\ Rad hrv. društva ,Prosvjete“ u Beču. i Beč, 18/11. 1915. Ovaj naš narodni rasadnik vrši, uprkos ne- pogodama vremena, nesmetano svoju misiju. Nje- gov se rad sastoji u okupljivanju hrvatskog živ- lja nastanjenog u prijestolnici monarhije, Briga se oko potpomaganja dječice siromašnih naših radnika, pruža u potrebi male potpore oskudni- jim našim ljudima. Osim toga društvo nastoji da se održi na okupu društveni crkveno-pjevački zbor, koji neprekidno vrši svoj narodno-vjerski zadatak. Malca ih je broj, ali volja je tu i us- pjeh ne izostaje. U hrvatskoj crkvi, takozvanoj Stiftskirche u Mariahilfer-ulici br. 24 služi se sva- ke nedjelje oko 11 sati jutrom sv. Misa, i to uz pratnju gorespomenutog pjevačkog zbora. Mnogi naš čovjek zabasa neznalice u naš crkveni dom i veselje je njegovo neopisivo, primjetivši naje- * danput našu pjesmu u hramu Gospodnjem. I ta- ko se broj crkvenih posjetioca našcg jezika da- nomice množi. Naravno, da uz crkvene pjesme ne zaborav- lja društvo ni narodne davorije. Ne opstoji do- duše onog jakog »Prosvjetinog« pjevačkog ni tamburaškog zbora, nu jipak oba ta društvena odjela još su živa. Rekoh još su živa, jer ne bi bilo čudo kad se uopće u »Prosvjeti« ne bi vi- “še čula naša pjesma ni biser-tamburica, jer vojna društvu oduze množinu vjernih članova. Ali ipak društvo žive i za čudo unatoč današnjim vreme- nima napreduje. Baš 'pred kratko pristupilo je društvu nekolicina naših čestitih radnika od tam- buraškog zbora nekadašnjeg ovdašnjeg radničkog društva »Sloga«, kojemu je žalibože ovaj rat ko- nac prouzrokovao. | tako se je ovo naše društvo obogatilo za toliko novih vrijednih članova tam- buraša, a može se računati istodobno i pjevača. S tijem je društvo doduše maprtilo jedan novi izdatak na terdt, jer osim za učitelja pjevanja mora sada izdavati priličnu mjesečnu svoticu i i za učitelja tamburanja. Nu nada je opravdana, da će članovi i posjetioci društva, uzevši u obzir rad njegov, potpomagati ovo i doprinašati rado od slučaja do slučaja obol, da društvo uzmogne odgovarati dužnostima. Napose je pak sa pouz- danjem očekivati, da će naši mogućnici, zavodi, općine i ostale narodne ustanove u domovini ra- do doprinijeti svoj obični godišnji darak u fond društva, tim više pak ove godine, gdje tolika bi- jedna dječica naših radnika u Beču nemaju svo- jih hranitelja. Oni služe već davno domovini na bojištu, i na »Prosvjeti« je red da se brine, da ovoj mašoj siročadi pribavi barem najnužniju o- djeću, da tako barem djelomično bude ublažena bol i briga njihovih otaca, koji su im daleko i pomoći im ne mogu. Takogjer je spomena i priznanja vrijedno, da se zauzimanjem potpresjednika »Prosvjete«, gosp. Stjepana Pavića i veleč. župnika hrvatske bečke crkve gosp. Josipa Ivančića organizovalo još od početka rata redovito pohagjanje naših ranjenika po bečkim bolnicama, te se taj odbor brihe takogjer da naši ranjenici dobivaju redo- vi'o hrvatske novine i knjige za čitanje, što je vrlo pohvalno. | ti naši junaci, u najvećem di- jelu seljački sinovi, raduju se neizmjerno gdje ih se maš svijet sjeća i pohagja. Društvo je u prijašnjim normalnim vreme- nima priregjivalo često kućne zabave. Sada je pak ono na srestvima oskudno, pa to teško ide. Sasvim tim nastojati će da i ove godine prire- di kakovu zabavu u dobrotvorne svrhe, te se je madati, da će ono maići na odaziv i potporu svih prijatelja. Pri koncu obavijestiti je one bečke Hrvate, kojima to još nije znano, da se klubske prosto- rije društva »Prosvjeta« nalaze u restauraciji g. G. Schorn-a u »Kapistrangasse« br. 12 (pobočna ulica »Mariahilferstrasse« tik broja 33 u VI. o-| skih tabora, a neutralni diplomati radi svoje osobne sigurnosti, takovih bi se dana sklonuli u Zemun. Za ovo doba niko se nije mogao pre- staviti kuda nišane ova puščana taneta. Na večer 29. svibnja po starom kalendaru, a po našem 11. lipnja 1903., bio'je u starom konaku, od kojeg danas nema ni kamena, dvor- ski soiree, a ujedno ova noć nakon višekratnih odgogjenja bijaše odregjena kao posljednji termin za umorstvo kralja i kraljice. Mora se još spo- menuti da je ruski poslanik Čarikov, koji je sa prozora svog stana izravno gledao u sobe ko- maka i tako mogao kontrolisati svakog čovjeka, koji izlazi i ulazi, pokušavao u posljednje vrijeme svim mogućim srestvima, koja su se dapače pre- tvorila i u otvorene prijetnje, da kralja predobije za rusku stranu. Samo pako umorstvo bilo je zaključeno prije više mjeseci pred izvedenjem. Putovanja pouzdanika iz Beograda u Ženevu k Petru Karagjorgjeviću bijahu sve češća. Da se može potpuuo shvatiti potpuni uspjeh umorstva, koje je bilo pripravljeno do posljednjih sitnica, mora se nešto spomenuti o vojničkim prilikama beogradske posade, Posada je tada bila osim jednog jedinog bataljuna 6. pješačke pu- kovnije u ljetnom logoru na Vračaru, jednu milju _>PRAVA CRVENA HRVATSKA« kružju). Prostorije se posjećuju po članovima svakog utorka, srijede i petka, a inače drže se male kućne zabavice uz tamburanje i pjesmu te prijateljski razgovor svake nedjelje i ostalih sve- tačnih dana. Ima u njemu na raspolaganje do- sta naših ji mjesnih novina. Budući sada u ratno doba ima u Beču sva sila našega svijeta, osobito vojnika, ova će vijest zaista obradovati mnoge čitaoce raših listova i oni će bez dvojbe rado posjećivati ovo naše sadašnje jedino bečko sastajalište. i Društvo doduše ne posjeduje bogastva ni raskošnih svojih prostorija. Ono je djelo višego- dišnjega marnoga rada svih bečkih Hrvata: pro- vejava ga duh naše hrvatske narodne zajednice, naše sloge, uzajamnosti i gostoprimstva i vrata su njegova otvorena svakom čestitom Hrvatu. Zvoninir Belić, stud. pharm. Sa ratišta. Balkansko ratište. Š Operacije na ovom _ bojištu teku sjajno po saveznike, te regbi da se već primiču kraju. Cišćenje novopazarskog sandžaka napreduje velikom brzinom. Dme 20/11: naša je vojska zaposjela Novu: Varoš, i kod Raške zarobila 2000 Srba. Neprijatelj je potjeran i sa zadnjeg komada tla stare Srbije. Dne 21/11: Jedna je naša sku- pina izvojštila prelaz preko gornje Drine protiv Crnogoraca. Njemačke su čete zaposjele grad Novi Pazar. Počela je žestoka borba na ulazu u Kosovo-polje. Dne 22/11: Naše su čete bacile Crnogorce iz područja Čajnice, i iz njihovih po- ložaja na obronku Goleš-planine. U Novom Pa- zaru bilo je zaplijenjeno 50 mužara, 8 poljskih to- pova, 4 milijuna naboja i mnogo ratnog matc- rijala. Osvojeni su čvrsti položaji sjeverno od Mitrovice. Jugo-istočno od Prištine Bugari uprkćs srpskom otporu dobivaju na prostoru. Dne 23/11: Jedan austro-ug. odjel ušao je u Prijepolje. Boj na Kosovupolju napreduje povoljno. Naše su se čete približile Mitrovici a njemačke Prištini. Bu- gari su zarobili kod Gilana 8000 Srba, oteli 44 topa i 22 strojne puške. Dne 24/11.: Kod Pri- boja izvojštile su naše čete prelaz preko Lima. Druge čete, koie prodiru kroz dolinu Ibra, bacile su Srbe iz jakih položaja i unišle u Mitrovicu. U Prištinu su prodrli Nijemci sa sjevera a Bu- gari sa istoka. Dne 25/11.: Kod Mitrov'ce je za- robljeno oko 10.000 Srba, oteto 19 topova, a kod Prištine 7400 ljudi i 6 topova; osim toga mnogo kola i municije, 7 lokomotiva i 130 vagona. Cr nogorci su potisnuti isločno od Foče, Prešlo se je crnogorsku granicu. Rusko ratište. U Volhyniji i na Styru mjestimice se je vo- dila topnička vatra. Kod napadaja na Bersemlinde, jugoistočno Rige, zarobljeno je 700 Rusa. Ruski nasrtaji kod Čartoryska bili su odbiveni. Drugih osobitih dogagjaja nije bilo. Talijansko ratište. Talijanci su opet dopremili svoje sile sa ti- rolske fronte na goričko područje. Uz nova po- jačanja navaljuje neprijatelj ponovno na cijeli gorički mostobran. Tako Talijanci navaljuju sa svom silom pred brdom Sabotino, u osjeku kod Oslavije, proti Pevmi i Podgori, s obje strane brda S. Michele i S. Martino, ali svi ti žestoki i očajni napadaji svršavaju neuspjehom, jer se razbijaju o hrabre naše braniče ili u zametku ili u protunavali, ako neprijatelj momentalno po- stigne gdjegod kakav uspjeh. Stoga Talijanci iska- ljuju svoj jed na grad Goricu, koji su naumili da sasvim unište pa ga neprestano bombarduju. | Od 18. do 21/11. tim je neprijatelj prouzrokovao znatne gubitke na ljudskim životima i velike se od građa. Momčad, ovog bataljuna, kao i onih, , koji su bili izvan grada, nije imala ni pojma.o pogibelji, koja prijeti kralju. S druge opet strane uspjelo je ubojicama, da od onog bataljuna, koji je ostao u Beogradu, odstrane sve one časnike, koji nijesu bili pouzdani i da ih zamijene sa isto- mišljenicima. Dapače i svi oni časnici, koji su držali stražu u konaku, bijahu od rusofilske stranke. To je sve bilo tako spretno udešeno, da vrhovni doglavnik i pouzdanik kralja, Popović, nije vje- rovao u zavjeru, premda je nekoliko sati prije umorstva primio pismo, u kojem je bila odana čitava osnova. Jedini pouzdanici vladara bijahu 24 oružnika, sami isluženi podčasnici, koji su stanovali u jednoj lijepoj jednokatnoj zgradi ne- daleko konaka. Ovi su bili kadri, da čitavu o- snovu u posljednjem trenu osujete, pa ih je stoga trebalo učiniti neopasnima. I tako je u po noći bio bataljun alarman u svojoj vojarni i morao je poći trkom do kraljevskog konaka. Časnici su kazivali momčadi, da je kralj u velikoj životnoj opasnosti, da ga hoće oružnici ubiti. Ovi doista kada su čuli buku istrčali su iz vojarne, ali su ih vojnici odmah postrijeljali, Svi ovi su zako- pani u zajedničkom grobu. (Svrštt će se.) ubica je 20 civilnih osoba, a ranjeno 30; — 40 je Bgrada posve razoreno, 25 teško oštećeno, a 600 ako. — Na 24/11. neprijatelj je u južnoj tirolskqj bombardovao grad Rivu. Naši su zrako- či i bacsl bombe na barake i na skladišta u Ali. O borbama na ovom ratištu izdao je naš ć. k. dopisni Ured dne 23. ov. mj. slijedeće priopćenje : »Novinski izvještaji talijanskoga vrhovnoga vojnoga vodstva, koji se svukuda pronose, pri- povijedaju u zadnje vrijeme upadno minogo o »uspjesima«. Obzirom na ovo valja da danas, na polugodišnjicu, otkako nam je naš nekadaš- nji saveznik navijestio rat, sa svom jasnoćom konstatiramo, da mi slavodobitno držimo sada već u četvrtoj bitci svuda na Soči onu obram- benu frontu, koju smo bili na početku rata oda- brali. Sve od početka bojeva na jugo-zapadu nije mogao neprijatelj nigdje da se približi ni onim ciljevima, za koje se je nadao, da će ih dostignuti u prvoj navali. A stojao ga je rat već po milijuna ljudi mrtvih i ranjenih. Zapadno ratište. Na nekojim mjestima ovog ratišta vodili su se živahni bojevi topovima, minama i ručnim granatama. Due 21/11 bacili su njemački aero- plani veći broj uspjelih bomba na Poperinghe i u Fournes, Dne 23/11 srušio se je u Champagni francuski biplan iza borbe u zraku. Važnijih do; gagjaja nije bilo u zadnje dane. : Tursko ratište. Kod Ariburna i Sedil-Bahra izmjenična puc- njava i bacanje bomba. — Turski je odjel uni- štio teretni brod, što se je bio nasukao u Ku- junlimanu. — Na Kavkazu tursko je odijcijenje na ruskom tlu kod Torna napalo rusku časničku patrolu te ju dijelom poubijalo, dijelom zarobilo. — Na iračkoj fronti oboren je engleški aeroplan, a avijatičar, major, ranjen i zarobljen. Još uvijek se govori, da je za nakup si- gurnih i preporučljivih srećaka sa zajamčenim zgoditicima (do 630.000 kruna) sada već radi to- ga najzgodnije vrijeme, jer će svaki naručilac do- biti u sretnom slučaju 4000 franaka sasvim bada- va. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Srećkovnog zastupstva«. Razne vijesti. Mirovno posredovanje S. O. P. Benedikta XV. »Budapesti Hirlapu« javlja njegov berlinski dopisnik: Dobro upućena ugledna ličnost, koja je u svezi sa mjerodavnim katoličkim krugovima u Miinchenu, izjavila se je ovako: Sveti Otac predložit će u svakom slučaju barem petdnevno primirje povodom božićnih blag- dana, te će se u tu svrhu s molbom obratiti na sve državne poglavice. Sveta će Siolica tom pri- godom izjavili svoju spremnost, da preuzme mi- rovno posredovanje megju zaraćenim strankama. Danas naime više ne postoje oni razlozi, koji su lanjske godine spriječavali mirovno nastojanje Svete Stolice. Prema sudu Vatikana sadašnji je trenutak povoljniji za mirovnu akciju nego li lani u isto vrijeme. Pouzdanik je napokon pripomeniuo, da je Papa odlučio upotrijebiti sav svoj upliv, da za- podjene mirovnu akciju bez obzira na to, da li će ova akcija naići kod mjerodavnih faktora na željeni odziv, ili neće, Grčka će razoružati srpske čete. Ministar izvanjskih posala izjavio je pro- čelnicima stranih poslanstva, da će Grčka čuva- jući svoju neuiralnost, razoružali srpske čete, koje bi prešle ua grčko tlo, te ih do konca rata smjestiti u koncentracionim taborima, Ova se je odlučna izjava najugodnije doj- mila poslanika četverosveze. Ententa proglasila blokadu Grčke. Londonski listovi javljaju iz Atene: Engle- ško je poslaništvo objavilo, da su sile četvor- noga sporazuma zaključile gospodarsku i trgo- vačku blokadu Grčke. Kitchener i Denis Cochin u Ateni. »Politiken« javlja iz Pariza: Putovanje. Kit- chenerovo i Cochinovo u Grčku i veliko engle- ško-firancusko ratno vijeće jesu znakovi, da po- duzimaju saveznici sada svoj posljednji veliki napor, kako bi suzdržali prodiranje svojih ne- prijatelja na Balkanu. - Kitschener kod grčkog kralja, O razgovoru se lorda Kitschenera s grčkim kraljem i mi m _ predsjednikom Skuludi najstrožije šuli. Očevidno nije nastupila nikakova važna promjena u položaju. Vlada je izjavila, Br. 553. ozbiljno ne trpe odnosi Grčke prema ostalim ratujućin državama. Pretraživanje grčkih brodova. »Times« javlja iz Atene, 22. studenoga : Bro- dovi savezničkih flota podvrgli su sve grčke pa- robrode-u Egejskom i Sredozemnom moru stro- goj pretrazi. Držanje Rumunjske. Bugarski dopisnik »Kambane« razgovarao se je s odlučnim faktorom rumunjske izvanjske politike, te ga upitao, da li će Rumunjska inter- venirati u prilog četvornom sporazumu. Na to je odvratio državnik: »Ko misli, da će Rumunjska ostati zatvorenih očiju na očigled sudbine Belgi- je i Srbije, svakako nas premalo cijeni. Obje su ove države povjerile svoju sudbinu četvornome sporazumu, te su evo pred našim očima unište- ne. Rumunjska nema ni malo volje, da dijeli s njima ovu tužnu sudbinu. Mi ne ćemo staviti na- še glave pod guillotinu, već ćemo ostati neutralni«. Željeznička pruga Pirot-Niš. Gradačka »Tagespost« javlja iz Soluna: Pod vodstvom njemačkih inžinira brzo napredu- ju radnje oko svršavanja željezničke pruge Pirot- Niš. Srbi su na uzmaku razorili više tunela i mo- stova, ali su popravne radnje već toliko uzna- predovale, da će se za koji dan moći uspostavi- ti promet s Nišom. Rusi protiv Bugarske. »Matin« javlja, 23. studenog, da je general Kuropatkin imenovan vrhovnim zapovjednikom ruske vojske protiv Bugarske. Atentat na srpskog ministra- predsjednika Pašića. Prema vijestima, što su u Rumunjsku sti- gle, izveo je neki srpski major glavnoga stožera atentat na ministra-predsjednika Pašića, ali je tane promašilo. Pašiću je uspjelo, da pobjegne. O tom se dogagjaju javljaju ove pojedinosti : Kad je srpska vlada na svom bijegu stigla u Rašku, došao je k Pašiću spomenuti major, te mu spočitnuo da 'on vodi čitav srpski narod u klaonicu, a ipak nastoji, da spasi svoju vlastitu glavu, kako bi mogao i dalje nesmetano uživati plodove svoje izdaje. Pašić je odvratio nekoliko riječi, ma što je major povukao samokres i is- palio dva hitca na Pašića, koji megjutim nijesu pogodili. Major je upravo pobjesnio, što mu nije uspio atentat, pa je predan vojnoj ophodniji, a ralni ga je sud još isti dan osudio ma smrt. Bugarska pažnja prema našim vojnicima. : Na 17. je studenog u noći stiglo u Sofiju iz Niša kojih 400 ranjenih austro-ugarskih vojnika, koji su bili u srpskom sužanjstvu. Najvećim di- jelom jadno izgledaju. Mnogi su usljed nedo- statnog i zlog liječničkog postupanja ili uslijed posvemašnje zapuštenosti postali sakati. Ranjenici su počašćeni ;na sofijskom kolo- dvoru i obilno obdareni, a onda su se dalje od- vezli. U isto je vrijeme otputovalo i 14 časnika, koji su onamo bili već prije prispjeli, Da se o- proste s ranjenicima, došle su na kolodvor mno- ge službene ličnosti. Kraljica je Eleonora poslala sanduke sa živežnim sredstvima a kralj Ferdi- nand cigare i cigarete. Napuštanje Dardanela (?) »Temps« javlja, 23. studenog, da je dosada- nji zapovjednik francuske pomorske ekspedicije u Dardanelima, podadmiral Guspratte, imenovan vrhovnim zapovjednikom i pomorskim prefektom morskog kotara Alžira i Tunisa. Njemačke podmornice na afričkoj obali. Jedna je od njemačkih podvodnica dne 5. studenoga na obali sjeverne Afrike potopila en- glešku pomoćnu krstaricu »Ara« sa sadržajem od 6322 tone; dne 6 studenoga u luci Solumu (Sallum), na obali sjeverne Afrike, dvije engle- ško-egipatske topnjače, od kojih je svaka bila naoružana sa dva topa i to topnjaču »Princ Ab- bas« sa 800 tona i topujaču »Abdul Menem« sa 450 tona. Ista je podvodnica ušutkala vatru na- oružanog engleškog trgovačkog parobroda i o- tela njegove topove. Italija pristupila londonskoj konvenciji. Reuterov ured lavlja iz Pariza 22, studenog: Iz Rima brzojavljaju, da je ltalija pristupila u- govoru, da ne će sklapati posebnoga mira. Nastradali brodovi. Amerikanski teretni brod »Kelen W, Martin« i grčki parobrod »Athanas« nabasali su na mi- ne, te su odvučeni u Tkemsu, Norveški je pa- robrod »San Miguel« potonuo; momčad je spa- šena. Pokret proti Rusiji i Engleškoj u Persiji. Petrogradska brzojavna agentura javlja iz Teh' : Naši su neprijatelji kod: Kuma zau- zeli brzojavnu prugu, koja vodi od Teherana u južnu Persiju i Indiju, Iz Bušira javljaju, da su u Schirasu zatvo- kao i prije, da je spremna da ispuni u najdale- kosežnijem smislu zahtjeve entente, u koliko tim reni engleški konsul i članovi engleške kolonije. -