Mogli bi nas, ako proslijedimo ubrojit među framasune, oli što je periku- lozije, među komuniste... Pop je vazda perikuloz, protivnik, pa još ako je pop oriđino i to još dubrovački... Ne će te svi vragovi od njega liberat. Zato pamet u glavu i jezik za zube. Stari oriđinali, kako de resto i novi, imali su svaki oriđinalo ,polje rada“. Pokonji Lalić bavio se piturom, konte Ivo literaturom ; on je umio tako lijepo kopijavat na naški: Materlincka, Rodenbacha, D' Annunzia, Ibsena, Sem Benelli-a i druge još, da svijem onezijem, a tezijeh je u nas dosta, koji se intendu od literalure, koliko tovar od kantara, para im se da ono nijesu ni tuđe kopije ni paljetkovanja, ni komplikacijoni, nego opere oriđinali. Konte Lujo proslavio se kako najviši ,žicar“ između svijeh prošlijeh i sadašnjijeh dubrovačkijeh oriđinala. Istuko je žicu po Cetinju, Biogradu, Sotiji, Pariđu, Zagrebu i ko bi sve nabrojio đe još. Ako je pak istina ono što je napiso veliki inglezi filozof Carlyle, da se u storiji od svijeta niko nema kontat za ništa osvem jedne duzine lju- di, a kada s druge bande uzmemo u konsideracion, da čelebri ljudi nijesu drugo nego oriđinali, izlazi kjaro, da sve što ima veliko i dobro na zemlji — potječe od oriđinala. Ova istina vaja i za naš Dubrovnik. Nekoliko ezempija: starijeh i novijeh, mrtvijeh i živijeh. Eto, na priliku, jedan Medo Pucić. Kud ćete boljega ezemplara od dubrovačkoga oriđinala, negoli što je bio pokonji ,konte de Zagorje“. Ovi je bio viši oriđino od ,knezova užičkijeh“. Najprije došo je na jednu veramente oriđinalu ideju, da učini malo komedije od svojega imena, on je ime Orsat semplićimente ,ponašio“ u ,Medo“. To vam je isto, kako, da, recimo, ime Petar pretvorite u Kamenko, oli svetu Ursulu (prosti nam Bože) u sveta Mađedica, oli (po srpski) sv. Mečka. Pa nije samo tu jedinu karikaturu od sebe u?'inio pokonji Medo. Kad su ga bili uzeli u Biograd, da edukava mladoga kneza Milana Obre- novića, tako ga je lijepo edukavo, da je ondašnji Namjesnik, glasoviti Garašanin kvalifiko gospara Meda: ,ovaj je Dubrovčanin nula potpuna“. Vlaho Slijepi, Niko Karolina, Tomo iz Sumratina, Mato Jarac, Antun Dobrić i Zano Sette.... dosta su se esponjavali ,u javnosti“. Pokonji Tomo da je poživio, bio bi možebit i sad i on prišo u brajstvo ,noge od kokoši“ i bio bi per pedes apostolorum učinio pelegrinađ od Dubrovnika do Cačka. Ali ako na to nije dospio on, dospio je oni gospar, koji danas u Dubrov- niku denjamente i condiritto reprezentava pokonjega Toma i njegove na- cijonalne ideale. Svi znate ko je to..... Što se pak tiče današnjijeh ,savremenijeh“ dubrovačkijeh oriđinala, kojijeh ima, kako i starijeh, intjera plejada, od njihovijem idejama, od njihovu ,javnom radu“ spečalmente : ,nacijonalno- političkomu“ i to ,znan- stveno - literarnom“, nemožeš sve donijet u jednom foju. Zato ćemo, što je moguće kraće, pružit ovdik njihovu ,opštu karikaturu“. Pokonji oriđinali bili su na glasu radi njihovih kolenada, sadašnji pak namjesto kolenada, kompanjavaju ,PROGLASE“. pa ih izlijepu po gradu — da se svijet ruga i smije. U politici novi su pravi, autentični eredi od starijeh. Tomo iz Sumra- tina bio je ideolog duhovni otac našega Lambra Šunje i njihove klike. \deje Toma iz Sumratina i danas inspiravaju pisanje ,Dubrovnika“. Dotur Lenzo eredito je ideje pok. Antuna Dobrića. ,Narodna Svijest“ propagava ideje pokonjega Iva Saroketti. Za rijet pravo : i Antun Dobrić, Vlaho slijepi i pokonji Saroketti bili su preteća ,Hrv. pučke stranke“ u našem gradu. Pokonji Mato , Jarac“ bio je pravaš dušom i tijelom, pravi ratoborni ,stekliš“. Špazi su mu vazda bili puni kamenja, a votavo je: nigda za dum Juru Biankinija, vazda za dum Antuna Liepopili. Niko Ka- rolina bio je jugoslavenske orijentacije ,slavo-serbo“ i poštovalac biskupa Strosmajera, perche se je on jako intereso za dubrovačke oriđinale, ko oriđino! — Sve govoru da stari dubrovački oriđinali izumiru, a mi pak vidimo da duh dubrovačkijeh oriđinala — a to je oni pravi dubrovački duh — nikad ne izumire: jedni oriđinali rađaju druge ! Parna pekarna — Kolonijal Baldo Crnjak — Gruž Konavoska krčma Arkulić Pero Novo-otvorena postolarska radnja N. Di Ceglie — Gundulićev trg Delikates — Kolonijal J. S. Maglajlija Staklarija i porculan A. Miotto Dubrovnik, Kr. Marije Milan Čapin — Dubrovnik manufaktura Kr. Marije Najbolja odijela dobijete kod »Tivar“ — Dubrovnik ISKORISTITE JOŠ KRATKO VRIJEME DOK SMO U DUBROVNIKU »LAFAJET“ Posjetite frizerski salon Niko Mašić MODA ZA DAME kod Kulišić Margit Brijački salon Pavo Vlahutin Brijačko frizerska radnja Grabovac Martin kod Oficir. Doma Nosite DONATOVU cipelu na _._O.. a. hl i o ka aii aš Salon ,,Paris“ trajna ondulacija Krčma Cvjetković Đuro, Ispod Jezuvita Manufakturna radnja Zuzerina ulica Manufakturna radnja Moric Ferera — Dubrovnik GVOŽGJARA Mirko M. Zec — Dubrovnik