Str. 2. zarobile preko 1100 Srba. Bugari su na kolo- dvoru u Gjunisu zaplijenili 5 lokomotiva i 106 vagona municije i pušaka, a u Aleksincu 100 va- gona municije i duhana. De 14/11.: Višegrad- ska"se je skupina“ približila području donjeg Li- ma. Druge čete približuju se Javoru. U predjelu gornje Rasine neprijatelj se povukao preko Bra- sa i Ploče. Njemačke ga čete potiskuju u dolinu rijeke Toplice. Zarobljeno je 13 časnika i 1760 vojnika. Bugari prodiru sa južne Morave uz njemačke čete. Dre 15/11.: Neprijatelj se još sa- mo mjestimice opire. Naša je višegradska skupi- na bacila Crnogorce preko Lima. U dolini To- plice doprlo se je do Prokuplja. Zarobilo se je 1500 Srba i otelo 12 topova; od toga su bugar- ske čete zarobile oko 7000 ljudi. One su skršile očajan otpor Srba i prešle na lijevu obalu Mo- rave. Dme 16/11.: Sa Crnogorcima došlo se je do čarkanja na granici kod Goražde. U Srbiji su naše čete zauzele okolicu Uvca, Cikotu-planinu i visove Javor-planine. Izmegju Kraljeva i Novog Pazara zauzeto je mjesto Ušće.: Istočno toga o- svojeni su na juriš srpski šančevi ma planini Lu- čak i posadu zarobilo. Njemačke i bugarske di- vizije približuju se sa sjevera i sa istoka raskršću Kuršumlji. Zarobljeno je 1000 Srba. U Prokuplju su Bugari oteli veliku množinu ratnog materija- la. Južno od Velesa bugarske su sile bacile Fran- cuze na istočnu obalu rijeke Karasa i zauzele učvršćene francuske : položaje. Dnme 17/11.: Na granici Sandžaka naše su čete bacile natrag pre- ko Lima zadnje crnogorske zalaznice. Kolone, ko- je prodiru prema Sjenici, bacile su Srbe sa ži- lavo branjenih brdskih pozicija sjeverno od Ja- vora. Njemačke se čete približuju Raški. Proga- njanje po planinama uspješno napreduje. Zarob- ljeno je preko 2000 ljudi. Talijansko ratište. Talijanci su naumili, da posve razore grad Goricu, kad ne mogu da je osvoje. Tako su.14. ov. mj. opet upravili žestoku vatru proti gradu. Takogjer su bezuspješno napadali na sjeverni dio doberdobske visoravni i na brdo Dei sei busi. Naši su zrakoplovci bacali bombe na Veronu. Dne 15/11 malo je popustilo talijansko navalji- varije na fronti Soče, ali se je na doberdobskoj visoravni i na brdu Dei sei busi borilo i nadalje žestoko. Na obronku brda S. Michele neprijatelj je časovito bio prodro u naš položaj, ali je na večer bio protjeran i pretrpio znatne gubitke. U Gorici je do tog dana bilo ubijeno 58, osoba, 50 ranjeno,.a oštećeno oko 300 kuća, i sve crkve i samostani. Naši su aviatičari opet bacali bombe na Veronu. Dne 16/11 neprijatelj je nastavio svo- jim navalama na položaj brda S. Michele i pred goričkim mostobranom, a osobito na sjeverni otsjek doberdobske visoravni. Dne 17/11 djelat- nost je pješadijskih bojeva kod Gorice, kao i djelatnost artiljerije nešto popustila. Sjeverno ratište. Savezničke su sile provalile dne 14/11 u ruske položaje sjevero-zapadno od Čartoryska i zarobile preko 1500 Rusa, a otele 4 strojne puške. Zapadno od Rafalowke odbijeni su ruski napa- daji. Slijedeći su dan bojevi kod Čartorijska do- veli do potpuna uspjeha. Poraženi je neprijatelj bačen iz Styrove okuke preko rijeke, Na svom žurnom uzmaku zapalio je neprijatelj sva mjesta što ih je izgubio. Time su žilave i slavne borbe oko Čartorijska, koje su potrajale četiri nedjelje, svršile s uzmakom Rusa u njihove prvobitne po- ložaje jednako, kao što svojedobno s velikim na- dama najavljeni pokušaj ruskih četa, da probiju našu frontu kod Siemikovca ma Strypi, I ruski napadaj kod Smorgona bio je suzbijen. skih kapa, dočim sasvim maleni imadu papirnate klobuke. Oružja takogjer ne manjka. Ali samo general i njegov pobočnik nose limene sablje, svi ostali drvene bodeže. Fino izgleda teška ar- tilerija : 2 mužara od 42 cm., ostaci neke gvoz- dene peći, utaknuti u kolicima. Pid * Proviant opskibljuju djeca, donoseći sobom iz kuće jabuka, krušaka, šljiva i još kojekakvih poslastica, ali za vrijeme bitke češće pitaju »Kranken-Urlaub«, da štogod pojedu. Kadgod se dogodi, da kad je odveć žestoka bitka, majveći predmeti provianta, kao velike jabuke, služe za ručne granate. Neki Leutnant od 6 godina bio je teško ranjen takvom granatom u stražnji dio ti- jela, pao je na tle od boli, ali mu je brzo pro- šla bol, kad je pojeo granatu. Sasvim su moderuo zamislila djeca brzo- javljanje bez žica. Na dva mjesta ulice naslaga- no je u visinu mnogo kamenja, a na vrhu na- laze se popeta djeca, koja promatraju tok bitke i dovikivaju zapovijedi generalnog zapovjedništva. Sasvim je fino uregjena sanitetska služba. Male djevojčice, većinom koje još ne idu u školu, imadu da prenose ranjenike za vrijeme počinka bitke, Budući da nekoje od njih nemadu do- voljno jakosti, da to izvrše, ranjeni se ispruži kao obnmemogao, a male ga uhvate za noge i potežu ga tako 10 do 20 metara izvan fronte. Iza kako sam to sve obaznao po njihovom »PRAVA CRVENA HRVATSKA« i u Srbiji pridržanoj civilnoj osobi, — uzvraćena | stupnika barona Andrian-Werburga i odličnih čla- Zapadno ratište. Nijemci su dne 13/11 kod Ecurie zauzeli izbočni francuski jarak od 300 m. širine, Tri ne- prijateljska pokušaja, da nam jarak otmu, ostala su bez uspjeha. — Višekratno neprijateljsko bom- bardovanje Lensa od 22/10 do 12/11 imalo je za posljedicu, da je megju pučanstvom bilo 33 mr- tva i 55 ranjenih žrtava. Druge štete nije bilo, Tursko ratište. Na sva tri odjela dardanelske fronte vodila se je pucnjava. — Tu je potopljena jedna od najmodernijih i najvećih engleških podmornice, >E 20«, i posada zarobljena. Tursko je topništvo prouzrokovalo požar na neprijateljskom monitoru -u saroškom zaljevu. — Na kavkaškoj fronti turska je ophodnja prisilila neprijateljski odjel, da po- bjegne uz velike gubitke. Razne vijesti. ++ > Talijanski gubitci u časništvu. : Prema talijanskom je iskazu palo u talijane skoj vojsci 'do 3. studenog: 1 general, 38 pu: kovnika i potpukovnika, 62 majora, 249 kapetana te 922 natporučnika i poručnika. < Veliko uzbugjenje pobugjuje u Italiji, što do sad nije s talijanske strane oprovrgnut navod austro-ugarskog glavnog stožera, prema kojem su Talijanci za listopadske ofensive izgubili 150.000 momaka. Strašni gubitci Srba. Ruski listovi javljaju, da su srpski gubitci na uzmaku nečuveno veliki. Srbi uljepšavaju či- njenice, tvrdeći da su izgubili samo 75.000 ljudi. Timočka i šumadijska divizija izgubile su 75 postotaka od svog broja. »Ruskoje Slovo« piše, da posljednji očajni boj junačkog naroda valja pratiti u uzbugjenosti nemoćnoga gnjeva. Srbiju niko više nemože spa- siti od katastrofe. Pobuna u srpskoj vojsci. Prva se pukovnija srpskoga domobranstva pobunila i ubila svoga zapovjednika, pukovnika Milana Pribičevića, jednog od glavnih začetnika urote za umorstvo nadvojvode Frana Ferdinanda. Pukovnija se raspršila po obližnjim mjestima. Antidinastički pokret u Srbiji. E Izvjestitelj »Az Est-a« crta u svojem izvje- štaju iz Jagodine promjenu, koja je nastala u raspoloženju srpskog pučanstva pod dojmom po- sljednjih dogagjaja. Raspoloženje pučanstva oče- vidno nosi antidinastički značaj. Pučanstvo opet čezne za Obrenovićima. Općenita ogorčenost pre- otela je mah protiv vlade napose radi toga, što je vlada narodu tako dugo tajila ofensivu sre- dišnjih vlasti, o kojoj su dobro bili obaviješteni vodeći srpski krugovi. Vlađa je pri tome pošla tako daleko, da je u rujnu riješila vojničke službe sve profesore srednjih i visokih učilišta, pa time pojačala bezbrižnost pučanstva. Stoga je prodi- ranje središnjih vlasti upravo porazno djelovalo. Ovo je raspoloženje zahvatilo dapače i vladine krugove. Svi tajni i otvoreni neprijatelji Kara- gjorgjevićeve dinastije, republikanci, maprednjaci i nacionalisti nastoje, kako bi iskoristili sadašnje tužne prilike protiv vlade. : Represalije proti srpskim zarobljenicima. Politička korespondencija javlja: 5 Odmah nakon početka naše ofensive protiv Srbije upozorena je srpska vlada putem ameri- kauskog poslanika u Bukureštu i u Ateni naj- ozbiljnije na to, da će biti svaka nepravda, što bi bila nanešena kojem austro-ugarskomi vojniku u srpskom zarobljeništvu ili kojoj austro-ugarskoj svoje oči vidim ratnih prizora. Neprijateljska se četa pojavi iza kraja ulice i navali uz divlju viku. Sva ona četa, koja je bila oko mene, skoči od. mah na oružje, da odbije neprijateljsku ofensivu: Neprijatelji stigoše do prve obrambene linije, ali loptama od kaučuka), a zatim ma šake, Kad je jedan od učesnika upotrebio smet na putu, što je po megjunarodnom pravu zabranjeno, bio je odmah predan ratnom sudu, a moraće platiti za kaznu barem deset šljiva. i Kad je svršio boj ali sa neodlučenom sre- ćom, upoznah i mlagjeg brata kapetanova, Karla Wallner, Sedam mu je godina, sad je Feldwebel, uhva se brzo postati Leutnant, jer se je već više puta odlikovao osobitom hrabrošću. Mladog gospodina odvedoh u bližnji dućan igračaka, i darovah mu pravu limenu sablju, što je na njega djelovalo preugodno, jer da sad može postati ne samo Leutnant, nego i Oberl t, kad ima limenu sablju. : Na odlasku rekoh mu: »Kad budeš velik, i ti ćeš se hrabro tući proti Rusima ili Talijancima ?« »Strah me je, da će rat prije svršiti«, Premda sam i ja bio njegova mnijenja, ipak ga utješih: »Ko zna, ništa se ne može znati«. A on će na to: »Ali s Talijancima neću se! pripovijedanju, imao sam prilike, da i sam na što mi nijesu dragi, ne igram se«. doličnim proiumjerama, i to ne samo kod srpskih vojnika, koji se nalaze u našem zarobljeništvu, već i kod odgovornih srpskih oblasnih organa. Ovi su koraci zadnjih dama još odriješitije po- Br. 552. nova poljskog gragjanstva. U sveučilištu je držao rektor Budzinski svečan govor, u kojem je sla- vio važnost ovoga dana. U svom je odgovoru izrekao gen. guverner Beselej želju, neka bi zna- novljeni. Sada pak stižu sve mnogobrojnije i| čio današnji dan početak ere novoga duševnoga crnije vijesti i glasine o ratnim zarobljenicima, što ih srpska vojska na svome uzmaku vuče sa života za poljski narod. Zatim je slijedio jednako svečani otvor teh- sobom. Ako bi se te vijesti obistinile, bit će| ničke visoke škole. austro-ugarska vlada prisiljena, da postupa ne- umoljivo s najoštrijim represalijama. Grci nešto spremaju. d Nejasno je, što kani Grčka, no svi znaci| g Koliko ima na svijetu katolika ? »Frankfurter Zeitung« donosi statističke po- atke o broju katolika na svijetu. Prema popisu d g. 1911. bila su dne 1. siječnja 1911. neka govore, da nam je sklona. Iz izjava se pak od-| 263 milijuna katolika na zemaljskoj kruglji. G. govornih političara dade zaključiti, da Grci ne| 1912, bilo ih je 286,670.000, g. 1913. već 311 gledaju baš najbolje ententine čete na svom te- ritoriju. Grčka nešto sigurno kani poduzeti, jer milijuna 750.0000, koji je broj do godine 1914. porastao na 537,290.000, dok ih je prema sakup- iz Soluna javljaju, da je do 10. o. mj. u tamo-| ljenim podatcima imalo dana 1. siječnja ov. g. šnjem vojničkom okružju koncentrisano po pri-| piti 365.290.000. Ta brojka, istina, nije posve lici 300.000 grčkih vojnika, a stižu još i nove čete. točna, jer zbog rata mnoge zemlje i to pretežno Talijanski brod'Bomtardovao bugarsku obaliić| katoličke, nijesu sakupile stalističke podatke, no Talijanski listovi javljaju, da je talijanski ratni brod »Piemonte« na 13. studenog stigao u Solun. »Piemonte« je bio na 11. studenog bombardovao kolodvor u Dedeagaču i dva vojnička vlaka sa 80 vagona, te ih razorio. Bugarske su baterije i jedna podmornica pucale na »Piemonte«, ali ga nijesu oštetile. prema dokazanom 8'/4%o-nom porastu ima sada preko 364 milijuna katolika. Grad Beč otkazuje plesove. Gradsko poglavarstvo u Beču zaključilo je, da se i naredne zime neće obdržavati nikakvi plesovi. Ova odredba vrijedi i za slučaj, da bi se dotle sklopio mir, jer su posljedice rata tako Naša podmornica potopila talijanski putnički |'teške, da nikomu ne smije biti ples na pameti. parobrod. Dne 7. o. mj. poslije podne potopila je je- dna austrijska podmornica izmegju Sardinije i Alžira talijanski parobrod »Ancona«, koji je bio sa 422 putnika i sa 6000 kubičnih metara robe na putu za New-York. Javlja se, da je 270 osoba, megju njima takogjer nekolicina posade, koja je brojila 60 momaka, stiglo u Bizertu i u Ferry- Ville. O mnogim drugima, koji su se spasili u Vijesti iz naroda. Iz Pokrajine. Primamo iz učiteljskih krugova : »Narodni List« donaša, kako je Zem. Odbor uslišao oprav- dani vapaj pučkog učiteljstva za skuparinski do- platak, te da je u tu svrhu doznačio raspoloživu svotu, zamolivši podjedno Pokr. Šk. Vijeće, da biše odbiveni najprije ,ručnim granatama (starim |, čamcima, nema još sigurnih vijesti. Prema pouzdanim vijestima nastojao je pa- robrod da pobjegne. Podmornica je stoga bila prisiljena, da upotrebi topove. Službeno je ustanovljeno, da su dosad za- glavila 282 putnika »Ancone«, Megju postrada- lima nalazi se takogjer činovnik u talijanskom ministarstvu za poljodjelstvo, Spinazzi, koji je putovao po nalogu svoje vlade u Newyork, Po izvješću »Secola« nalaze se megju spašenim uz amerikanskog gragjanina Grey-a još 5 naturali- zovanih u ltaliji rogjenih Amerikanaca. Parobrod ,, Firenza“ torpedovan. »Agenzia Stefani« javlja: Dne 9. studenog bio je parobrod »Firenze«, koji je plovio u Port Said, torpedovan od podmornices a ustro-ugarskom zastavom. Spašeno je 90 momaka posade i 97 putnika. Od 6 putnika i 15 momaka posade nema do sada nikakovih vijesti. »Firenze« bio je luksusni parobrod sa sadržajem od 4000 tona, koji je lanjske godine pušten u more. Naše, podmornice pod Kandijom. »Agencia Stefani« javlja 15. studenog: Kod otoka Gaudo južno od Kandije austro-ugarska pod- mornica potopila je talijanski parobrod »Bosnia«. Posada i putnici su spašeni. Izbori za grčki sabor. Dekretom, kojim se raspušta komora, novi se izbori odregjuju za 19. prosinca, dočim se no- va komora sazivlje za 24. siječnja 1916. Ostavka Churchilla. Ministar Churchill je predao dimisiju, jer nije primljen u ratno vijće. Kako se veli, izjavio je Churchill, da nije voljan u neradu zapremati dobro plačeno mjesto. Grčko-katolički svećeaici zarobljeni u Rasiji. Svećenik grč.-kat. Dolnyzkyj piše zastupniku Dume M. Sknobelev »Reichspost« donosi: u Petrograd: = u) »Bez ikakva uzroka zarobili su me kao grč.- kat. župnika u Banorinu, okružja Tarnopol i do- veli :u«Irgis] gdje khBarimoritje state dano'65.te1 godine, bez ikakvih srestava, još i boljeticom na srcu, Nijesam htio preći na »ortodoksnu«, vjeru, sasma da su me na to svim srestvima silili. Zato živem danas daleko od svoje obitelji u kritičnim prilikama. Obraćam se Vašoj Preuzvišenosti sa poniznom molbom: Oslobodite me, za ljubav Božju. Meni obnemoglom, starom čovjeku nije dato još dugo živjeti. Nek mi bude dopušteno umrijeti u krugu svoje obitelji, u/svojoj domaji. Star sam, niti mogu više služiti kao vojnik, niti sam za drugi ozbiljni rad, Život, kojim živem ovgje u Sibiriji, nije mi moguće više da podno- mi povratak preko Švedska ili I tit, sim. Isposluj Rumunjske. Uz nadbiskupa grč.kat. Stepicki ima još pet stotina grč.-kat. svećenika u Rusiji silom internisanih, Svečan otvor poljskog sveučilišta i tehnike Varšavi. Dne 15. tek. mj. bio je svečani otvor poljskoga sveučilišta i tehničke visoke škole, u prisustvu nigda tući, Ja ih ne mogu podnijeti. As ljudima, | generalnog guvernera Beselera, gradskog presjed- nika kneza Lubomirskoga, austro-ugarskog za- ovo izradi osnovku, na kojoj bi se učiteljstvu pravično pomoglo prema broju djece i mjestu, gdje službuje. Premda je od tada proteklo dosta vremena, a učiteljstvo sve teže i teže smaže snage, da se otme užasnoj oskudici, ipak do danas nije poznat nikakav pozitivan čin, da se žurno poradi u gori spomenutoj namjeri Zem. Odbora. — Nami je teško ovo vjerovati, jer znamo, da je Pokr. Šk. Vijeće uvijek bilo spremno, da priskoči u pomoć pučkom učiteljstvu u pokrajini, pak smo uvjereni, da ono u ovim teškim danima kušnje shvaća dobro jadno stanje pučkog učitelj- :| stva, i da ozbiljno misli. kako. bi mu pomoglo. Ako je to istinito, što piše »Nar. List«, tad nebi ostalo druge, nego da Pokr. Šk. Vijeće pospješi ostvarenjem te pripomoći. Stoga se pučko :uči- teljstvo pouzdano nada, da će toliko Nj. Preuz- višenost gosp. Namjesnik, kao presjednik Pokr. Šk. Vijeća, koli i presvij. gosp. Pokr. Šk. Nad- zornik poraditi, da zastoj ovim teškim ekonom- skim prilikama što prije uklone. Poznat je sva- komu požrtvovni i rodoljubni rad pučkih učite- lja, koji uz najteži napor imaju veoma slabu plaću. Zem. Odbor u Ljubljani dne 9. kolovoza zaključio je, da se radi silne skupoće imade dati svemu učiteljstvu u Kranjskoj 25% povišice na plati kao skuparinski doplatak. I u Štajerskoj je Zem. Odbor s istih razloga doznačio već učitelj- stvu posebnu potporu. Ovaj lijepi izgled kod braće Slovenaca slijedile što prije i naše šk, vlasti, tim više što su u spomenutim zemljama životne namirnice puno cjenije, nego li kod nas, Iz Konavala. (Jamatva i pravljenje maloga vina.) Ja- matva je ove godine svršila prije nego se je mi- slilo, je: je grožgja bilo puno manje, nego se je u prvi mah računalo, a i jedan je dio u polju i voda uništila, te se računa više od hiljadu kvin- tala sada pod vodom, prama tome šteta iznosi preko sto hiljada kruna. Nek sad dogju odluču- jući faktori i uvjere se, što bi za Konavle vrije- dilo prosušenje polja. Samo ovu godinu moglo je naše polje dati, da je prosušeno bilo, preko tri milijuna kruna grožgja. —- Grožgja, što je bilo u kršu, uslijed velikih kiša, nije bilo naj- bolje, prama tome i vino, ali neumornim nasto- janjem g. Mussapa, konobarskog nadzornika, po- pravilo se je što se je popraviti dalo, a predu- srelo ujedno i nesrećama, u koju bi toliki bili upali, ne znajući zakon o pravljenju maloga vina. G. Mussap nije žalio truda ni muke, jer je više puta k nama zalazio i tim omeo posao ne- kim bezdušnicima, kojima je bilo samo do toga, da prodadu svoj šećer, a deveta im je briga bila dobar glas, što je naše vino uživalo i da li će pojedini ljudi bit po zakonu progonjeni i kaž- njeni, Bogu hvala, u tome smo čisti kao i do sada, stoga zahvaljujemo g. Mussapu i molimo da i drugih godina o jamatvi dogje češće k nama. (Treći ratni zajam.) Za treći ratni zajam i ovaj put su posvjedočile Konavle onu žarku lju- bav i odanost prama Previšnjem Prijestolju, a osobito se je ovaj put istaklo selo Čilipi, koje je doprinijelo za treći ratni zajam 70 hiljada i 500 K, a da je rok upisivanja bio produljen za stalno bi svota bila prekoračila preko sto hiljada kruna, Evala im, jer su se u najtežim časovima