en sm NINE SET SE 2. Viktor Emanuel udovoljiti molbi svoga tasta. Pred kratko vrijeme dobila Crna Goa izdašniju je novčanu pripomoć od £n kO O pripoi gleške, ali je engleška vi, da ove Gori novaca. kr svratio je stupnicima četvornog sporazuma njihovu pažnj na žalostan položaj svoje zemlje, % e većavaju bjegunci iz Srbije. Kralj je izjavio po- slanicima, da će biti prisiljen, iako mu srce kr- četvorni sporazum što prije ne pošalje materijal- ne pomoći. ., — Kako srpski dvor svaki čas mora da mijenja svoje prebivalište, pozvao je kralj Nikola kralja Petra, da dogje u Crnu Goru. Megjutim je kralj Petar odklonio poziv, da dogje ma Ce- tinje. Glavni je protivnik odlaska na Cetinje, bio Pašić. Stari Pašić ne vjeruje jošte starijemu Ni- kiti. Kad se je kralju Nikoli povjerilo, da je Pa- šić protivan, da Petar dogje na Cetinje, pripo- menuo je kralj Nikola: Pašićeva želja za vlašću ne dozvoljava mu, da bi gravitirao u Crnu Go- Tu, gdje je kralj ujedno i vlada. om prilikom piše »Jut. List« od 9 o, mj.: Kralj Nikola crnogorski može biti zadovoljan s radom svoga života. On je popedeseterostručio svoju državu i opsegom i brojem stanovništva, on je postao od vrlo čednoga maloga balkansko- .ga kneza ne samo kralj nego i imućan čovjek, a veli se, da to njemu vrijedi više, nego li sve drugo. U srodstvu je s krunjenim glavama, da- pače i »tast kraljevine ltalije«. Da li su mu to kod rogjenja vile pjevale ? Bilo kako mu drago, politički se kvaliteti kralja Nikole ne daju poreći. On je uvijek znao naći pravi čas, kad se je valjalo pokloniti u Be- ču ili se okositi na austro-ugarskoga poslanika ; kad je valjalo pomilovati narod, držati mu s bal- kona govore ili ga vješati i zatvarati, Nu njego- ve osnove idu i dalje. Ta, koliko puta se je već pronašala vijest o uniji megju Srbijom i Crnom . + Gorom! Da bi i kod te političke transakcije kralj : Nikola našao svoj profit, o tome se ne može ni dvojiti, pogotovo ako se uzme na um, da je O- brenovića nestalo, a Karagjorgjevići da do dana današnjega nijesu u Srbiji pustili dubokoga ko- rjena. | sad, u tom odlučnom času, gdje je pri- siljen moljakati pomoć sa svih strana, da ga ne uguši monarhija svojim orijaškim zagrljajem, i sad on ne nepušta svojih osnova, nego zove svoga rogjaka i prijatelja, kralja Petra srpskoga, neka dogje k njemu na Cetinje, gdje će mu pružiti »utočišće». Ali toga neće ni Petar ni njegovmi- nistar Pašić, a Nikola je, vele, radi toga ljut. Sva je prilika, da bi se pitanje unije sa Srbijom da- lo mnogo laglje i radikalnije riješiti, kad bi kralj Petar bio na Cetinju. Ali to radikalno riješenje nije po ćudi ni kralju Petru ni ministru Pašiću. Gotovo je tragikomična ta situacija. Nikola, i sam u stisci i nevolji, ne napušta svojega ribolova, nego baca i nadalje svoje mreže, pa kad se ne može dokopati ničega drugoga, kuša, me bi li se dokopao onoga, što je jošte ostalo od srpske krune. Špekulacija nije loša, jer, reklo se što mu drago, on ne umuje loše, ako misli da bi barem Srbiju mogao zadržati poslije rata, koje i onako niko neće da ima. Svakako pravi uzor žilava po- litičara i — mnesebična prijatelja. m em e = Sa ratišta. i Balkansko ratište. Na Balkanu se dogagjaji razvijaju neobičnom brzinom. Uz operacije u Srbiji teku i operacije istoćno od Trebinja proti Crnoj Gori. Bojevi na f 65 km. dugoj crnogorskoj fronti u toliko su teži, t što se položaji svuda pr otežu preko sniježnih vr- F hova od 1100 do 1800 m. O dogagjajima na o- vom ratištu stizale su u glavnom slijedeće vije- sti. Dne 6/11.: Naše su čete zauzele llijino brdo istočno od Trebinja i probile crnogorski glavni položaj. Neprijatelj je bačen kod Gradine Klo- buk. U Srbiji su naše kolone osvojile klanac Kli- sura kod Arilja. Njemačke su čete zaposjele grad Kraljevo. Saveznički su odjeli prešli zapadno Mo. samo jedan hitac teškoga kalibra namjesto do- u isto vrijeme upozorila Crnu Goru, da se na engleške banke stavljaju veoma veliki zahtje- godine ne će više moći poslati Crnoj — Iz Sofije se javlja: Crnogorski kralj Ni- u razgovoru s diplomatskim za što ga još po- vari, da zabrani daljni dolazak bjeguncima, ako | ječeni od saveznih četa, Pred Dwinskim počela | je živahnija topnička djelatnost. »PRAVA CRVENA HRVATSKA«<« ravu. Glavno oružano srpsko mjesto Niš je u bugarskim rukama. Njihove su čete zaposjele i mjesto Varvarin i zarobile preko 3000 Srba. Kod Krivog Vira sjedinile su se glavne njemačke .i bugarske čete. Dre 7/11.: Svi su se crnogorski pokušaji izjalovili. Austro-ug. čete navaljuju u Srbiji na visove Ivanjice. Nijemci su pri osvoje- nju Kraljeva oteli 130 srpskih topova. Naše su čete kod ušća rijeke Gruže zarobile 500, a nje- mačke pred Kruševcem 3000 Srba i zaplijenili mnogo ratnog materijala. Bugari su na liniji Prilip-Krivolak-Strumica sadržali ofensivu Engleza i Francuza, mnogo ih zarobili i oteli im mnogo ratnog materijala. Dne 8/11.: Naši su odjeli ba- cili Srbe sa položaja sjeverno od Ivanjice. Izmegju Kraljeva i Kruševca prekoračena je zapadna Mo- rava na više mjesta. Nijemci su u noći 6. i7/1k: zaposjeli Kruševac, zarobili preko 7000 ljudi. U lazaretima su našli preko 1500 ranjenika, zapli- jenili 50 topova, mnego municije i ratnih zaliha. Dne 9/11.: Jedna je naša skupina zaposjela Iva- njicu, a druga je bacila neprijatelja iz uzvisitih položaja. Njemačke divizije prodiru od Krušev- ca prama jugu. Bugari su doprli do Morave na cijeloj fronti. Osim Niša zaposjeli su gradove Aleksinac, Vlasotince i Leskovac, a u Macedoniji Tetovo. Plijen u Nišu nije još potpuno pobilježen. Za- plijenjena su 42 topa, na hiljade pušaka, ogromno skladište sanitetskog materijala i preko 5000 a- robljenika. Još na bojištu leži mnogo toga. — Dne 10/11: Naše su čete zauzele jugo-zapadno od Ivanjice visočine Okolišta i Eldevišta. Nijemci napreduju s obje strane rijeke Ibra. Niže Kru- ševca osvojili su prostor oko Aleksandrovca. Po novim podatcima plijen u Kruševcu iznosi 102 moderna topa i veliku množinu municije i rat- nog materijala. Bugari su u proganjanju nepri- jatelja, počeli prelaziti preko Morave. Dosada iz- brojeni plijen u okolici Niša iznosi 102 topa, 10.000 zarobljenika, 10 lokomotiva, jedan zrako- plov, dvije stanice za bezžično brzojavljanje i mnogo drugog ratnog materijala. Kod Leskovca smo zaplijenili 24 lokomotive, 54 osobna vago- na, 234 teretna vagona, 10 vagona naboja, 82 vagona ulja. Talijansko ratište. Do 9. ov. mj. vladao je na ovom ratištu u glavnom mir. Bit će bilo »nepovoljno vrijeme« |! Jedino se je žestoko borilo o planinu Col di Lana, gdje je vrhunac planine bio časovito puo u ruke Talijancima, ali su ga na večer naše čete natrag osvojile. Dze 9/11 počela je živahnija djelatnost tal. topništva. Napadaji proti Podgori, Zagori, kod Plave i na Col di Lana bili su odbijeni. Nepri- jatelj je bacao bombe na Nabrežinu ; ubijeno je više civilnih osoba, megju njima jedna žena i troje djece. Sjeverno ratište. Rusi su i ove dane poduzeli malo jače na- vale protiv naše fronte na Strypi i kod Dwinska Dne 6/11 bili su bačeni u svoje položaje na istočnu obalu Strype. Broj se je zarobljenih Ru- sa povisio na 50 časnika i 6 ljudi. Ruski poku- šaji kod Dwinske bili su bezuspješni. | jugo- zapadno od Rige, kod liluxta i izmegju Senten- skog i lisenskog jezera odbijeni su 7/11 nepri- jateljski napadaji. Dne 8/11 kod Jakobstadta i pred Dwinskom pretrpjeli su Rusi teške gubitke. Nakon zadnjih neuspjelih navala na Strypi za- vladao je 10/11 u istočnoj Galiciji mir. Kod Čartoryjska ruski pokušaji navale bili su zapri- Francusko ratište. Na zapadnom ratištu nije zadnje dane bilo važnijih dogagjaja. Zapadno od Domaia oborili su njemački ratni zrakoplovci jedan engleški biplan sa tri strojne puške. Tursko ratište. Na dardanelskoj se je fronti običajno iz- mijenjivala vatra. Tursko je topništvo 7/11 ra- zorilo neprijateljsko skladište municije i polo- žaj za topove Ari Burna. U,otsjeku Sedil-Bahra | izjalovio se je 8/11 neprijateljski napadaj sa ruč- | nim granatama. Dne 8/11 demontiralo je tursko \ topništvo kod Anaforte neprijateljski top i prou- | zrokovalo eksploziju u nepr, skladištu municije. Turske su bombe izvele znatne učinke u septr| jateljskim strijeljačkim ;arkovima. E DTI RA 6 što smo, te razabrao opasnost, zabd je papcima puštenih 5), prikučile su se naše torpedne brodice | u ledinu i stao bježati prema jugu, što su ga i razarači sasvim blizu do obale, gdje ih dočeka | noge nosile. Tako je nama doduše umakao, ali paljba iz puščanih strojeva. Talijanski metci pa-| je zato nabasao na druge dvije iaše brodice, koje | javlja svojemu listu : Ministar rata lord Kitche- | ner krenuo je na Balkan, da se osobno uvjeri o dali su kao tuča po limu, koji je dobio doduše dosta udubina, ali nijedne rupe, No zato su dva talijanska parobroda, koja su ležala u luci, po- gogjena torpednim hitcima. Točno iza tri četvrta sata obustavismo va- tru, te se polako zaputismo prema domaćoj luci. U to doba — oko 5 sati ujutro — ugledasmo sa sjevero-istočne strane odjedanput zrakoplov »Citta di Ferrara«, koji je nekoliko dana kasnije platio glavom kod Lošinja. Krasna njegova sre- brno-siva boja sjala se u tracima jutarnjega sun- ca, te je zrakoplov vrlo smiono letio, ravno na nas, dok ga naši letači doskora ne otjeraše o- dakle i došao. Svoju smo zapovijed proveli s najvećim uspjehom, a pri tome nijesmo imali nikakove štete ni u ljudima ni u materijalu, te se povra- tismo vrlo zadovoljni kući, to više, što nam je pao žrtvom još torpedni razarač »Turbine«, To se dogodilo ovako: Neprijateljska brodica prišla je još za po- mičine k jednoj našoj brodici, da se uvjeri, s ki- me ima posla. Talijan očevidno još nije znao, m m da je buknuo rat, no kad je opazio, ko smo i su imale da posvršavaju svoje poslove ma sje- vernoj strani od Manfredonije. Te su brodice na- ime već bile zračnim putem informisane, da je/ »Turbine« pošla u njihov »revier«. One ju da-| kle zapališe hitcima, pa je posada tog talijan-/ skog broda pala od Talijana prva u ropstvo za ovoga rata, S njima se postupalo vrlo čovječno, pa je zapovjednik »Csepela« dapače ustupio svoj doručak talijanskom časniku, dok je sam do- ručkovao isto, što i momčad njegova broda. Drugi talijanski časnik bio je toliko osokoljen viteškim našim postupkom, da je bez skanjivanja | zamolio, ne bi li mogao brzojaviti svojoj poro- dici, kako je zapao u ropstvo. To je, dakako, bilo već malko previše, no i pismo njegovo ko- načno je ipak još za vremena onamo prispjelo, Momčad s »Turbine« (ovaj je brod u hi- storiji prvi skinuo ratnu zastavu i izvjesio bijelu) ponijela se vrlo kukavno. O njoj se pronosi re- čenica:; »Paura non abbiamo, ma quel maleđetto coraggio manca«, što bi se hrvatski kazalo : »Straha nemamo, ali nam fali prokleta srča- nost«, N. N. oris I | | | I Razne vijesti. | Sjajan uspjeh 3. austrijskog ratnog zajma. Upisi na treći austrijski ratni zajam iznose do sada 4015 milijona kruna. (Upisivanje ugar- skog ratnog zajma još nije zaključeno). Engleška se i Francuska odriču Srbije. »Daily Cronicle« naglašuje, da Srbija uistinu nema nikakova prava na pomoć Engleške i Fran- cuske. Engleška i Francuska nijesu obvezane da za neodvisnost i integritet Srbije istupe do zad- njeg daha kao što je to u slučaju Belgije. Srbija je bila klijenat samo Rusije. Unatoč toga uvigjaju Francuska i Engleška sada, da nesmiju Srbiju bez pomoći pustiti da propadne. | Odreka kralja Petra ? | Krakovska »Nowa Reforma« javlja iz Žene- | ve: Ovdješnji listovi donose iz Italije vijest, da će se kralj Petar odreći krune. Crnogorski dvor agitira za sjedinjenje obiju s:pskih državnika, pod dinastijom kralja Nikole, Ruski je dvor sklon toj osnovi Italije, te će izaslati jak ekspedicioni zbor (?), a megjutim neka Srbi nastoje, da se uz što manje gubitaka povuku u Crnu Goru. Pobjedničko slavlje u Sofiji. Povodom osvojenja Niša priregjeni su sjajni iskazi. Općinstvo je priredilo kralju i ministru | predsjedniku oduševljene ovacije. Kralj je na ove iskaze odgovorio : Ovacije, što mu ih je narod priredio, idu siguno neprekidnim uspjesima hra- bre bugarske vojske. Ministar-predsjednik Radoslavov držio je mnoštvu govor, u kojem je kazao: Bugarski na- rod osivariva svoje historijske želje, povraćajući u svoje krilo one gradove, što bijahu pred 40 go-/ dina oteti iz njegova krila. Državnici će znati uščuvaii ono, što će vojska sa svojom krvlju osvojiti. Kada je kralj Ferdinand primio vijest, da je bugarska vojska osvojila Niš, čestitao je gene- ralissumusu Žekovu k padu Niša, »glavne kule vjerolomstva i laži«. Njemački ,,Zeppelin“ u Sofiji. Jedan »Zeppelin«, koji je uzletio u Teme- švaru sa vojvodom Mecklenburškim, iskrcao se je u Sofiji. Kralj je Ferdinand prisustvovao iskr- cavanju. Pojava je »Zeppelina« izazvala veliku pozornost. Zlato entente u Sofiji. Provedenim izvidima nesumnjivo se je usta- novilo, da je četvorni sporazum potrošio 18 mi- lijuna za mito u Sofiji. U prvom je redu bila podmićena agrarna stranka, čiji je vogja Stam- bulovski pravom bio uapšen i osugjen na do- životnu tamnicu. Sad je razumljiva antimilitaristi- čka propaganda ove stranke. Francuska podmornica »Turquoise« u turskoj mornarici. »Frankfurt. Zig.« javlja iz Carigrada : Fran- cuska podmornica »Turquoise« izvučena je i uvrštena u tursku mornaricu. Sultan je odredio, da se podmornica prozove imenom onoga top- nika »Alumeda«, koji je dobro gagjanim hitcem pogodio periskop podmornice. Kriza u Grčkoj. — Nova vlada. Listovi javljaju, da je grčki kralj definitivno prihvatio ostavku Zaimisova kabineta. Novi se je kabinet sastavio pod presjeda- njem Skuludisa, koji podjedno preuzima mi- nistarstvo izvanjskih posala. Ostali članovi Zai- misova kabineta pridržat će svoje listnice. Grčka vlada proti Ententi. Ministar predsjednik Skuludis izjavio je izvjestitelju »Timesa«, da on namjerava prema silama četvornoga saveza zauzeti držanje vrlo dobrohotne neutralnosti. Lord Kitchener na Balkanu, Londonski dopisnik milariskog >»Secola« položaju ma ratištima na Balkanu, na Galipolju, u Egiptu i drugje, te ondje sustavno organizira operacije. Unatoč oprovrgavanju nije isključeno, da će Kitchener sam glavom preuzeti vrhovno zapovjednštvo nad ekspedicionim zborom na istoku. U njegovo znanje i u njegovu energiju polažu se velike nade, Poteškoće engleško-francuske ekspedicije na Balkanu.. Listovi javljaju iz Soluna, da se ekspedi- cijoni zbor u južnoj Macedoniji uslijed pomanj- kanja željeznica i cesta skrajno polako kreće, Neprestano nabasuju savezničke čete na nove neočekivane poteškoće, Pošto nema konja, mo- rali su Francuzi nedavno da zapregnu bivole pred svoje baterije, da ih uzmognu otpremiti u položaje. | vrijeme je skrajno nepovoljno. Sve su se ceste raskvasile i postale neprohodne. Potopljen engleški transportni brod u Egejskom moru. Iz Londona se javlja: Dne 19. listopada Br. 551. Autikythere u Egejskom moru potopila britski transportni brod »Ramazan«. Od 380 momaka indijskih četa, koje su se vozile, spasilo ih se 75, a od posade 28 ljudi. Spašeni su u svojim čamcima stigli na otok Antikytheru. Strah od vojne službe. »Daily Mail« javlja iz Londona, da nepre- stano traje iseljivanje u Ameriku, jer se boje, da će biti uvedena vojna dužnost. . Juanšikaj — kineški car. »Times« javlja iz Pekinga: Većina je pro- vincija glasovala za osnutak monarhije sa Juan- šikajem kao carem na čelu. Nigdje se nije po- kazalo negodovanje. Sjedinjene Države proti Engleškoj. U noti, što ju je upravila vlada Sjedinjenih | Država Engleškoj radi sprječavanja amerikanske trgovine, osporavaju Sjedinjene Države Eqgleškoj pravo, da zapljenjuje robu, koja je namijenjena neutralnim zemljama, i brodove već na temelju puke sumnje, da li ne voze zabranjenu robu. Sjedinjene države zahtijevaju pravo prodavati sva- ku robu, koja je neutralnim zemljama od potre- be. U noti se takogjer osporava tvrdnja, da je engleška blokada efektivna. Engleška se vlada vrlo odrješito upozoruje na to, da mora vlada Sjedinjenih država ustrajati pri tome, da se ima- du oduosi izmegju obje vlade uregjivati na te- melju postojećih propisa o megjunarodnom sao- braćaju, a ne razlozima jelishodnosti. Sjedinje- ne države preuzimaju zadatak, da se zalažu za nepovredivost prava neutralnih zemalja proti pro- tuzakonitostima sa strane ratujućih država. Govori se, da je za nakup sigurnih i pre- poručljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi toga najzgo- dnije vrijeme, jer će svaki naručilac dobiti u sret- nom slučaju 4000 franaka sasvim badava. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Sreć- kovnog zastupstva«. Domaće vijesti. Nadvojvoda Eugen i gen. pješ. Boroević začasni doktori našeg sveučilišta. Profesorski zbor pravo-državo- slovnoga zagrebačkog fakulteta sveučilišta jedno- glasno je izabrao Ni. c. i kr, Visost Prejasnoga gosp. nadvojvodu generala-pukovnika Eugena i preuzvišenoga gosp. generala pješaštva Svetozara pi. Boroevića od Bojne začasnim doktorima. Ugi. Općinskim Upraviteljstvi- ma. Odbor Efektne Lutrije u Dubrovniku, pri- regjene u veoma humanitarnu i patrijotičnu svrhu — na korist siročadi i udovica slavno poginulih vojnika ć. k. Domobranske Pukovnije Br. 37 i ć. i k. Ratne Mornarice — razaslao je svim P. N. Općinskim Upraviteljstvima u Dalmaciji po nekoliko srećaka. Mnoge su P. N. Općine već za prvih dana primitka otposlale dotičnu svotu, na čemu Odbor najljepše zahvaljuje. Nekoje P. N. Općine do sada još nijesu javile o ospjehu raspačanja. Poznajući pak rodoljublje naših P. N. Općina, stalnošću je očekivati, da će nasto- jati čim prije raspačati, na čemu se unaprijed blagodari. Mole se pak, da bi slučajno nerasprodane srećke izvolili povratiti najkašnje do 25. ovog mjeseca, pošto će dneva 2. dojdućeg mjeseca biti obavljeno vučenje. — Odbor. Pokret“, Zagrebačke »Narodne Novi- ne« donose zabranu hrvatske vlade za daljnje izlaženje »Pokreta«, organa saborske većine, tog miljenika svih naših naprednjaka i srbofila, jer da se »njegovim sadržajem ugrožavaju interesi ratovanja.« Mnogi, kad su pročitali ovu vijest, i nehotice su uzdahnuli: »Više je bilo i vrijeme l« Za čitavih 15 mjeseca rata nečuveno se je »11eu- tralno« držao prema našoj hrabroj vojsci i nje- ziuim junačkim pobjedama, a znao je, da vješto piše izvješća posebnom tendencijom. Megju ogla- sima toplo je preporučivao svakoj hrvatskoj kući srpske kalendare »Sv. Savu« i »Zmaj«, Svak se se je čudio, kako sve to on može da iznosi i kako se slobodno širi i po našim stranama. Kao naprednjačko liberalno glasilo dosta je zla po- činio megju hrvatskim narodom, osobito megju omladinom, pak za njegovim prestankom nema šta niko da žali. Najbolja svjedodžba I Kod je neki- dan zagrebačka »Hrvatska« upozorila javnost na članke »ratnog dopisnika« u »Pokretu«, u kojima se je krila posebna tendencija, tad se je megju inim »Pokret« branio i tim, da njegove članke prenosi i tršćanska »Edinost«, i »Slovenski Na- rod« i zadarski »Narodni List«. Zaista jednodu- šno kolo! Nova oznaka talijanskih zra. koplova. Općina javlja uslijed dopisa ć. k, kotarskog Poglavarstva u Dubrovniku, radi vla- danja pučanstva, da je Italija naredila novu oz- naku njenih zrakoplova i aeroplana. | na aero- planima donji je dio desnog krila zelene polo seres krila crvene boje a sredina ostaje bijela. a vertikalnom su kormilu talijanske boje. Ta- lijanski zrakoplovi iz po danu nacijonalnu zastavu sa grbom Savoje i MU JSS krunom, o noći gore tri svjetiljke u nacijonalnim bojama Lijelo-orveno-s8)eso; osim toga visi ispod gon- dole crveno svijetlo. Sažaljenja vrijedno I Zadarski sli Dalmata« judikuje, što sva Poglavarstva u Dal- maciji, osim zadarskoga, izdavaju karte za kruh samo na hrvatskom jeziku i pozivlje se na za- kon o dvojezičnosti, Dok se divimo neprijateljska je podmornica na pučini kod otoka o ovoj smjelosti, izrazujemo mu svoje duboko sa aljenje.