Str. 2. na hrvatskom saboru i članu zajedničkog ug. hrv. sabora u Budimpešti, te Gjuru Gavriloviću, gimnazijalnom profesoru iz Zemuna. Raspravi predsjeda sudbeni vijećnik Rudolt Stanzer. Javnu optužbu zastupa državni odvjetnik dr. Aleksander, a branitelji su dr. Dušan Popo- vić i dr. Edo Lukinić. Optuženici odgovaraju radi zločina vele- izdaje, označenog u $ 58 sl. c, kažnjivog teškom tamnicom od 10 do 20 godina. Optužnica im stavlja na teret, da su kao prestavnici srpskih sokolskih društava u kraljevini Hrvatskoj i Sla- voniji, pod izlikom zajedničkog i jedinstvenog gimnastičkog rada i kulturne zajednice, zagova- rali potpuno ujedinjenje svih srpskih sokolskih društava u ovoj monarhiji s onima u kraljevini Srbiji, šireći agitaciju u pravcu veliko-srpske pro- pagande, što osobnim prisustvovanjem i govo- rima kod sastanaka, sjednica, skupština i sletova srpskih sokolskih društava u ovim kraljevinama, u Bosni i Hercegovini i kraljevini Srbiji; što ne- posredno i uzajamnim općenjem s vodećim li- čnostima srpskih sokolskih udruženja i »Narodne odbrane« u kraljevini Srbiji; što širenjem te pro- pagande u tiskotvorima, te da su — znajući, da srpska sokolska društva »Dušan Silni« u kra- ljevini Srbiji stoje pod vodstvom »Narodne od- brane« i da imadu zadaću, da sakupljaju članove i da ih:spreme za budući rat protiv Austro- Ugarske monarhije, te da propagandom za sje- dinjenje tih društava s onima u monarhiji zavode dio njenih državljana na unutarnje nemire, na ustanak i bunu i da tako s pomoću ovih u času, kad svjetski položaj bude povoljan za rat, te prema tomu za ostvarenje velikih osnova, od iste otkinu jugoslavenske dijelove i da ih pripoje kraljevini Srbiji u jedinstvenu državu — stupili u odbor »Ujedinjenog srpskog sokolstva«. Rasprava još traje. . Sa ratišta. : Balkansko ratište. Ostatci srpske vojske raspršali su se koje- kuda: u Crnu Goru, Arbaniju i u Grčku. Najgore su poniženje doživjeli oni srpski vojnici, koji su došli na grčki teritorij. Grčka ih je vlada najpri- je razoružala, a zatim predala Englezima, te se sad bore ne više ni pod srpskom zastavom, ni za Srbiju, već skupa sa azijskim i afričkim div- ljacima za interese nezasilne Engleške. Srpski kralj, nazvan sada »Petar bez zemlje«, kreće u Italiju, tamo seli i srpska vlada, a rej bi da će ga slijediti i Nikola Crnogorski. — smetnji “Bijega srpski su vojnici sakrivali topove i drugu municiju pod zemlju ili bacali u rijeke, što sad naše vojske nalaze. — Od srpske vojske, koja je u Crnoj Gori i Arbaniji imamo ove službene podatke: Dne 18/12.: Prostor jugoistočno Bijelopolja bio je od neprijatelja isp jen. Broj zarobljenik kod zauzeća ovog grada narastao je do 1950. — Jedna od naših divizija zarobila je 13.500 ljudi kroz četiri zadnja dana borbe u sjevero-istoku Crnegore. Dne 19 Xil.; Borbe proganjanja u C1- noj Gori povoljno napreduju. Jučer smo zarobili okolo 800 Srba i Crnogoraca. U bojevima proti Crnojgori dogodilo se da je neprijatelj, zagovarajući da će se predati, trčao prema nama uzdignutih ruku i mahajući rupci- ma, te je tako doveo do privremenog obustav- ljenja vatre, pa onda iznenada iz najveće blizine počeo obasipati ručnim granatama naše linije. Razumljivo, da je ovakova sramotna ratna varka naišla na jednu odgovarajuću tešku kaznu, a u slučaju obnovljenja naići će na isto. Dalje u brzojavima. Na ruskom, talijanskom i francuskom ra- tištu nema znatnijih dogagjaja. Na turskom ra- tištu Englezi su pretrpjeli poraz u Mezopotamiji, a na Dardanelima Turci su ih na Galipolju pro- gonili do mora, te već ostavljaju Dardanele. Tvrd im je doista bio taj orah, pak im i tu ne pre- ostaje drugo do strategije uzmaka. — Sada u- tvrgjuju Solun, tu dovoze novih četa i tu će se razviti budući dogagjaji. Koliko je Rašica universalan u izboru svo- jih predmeta, toliko je isto u primjeni raznovr- snih tehnika. On upotrebljava ove tehnike ne odjeljeno nego stopljene u cjelini, U tom znade Rašica da postigne takav sklad i božanstvenu harmoniju te tjera gledaoca do čugjenja. Na njegovim većim dijelom omanjim slikama zdru- žene su boje olovke, akvarel, tempera, zlato, srebro pa i uljevne šare. K ovome treba prido- dati, da Rašica majstorski upotrebljava sve teh- nike i manire i to nekom suverenom virtuozno- sti; upotrebljava ih i poradi efekta i poradi lo- gičnog učinka. U svojim slikama, u bojama krasnih pre- djela, duhovitih karikaturističkih plakata, por- treta, alegorija, koji podsjećaju na glasovitog sli- kara Klimta, pokazuje se Rašica kao tankoćutni, genijalni narodni slikar, kao umjetnik velikog duha i fantazije. Da je svaka sreća i napredak našem vrlom umjetniku i pjesniku sunca, svijetla, boje i na- rodne umjetnosti | Svršiv analizx umjetničkog rada g. Marka Rašice treba da prekinem govor o ostalim na- šim umjetnicima, Čekaju me započeti poslovi, a osobito drugi i treći dio »povijesti svjetskog rata«. Te Bog pomože i privedem kraju zapo- četo, prihvatit ću se da napišem »povijest umjet- nosti osobitim obzirom ma hrvatski narod«. Da si zdravo, dragi Velimire, i sretan Bož »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Razne vijesti. Naše ratno brodovlje potopilo sve parobrode i jedrenjače u Dračkoj luci. »Gazetta di Venezia« javlja: Jedno austro- ugarsko brodovlje od približno 30 ratnih brodova pojavilo se pred Dračom i potopilo tamo sve parobrode i jedrenjače, bez razlike narodnosti. Na talijansku jedrenjaču »Carmelitano« došao je austro-ugarski časnik sa dva mornara, gdje je pregledao brodske papire i svima naočigled raz- derao talijansku"zastavu. Dračko pučanstvo, koje se je bojalo bombardovanja, uvjerio je austro- ugarski diplomatski zastupnik, da Austro-ugarska poznaje prokušane osjećaje odanosti dračkoga pučanstva i da mu neće stoga ništa nažao uči- niti. Prisutnost austrijskoga brodovlja dokazuje, kako je neistinita tvrdnja o nekakvom talijanskom »gospodstvu« na moru i da neće ltalija, već Austro-ugarska naskoro iskrcati čete u Arbaniji. Potapljanje brodova ima samo tu svrhu, da za- priječi opskrbljivanje Srbije. Pred večer, pošto je ausi dovlje već davno bilo otplovilo, stiglo je pred Drač jedno talijansko brodovlje, ali nije moglo da kod dračkoga stanovništva izbriše duboki do- jam, što ga je bio učinio dolazak austro-ugarske mornarice te njezino sramoćenje i pogrgjivanje Talijanaca. 734 trgovačka broda potopljena. Listovi donose statistiku, prema kojoj je od početka rata do konca mjeseca novembra ov€ godine potopljeno 734 neprijateljska trgovačka broda sa 1,447.620 tona; od toga pripadaju 624 broda engleškoj trgovačkoj mornarici. Izbori u Grčkoj. Do sada poznati rezultati grčkih saborskih izbora pokazuju veliku većinu za kandidate Gu- narisove stranke protiv svih ostalih kandidata Rhallisove naprednjačke i neovisne stranke. Ve- nizelosovi pristaše odustali su od izbora samo u velikim gradovima. Turska pobjeda na Galipolju. — Grozan po- raz Engleza i Francuza. Dopisnik agencije »Milli« na dardanelskoj fronti javlja: Od jučer se bije u svim otsječcima bijesna borba. Naše su čete prešle kod Anaforte i kod Ari-Burna u opću navalu. Neprijatelj, da uzvrati na ovu navalu, po- duzeo je kod Seddil-Bahra protunapadaj, koji su naše čete uz izvanredno teške gubitke po nepri- jatelja odbile. Naše su čete zauzele važna nepri- jateljska uporišta kod Anaforte i kod Ari-Burna. Naša snažna topnička vatra prouzrokovala je u neprijateljski redovima teške gubitke. Za malo, pa neće biti kod Anaforte i Ari-Burna ni- šta osim neprijateljskih lješina. Dalnja vijest glasi: MA Mi smo sasvim potukli neprijatelja kod Ana- forte i natjerali ga u bijeg. Naši su vejnici kod Ari-Burna doprli do mora. Plijen je neizmjerno velik. Gusta je magla omogućila neprijatelju da pobjegne, a da nije ostavio velikog broja zaro- bljenika. tro-ugarsko bro- Opća turska ofensiva. Pariški »Temps« saznaje, da će naskoro početi opća turska ofensiva. On javlja: Za kratko će vrijeme imati Turci pod oružjem dva milijuna momaka. Doskora će se zapodjeti opća turska ofensiva, budući da su očekivani njemački | austro-ugarski teški topovi već prispjeli u potpu- nom broju. Prava će djelatnost turska tek sada započeti u punoj mjeri. Držanje Rumunjske. O držanju Rumunjske stižu iz Bukurešta ove vijesti: Veliku pažnju pobugjuje izjava ru- sofilskog vlasnika »Adeverula«, koji izvodi u članku, da je nakon poraza Srbije isčeznula svaka mogućnost rumunjskog posredovanja protiv sre- dišnjih vlasti. Budu li s Balkana protjerane čete četvornoga sporazuma, ne preostaje Rumunjskoj drugo, nego li da dijeli sudbinu Srbije, ili umoli Nijemce, neka ju povedu ma svojem slavodobi- tndm pohodu u Carigrad. »Nationalistul«, novo glasilo liberalne stranke, javlja: Kralj je primio presjednika konservativaca Aleksandra Marghilomana u posebnu audijenciju, u kojoj je Marghiloman predao memorandum. Kako se iz političkih krugova doznaje, naglašuje Marghiloman u svojem memorandumu, da Ru- munjska mora zapodjeti akciju na strani sredi- šnjih vlasti i zaposjesti Besarabiju. Iz osvojene Srbije. Sad se saznaje, da je srpsko vojno vodstvo varalo vojsku, da su Rusi prodrli kroz Rumunj- sku i zauzeli Beograd, tako da su presjekli uz- mak našim i njemačkim četama, pa da će na- ša vojska — ako se srpski vojnici budu dobro držali — biti uništena. U sjevernoj Crnoj Gori, kuda sada prodi- ru naše čele, nalazi se sva sila zakopanog ratnog materijala, pa i topova. Naše čete marljivo ma- terijal iskopavaju. Službeni izvještaji ustanovljuju, da je od engleško-francuske vojske, koja je bila u Ma- cedoniji, a brojila je 150.000 momaka, preko po- lovice mrtvo, ranjeno i zarobljeno. Francuzi su izgubili veći dio od svojih 14 pukovnija. Engle- zi su golovo posve izgubili dvije divizije. Željeznica Berlin-Carigrad. _ Naskoro će se otvoriti željeznička veza iz- megju Berlina i Carigrada preko Balkana, ona veza, što ju je prije obavljao t. zv. »orient ekspres« vlak. Put će trajati, kao i prije, 60 sati. Gospodarska kriza u Rusiji. Petrogradska »Riječ« piše u svom uvodni- ku: Poradi opskrbe sa živežnim srestvima, go- rivim drvom, sladorom, brašnom i t. d., vlada u Rusiji veća zabrinutost, nego li poradi dogagja- ja na ratištima. Kriza u gospodarskom životu nadasve se teško osjeća u svim slojevima pu- čanstva. Općenita je potištenost vladala zbog ovih prilika u svoj javnosti. Sudbina Rusije ovisi o iome, dokle će narod biti kadar da podnosi ovu duševnu potištenost. Sueski prokop zatvoren. Iz Londona se javlja: Kako »Central News« doznaje, obustavila su i francuska parobrodarska društva plovidbu Sueskim prokopom. Razlog to- Ime nije samo činjenica, da je pristojba za pro- az kroz prokop od početka rata poskočila za 400%, već tagogjer činjenica, što se očekuje, da će biti Sueski prokop doskora uopće zatvo- ren za svaki promet. Još uvijek se govori, da je za nakup si- gurnih i preporučljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi to- ga najzgodnije vrijeme, jer će svaki naručilac do- biti u sretnom slučaju 4000 franaka sasvim bada- va. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Srećkovnog zastupstva«. Domaće vijesti. Hrvatski sabor. Na 20.0. mj. hrvat- ski se je sabor sastao k drugom ratnom zasje- danju. Presjedatelj je otvorio sjednicu govorom, u kojem je izrazio poklonstvo kralju i vojsci i njezinim vogjama. Zatim se sjetio junačkih hr- vatskih četa. Nakon što su bili pročitani stigli podnesci, saopćio je presjedatelj, da je zast. Hinković, ko- ji već dvije godine izbiva izvan Hrvatske, lišen mandata, te da se vlada poziva, neka bi raspi- sala novi izbor. Drugi dan zast. Cerovac (hrv.-srpska koa- licija) interpeliše radi povrede ugarsko-hrvaiske nagodbe kod neđavnog uregjenja pitanja grbova. Ban Skerlecz priznaje, da se nije uzelo dovoljno obzira na državopravni položaj Hrvatske-Slavo- nije-Dalmacije pri uregjenju grbova. Bauov odgo- vor primila je većina na znanje, dočim je opo- zicija bučno upadala. Zast. Hrvoj interpeliše o istoj stvari i žestoko se obara na većinu. Sli- jedeća sjednica uriče se za sutridan. Božićni dar Družbi sv. Ćirila Metoda. Izmegju Družbinih prinosa, što bi- vaju nažalost iz dana u dan sve rjegji i rjegji, padaju u oči oni, što stižu s bojnog polja. Potsje- ćamo na one tisuće kruna, što ih darovaše našoj Družbi naši velevrijedni mornari u Puli i na razne druge izdašne svote, koje su za Družbu sakupili naši dični časnici sa talijanske fronte. Jedan je od njih pisao, da nije još nikada shva- ćao važnost naše Družbe, kao što je sada shva- ća. A naša je Družba ponosna, što evo i ona stoji sa svojom junačkom braćom na braniku li- jepe Istre, na braniku hrvatskoga mora i hrvat- ske domovine. Družba uzdržava danas u svemu 43 razreda. Da su prilike drukčije, trebalo bi ih još više, jer je u mnogim Družbinim školama broj djece po- skočio od 50 na 120 i više. Osim tdga u raz- nim su mjestima Družbini učitelji i učiteljice je- dini tješitelji naroda i njegovi pomoćnici u ovim teškim danima. Prema tomu imadu Družbine škole u ovo vrijeme još dublje, čovjekoljubivije značenje. Megjutim uajveća je njihova znamenitost u tom što oko sebe okupljaju maš narod, našu djecu, da ih očuvaju od neprijatelja, koji uzalud nasrču na naše granice, Mi Družba treba pomoći, da može i una- prijed vršiti svoju tešku zadaću u izloženim kra- jevima naše zemlje. Zato se ovim obraća na sve Hrvate i Hrvatice, da je se sjete, osobito sada, prigodom Božića i bliske Nove Godine. Neka se svi ugledaju u našu junačku braću, na naše če- lične bojovnike, koji umirući na granici hrvatske domovine pružaju svojoj nevoljnoj braći u Istri pomoć svoju. Hrvati i Hrvatice | Slijedite i vi njihov divni primjer, pomozite Istri | + Dr. Ivan Košćak, arhigjakon kapto- la Vrhbosanskoga i apostolski protonotar pre- minuo je u Sarajevu nakon kratkog bolovanja u ponedjeljak dne 20, o. mj. Pokojnik je dobro poznat i u našim stranama, jer revnujući za ši- renje dobre štampe i prave i zdrave kršćanske Br. 557. prosvjete, neumorno je obilazio sela i gradove' Slovio je i rad svoje duboke učenosti i pozna- vanja tugjih jezika, a osobito radi svog pleme- nitog i pobožnog srca. Pokoj vječni plemenitoj njegovoj duši ! ž Beogradske Novine““, Jučer smo dobili na ogled prvi broj ovog lista, što je po- čeo da izlazi u osvojenom Beogradu, nadnevkom 15. o. mj. Izlazi tri puta u sedmici. Izdaje ga »Beogradsko novinsko društvo«. Odgovorni je urednik g. Vilim Uher. Uredništvo i uprava: Beograd, ulica »Vuka Karadžića«, 26. U ovom su broju »Beogradskih Novina« većim dijelom izvještaji sa sviju ratišta. Zatim pozdravni članak prvog broja, pod naslovom »Bilo u dobar čas !l«, pak lokalne vijesti o Beo- gradu te članak o' gospodarskoj budućnosti Balkana. Hvali zapovjedništvo naše i savezničke nam vojske, i sve vojnike, kako se zauzetno brinu da gradu i pučanstvu koristuju. Beograd da nije oštećen onako, kako su mnogi držali. Osim triju ulica, ostale su skoro neoštećene, Pohvalno is- tiče kako je to vidnim dokazom, da ć. i kr. vojsci nije niti najmanje bila svrha, da nanese štete pučanstvu, nego samo da istjera srbijansku i ostalu neprijateljsku vojsku iz utvrgjenih po- ložaja. U Beogradu se sada jeltinije žive nego li u susjednom Zemunu. Beogradske ulice da su oživjele; lokali, radionice i dućani da su većim dijelom otvoreni. U prometu je elektr. centrala, tramwaj, vodovod i t. d. Do sada se je u grad povratilo do 40.000 stanovnika, a pučanstvo ve- ćih dijelova grada da se nije bilo ni iselilo, Stručni školski nadzornik za crtanje. Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu imenovalo je stručnim nadzornikom za pouča- vanje crtanja u srednjim školama (i licejima za ženske) te u muškim i ženskim učiteljskim za- vodima za tri godine, to jesi za šk. g. 1915-16 do 1917-18, profesora kod državne realke u Za- dru Bruna Bersu de Leidenthal, i to za Primorje, Dalmaciju i za zavode s talijanskim naukovnim jezikom u Tirolu. Riječki Novi List“ od 19. o. mj. javlja svojim pretplatnicima, da je uslijed sud- bene zaustave jamčevine kao i odluke Riječke Dioničke Tiskare prisiljen obustaviti svoje dalj- nje izlaženje. Raspuštena društva. C. K. Namje- sništvo raspustilo je kao pogibeljna državi slije- deća društva: »Hrvatski Sok0« u Spljetu,. Omi- šu i u Kaštel Novomu, »Pučku Štionicu« u V. Varošu, »Gragjansku Štionicu« u Spljetu, »Puč- ku Štionicu« na Lučcu-Manušu, »Pučku Zort« u Spljetu, »Hrv. pol. demokratsko društvo«, »Srp- sku Slogu« i »Hrvat, Akademski Klub« u Splje- tu. Upravama raspuštenih društava dan je rok A za priziv. Paketi za poljsku poštu. Što se ne smije slati, Primamo od ć. k, Ravna- teljstva Pošta: Opazilu se je, da se u paketima za poljsku poštu unatoč opetovanim zabranama, šalju stvari što se lako kvare, kao n. pr. svježi kruh, kolači, med, svježe voće, svježi sir, sko- rup, maslo, rajčice (pomadore), pečeno meso, pi- lad, masti svake vrsti, brašno, smokve, sirova jaja, dapače sirovih krumpira i kiselog kupusa, zatim alkoholna pića svake vrsti, žigice i slično. g Ovi predmeti stižu na opredjelište skoro uvijek u pokvarenom stanju te oštećuju duhan, odijela, obuću i druge predmete što su zajedno bili omotani tako da cijela pošiljka sasvim pro- pane. Time se oduzimlje zemlji lakoumnim na- činom velika količina hrane i obuće a ne posti- zava se nikakova svrha. Osim toga se paketi poljske pošte često opremaju bez pomnje i ikakvog razbora; često se mjesto u ovoštano platno omotavaju samo u papir, slabo se ili upravo nikako vezaju, ili se pak rabe kutije od veoma slabih dašćica i slabo začavlane. To ima kao posljedicu da se sadržina ova- ko naopako opremljenih pošiljaka lako prosiplje te ide izgubljena. Takogjer i adrese vrlo su često nepotpune te napisane olovkom ili suhom bojom ; listići, na kojima su one napisane, ne prilijepljuju se na paket nego se naprosto pričvršćuju voskom i stoga lako otpadaju. Obično na pošiljkama ni- jesu označene ni adrese pošiljača tako, da se takovi paketi ne mogu niti predati onomu, kome su odregjeni, niti povratili pošiljaču. Isto se teko u poljske poštanske pakete ne uklapaju, kako se je toliko preporučilo, tačni prepisi adrese. Svrha je toga, da se u slučaju, ako se adresa na paketu propara ili izbriše te postane nečitljiva ili ispane, kod otvaranja po- šiljke uzmogne ustanoviti ko je primaoc. Slati žigice vrlo je pogibeljno. Pred ne malo vremena izgorjela su krcata kola poljske pošte sa svim pošiljkama s jedinog razloga, što se je jedan ili više paketa po sebi zapalio. Bezdušnost pojedinca lišila je mnoge vojnike od njima na- mijenjenih darova.