te stoga biskupska mitra će mu
bit ovoga puta uska, neka se još
malo rafina u jugoslavenskom pi-
tanju pa ćemo 8a gjegod turnut
ako bude ikako moguće :

Stefan.

Sarajevo. — Ostaćete do brzo
tamo bez mesa ako kogod drugi
ne počme naregjivat, jer onemu
u Gruž ne ćemo vjše slat, jer nije
jugoslaven, jer je vazda stavljao
korote na prozor kad bi krepao
kakav kučak u bečkom dvoru.

— Amo kontinuamente kiša pa-
da, maloga se rano vidi, izgubio
je špirit, sasvim ie isvaporo,

Silvije.

Zagreb. — Počeo sam dobro
šefsku karijeru. zatvorio sam onu
karonju, koji mi je bio dužan još
dok smo-imali tamo u gradu tri
mužike, perke mu nijesam htio da
u frankovačku mužiku udaram zin-
ze već u našoj. | (Gusti:

Spljet. — Awertiškajte vašeg
pitura Skatulu da mu je finalmen-
te prispio njegov kvadar za našu
esposicion. Kvadar je imenas. a
raprezentava ,, Dubrovnik na 1 no-
vembra 1918. Pile je uprav maj-
storski napituro i samog sebe u
bareti od flotenvereina gje isava
za prvi put na poštu jugoslaven-
sku bandijeru. Duje.

 

Upiti i odgovori.

U. Zašto kontrolor Skatula neće bit
nominan za diretura na Pilam ?

Jer Jugoslavi non sono amanti della
pittura kako pok. Austrija.

Zašto meštar Stijepo s Lopuda ne,
dolazi u grad ?

Jer, iadan, kako je sve ove četiri
godine bio neprestano na flontama
tako jako pati sad di mania perse-
cutiva (jadnomu se para sve da ga
neko zove, da ga odvede u tamni-
cu, kad stavi nogu na stradun).
Zašto su u gradu cjenji funerali
nego u Gružu ? O

Jer paroci gracki imadu svoju fa-
milju a oni gruški jede u hotelu.
Zašto je gospar,Božo od štampa-
rije bio onomadne u Beogradu ?
Jer bi htio doć ovog ljeta na la-
danje na Pile 'u onu prvu kuću, jer
se do konala oznoji i uspjeha. :
Zašto moraš izvadit čertifikat u li-
ječnika da si čist kad ideš na vijagi?.

šere s

A

 

 

X
O. Jer je finula španjolska, pa valja i
njih na koji način pomoć na ovu
veliku skupoću.
Zašto na seduti od impjegata Jako
s Intendence proponjavo da se so-
četat de kapoto baci a fondo po-
dijeli a Jozo s poste i dum Antun
Žega: da se od fonda dava stipen-
dija sinovima oli kakvog inpjegata
oli inservijenta ?
Jer Jako zna, da ga sočetat neće
više njega nominat za diretura niti
bi ga više poslali ni do Zatona a
kamoli do Bosanskog Broda, a oni
dva didu se veri buoni padri di
famiglia.
Zašto naši strijelci kad idu na Bo-
sanku idu sa puškama a nečuju se
pucat ?
Jer oni sve fatigaju po komadi nji-
hovog kapetana Miše te pucaju u
* zatvorenoj kamari.

U

 

 

Grajske novitati.

Metamorfoza. Pokojni profesur Bal-
do nazad kakvih trideset godišta šeta-
juć preko ,lline Glavice“ našao je ne-
gdije u kantunu šantavog kokota. On
brže bolje bolje za njim i uhvati ga, te
kako je bio gracioz donese ga u mu-
zej na komunu, Kad je gospar Pero
došo za podestata, namura se na ko-
kota i prenese ga u donji pjan od komu-
ne, Nadogie gvera, razmetne se ko-
muna a naš kokot nesto od straha a
nešto od gladi počo činit kaput, kome-
sar se pripadne, da mu štogod gospari
ne reku kad se vrate opet na komunu
on zgradi na peskariju kapunaru i stavi
koka u kapunaru, osobito kad bi ri-
bari došli prodavat ribu. Naš kokot
kljucni sad jednu sad drugu ribu, a
komesar poslo bi mu kruha bjeloga i
paste (a nama davali golokudnicu. Op.
Ured.) postane jako suberab-i rasko-
koto se da ga ni vragovi nijesu mogli
trpljet.: Dotur Baldo kako je spećalista
od kokota naredi ušjerima da ga od-
vedu u ošpedo, gje vidi ti vraga, mje-
sec dana prije nego je gospar Pero
opet došao na komunu, naš kokot sne-
se jaje u ošpedalu tako da je konstan-
tirano od dotura Filipa da nije bio pje-

vac već koke umiljata koja se svakome

sad krili iza kako je pronjela.

Ratni doturi. Inkontraš li per kon-
binacione takogovog dotura, pak mu
rećeš ,dobro jutro Marko ili Antune“

bez onog blaženog ,Dr“ neće ni date

pogleda. Raskriviš li se gosparu dotu-
re kojemu liječniku ili starom advokatu
a oni su tu blizu, okrenu se kako da

/ ih ljuta zmija upekla, pa makar taj po-

zdrav njih se ni ticao. Tako se dogo-
di onomadne u tramvaju kad je prija-

telj pozdravio onog famoznog doturića
iz Lapada sa dobro jutro Marko a on
je učinio fintu kako da nije čuo. Pri-
jatelj se akorgji što hoće Marko te
glasno reče ,zdravo doture“ a naš
Marko vas rastopljen odvrati ,,zdravo“.

Španjulice u Dubrovniku. Ovih
dana bila je neka skula iz Sarajeva u
nas u gradu i ostali jedno dsam dana.
Sve je bilo uznervano koli mlado toli
staro. Boketi cvijeća lećeli sa svih stra-
na. Sinovi pumpali oceve i matere. U
hotelu Petka u Gružu nijesi mogao nać
libero jedno mjesto ni za 100 kruna.
Svak se natjecao ko će prvi pasti u
graciju sinjorinama. Rekord belece i
elegantnosti apartenja doduše ovog pu-
ta našoj mladoj raprezentaciji naše rat-
ne mornarice sa žutim galunima i di-
versim titulima kao šifsleitenant i fre-
gatni kapiten. Na partenci htjeli su o-
dnijet jadnim fakinima i ono par kruna
perke su se bili oferiškali da će oni
sami nosit bauliće sa svim rukavicam
na ruci. Neki ratni trgovci bili su od-
biveni od sinjorina, jer da njima ne in-
ponjavaju. toliko milijuni koliko lijepi
galuni.

Vrag odnio prešu. Pišu nam iz
Osojnika. Prekojučer !dogie jedan So-
čaniu u popa, da ga ispovijedi, kad
ga je pop ispovidio, pogleda ga pa mu
reče.- Ma tise nećeš pričesti ?. Hoću,
dumo, odgovori Sočanin. Kako ćeš se
vraže, pričestit, kad si ručo jaja, reče
župnik. Nijesam odgovori. Sočanin i poč-
me se klet. Na to pop reše, ti se kuni
koliko hoćeš, kad brci na lažu. Onda
se seljak sjeti, pa lupne se po ćelu ;
reče: Vrag odnio i prešu! Kako sam
prešio za.doć u crkvu došlo mi se je
za useknut pa mješte uzet vaculet uzeo
sam pelenu od djeteta.

Otvoreni dopisi. X. Y. Orašac.
Fotografiju iz općine zatdnske primili
smo jutros s poštom, ali nije je mo-

: guće iznijet jer je jako izmrčena.

 

Diskoras pred Orlandom.

Iwo: Gje si vraže Vlaho; nema te ni
na tir od puške, a novitati je pun
grad.

Vlaho: Kasno je tebi kundurovat, kad
ti je magazin pun još i za tri godi-
šta; ma nije meni, gje još imam to:
liko ćeri, a nije mi rebuškalo udat
nego samo jednu i to za pasane gve-
re; na koji je način i to pošlo ne
mogu ti ni pripovigjet; apena san ga
agvanto. :

Ivo: Non paura, dragi Vlaho; da hi
imaš i stotinu sve bi ti pošle razgra-
bjene kako i ona golokudnica olo-.
madne, što ju je davala aprovizaci-
jon, a imala je kolur ot mujare. Bi-

#