dva puta rascijepljen i tri puta razdijeljen, no razdijelna je crta izmegju srednjih mjesta trećeg i četvrtog reda za po visine jed- nog mjesta prema dolje pomaknuta, srednji pro- stor trećeg reda opet je rascijepljen i ma isto mjesto, najdoljnjeg reda umetnut šiljak: grbovi Češke, Galicije, Lodomerije, Dalmacije, Gornje i Doljnje Šleske, Solnogradske, Moravske, Tirola, Voralberga, Istre, Bukovine, Bosne i Hercegovi- ne, Gorice i Gradiške, te grada Trsta. Stražnji štit prikazuje kao simbol carskog dostojanstva : na zlatnom polju na obim glavama kraljevskom krunom okrunjenog crnog dvoglavog oboružanog orla, koji u desnoj pangji drži mač njemačke i austro-ugarske čete. Prama Beogradu veslalo je oko 2000 momaka. : Srpsko je topništvo pokušalo zaustaviti pot- hvat, ali bez uspjeha. Sve se viša pokazivala nadmoć saveznika teškog topništva. Topovi na citadeli bili su ušutkani, ali još su uvijek grmjele baterije s Velikog Vračara, Dedinja i s okolišnih brda, ali nijesu mogle spriječiti prelaza. Dvije tisuće brzih ljudi skočilo je na kopno, te su od- mah pošli sjevernim i zapadnim krajem prema gradu i zaštičujući se željezničkim nasipom, te su se brzo ukopavali, kao i na Ciganskom oto- ku. Brzo su dobili pojačanja ; dolazili su daljnji bataljuni, koji su za kratko vrijeme sačinjavali jaku frontu od željezničke mostne glave sve do močvare Makis, koja ih je štitila s boka. Počelo se svitati. Čekajući na odlučni juriš, šuljali su se pješaci iza nasipa. Odjedanput su zamuknule srpske baterije ; nekoliko časova vla- dala je grobna tišina, a onda su i opet zagrmjeli saveznički topovi, ali Srbi nijesu uzvraćali, Da li su već ispraznili grad? Ne, nijesu; to je sa- mo varka; jedva su se počeli jurišajući redovi micati prama unutrašnjosti grada, sasula se na njih tuča tanadi, U ulicama se razvio paklenski boj. Divlja buka odjeknivala je ulicama. Iz kuća se pucalo na neprijatelja. Za prozorima stajali su i žezlo, a u lijevoj državnu jabuku. Na stražnjem štitu počiva austrijska carska kruna, a kao štito- noša služi mu na desno stojeći zlatni oboružani, crno preko zlatnog podijeljen grif. Desno stojeći sjedinjeni štit zemalja ugar- ske sv. krune prikazuje stražnji štit sa srcolikim štitom. Rascijepljen srcoliki štit sadržaje maleni grb ugarske države. Stražnji je štit rasčetvoren rascijepljenim, utisnutim i na postranim rubovi- ma uvinutim šiljcima: Dalmacija, Hrvatska, Slavo- nija, Sedmogradska, Bosna, Hercegovina, Rijeka. Na štitu stoji ugarska sv. kruna, a s lijeva je kao štitonoša lebdeći, bijelo odjeveni andjeo. Pod redom zlatnog runa, koji okružuje štit vladalačkog doma, smještena su tri najviša reda za zasluge i to tako, da je odozgo red Marije Terezije na svojoj crveno-bijeloj-crvenoj vrpci, a ispod njega ugarski red Sv. Stjepana i austrijski red Leopoldov — oba na svojim vrpcama, .iz- megju štitova obih državnih grbova. Kroz orna- menat, koji čini podlogu cijele tvorevine, pro- vlači se srebrna, zlatom obrubljena vrpca sa ge- slom: »/ndivisibiliter ac Inseparabiliter«. Mali; je grb sastavljen u istom poretku, kao i srednji grb od malenih grbova države Au- strije (B) i Ugarske (C), spojenih grbom vlada- lačkog doma (A) i vrpcom s geslom. A. Grb vladalačkog doma ostaje ovdje pot- pun kao i u srednjem grbu. B. Mali grb Austrije sastoji od zlatnog štita, na kom je prikazan oboružan crni dvoglavi orao, kraljevski okrunjen na obim glavama, koji drži u desnoj pangji mač i žezlo, a u lijevoj državnu jabuku (simbol carskog dostojanstva). Orlu ma grudima leži crveni srcoliki štit, preko kojeg se proteže srebrna greda, (kuća Austrija). Na štit je postavljena austrijska carska kruna, Mali grb Ugarske prikazuje rascijepljen štit, desno sedam puta crveno i srebrno razdijeljen, a lijevo na crvenom polju, na zlatno okrunjenom srednjem uzvišenom trobrdu dvostruki srebrni na krajevima širi križ. Na štitu počiva ugarska sveta kruna. Neposredno ispod štita nalazi se srebrna, zlatno obrubljena vrpca, s geslom u crnim lapi- darnim slovima: Indiolsibiliter ac Inseparabiliter«, Treći balkanski rat. »Neue Freie Presse« piše dne 14. ov. mj.: Današnjim je danom započeo treći balkanski rat. Već smo spomenuli, da je objavom rata četvornoga sporazuma, Srbije i Crne Gore Bu- garskoj narastao broj ratnih navještaja na dva- deset i pet. Priračunamo li k tomu, da se Srbija i Crna Gora nalaze u ratnom stanju s Turskom, iznosi broj ratnih navještaja 27. Kako je poznato, buknuo je drugi balkan- ski rat poradi toga, što Bugarska nije mogla srpski pješaci; iza garišta i ruševina, na krovo- vima postavili su se strojni odjeli, koji su ne- smiljeno branili ulaz u grad. No naše su kolone ipak dalje jurišale, Kun- dacima su probijali vrata, tako, da se morala go- tovo svaka kuća posebno osvajati, U isti mah su jurišale čete s Ciganskog otoka na visove. Ne- prijatelja su spopali s dvije strane; no Srbi još nijesu popuštali. Dva dana i dvije noći bijesnio je divlji ulični boj; najogorčenije se borilo za citadelu i Topčider. Teški mužari izvrsno su pripravili pješaštvu boj za Kalimegdan; hitci su šišali i jedan za drugim stvarali — prodore. Strašno su razorili nove utvrđe, djelo engleških inžinira; brojne zapreke i zakloništa bila su upravo smrvljena. No unatoč tomu nijesu Srbi uz laku cijenu. na- pustili svojih utvrda; morali su se u borbi na noževe i prsima o prsa izbaciti. Kad je tako bio zauzet sjeverni dio, bijesnio je žestok otpor još u južnom dijelu grada, dok nijesu počele pritjecati sve jače kolone, pak su tek zajedničkom navalom osvojile i taj dio gra- da. Nekoliko sati kasnije, pošto su na kraljevskom konaku zalepršale savezničke zastave, stigle sui vojničke oblasti u osvojeni grad, što ga je nje- govo stanovništvo sasvim ostavilo.