+ Godište zaboravili smo. Cijena listu: Za teatar komu se što iskalaši. Izvan teatra nek se drigaje što više. Adg: inistracion: maškarana. Redacion: sekreta. DUBROVNIK 1. Februara 1906. IVRČOKA Lumer prvi i ultimi. Oglasi i priopćeno plaćaju se na gvantieri u teatru gdje su ujedno i tužljivi. Izjave i zahvale mukte (samo da vam je preporučena mužika). , IŠtampan per forca. Izlazi kad Pepu salta estro. Responsabili Serafin. (liva Ne prima se nase prvi lu- mer nego ga vaja platit. Naša pulitika. Dragi moj gosparu! Primio sam invit što ste mi poslali po malomu Andru da rečem svoju opinion o današnjijem velikijem po- - slima o kojijem se interesava u nas i mlado i staro i gospar i siromah i redovnik i sekular. Ne znam o kojijem velikijem naši- jem pitanjima hoćete da mene čujete. Ima hi nekoliko, pak jerbo mi vi ne spominjete najinteresantnije, mislim da vi spekulate i da biste žugjeli od mene: čuti parer o svijema onijem koji su all' ordine del giorno. To bi bilo / um poco troppo i za mene komu je pćna u ruci kako motika, i za vas, koji nemate vele spacija u folju, i za one, koji će imat pacjencu legat moje neslane solfice. — Provaću. Mi u gradu imamo nekoliko kve- stioni, che scottano. Tu nam je kve- stion od tribunala i kuće Jelića na Dančama; tu vam je jopet kvestijon, zašto ona dvojica od karatera nijesu hoćeli votat za bandjeru srsku, nego su ostali doma, jedan da babuje a drugi da ga babuju; tu vam je deći- zion je li dobro reko, ono što je reko, u konsilju mali Toni Miletić: da bi smo imali diventat sette bandiere, ili je bolje ono što je izreko Dum Ante ili je pak najbolja konsolacijon go- spara Gjura hvaranina (ili starogra- gjanina), neznam što je; tokalo bi ga interpelat. Što je dobro, što je bolje a što je najbolje, nije nekako skladno dećidavat, pak ću vam ja, ko dubro- včanin rijeti: dobro je što je komuna provokala kvestion od tribunala col protesto dell' acqua; dobro je što je Jelić afikto kuću governu; dobro je da su ona dvojica u retirati za ne votat za bundjevu; dobro je šio je mali Toni u konsilju sparo; dobra je domorodna ona predika što je Dum Antun od.-.- dio; dobra je konsolacijon Gjura, a dobra je elokvenca gospara Pera i go- spara Melka di tutti quamti. Ja znam da vi onijem mojijem posigjavanjem nećete bit kontemti, jer ćete se bit madali nečemu drugo- mu. — Prostite, a ma ja nemogu da vam više rečem jer sam ja i prude- nat i edukan. Kad bi počeo činit neke konfronte, onda ne bi bio pravi dubrovčanin, i tad bi opinion maloga Toni bila najgora, a to ne može da bude jer i ako: je on gprivo di spi- rito. On je i privo di scempiezzo pa mu se čudim što je reko. Mi dubro- včani nemamo potrebe, ni od bandjere papaline, ni od kineze ni ungereze za stoprva diventat sette bandiere; to. nam je superfluo jer smo vam svi jednoga partita, vale a dire: onoga od megjusobne dobrote i kompati- menta pak kadgoč, secondo le circo- stanze, dobri partigjani i Monsignora i gospara Pera i popa Save i gospara Iva, prema interesima spećialijem od našijeh posala od vapora i banaka. Bog mi s vama; čaštito vam Sv. Vlasi. : Vaš ponizni Bakurelo. Zašto ovaj list? Dubrovčani svikolici U veselju i zabuni Sad upita su prepuni, Zašto danas ovaj list? Neko jednu neko drugu Kaže svako raznoliko, Čudo priča da veliko Znači danas ovaj list. PODLISTAK. O razvijanju filozofskih nazora u početku XIV. stoljeća, osobitim obzirom na Francusku i _ Englesku. Kad čuveni učenjak Moor turi u svijet mali svoj sveščić ,, Prolegomena ad Cantum“, nastade potpuna evolu- cija u misli čuvenih naučenjaka, kao: Quintusa Smirneusa, pa Dioskorida i oba Dioniza. Namah zatim preplaviše učenim svijetom komentari, koje svu- kud prožimlje čisti indukcionalizam, a prevlagjuje Litorijeva realizacija o kojoj nagovješta već onaj čuveni ko- modoks: ,De Seynis“. Bacimo li i letimičan pogled na tu vavilonsku kulu filozofskih nazora, vidjet će mo 0+. 36 uz Laplaceov racionalizam Šopenhaue- rov šovinizam apodukcionizam, -a ne može da izmakne oku vješta proma- trača i treća glavna struja komodo- ksične škole. Čudno je, ali se ipak ovim opriječnim nazorima poviači | jedna glavna dedukcija ideja, koja se može ovako specifizirati: Ako se ideja o uzajamnoj djelatnosti kompleksije, misli i predodžaba, utjera u krug ra- cionalnih sintheza; — dedukcija je potrebita, a diasinthetično njihovo kompliciranje je absolutno absurdno — ergo, ako iole možeš, potjeraj ih u kut, u škripac — to je veliko geslo kola truhelskoga, tih čuvenih ko- rifeja. NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA Sad dakle pitam — kako je sva- kome očito — je li bila tu potrebna sinthetična dedukcija reciprocitet4 ili paraliza provagjanjem indukcionih načela. Mislim e ne će niti nezgodno a da ne spomenem one čuvene Cal- liodorove riječi: ,,2& «i čvog“, što se Vama čini? A sad otvaram slobodne odgovore na pravomislene teze, koje bi mogle stati u direktnoj proporciji sa slobodoumnim nazorima. Hotio bih još prituknuti, da ne smetnete s' uma e je nemoguće oteti se subjektivizmu, ali procjepanost raznih sekcija ne uzeti u obzir, jer Schopenhauer veli: »Apodukcija je ništavilo svijesti“. A ,Ništavilo svijesti“? NAUČNA BIBLIOTEKA, DUGROVNIK če 28: