Lumer Uskrsni.

Dubrovnik na bijelu subotu 1919.

Godište I.

 

 

a

Redacion i aministracion

 

može se nać svaki dan

 

od 9-12 u jutro i 1-12 u

 

 

pobjed u butizi g. Krista.
K

GOLUB

i

Folj se plaća u gotovu
odma kad ga se uzme, a
prima se samo u timbra-
nijem krunama.

kk a

 

 

 

 

s

 

Dubrovnik, na gloriju 1919.

Dragi moji teturi!

Poslije toliko pretrpljenijeh muka i
patimenata evo i nas dopo tanto da
ugledamo sunce božje koje sjaje vrh
pokojne Austrije. Puštili su nas iz
gjinazija, i evo nas na našem starom
mjestu, gje nas svak može manjifiko
vigjet kakvi smo došli u ovo četiri
godišta gvere. — Kako ćete se moć
jako dobro spominjat, i nas je Ren-
kin zajedno s drugijem gosparima do
pohitat i internat kao traditure i re-
publikane dubrovačke, samo što su
gospare poslali vijagjat daleko od
nas; a nas, naredili komuni da nas
pohitaju i internaju na Ploče u gji-
nazijo, gje smo stali eto do pred ne-
ko brijeme, dok nijesu došli naši mili
i puštili nas .

Kako su s nama samo postupali !
Ma da smo bili i najgori ašašini od
svijeta, bili bi imali više milosrgja.
Per la prima Devo :s komune hito
nas je po grada u mrežu ko gambo-
re, pa onda u kapunaru, a iz kapu-
nare u — gjinazijo. Donosili bi nam
jesti svake setemana jedan put, i to

Feljeton.

Pismo pape iz Rima caru Vilimu.

Kad je svršila gvera, subito je car
Vilim _pobjego iz Njemačke, jer bi ga
svijet bio altrimenti prebio kako toka
i vaja. On, povereto što će, kako će
pošo je u jednu neutralnu zemju (ima
bit u Žviceru!) i sakrio se tamo u
jedan hotel, i iz njega nikako ne iz-
lazi.

“Nazad neko brijeme poslo je rako-
mandiranu knjigu u Rim na Papu, u
kojon. ga moli i zaklinje, da se presta
ža njega 'kao prijatelj i otac krsćana,
da ga ne pušti da umre na sre puta

Py

REDOVA

— lzišo iz gjinazija s Ploča. —

mršavo, da smo malo po malo sve
jedan za drugijem parčivali na dru-
gi svijet. Doduše mnogi su bili od
nas sakriveni i salvani od gospara
Norberta u kominu, ma je i. njima
zadnji momenat brzo zakuco! — Kad
su bili rastrubili, da eto Crnogoraca,
došo je k nama oberkomandanat svi-
jeh kopnenijeh i pomorskijeh sila
Dr. Nikša, sa arćikomandantom  Mo-

rom i uzo dvanestericu našijeh kum- /

panja za taoce, te ih tu na naše oči
dali mušketat od nacionale gvardije.
Kad su poslije obaznali da su crno-
gorci još na Cetinju, učinili su u
znak veselja i slave, večeru u ,Mi-
nervi“, za koju je gospogja spravila
dobar rizot od našijeh poginulijeh
kumpanja. Za vino pak, mislio se
Volta, perke je on bio magazinijer i
dirigjenat soćetati Crjenoga križa.
Nijesmo se imali komu potužit, niti
je ko k nama dolazio, niti bi ga bili
oni puštili, perke su se strašili, da
mi nebi komu: što poručili i tako for-
mali kakvu revolucijon u gradu. Neki
su nam slali i pisma, ma kako je to
sve pasavalo prije preko ruka Škar-
pe, mi nijesmo dobili nikad nijedno,
perke nas on nemože ni upengane.

SRE

i da proponja sa svoje strane antanti,
da ga primi gje u sebe kako kakva
gjenerala, da će im bit vjeran i borit
se gje bude služit do ultime kapi loja.
— Papa mu preko svoga kardinala
odgovorio, da iu je jako žo, ma da
se za njega ne može ništa aprestat,
perke sve ono što ga je tokalo i što
će ga tokat, to je sve došlo po volji
božjoj, a kentra Bogu se ne može i
ne smije. — U pismu koje Papa ša-
lje Vilimu, nalazi se izmegju svega i
ovo: ,Kako znaš Tvoje carstvo je
sklopilo mir s neprijateljem prošle go-
dine na jedanes ura, jedanestog dana
u jedanestomu mjesecu. — Sad dragi

sy

IRARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

7: NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

Sikome smo i mi pretrpjeli moral-
nu i nemoralnu štetu, pretengjamo .
da i nama bude akosentiškana ošteta
i da nam guveran barem nešto na-
doknadi. Danas, pred Uskrsenje ne-
ćemo vas vele sekavat oko našijeh
privatijeh posala, nego smo došli
s grančicom pome i masline, da ne-
gledajući na religjion, čestitamo prvo
onima, koji su nas u početku gvere
gledali na svaki način distrugjit i mu-
šketat, pa onijem koji su se nasla-
gjivali našijem mukama i nevoljama,
i na svrhu onijem koji su bili ,mirni
posmatrači“ zaželimo

sretan Uskrs! s

A svijem skupa, pravome i krivome,
bogatome i siromašnome, skularu i
gomnaru, mladiću i djevojčici, želimo
neka su im sretna

crvena jaja!
Golub.

Vilime, uzmi sveto pismo i otvori,
pa ćeš vigjet da jedanesta glava, je-
daneste knjige, a jedanesta kitica od
riječi do riječi glasi ovako: ,zato što si
tako fatigo i nijesi stimavo propise i
zakone koje sam ti propiso, razoriću
tvoje carstvo u bokune i razdijeli ga '
tvojijem slugama“. —

Kako vidiš stigla te ruka Božja, i
ne ostaje ti drugo nego da pogješ
gjegod u kovenat i vas svoj život
provodiš u pokajanju, kako bi riku-
pero grešnu dušu iz ruka crnoga od
najcrnijeh. To te svjetuje

tvoj duhovni otac.

€-4%