Br. 6. U DUBROVNIKU, 22. Aprila 1905. Godina I. ne afajerao za si Pojedini broj stoji 10 para, Ko ne vrati list kad šasto polugodište. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt godi snozemstvo K 5 i poštarski troškovi. : mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za do- Crvena Pretplata, pisma, dopisi i Za zahvale i priopćena ku a koji se više puta \ lasi šalju se Dubrova; s dskaju po Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. Plativo i utužljivo u Dubrovniku. j Hrvatskoj Tiskari čkoj . e 30 para po retku. Za oglase 20 para po ret- Mrvatska Odgovorni urednik Vlaho Kelez. Naši brzojavi. Dne 22. Aprila. Kreta. Prekojučer je zastupnička ku- ća proglasila otok Kretu nezavisnim i glasovano je sjedinjenje s Grčkom. Sofija. Ovdješnji politički krugovi u- vjeravaju, ako se Kreta pripoji Grčkoj, da će se Bugarska proklamirati neza- | visnom kraljevinom. Rim. »Tribuna« javlja, da je primila iz pouzdana izvora, da se talijanska u- niversa u Austriji neće podignuti ni u Trstu ni u Roveretu, nego u Zadru. _Rim. Štrajkujući željezničari, pošto im nije uspio štrajk, odlučili su prihvatiti se rada. Peking. Umro Lessar. Pariz. Francuska je vlada na protest Japana radi tobožnje zaštite ruske es- kadre i prekršenja neutraliteta, zaprijetila da će poslati flotu u japanske vode. Petrograd. Car je Nikola naredio, da se gradi silesija novih ratnih brodova. Budimpešta. U krugovima neodvisne Košutove stranke glasa se, da će kralj doći dojduće sedmice amo, da defini- tivno riješi krizu. Drži se da će prihva- titi Szellov predlog o kompromisu. Beograd. Veliku senzaciju pobugjuje vijest, da sekretar kraljev Nenadović ostavlja dvor i odiazi iz Srbije. To pri- pisuju uticaju Pašića, Petrograd. Sa ratišta nikakvih važni- jih vijesti. je ruski poslanik + Uskrsenje. Oboli čovjek, u nesvjestici i bolestima rve se sa smrti, okrene na bolje, ozdravi i pomlagjen uprav može reći da se je preporodio, da je fizično uskrsnuo : boluje' i narod, kad ga troše unutrnji nemiri i raspre, ili kad ga jači tlači i ne daje mu da odahne; ali se i narod osvijesti, utaže se raspre: on se osnaži i osovi, rine tlačitelia svoga; narod uskrsne na nov život, Mrtav je čovjek, kad ga već nije, a mrtav je narod, kad je postao podnožje tugjem hiru, tugioj obijesti, "Takovo je stanje u našem narodu, jer dok se drugi promeću da što bolje ujagme, on stenje i niti da pisne. Ipak to poniženje, to mrtvilo očiti je znak da će ili nastupiti potpuno rasulo, ili da će se narod iz mrtvila prenuti. Mi smo uvjereni da će naš narod uskrsnuti, . i da će dočekati veseli dan sjedinjenja i slobode, jer krvavi trzaji ovih zadnjih godina kažu: da na- rodna snaga nije izumrla, a i ,rodoljubi“ će se osvijestiti i baciti na stranu sićušna njihova nadmetanja, pravdanja, gloženja, te će se uhititi u jedno kolo, da odrinu one, koji su nas držali sapeto pri rubu propasti. Dobri Spasitelj, koji je donio svojim uskrsnućem život i slobodu svijem narodima, On i našem izmučenom narodu udijelio slogu, ljubav, prijegor da jednom okrenemo onom stazom, kojom ćemio posti- ći sreću zemaljsku a po tome i vječno blagostanje. Mjesto pravednih ali isto tako i pustih želja neka nastupi vrijeme rada, koje će nam donijeti uskrsnuće naroda. Tom že- ljom čestitamo svijem Uskrs, da dočekamo taj veliki i dugo željeni dan našeg pre- poroda, našeg uskrsnuća, sloboda i sjedi- njenje rastrgane Hrvatske ! —epts— Organizacija. U nedjelju se je na 16 ovog mjeseca sastao u prostorijama , Hrvatske Radničke Zadruge“ lijep broj nezavisnih izbornika i dubrovačkih Hrvata, da se pogledom na nastajne općinske izbore dogovore, što će i kako će raditi. Svi su bili osvjedočeni, da bez uregjenja i bratskog dogovoranja ne može biti zajamčen pravi i zdravi na- predak hrvatske stvari u Dubrovniku, te je s toga jednoglasno bilo zaključeno, da se pristupi uregjenju stranke prava, na osnovu programa, što ga je naš list obje- lodanio u prvom broju. Da se provede u- regjenje stranke izabran je naročiti odbor, sastavljen od gospode: Vlaha Keleza, Gju- ra Kovačevića, Antuna Miletića, Josipa Onyszkiewicza, Vlaha Pate i Vlaha Regja. Odboru je povjerena zadaća, da okuplja sve pristaše pravaške misli iz grada i o- kolice na češće sastanke i dogovore, te da se pobrine da stranka uzmogne uče- stvovati_u općinskim i političkim izbori- ma i razviti djelatnost u svim rodoljub- nim prigodama. Pored toga je zaključeno, da odbor na eventualni poziv g. Dr. Pe- ra Čingrije ugovara sa hrvatskom stran- kom u Dubrovniku, kojoj je on vogja, o tomu kako'bi se dubrovački Hrvati slo- žno prikazali na općinske izbore, te da odnosne zaključke donese skupštini na o- dobrenje. i ** * Pravim zadovoljstvom donosimo gornje priopćenje. Ne samo s toga, što u tomu s Aimo prvi uspjeh našeg nastojanja, koli- ko raui same stvari, koju mi zagovaramo, naime radi demokratizovanja našeg jav- nog života, koji je klika bila uzela u za- kup. Jedan je od glavnih povoda prelomu u Dubrovniku bio taj, kako smo u prvom broju istakli, što se nije vodila demokrat- ska politika. Sva nastojanja, da se svi du- brovački Hrvati organizuju u jednu hrvat- sku stranku, ne postigoše nikakva uspje- ha. Istina, bilo je teško složiti ljude raz- ličitog mišljenja i naziranja na svijet, ali bi se ito bilo dalo nekako prebrditi, te bi, dubrovački Hrvati bili mogli prama svo- jim protivnicima istupati kao kompaktna cjelina, da nije bilo poznata klike. Otpor, koji je počeo iz puka, sad do- bija konkretniji oblik. Pravaška je misao u našem puku uhvatila dubok korjen, i kad se nijesu mogli svi Hrvati u Dubrov- niku naći u jednoj stranci, učinjena je eto sad podloga, da se nagju zajedno svi, ko- jim je zbiljski stalo, da hrvatstvo rtapre- duje i da se u svim javnim pitanjima do- govorno radi, U zadnje je doba bila postala moda po- ricati pravaškoj misli uvjete života. Nu sad i sami protivnici počeše priznavati, da se državopravni radikalizam ne samo nije preživio, već ga čeka još velika za- daća oko bugjenja narodne svijesti. Nu mi nećemo premučati jedan prigovor, što bi se opravdano našoj stranci mogao spočit- nuti, Stranka prava, poput svih ostalih dosadašnjih stranska, malo je ili ništa brige posvećivala socijalno-politič- kim pitanjima. Stranka kao cjelina nije do sad nigda imala temeljnih misli, koje bi stranci pogledom na socijalna pitanja podavale osobitu značajku. Takova tak- tika, i ako je imala svoja dobru stranu, — Izlazi svake subote. - da je okupljala oko sebe i one, koji u socijalnim pitanjima imagjahu najrazlićiti- ja mišljenja, ipak je mnogo kriva. da se nijesu provele neke reforme, koje bi od- govarale životu našega puka i donijele mu veliku korist. Danas se već ne može pomisliti stranke bez socijalnog progra- ma, jer je ovaj usko isprepleten s: poli- tičkim. I toliko razglašeni ,Drang nach Osten“ u suštini je samo socijalni po- kret njemačkog naroda, komu za njegovu industrijalnu ekspanzivnost služi prodira- nje na istok. : Nu dok priznajemo i tražimo socijalni program, ne mislimo tim stranku, koja hoće da ima sve životne uvjete, uokviriti u aksijomističke oblike. Neka se ustanovu temeljne crte, koje će karakterisati stran- ku. Pojedinosti će se uobličiti radom i proučavanjem. Pristupimo za to u tom smislu reviziji pravaškog programa i or- ganizaciji stranke prava, jedne u cijeloj Dalmaciji, kad se na žalost još danas ne može pomišljati na jednu stranku prava u svim hrvatskim zemljama. Domaća politika. U Kotoru. Pred nama je cijela rpa pisama, U Ko- toru, je, kako je poznato, nastao raskol megin Hrvatima, redi kamnramisa ung'av- ljena sa Srbima za nastajne općinske iz- bore. U prošlom smo broju prama jednoj obavijesti iz pouzdana izvora, javili, da je kompromis počeo gailaziti na poteškoće, te da su se mnogi njegovi zagovornici po- čeli povlačiti, To nam danas u glavnom sa više strana potvrgjuju. Se jedne stra- ne o tomu nam se piše ovo: , Lanjske se je godine bio dogovorno izabrao odbor za organizaciju hrvatske stranke u Boci, Od- bor je imao izgladiti reke razmirice veći- nom osobne naravi i provesti organizaci- ju stranke. U odbor su bila birana dva hrvatska poslanika i jedan treći gospodin, koji ne misli hrvatski (?). Ovaj je odbor doveo do kompromisa sa Srbima. Ali je istina, da na kompromis nije pristao veći dio Hrvata, Odbor je imao provesti orga- nizaciju, a mjesto toga on je doveo do kompromisa prikazujući, da će se opozi- cija (t. j. oni Hrvati koji pravom kritiku- ju današnju općinsku upravu) združiti po- što po to sa Srbima. Mnogi koji su za sporazum glasovali, sad se kaju. Ja se me- gjutim nadam da ćemo se ipak svi mi bo- keljski Hrvati naći složni kod izbora“, S druge .strane primamo 000 ovo: ,U Kotoru su sasma drugačije okolnosti, ne- o li su tamo kod vas u Dubrovniku. eške naše okolnosti prisiliše nas, da sklo- pimo kompromis sa kotorskim Srbima za nastajuće općinske izbore uz one uvjete, po kojim se osjegurava našoj hrvatskoj stranci većina u općini kotorskoj. Kom - romis je odobrio i presv, biskup Uccel- lini i poslanik Biankini. O patriotizmu njihovu neće niko posumnjati. Što smo mi u Kotoru pripustili Srbima, to će Srbi Hrvatima u Budvi i Ercegnovome. A ovo je za nas u Boci takogjer od velike važnosti. Budite uvjereni, da je naš kompromis u Kotoru bio učinjen sa Srbima poštenom namje- rom, da bnde opet na korist gradu Kotoru“. Uvrstismo obadvoje, da sečuju sva zvo: Da e smo uvjereni, ia u ovakovim pi- nema gore stv; nego nastojati da se ne sa ivno mišljenje. Tad ni« kad ne će doći do mira, Nama, priznaje- mo, nijesu sve zakul kotorskog javnog života poznate, da bi mogli odov- e na prečac presuditi ko ima pravo ako krivo, nit smo za to pozvani, ali jednako željno iščekujemo jednog našeg starog pri- Vlasnik i izdavatelj Dubrovačka Hrvaiska Tiskara. jatelja, koji nam je obećao. da će što pri- je dotrknuti do nas. te nas o svemu iz- vijestiti opširnije. On će nas, uvjereni smo, o svemu istinito obavijestiti. jer se mo- žemo za&leti na njegov značaji rodoljub- lje. Megjutim milo nam je, što možemo danas javiti, da je koliko jedna toliko dru - ga strana radosno pričekala naš list i da svakim danom o tomu primamo novih do- kaza. I fo nas uvjerava, da smo udarili pravom stazom i da će se megju braćom u Kotoru naći način, da se izglade opri- jeke. Dogovorno radimo za hrvatsku misao, za hrvatski puk. Strossmayer i koncil. Umjereno liberalstvo plemenita je voj- ka, koja stere grane u čistomu zraku; nadriliberalstvo je trava nametnica, koja sisa sokove te plemenite vojke, balavi je spuž, koji balom i zlato omrlja, štipavac je. koji žive u vlagi, u mraku, koji iz zasjede otruje otrovim kude svoje. Balavi šu spuž i zasjedni su štipavac i naši na- driliberalci od ,C. H.“. Na prvoj strani tisuću pohvala dosta neprežaljenomu bi- skupu, a in cauda prestavljaju ga kako odmetnika od crkve i vjere. Bio je na smrtnom odru, pa čujmo što o njem piše naša fau ozna ,Crvena Hr- vatska“: ,M. N. Nachrichten dono- sile su u br. 477. od 13. listopada 1900. izvadke, iz listova koje je pisao biskup Strossmayer posli- je vatikanskoga koncila različi- tim učenjacima..... to se tiče moga naroda i njegove buduć: nosti, to mi se čini, da će se jed- nos tana pdroći rimeakoca des- potizima“. Mi smo samo naveli zaklj čak te infamne podvale i sumnjičenja. Na istoj strani u proglasu na Dubrovčane či- tamo: Strossmayer je bio veliki značaj za to, što u cijelom svom radu nije poznao inog pravila do čiste savjesti, o koju se nije nikad ogriješio... Čudnovata bi to imala biti savjest, i baš lijep značaj Stross- mayerov: da je zbilja ,onako pisao bilo komu o koncilu vatikanskomu. Jer sva- komu mora biti poznato, što je i kako Strossmayer pisao poslije koncila vatikan- skoga o nepogrješivosti papinskoj i o Ri- mu. Jedna od njegovih naizanosnijih i naj- divnijih pastirnica poslije koncila vatikan- skoga bila je ona o primatu sv, Stolice rimske. A ako se je iko od katoličkih biskupa na svijetu manje mogao potužiti na rimski despotizam, to je svakako bio biskup Strossmaycr, Ta da je mogao o- stati u Djakovu poslije , belovarske affaire“, ima samo i jedino rimskoj Stolici zahva- liti. Dakako ,omladinci“ famozne ,Crve- ne“ kao da toga ne znadu. Čujemo, da je tu gadnu vijest pretiskala ,Crvena“ iz »Nove Presse“, nu da je u tom njemačkom glasilu stajalo: da su ta pisma bila inspi- rirana od Strossmajera, a ne napisana; po tom je ,pokretaška zloba“ jošte više htjela poprskati blatom velikog pokojnika od ,Nove Presse !“ Neka se stide, Vuković mogju biračima. ; Kotor, 18. aprila. Sinoć ug. hrvatskim parobrodom stignuo je ovdje Antun pl. Vuković, zaslužni za- stupnik V. kurije južne Dalmacije, da po- hodi amošnje svoje birače i da se š nji- ma sporazumije. Bio je pričekan na obali od više rodoljuba i štovatelja. U Općini kotorskoj bio je držan sastanak, na koje- mu je bilo dosta Hrvata, a i lijep broj uglednih kotorskih Srba, koji su takogjer Vukovićevi birači. Zastupnik vitez ,Vuko- vić je opširno izvijestio odnosno trgovač« kog ugovora sa Crnom Gorom, boj je u- (over uprav životno pitanje za našu Bo- u i za sklopljenje kojega zauzimlje se i- sti zastupnik od više vremena upra o su se izmijeni- t vaćeno, da oje je amo bilo lučujućih krugova. P: la mnijenja, bilo keke stanovište,