Str. 2. : : prodrlo je' talijansko pješaštvo kod trećega juriša u naše grabe kod Zagore, ali je bilo bezodvlačno protjerano. Na goričkom mostnom braniku po- trajala je cijeli dan jaka topnička vatra. Navalni pokušaj protiv ovoga visa osujetio se je o vatri naših bataljuna. Na zaravanku Doberdoba juri- šalo je pješaštvo. Krvavo smo suzbili tri navale. Samo je jedanput uspjelo neprijatelju, da pro- lazno prodre u naš položaj. Oštra protunavala opet ga je natrag bacila. Mnogobrojne navale pješaštva, koje su se cijeli dan ponavljale, svr- šile su se gotovo sve neurednim bijegom na- padača. U Koruškoj i Tirolu traje talijanska top- nička vatra na čitavoj fronti. Uz najteže gubitke suzbijene su tri navale. Na jugu Arabbe tirolski su carski lovci jurišem osvojili neprijateljski po- ložaj. I branitelji utvrde Folgarije odbili su sve na- padaje. Dne 24/X; Općenita bitka na Soči sveudilj traje. Jučer protegle su se pješačke borbe, koje se vode bezprimjernom ogorčenošću, sve do go- ričkoga mostnoga branika. Opet su se skršili ju- riši neprijatelja = posvuda na žilavom otporu na- šega hrabroga pješaštva, koji je našao izvrsnu potporu u veličajnom učinku našega topništva. Uz strahovite gubitke protivnika odbijena je glav- ma navala Talijana, popraćena nasrtajima jakih sila na tirolsku frontu. Folgarijske i lavaronske visoravni stoje pod žestokom artilerijskom vatrom. Više talijanskih pješačkih divizija navalilo je na dolomitsku frontu. U kotlini Bovca, na području Krna, poduzeo je neprijatelj jučer prije podne pojedine nasrtaje i pokusne navale, a onda je borba jenjala. Proti fronti na Mrzlom Vrhu do tolminskog mostobrana branika jošte uvijek zdvoj- ni napori Talijana. Ovdje su Alpinci prodrli u mali komadić ironte, ali ih je odanle opet brzo napolje bacila oštra protunavala pješačkih pukov- nija. Niti na otsječku Soče, megju tolminskim i goričkim mostnim branikom, gdje se je imenito kod Plave žestoko borilo, nije neprijatelj mogao nigdje prodrijeti, Kod goričkoga mostnoga brani- ka skršilo se je već prekjučer više navala na Sa- botin. Naše čete zadržale su u rukama sve svo- je pozicije. Na rubu doberdobske visoravni bi- jesnila je bitka u otsječku Mainizze i na Monte će sei Busi neumanjenom silom, dočim su ua južnom otsječku prošli dan i noć posve mirno. Navale, povedene svježim silama, posvema su se izjalovile. Samo prolazno uspjelo je Talijanima ugnijezditi se u pojedinim prednjim strjeljačkim jarcima. Naša pješačka pukovnija br. 39 je po- zicije južno sv. Martina borbom na šake osvo- jila. Dne 25./X: Bitka na Soči traje dalje. I ju- čer, četvrli dan velikih pješadijskih bojeva, odbi- li su branitelji sve talijanske navale, koje nijesu bile slomljene već u vatri našega topništva, i to uz najteže gubitke po neprijatelja, a svuda su održali svoje pozicije. Na tirolskoj je fronti na- palo više bataljona na naše obrambene linije na visoravni Vielgereuth — uzaludno kao što uvijek. Na Krnu bio je odbijea jedan napadaj jučer, a jedan drugi opet noćas. proti Mrzlom Vrhu izja- lovila su se dva napadaja uz osobito teške gu- bitke po Talijane. Jugo-istočno od ove planine provalio je neprijatelj u kratak komad jednoga jarka, ali je bio protunapadajem opet izbačen. Ponovna navala, što su je poduzela ovdje dva bataljona Alpinaca, bila je skršena u našoj vatri. Ovi neprijateljski odjeli bili su gotovo posvema uništeni. Otsjek kod Plave bio je pod vatrom teških topova. Neprijateljska sakupljanja kod Pla- ve raspršena su djelovanjem našega topništva. Pred brdom Sabotinom ugušila je naša topnička vatra jučer prije podne još jednu navalu. Iza toga nije neprijatelj više ozbiljno pokušavao, da se približi linijama goričkoga mostišta. Najžešći su bili bo- jevi u sjevernom otsječku doberdobske visoravni, gdje su vrlo jake talijanske sile po više puta na- valjivale u masama. Svaki put dočekan harajućom vatrom, morao je neprijatelj da bježi natrag u svoja skloništa. Dne 26/X.: Jučerašnji dan bitke prošao je u razmjeru s prijašnjim danima na fronti dober- dobske visoravni mirnije, Naprotiv se borilo opet skrajnom žestinom oko naših položaja na goričkom i tolminskom mostištu i u otsjeku sjeverno od Tolmina pa do Krna, Sve su ove borbe svršile potpunim neuspjehom navaljujućeg neprijatelja. Na Krnu skršene su u našoj vatri tri talijanske navale, Pred Mrzlim Vrhom izjalovio se jedan neprijateljski noćni napadaj. Na brdo Sabotin, pred kojim je neprijatelj zadnjih dana izgubio najmanjom rukom 2500 vojnika, jučer nije više navaljivao, ali je zato talijansko topništvo pucalo žestoko ma to brdo. Mnoge su granate padale takogjer u južni dio grada Gorice. Jučer se je moglo mjestimice pregledati gubitke, što su ih pretrpili Talijani pri svojim napadajima proti do- berdobskoj visoravni. Tako leži n, pr, pred fron- tom jedne naše pješačke pukovnije 3000 nepri- jateljskih lješina. Dne 27/10.: Talijanska navala na našu primorsku frontu jučer nije se više na- stavila sa trošenjem ljudi i municije, kao_u bo- jevima prijašnjih dana. Neprijatelj oklijeva popu- njivanjem njegovih nazad zadržanih sila. Otsje- čak od Plave stajao je neko vrijeme pod žesto- kom vatrom, Kod mostobrana Gorice, neprijatelj, e i e Mi ) \ 3 il I ! »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 'dan maleni komad jarka, kojeg je pak opet u noći izgubio. Znatno je popustila topovska paljba proti visoravni Doberdo. Zadržava se navaljivanje Talijanaca na fronti Dolomita. Napadaj na Mletke. Dne 24. oktobra poslije podne posjetio je talijanski leteći stroj grad Trst i bacao je bombe, bez da je nanio materijalne štete; tri su stanov- nika ubijena, a više ih je ranjeno. Posjet je ne- koliko sati kašnje bio povraćen u Mlecima od naših mornaričnih zrakoplovaca, gdje su oni od 10 sati noću do 1 sat jutra u brzom redu bacali uspješno i obilno bombe srednjeg i najtežeg ka- libra na arsenal, električnu centralu, kolodvor, na nekoliko utvrda i na druge vojničke zgrade, te su prouzrokovali mnogo požara. Slijedećeg jutra u 8 sati jedna je mor- narična zračna flotilja opet napala Mletke, gdje je još plamtio požar od njih prouzročen od noć- nog bombardamenta. Osim prije nabrojenih zgra- da, ovaj su put bili uspješno bombardovani han- gari zrakoplova i ralne lagje. Slabi pokušaji dvaju neprijateljskih zrakoplovaca, da ometu našu akciju, bili su u najkraće vrijeme osujećeni od naše pušćane vatre. Kod obiju poduzeća na naše se zrakoplove žestoko pucalo sa strane od jakog neprijateljskog topništva, ali potpuno bezuspješno. Svi su se neoštećeni povratili. Držanje Crne Gore. »Idea Nazionale« donosi članak o Crnoj Gori, za koju veli, da se drži dvoličano. U mini- starskom vijeću, pod predsjedanjem generala Vu- kotića, bili su neki ministri za to, dase sa svim silama Srbiji pomogne, dok su drugi zahtijevali, da se valja od toga ustegnuti, pa se u Skadru ustaliti, Da se pako ovdje ne povećaju poteškoće, valja se blaže držati i prema strankama, koje su sklone Austro-Ugarskoj i Turskoj. Vrlo je napadno, što Austro-Ugarska ne napada oštrije Crnu Goru, koja je sputana u Arbaniji. Naprotiv tomu prosvjedovale su vlasti čelvornog sporazuma u Cetinju protiv zaposje- dnuća Skadra. Rusija je opozvala svog vojničkog altachća, a mjesto zastupnika Giersa poslala je g. Iglavi- nisa. Srbija je uskratila Crnoj Gori novčanu pot- poru i opozvala svoje časnike. Sad su i opet tri srjiska stožerna časnika stigla u Crnu Goru, ali s kakvim nalozima, to se ne zna: " Pisac članka želi, da četvorni sporazum skloni Crnu Goru, da učestvuje u balkanskim bojevima. Uz potporu talijanskih četa, koje su se iskrcale u Arbaniji, a koje bi dale topništvo i municiju, mogla bi Crna Gora navaliti s Lov- ćena, ili provalom u Mostar ili Sarajevo olakšati Srbiji akciju. Da li bi se Crna Gora za to odre- kla Skadra, ništa se ne veli. Sa ratišta. Balkansko ratište. Naše i savezničke njemačke i bugarske če- te napreduju u Srbiji neslućenom brzinom. Izvje- štaji zadnjih dana javljaju sjajnih uspjeha. Tako 23/X, naša je vojska jirodrla u utvrgjeni položaj na Kosmaju, a južiio Oršove zauzela tvrgju kod Tekije. Njemačke su čete potisle Srbe s visova kod rijeke Jasenice, Bugari su napredovali kod Negotina, na srednjem Timoku i kod Knjaževca. Dne 24/X : Naše su čete potisle Srbe kod Aran- gjelovca i južno od Slatine. Njemačke sile osvo- jile su visove kod Palanke i Petrovca. Bugari su prešli preko srednjeg Timoka, oleli u Praho- vu rusko skladište municije te osvojili grad Skop- lje. Dne 25/X : Naše su konjaničke čete ušle u Valjevo. Srbi su južuo Palanke potisnuti za 10 klm. Nijemci su osvojili visove južno Palanke i zau- zeli Petrovac. Bugari su prešli Timok na više mjesta ; njihove navale uspješno napreduju na cijeloj fronti. Dre 26/10.: Naše su čete, koje pro- diru istočno od Višegrada, bacile neprijalelja pre- ko granice. Druge čete južno Obrenovca otele su jake položaje kod Lazarevca, Nijemci su na Moravi osvojili visove kod Rače, mjesto Marko- vac i položaje južno Petrovca; zarobili su 960 Srba. Gorski predjel u kutu Dunava južno Or- šove očišćen je od neprijatelja. Dne 27/10.; Is- točno Višegrada otele su naše čete neprijateljske visove, a kod Milanovca zatjerale neprijatelja u brda. Njemačke čete na Moravi zauzele su visi- ne južno Rače, Grupa južno od Oršove ušla je u Brzu Palanku, Bugarske su čete kod Negoti- na uspostavile svezu sa našim i njemačkim si- lama. Tvrgjava Zaječar pala je u bugarske ruke. Talijansko ratište. Kako na drugom mjestu donosimo, nije Talijancima uza sve njihovo najveće naprezanje uspjelo da dogju do ikakvog bitnog uspjeha. Svi su se njihovi napadaji izjalovili na bezpri- koji je tu navalio poslije podne, prodro je u je- mjernom žilavom otporu naših junačkih branitelja. Rusko ratište. Bri padu konačno obustavljena. Njezine su žrive o- Na sjeveru vodile su se borbe kod Novog pravdane time, što su se na taj način oteretili Aleksinieca, na Styru, i kod Čartorijska, te kod | Dwinska. Nijemci su zauzeli na jurš lllvxt i za- robili preko 3000 Rusa. Naše su navale na Ćar- torijsk napredovale. Na 23/10 zarobljeno je tu 1000, a na 25/10 500 Rusa. Nijemci su kod Kol- kija zauzeli na juriš ruske položaje i zarobili 1450 vojnika. Inače nije bilo važnijih dogagjaja. Zapadno ratište. Francuzi su nakon topovske priprave nava- lili kod Tahure i sjeverno od Lemesnila. Bili su uz teške gubitke odbijeni. Neznatni okršaj na putu Lille-Arras dne 26/10 ispao je povoljno za Nijemce. U zračnom boju bila su srušena tri neprijateljska aeroplana. Drugih bojeva nije bilo. Tursko ratište. Na dardanelskoj fronti osim lokalne pucnjave nije se dogodilo ništa važno. Razne vijesti. Iskrcavanje ententnih četa u Solunu. Novinske vijesti iz Pariza, Londona i Ate- ne javljaju, da još neprestano traje iskrcavanje ententnih četa u Solunu, jer je ententa toga u- vjerenja, da njezine čele neće doći prekasno Sr- biji u pomoć. Četverosveza neće nastavljali svo- jih diplomatskih koraka u Ateni, dok se u So- lunu ne iskrca veće mnoštvo njezinih četa. Otstup vojvode Putnika. Berlinska »Deutsche Tageszeitung« javlja iz Ženeve, dne 23 oktobra : »Nationale« javlja, da je srpski šef generalnog stožera Putnik položio vr- hovno zapovjedništvo uz izjavu, koju je dao za- stupnicima četvornog sporazuma, da on zbog su- djelovanja Bugarske u ratu ne može preuzeti od- govornosti za daljnju uspješnu obranu sa stra- ne Srbije. Njegovim je nasljednikom imenovan general Gjuro Pavlović, a za njegove glavne sa- vjetnike pukovnik francuskoga glavnoga stožera Fournier; ruski pukovnik Atamanov i engleški vojnički ataše Harrison. Kako se sada saopćuje, vodio je obranu Beograda general Živković. Ispražnjenje Niša. Iz Soluna javlja »Voss. Zig.«: Ispražnjenje Niša provodi se u najvećem redu. I novine su ostavile grad. Austro-ugarski zarobljenici skupa s Nijemcima, kojih ima sve skupa po prilici 400, preveženi su u Mitrovicu, odakle će ih valjda otpremiti u Crnu Goru. Francuske brige zbog Grčke | Rumunjske. »Journal des Debats« izjavljuje: Ne budu li ententne vlasti zaustavile Austro-Ugarsku i Njemačku na putu u Carigrad, izgubit će na i- stoku i na zapadu svaki izgled, da bi Grčka i Rumunjska stupile na njihovu stranu. Grčka neće moći mnogo škoditi saveznicima, ali rumunjska će vlada valjda biti prisiljena, da istupi proti Rusiji, da prisvoji Besarabiju, koja će onda biti jedini vidljivi plijen. Sve sili saveznike, da na istoku upru sve svoje sile. Kada će Grčka pomoći Srbiji. »Corriere della Sera« javlja, da je grčki mi- nistar presjednik na 20 oktobra odgovorio na usmene prestavke engleškog i ruskog poslanika, | da će Grčka pomoći Srbiji onda, kada Sporazum | iskrca 300.000 vojnika. U isti m.h se javlja iz/ Londona, da Grčka nije htjela primiti ponugjeni Cipar. Pritisak ententnih vlasti u Bukureštu. »Agence Milli« donosi dopis iz Bukurešta, gdje se saopćuje, da su poslanici ententnih vla- sti u posljednje dane sve pokušali, kako bi sklo- nuli kabinet Bratianu-a, da napusti svoje neu- tralno držanje, Na osnovi pouzdanih informacija se doznaje, da rumunjska vlada odija ovo na- slojanje ente .tne diplomacije, a osobito je na to | uputila, da istup Rumunjske nije moguć s obzi- rom na neutralno držanje Grčke, Upliv konser- vativnih grupa u Rumunjskoj jako raste, Izjave srpskih zarobljenika. Prema kazivanju srpskih zaroljenika i pre- bjeglica, megju kojima ima i viših časnika, sve je jasnije, da je raspoloženje u Srbiji vrlo poti- šteno. Ćitava je zemlja uzbugjena. Velika je stran- ka neprijateljski raspoložena protiv sadašnje vla- darske kuće, koja je prije četiri godine zaplela narod u beskrajni rat, pa bi stranka najradije već danas sklopila mir. No protivna stranka, koja hoće da se iat vodi do krajnih granica, u ovaj je mah još sveudilj u nadmoći. S talijanskog ratišta. Kako su goleme gubitke pretrpjeli Talijani za posljednje cfensive, razabire se iz saopćenja iz Rima od 20, o. mj., da je iz bojeva na ko- ruškoj granici otpremljeno u Genovu po prilici 4500 ranjenika u 11 vlakova, od kojih je svaki imao po 18 vagona. Sa zapadnog ratišta. Rusi. Nije vjerojatno, da će se ove godine po- duzeti nova ofensiva na zapadu. Položaj je ozbi- ljan, ali nema povoda, da budemo malodušni. »Timesu« javljaju: Velika je ofensiva na za- Govori se, da je za nakup sigurnih i pre- poručljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi toga najzgo- dnije vrijeme, jer će svaki naručilac dobiti u sret- nom slučaju 4000 franaka sasvim badava. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Sreć- kovnog zastupstva«. Domaće vijesti. Opera u Spljetu, Pišu nam odonud: S. M. D. »Zvonimir« izvesti će komičnu operu u | činu od českog komponiste Blodek-a »U zdencu«. Opera je dugo vježbana i savršeno pripravljena. Solisti i mješoviti zbor članovi su društva, a pot- puni orhestar sastavljen je i savršeno izvježban od gragjana diletanata. Libretto je tiskan u Pragu, u prijevodu VI. Lovrića, presjednika društva. Operu je izvježbao i snjom . upravlja vrijedni i poznati M.ro Ć. M. Hrazdira. — U Spljetu je veliko za- nimanje radi ovog koraka k glazbenom i kazali- šnom napretku u Dalmaciji, sa domaćim silama. Izvedba je odregjena za 31/X. i 1/XI. Poljski poštanski paketni sao. bračaj. Ravnateljstvo Pošta i Brzojava javlja nam G tome i slijedeće; Kako je poznato, mo- rala su nastupiti usljed nezaustavljivog napredo- vanja savezničkih vojska prama istoku, time skop- čanim produljenjem etapne linije i nastavka na- valjivanja daleko u zapušteno i oskudno na ko- munikacijama rusko područje, u poljsko poštan- skoj službi jako osjetna ograničenja. Osobito je moralo biti zanijekano pripuštenje paketnog po- štanskog prometa za vojsku na bojnom polju, te vrhu toga takogjer i privremeno obustavljen po- štanski promet ogledaka robe. Vojno više zapovjedništvo bilo je svjesno zamašaja ovog ograničenja, ali nije moglo, ob- zirom na uzroke, što su ležali lizvan kruga nje- gove moći, da to zapriječi. Jedina mogućnost, koja je bila dana, sastojala se u bezodvlačnom energičnom poduzeću svih onih mjera, što su bi- le kadre da stvore preduvjete za ponovno uve- denje obustavljene grane službe. Megju svim o- vim pripremama biva istaknuto bolje suabdijeva- nje poljske pošte sa automobilima. I u pogledu uspostave privatnog paketnog prometa otvoren je znatan broj novih poljskih pošt. ureda. Tim su uredima danom 4 oktobra bili priključeni mnogobrojni drugi poljski pošt. uredi, što je bilu već objavljeno. Ostali poljski pošt. uredi, za koje obzirom na puteve i prilike sveza, promet poljskih pošt. paketa mora ostati i nadalje zabranjen, biti će u skoro bolje vrije- me, koje se predvidno neće dati dugo čekati, ta- kogjer otvoreni za šiljanje paketa. Računajući i ma prilike ležanja paketa u o- dregi. prostorijama kao i na prenos, te da se sa- svim ne zapriječi za gospodarski odnošaj tako važni privatni paketni saobraćaj, moralo se je za pakete odrediti, da smiju biti odaslani isključivo predmeti ratue opreme i odijevanja, kao i poje- dine vrsti duhana (cigari, cigarete, duhan, lule, cigarete, Cer-užgači), te da njihovo primanje kod pošte može da uslijedi samo svakog ponedjeljka, utorka i srijede, Poštanski su uredi vlasni i dužni, da se o- svjedoče o pripustljivosti sadržaja paketa te od slu- čaja do slučaja dati ih otvoriti od predavaoca ili, ih sami otvoriti, Paketi nepripušćenim sadržajem bivaju povraćeni pošiljaču. Upućivanje paketa sli- jedi u koliko dopuštaju operativne prilike, Jesti- va i druge pokvarljive stvari, ako nijesu bile ot- krivene te povraćene, stižu obično primaocu ve- ćim dijelom u nejedljivom i zdravlju štetnom sta- nju, Šiljanje jestiva znači dakle rasipljati životne namirnice, Veliki broj poljskih pošt. paketa, što su se još iz prijašnje perijode nagomilali u raznim pa- ketnim nahodilištima unutrašnjosti, ima se pripi- ti toli slabom pakovanju paketa, koli njihovom krivom naslovu. Iz natpisa paketa ne može da se dozna niti za odregjenika, niti za pošiljača. Zato treba tačno opsluživati propise glede nači- na pakovanja i sastavljanja adrese. Vojnička je uprava sve učinila, da omogu- ći što svrsi shodniji promet poljskih pošt. pake- ta, a civilna pošt. uprava uložit će sve da taj promet besprijekorno podupre. Bude li pak op- ćinstvo pri uporabi poljske pošte samo sebi po- stavilo 1azboritu granicu, koja je potrebita da se upravi prištedi preopterećenje sa suvišnim i bes- korisnim opremama, to će vojnička uprava "biti u stanju poljski pošt, paketni promet te samo stalno uzdržati već i nakon opreme sada potre- bitih predmeta omogućiti takogjer i opremu ma- nje žurnih (uzdržljive jestvine). : ati gan