Str. 2. Bojevi protiv Crne-Gore. Naročiti izvjestitelj »Pester Lloyda« javlja iz stana ratnih dopisnika od 25. pr. mj.: Kad se je prije nekoliko nedjelja objavilo, da je započela naša ofensiva protiv Crae-Gore, mislilo se, da se namjerava ući u Crnu-Goru. Budući da Crna-Gora s obzirom na našu grani- cu nema operacionoga cilja u geografskom smi- slu, — čak ni Cetinje ne dolazi u obzir u tom pravcu, — bilo je jasno, da se radi jedino o demonstraciji, kojoj je svrha, da se čvrsto zadrže Crnogorci na zapadnoj fronti, da nam ne sme- taju kod operacija u Sandžaku. To je potpuno uspjelo, pa se je mogao po- duzeti i daljnji. pothvat protiv Crne-Gore i to pothvat protiv crnogorskih četa, koje su zaostale na bosansko-hercegovačkom području, kao i pro- tiv onih izvan prirodne crnogorske granice nala- zećih se novih poziva neprijateljskih na području Sandžaka. Ovdje se mora zgrabiti inače nedoku- čivi neprijatelj. Danas se borimo pred Bokom kotorskom duž crnogorske granice i duž nove crnogorske sjeverne granice sve do njenog kraja na sjevero- istoku. Istočno od Trebinja raspršila je vatra ma- šega topništva neprijateljske gomile. Boj se je prenio od Foče preko Drine i duž Čehotine. Prama Čajnici, zatim od Priboja i iz doline'Lima od Prijepolja ovamo uspinju se naše gorske čete prama crnogorskom dijelu Sandžaka. Ali i od Sjenice dalje prekoračena je crnogorska granica u pravcu prama mjestu Bjelopolje (Akova). Tako su Crnogorcima ne samo ugrožena njihova osvajanja u krajnjem bosansko-hercego- vačkom pograničnom kutu, nego i njihov cjelo- kupni posjed u Sandžaku, koga su prigodom prvog balkanskog rata, kad se je ostala Evropa zakukuljila u diplomaciju, otela od ono nekoliko turskih bataljuna. vw, Sa ratišta. Balkansko ratište. Naše su čete uhvatile crnogorsku granicu sa sjevera pa su prama tomu i oni dijelovi no- vopazarskog Sandžaka, što su bili pripali Srbiji, već u vlasti naših četa. Kosovo je polje posve očišćeno od neprijatelja, pa naše i savezničke vojske njemačke i bugarske prodiru prama zapadu. U glavnom je vojna sa Srbijom završena. Srbija je. — izuzam bitoljski kut — osvojena i srpska voiska 'slomljena. Zarobljeno je preko 100.000 + srpskih vojnika; a | uzitiu li*se k tomu ranjeni i pogihuli, može se reći, da je srpska vojska uništena. Oteto je na stoline topova i sva sila ratnog materijala. Ostatci vojske prebjegli su tamo amo u Arbaniju i ma crnogorsko zemljište. Tako je postignuta najglavnija svrha tih opera- cija, te su putevi i slobodna sveza iz srca Evrope preko Bugarske i Turske ma istok otvoreni. Dne 27/11. naše su čete na Suhoj planini kod Mitrovice potisle Srbe prama crnogorskoj granici. U Mitrovici je dosad zasužnjeno 11.000 srpskih Istiniti prikaz umorstva kralja Aleksandra, (Svršetak) U općoj buci provalili su časnici zavjerenici kroz glavna vrata u konak, koja su im otvorili njihovi ortaci. Ovdje su ubili časnika, nadzor- nika straž:, koji im je lijevo od ulaza htio zakrčiti put. Nesretnik ubijen je ručnom grana- tom. Sada su prerezali glavni električni vod i paleć svijeće i žigice uspeli su se u prvi sprat i onda stali polaziti od sobe do sobe, gdje su stanovali kralj i kraljica. Oni su probugjeni bu- kom iz sna, silno uplašeni u noćnim košuljama pobjegli u malu garderobu, koja se nalazila kraj spavaće sobe, te čvrsto za sobom zatvorili ta- petna vrata, Malo zatim provalila je divljačka horda u spavaću sobu, te stala bosti mačevima u postelje, Za čudo nijesu opazili skrivena vra- tašca, koja su bila vrlo pomno uzidana u stijenu povučenu svilenim tapetama crvene boje, Zavje- renici su sada tragali po svim sobama, te su bili silno zbunjeni, pošto je njihovu zabunu još više uvećavala neprozirna tama, Da su kralj i kraljica u konaku, to su znali posve sigurno, te su odmah dali alarmirati jednu bateriju top- ništva, koje zapovjednik bijaše sporazuman s ti- me, da se čitavi konmak razruši hitcima, da tako niko živ me može izaći ispod ruševina. No prije nego se posluže ovim srestvom, sjetili su se na generala Popovića, koji je stanovao u jednoj zgradi u vrtu. On će morat pomoći, da se pro- nagju kralj i kraljica, jer niko ne bijaše tako u- pućen u prilike, kao on. Banda je tada probudila generala i prisilila ga ispruženim revolverima, da ju slijedi. Oni su ga opet poveli u spavaću sobu i zahtjevali od njega, da im izruči kralja i kraljicu. On se je odlučno protivio i povikao, da ga mogu ubiti, ali neka se ne nadaju, da će on biti hulja. Dra- ga je na svoju nesreću kroz teška tapetna vrata 2) ES EE NOTA »PRAVA CRVENA HRVATSKA« vojnika i 3500 vojno-obvezanih gragjana, a u Prištini još 800. I Bugari su prema Prizrenu zarobili 3500 ne- prijatelja i dosta ratnog materijala. Dne 28/11 naše su sile na sjevernoj crnogorskoj granici bacile neprijatelja preko sedla Metalke i očistile predjel kod Čelebića. Južno Mitrovice doprlo se do cr- nogorske granice i zarobilo 1300 Srba.. Bugari | su zaposjeli brda Goleš i visine kod Ferizovića. Rusko ratište. Na ruskom ratištu nije bilo zadnjih dana osobitih dogagjaja. Kod Jakobstadta bio je srušen neprijateljski aeroplan. Kod Baranovića je odbiven jedan ruski napadaj. Talijansko ratište. Topnička i navalna djelatnost Talijanaca protegla se je i 26/11 na cijelu frontu. Najžešće su borbe bile kod goričkog mostobrana. Grad je Gorica pod nep vatrom neprijateljskog topništva teškog kalibra. Nakon borbe u zraku jedan je tal. biplan bio strovaljen i uništen. Dne 27/11 najteža je borba bila pred goričkim mosti- štem, jer je neprijatelj neprestano navaljivao svje- žim i jakim silama. Časoviti uspjesi neprijatelja na nekim humcima ostali su jaldvi. Pred Podgo- rom je naša vatra najuspješnije progonila Tali- jance. Prostor pred mostobranom pokriven je neprijateljskim lješinama. Kod samog Oslavlja leži preko hiljadu Talijanaca. Fronta na Soči čvrsto je u rukama naših četa, Sa zapadnog ratišta ne javlja se nikakvih dogagjaja, a na dardanelskoj fronti vode se sa- mo topničke borbe. Razne vijesti. Povlačenje Srba u Arbaniji. vojna skupina prešla je već djelomično preko arbanaške granice, te se povlači na: arbanaškim putevima prema jugu, gdje će se navodno u ot- sjeku Dibra-Gostivar-Prilep-Kavađar sjediniti s ostalim srpskim četama i poduzeti ondje skrajnje napore, dočim će francuske sile istodobno zapo- četi s ofensivom. Enteatini poslanici u Srbiji. Agencija" Stefani javlja iz Andrejevice u Cr- noj-Gori, da su tamo prispjeli poslanici Italije, Francuske, Engleške i Rusije, koji su ovjerovljeni kod srpskog dvora. Grčka popustila ententi. Reuterov ured javlja iz Atene, 25. studenog: Vlada je odgovorila na notu četverosveze, Saznaje 'se, da je vlada prihvatila zahtjeve, da savezničke čete me budu razoružane, već da im se dadne sloboda“ akcije na grčkom području. Što se pak tiče sigurnosti savezničke vojske, kao što i glede polakšica obzirom ma željeznice i brzojave, pridržaje si grčka vlada toćno ispitanje svih pojedinosti. čula snažan glas generala, ali nije razumjela nje- govih riječi i zamjetila, da se osim njega i drugi nalaze u sobi, pa je stala zazivati u pomoć. U tom je času Popović bio suvišan, nije bilo više sumnje, da je glas, koji zove u pomoć, glas kraljice Drage, i vjerni pobočnik sruši se mrtav na pod, pogogjen revolverskim tanetom u glavu. Doskora bijahu tajna vrata otvotena, a u malu sobicu u potpunoj tami sasula se tuča u- bojničkih taneta. Svaki pojedinac od prisutnih morao je ispaliti što više hitaca, da ne bi bilo poslije izgovaranja, da nije bilo ko pucao. Tek tada su užasno prorešetane lješine dovukli u spa- vaću sobu. Kralj je još pokazivao znakove živo- ta. Sada je trebalo naći odgovor ma veliko pita- nje, koje se samo sobom nametalo, što da se izvjesti onom bataljunu, koji je držao špalir pred konakom. Ubojnička družba bila je tako uzbu- gjena, da većina od njih još prije nije bila ka- dra da zapali žigica, jer su im ruke odveć drh- tale, a sada nakon izvedena umorstva bili su još matije sposobni, da stvore kakvu odluku. Jedini je potpukovnik Mišić zadržao svoju hladnokrvnost i pozvao svoje drugove, da ove krvave lešine — siromašni Aleksandar još je u- vijek živio i rukama se čvrsto zahvatio za odore svojih ubojica — odvuku u susjednu sobu i on- dje kroz prozor bace w perivoj, koji je bio kraj ceste. On će pak sam umiriti vojnike, I doista je ovaj zlikovac izašao pred bataljun te je voj- nicima duboko potresen saopćio, da je svaka pomoć bila uzaludna i da lješine kralja i kraljice leže pred njima u mračnom kutu perivoja. Obo- jica su ubijeni, pa će se sada morati izabrati novi kralj. Potpukovnik Mišić je bio još tako bezstidan, da je pozvao vojnike, koji su bili kao gromom ošinuti, da pogju u perivoj, da se na vlastite oči osvjedoče, da su kralj i kraljica mr- tvi. Iza toga je bataljun bio opet odaslan u vo- jamu, a Čarikov, koji je čitavo ovo vrijeme u svom potpuno rasvijelljenom stanu mirno šetao Pritisak Četverosveze na Grčku. Atena, 28. studenog: Poslanici četverosveze predali su 27/11 prije p. grčkoj vladi novu zajedničku notu, koja se nadovezuje na nolu, što je prošlih dana bila pre- dana. Nova nota odregjuje potanko materijalne odredbe, što ih sile četvornoga saveza očekuju od grčke vlade u smislu ugovora, o kojem je bio već prije načelno postignut sporazum. Četvero- sveza drži, da se Grčka neće protiviti prakličnim provedbama, pogotovo sada, nakon što su sa- veznici poduzeli dobrohotne mjere pogledom na u Br. 554. Gubitci Talijanaca iznose 600.000 ljudi. Kako talijanski listovi javljaju, dojakošnji su gubitci Talijanaca veći, nego li je spomenuto izvještaju generala Hoefera. Gubitci naime iz- nose 600.000 ljudi. Još uvijek se govori, da je za nakup si- gurnih i preporučlj:vih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sađa već radi to- ga najzgodnije vrijeme, jer će svaki naručilac do- biti u sretnom slučaju 4000 franaka sasvim bada- va. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Srećkovnog zastupstva«. grčku trgovinu, kojoj je za buduće osigurano olak- šanje u izvozu robe. Nakon posjeta ententinih poslanika razgo- varao je ministar predsjednik Skuludis sa kraljem, a poslije toga je održano ministarsko vijeće. Grčka nezadovoljna s novom notom. Domaće vijesti. Zimnja opskrba siročadi i udo- vica palih vojnika. Već prošaste godine, uoči zime, pokrenula je zaklada za udovice i si- Atenski Reuterov doposnik javlja o novoj tinoj noti, da je umjesto prijašnjeg optimiz- ma nastupila opet jaka skepsa. ročad palih vojnika akciju, da se opskrbe toplim odijelima iskušane porodice onih junaka, koji na bojnom polju izgubiše svoj život za Ćesara i otadžbiriu. Ali, dok je ta akcija bila onda ogra- ničena jedino na prijestolnicu, to će ove godine »Corriere della Sera« javlja: Srednja srpska | Kru»nsko vijeće na Cetinju. Vijesti, koje su stigle u Sofiju, javljaju, da je obolio kralj Nikola i pozvao kući prijestolo- nasljednika Danila, da predsjeda krunskomu vi- jeću, koje je postalo prijeko potrebnim s obzi- rom na sveudiljni pridolazak srpskih četa i srp- skih bjegunaca. Već se danas pod izvjesno zna, da Crna-Gora ne može iz Italije dobiti živežnih potrepština za opskrbu srpske vojske, koja je jaka po prilici 70.000 ljudi, a traži utočište u Crnoj|; Gori. Peradi toga je kralj Nikola ponovno zahti- jevao kod saveznika što bržu pomoć, kako ne bi udes Srbije zadesio takogjer Crnu-Goru. Rumunjska prijestolna besjeda. Redovito zasjedanje parlamenta otvorio je| . kralj prijestolnom besjedom, u kojoj veli, da rat, koji još neprestano traje i koji se je pristupom novih država u borbu još proširio, nalaže Ru- munima dužnost, da ujedine svoja nastojanja za obranu velikih interesa Rumunjske. Kralj je uvje- ren, da će parlamenat kao do sada, tako i u bu- duće ispuniti, što treba vojska, koja se je uvijek pokazala dostojnom ljubavi i povjerenja zemlje, i na kojoj se sada više nego ikada osniva polo- žaj, koji dolikuje Rumunjskoj. Kralju su priregjene dugotrajne ovacije. Neutralna kritika talijanskog ratovanja. »Politiken« piše : Megju bojištima velevlasti zapravo se žestoko vojuje samo na talijanskom bojištu. U utorak prošlo je po godine, otkako je Italija navijestila rat. Austro-ugarski glavni sto- | žer ne potsjeća tim povodom bez razloga na to, da njegove čete nakon četiri bitke na Soči drže one iste obrambene linije, što su ih odabrale na početku rata. I ako je gubitak Talijanaca s po milijuna možda previsoko odmjeren, ni u kojem obuhvaćati. cijelu Austriju. U tu je svrhu rečena zaklada već odredila za našu Dalmaciju prvi prinos od K 5000. Do našeg je patriotičnog općinstva, da ovaj plemeniti poticaj nagje odaziva, pa da svi oni, koji su tako sretni, da mogu štogod žrtvovati, iskažu svoju zahvalnost i svoju sućut onim ja- dnicima, koji ostadoše bez oca i bez muža, da im dokažu da njihova bol nije ostala bez odjeka shvaćanja i da šire općinstvo, u žarkom izlivu saučešća i ljubavi, misli sada na njih kao na svoju vlastitu djecu. Naum je spomenutog fonda, da opskrbi sve siromašne obitelji, kojima je dom_ćin poginuo u ratu, toplim odijelima i drugom robom. No obzirom na naše prilike, naročito na raznoli- kost narodne nošnje i na nejednake klimatske prilike, koje ne bi dopuštale da se tačno i sho- dno ocijeni potreba pojedinih porodica palih voj- nika, pa da se dolično doskoči raznim zahtje- vima, ovaj će dar, uoči zime, biti udijeljen. kao potpora u novcu. Stoga se ne računa na dopri- nose u naravi. Svaki, ma i najmanji iznos, biti će dobro došao. Novac se šalje ć, k. Namjesništvu u Kninu. Kotarski školski nadzornici, »Nar. List« doznaje, da je pokrajinsko školsko Vijeće zaključilo predložiti na imenovanje kotar- skim školskim nadzornicima: učitelja na preparandiji Zakariju, za benkovački “uč. Ždrilića, za“ šibenski uč. 'Sinčića, za spijetski | uč. Balića, za hvarski uč. Puhieru, za korčulanski uč. Kirinčića, za dubrovački uč, Ivankovića, a za Boku za sada ostat će mjesto ispražnjeno. za zadarski kotar Imenovanja u ratnoj mornarici. Imenovani sw: korvelnim kapetanom Marijan Po- lić; fregatnim poručnikom Antun Matasić; u pri- slučaju ne odgovaraju golemi gubitci postignu-| čuvnom stanju korvetnim poručnicima: Frano Ta- tim resultatima. Uopće se može reći, da bojevi| dić, Ćiril Carić, Ugo Sigović, Petar Vučetić, Mato na istom mjestu još sveudilj traju, kao pred šest| Kovačević, Marko Malić, Marij Skopinić, Izidor mjeseci. gore i dolje i primao vijesti o tečaju ove strašne | tragedije, izišao je tek tada osobno u perivoj, te bojeć se nemira, dao obe užasno iznakažene | lješine odnijeti opet u konak. | Sada je nastupila bojazan, da će se 8. pje-/ šačka pukovnija, koja je takogjer bila u ljetnom | logoru u Vračaru, osveliti na ubojicama. I doista dva časnika: jedan kapetan i natporučnik ove pukovnije zaputila su se u logor, da objave u vojsci grozno djelo, no i oni budu ubijeni. Po- slije toga mir doista nije bio narušen i to prije svega radi toga, jer je strašan udarac došao pre- naglo i neočekivano, pa u onom općem metežu nije bilo moguće slvoriti čvrstu organizaciju pro- tiv zavjerenika. Čarikof je upravo tome pripisi- vao najveću važuost, da bude mir iza umorstva ne- pomućen, da tako Austriji ne pruži nikakove pri- like za posredovanje. Naša [e država alarmirala samo one čete, koje su bile postavljene u Ze- munu i Rumi te ih kroz pet dana za svaki slu- čaj držala u pripravi. Megjutim je počelo i svanjivati, ali pučan- stvo Beograđa, koje je obuzeo neki panički strah, nije se dalo iz svojih kuća, Strah je bio toli užasan, da se najbolji prijatelji na ulici ni- jesu htjeli megiu soban razgovarati, već bi se tek bojažljivo pozdravljali i jedan od drugoga bježali, kao da su okuženi. Strance se savjeto- valo otvoreno, da se u noći suvišno ne ukazuju na ulicu, Slijedećeg dana kome je bilo omogu- ćeno, da ugje u kraljevski konak, mogao je on- dje naći svu silu žena, kako su zaposlene time, da komadićima stakla ostružu sa parketa krvave mrlje kralja i kraljice. To im dakako nije uspjelo u nikojem pogledu. U kraljevskoj spavaonici bio je užas pogledati rasječene postelje, a posteljina časničkim sabljama razderana u krpice. Dva velika ormara sa rubljem bijahu posvema rastrgani, a na toiletnom ormariću Drage visila je posve mala atila. kralja Aleksandra, koju je on nosio kao petnaestgodišnji mladić, dok je Draga bila dvor- Golubović, Gjuro Simović i Vinko Stipanović, skom gospogjom kod kraljice Natalije. Jedna od dvorskih gospogja pripovjedala je, da je Draga ovu atilu upravo obožavala i kao -neku reliquiju nosila je sa sobom na svakom putovanju. A ipak nije bilo ništa lakšega, nego da se obojica spase. Kada su urotnici po prvi put osta- | vili spavaonicu, bilo je dosta vremena, da se brzo preobuku u odijela, koja su bila priregjena za slijedeći dan, da pogjn u susjednu sobu i kroz prozor poskaču u vrt, Prozor je bio jedva visok dva metra, a nekoliko koraka odavle sta- jao je kordon vojnika, Da je Aleksanđar dozvao svoje vojnike i predočio im pogibelj, u kojoj se nalazi, bili bi oni brzo obračunali sa zlikovcima u časničkoj odori. No svršilo se, kako je bilo | zasnovano. Kralj je sigurno držao, da su i voj- nici upleteni u komplot. Čitava stvar pokazuje, na kako se strašan način dade izrabiti vojnička disciplina . Sve je ostalo malo više poznato. Debeli ko- njanički kapetan, koji je zlikovcima otvorio vrata konaka, postao je generalnim ravnateljem ttovo osnovane ruske banke, koja je doskora skrahi- rala. Glavni zavjerenik, odvjetnik Genčić, koji je već prije bio ministrom pravosugja, pozvan je i opet na ovo mjesto, Glavni prijatelj kralja dr. Veličković, pobjegao je, te se tek nakon duljeg vremena mogao povratiti u Srbiju, pošto je đao izjava, da na nikoji način neće izazvati interven- ciju Austrije, Malo vremena poslije došao je kralj Petar u Srbiju, a ubogi srpski seljaci uvidjeli su, da su sva obećanja o promjeni na prijestolju bila lažna obmana, jer je sve ostalo kod staroga. Seljaci su na sva usta pripovijedali, da je život pod kraljevima Milanom i Aleksandrom bio kud i kamo ljepši, Sada se brzim tempom završava sudbina Srbije. Nevino umorenim pruža se sada zado- voljština, kakovu ovaj svijet još nije doživio, DLA LOŠ I