Prec od žice 1 Mronazancma ire Lumer: disperani “lie Dubrovnik, na ultimi Krnevala 1936 Godina: - dizokupacfoni i |A A CAN ONO MO AC a riči a aa O : s Dragi leturi, i Ovega puita smoriarivali ma- lo prekasno, a najgore je to što je ono glavno đa sekve- strano i izjedena' od ćenzure, pa Vam' emošeino rjet sve jo- no što: miritate“ i što smo imali intenciofil: “Con tutto cio «prije neg počmete, legat, promislite dobro,?o "čemu se trata il.što je žuč. Difati, dandanas. u: Pljes-' navcu. toga' malo ima, perke je: više nestalo i zloče i invidije a: jedva. 8 se može đe nać po koji; skandoi' oli kundurarija. Podva la nema nikako. Đilozije jaeš manje;riperfidije nema z glave, dobrota se, prosiplje na sve strane:(Niko na nikoga ne reži i st se ljepo gledate. Za kimsefne, govori hiti se 4 pri u fligje posle. U dvije ti ći naš:Mam je Pljesnavac gi vento jun ambiente ideale“ i se o, njemu nigdje ne o konta ko da ne ezisti. "Ma noi jošha Žuč. Tu smo mi, fod od. ući bi mogli otvorit pet- nacst fabrika i superali bi Fran- ću “i “Ameriku u esportacioni sapluna' za face, ma boje face? Orko kan, da nam samo mo- žele prolegat dušu i ža mo- menat' promislit da znamo ka- kvi“ stčssvi. in complesso, ko ste i što mislite. Znamo i okle ste arivali a Vaše infecioni smo razumjeli Gdaviia. samo. sino bili kapaći fidat se svakomu perke. njesmo znali da - se je rodio, ko. bi. dub & rovčane -pre- 8r 03 NAUČNA BIBLIOTEX isćerali Gi ui . vario. Ma sad vidimo da je di- fatti tako i da je Dubrovnik nagrajiso i platio u gvo par godina sve konte i godimente di quele epoche felici. A ko ještemu kriv? Jeliicgospar koji sškomune oli kakav siromah iz Gruža? Jesu li #iopće dubrov- ćani krivi da su imali hiljadu godišnju kulturu i slobodu kad su u Americi .ljudi bili šimije ? Chi capisce.un acca, smeli smo se i smeli ste nas a hoćemo li arivat nać.ljeka za našu žuč ni sami neznamo i idemo nel atendere un bel futuro.... Ma žuć... kakva je samo ona s Prijekoga, ima je i pod Sv. Marijom i na Pločama. Teribila je ona kala Poliklinike pa ona iza Poste (pero stare) pa na Pilama supre Imperialu che razza? Nije slatka ni ona žuć iz Pila a đe Vam je ona s Po- sata a na Porporeli da i ne govorimo. Jedino na Kantafigu nema Zuči obićne nego poten- cirane i otrovane. Pa na Boni- novu — kakve su one? .«Nesmijemo dalje... nikad fi- nut... i nikad rjet... Vi nas ra- zumjete..... a za detalje infor- majte se u Filipovice na Po- ljani..... Redčefs Starjefi foja_od Pazara Glavni. artikuo folja ,GRADELE“, koji je imo da izide, ali nije bilo dinara za štampu. Prolegano na večeri Dubrovčana na Četvrtak Pretili u Zagrebu. Dragi moji leturi! Prima di tuto — hoću da vam se prezentam zovu me ,,Gradele“. Veli- ke sam muke podnijela od devetna- este pa do dana-današnjega. Prije kad su me doperali naša skladna, fina i uglađena čeljad — bilo mi je ma baš manjifiko, i nije bilo ni ciglog komina, gdje me nije bilo, a sada od kad su arivali oni što jedu skurine, više im ne slažiim. Došli divlji, pa pitome. Ljudi bez kreanće, isćerali su me izgrada i kapitala sam evo večeras ovdje, da vam ringraci- jam, što ste se mene _ sjetili, kad šte pekli meso ma gradele — na večeri a Palace hotelu na festi Sv. VLAHA. Bog zna što bi se od mene bilo do- godilo, da sam ostala još u gradu. Fala našim u Zagrebu što su me izbavili velikijeh muka, tortura i ne- ča (A, DUBRO će me više mučiti prokletim akosii ina ešportanim iz Zete. Dragi moji Duarovčani! Naš lijepi i skladni grad postao je eto — kako vitite liferant smrdlivih skorenaca, & zato možete zahvaliti bivšijem gospa- rima s komune, koji su im dali ,,pa* saporat“* da mogu nesmetano uljesti u naš grad među naše skladne mire. Rakomandavam novoj _ direcioni komunaloj neka se i ona drži one antike užanće, kad su se za Vfijeme dubrovačke republike zatvarala vrata od Pila-i Ploča, da nemože svak uljesti u naš grad — i neka napiši na vratima od. grada omu latinsku: uantimurale ehtistianitatis“. vi ca- pite Izlazim vam danas na ČETVRTAK PRETILI kao prvi' nithet,, ali ne pokrivene face-maškarane, ego či- 6-95