Br. 6.

U DUBROVNIKU, 22. Aprila 1905.

Godina I.

 

 

ne afajerao za si
Pojedini broj stoji 10 para,
Ko ne vrati list kad

šasto polugodište.

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i
četvrt godi snozemstvo K 5 i poštarski troškovi. :

mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za do-

 

 

Crvena

 

Pretplata, pisma, dopisi i
Za zahvale i priopćena
ku a koji se više puta

 

\ lasi šalju se Dubrova;
s
dskaju po
Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se.

Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

j Hrvatskoj Tiskari

čkoj .
e 30 para po retku. Za oglase 20 para po ret-

 

 

 Mrvatska

 

Odgovorni urednik Vlaho Kelez.

Naši brzojavi.
Dne 22. Aprila.

Kreta. Prekojučer je zastupnička ku-
ća proglasila otok Kretu nezavisnim i
glasovano je sjedinjenje s Grčkom.

Sofija. Ovdješnji politički krugovi u-
vjeravaju, ako se Kreta pripoji Grčkoj,

da će se Bugarska proklamirati neza- |

visnom kraljevinom.

Rim. »Tribuna« javlja, da je primila
iz pouzdana izvora, da se talijanska u-
niversa u Austriji neće podignuti ni u
Trstu ni u Roveretu, nego u Zadru.
_Rim. Štrajkujući željezničari, pošto im
nije uspio štrajk, odlučili su prihvatiti se
rada.

Peking. Umro
Lessar.

Pariz. Francuska je vlada na protest
Japana radi tobožnje zaštite ruske es-
kadre i prekršenja neutraliteta, zaprijetila
da će poslati flotu u japanske vode.

Petrograd. Car je Nikola naredio, da
se gradi silesija novih ratnih brodova.

Budimpešta. U krugovima neodvisne
Košutove stranke glasa se, da će kralj
doći dojduće sedmice amo, da defini-
tivno riješi krizu. Drži se da će prihva-
titi Szellov predlog o kompromisu.

Beograd. Veliku senzaciju pobugjuje
vijest, da sekretar kraljev Nenadović
ostavlja dvor i odiazi iz Srbije. To pri-
pisuju uticaju Pašića,

Petrograd. Sa ratišta nikakvih važni-
jih vijesti.

je ruski poslanik

+

Uskrsenje.

Oboli čovjek, u nesvjestici i bolestima
rve se sa smrti, okrene na bolje, ozdravi
i pomlagjen uprav može reći da se je
preporodio, da je fizično uskrsnuo : boluje'
i narod, kad ga troše unutrnji nemiri i
raspre, ili kad ga jači tlači i ne daje mu
da odahne; ali se i narod osvijesti, utaže
se raspre: on se osnaži i osovi, rine
tlačitelia svoga; narod uskrsne na nov
život, Mrtav je čovjek, kad ga već nije,
a mrtav je narod, kad je postao podnožje
tugjem hiru, tugioj obijesti, "Takovo je
stanje u našem narodu, jer dok se drugi
promeću da što bolje ujagme, on stenje
i niti da pisne. Ipak to poniženje, to
mrtvilo očiti je znak da će ili nastupiti
potpuno rasulo, ili da će se narod iz
mrtvila prenuti. Mi smo uvjereni da će
naš narod uskrsnuti, . i da će dočekati
veseli dan sjedinjenja i slobode, jer krvavi
trzaji ovih zadnjih godina kažu: da na-
rodna snaga nije izumrla, a i ,rodoljubi“
će se osvijestiti i baciti na stranu sićušna
njihova nadmetanja, pravdanja, gloženja,
te će se uhititi u jedno kolo, da odrinu
one, koji su nas držali sapeto pri rubu
propasti. Dobri Spasitelj, koji je donio
svojim uskrsnućem život i slobodu svijem
narodima, On i našem izmučenom narodu
udijelio slogu, ljubav, prijegor da jednom
okrenemo onom stazom, kojom ćemio posti-
ći sreću zemaljsku a po tome i vječno
blagostanje.

Mjesto pravednih ali isto tako i pustih
želja neka nastupi vrijeme rada, koje
će nam donijeti uskrsnuće naroda. Tom že-
ljom čestitamo svijem Uskrs, da dočekamo
taj veliki i dugo željeni dan našeg pre-
poroda, našeg uskrsnuća, sloboda i sjedi-
njenje rastrgane Hrvatske !

—epts—

 

Organizacija.

U nedjelju se je na 16 ovog mjeseca
sastao u prostorijama , Hrvatske Radničke
Zadruge“ lijep broj nezavisnih izbornika
i dubrovačkih Hrvata, da se pogledom na
nastajne općinske izbore dogovore, što će
i kako će raditi. Svi su bili osvjedočeni,
da bez uregjenja i bratskog dogovoranja
ne može biti zajamčen pravi i zdravi na-
predak hrvatske stvari u Dubrovniku, te
je s toga jednoglasno bilo zaključeno, da
se pristupi uregjenju stranke prava, na
osnovu programa, što ga je naš list obje-
lodanio u prvom broju. Da se provede u-
regjenje stranke izabran je naročiti odbor,
sastavljen od gospode: Vlaha Keleza, Gju-
ra Kovačevića, Antuna Miletića, Josipa
Onyszkiewicza, Vlaha Pate i Vlaha Regja.
Odboru je povjerena zadaća, da okuplja
sve pristaše pravaške misli iz grada i o-
kolice na češće sastanke i dogovore, te
da se pobrine da stranka uzmogne uče-
stvovati_u općinskim i političkim  izbori-
ma i razviti djelatnost u svim rodoljub-
nim prigodama. Pored toga je zaključeno,
da odbor na eventualni poziv g. Dr. Pe-
ra Čingrije ugovara sa hrvatskom stran-
kom u Dubrovniku, kojoj je on vogja, o
tomu kako'bi se dubrovački Hrvati slo-
žno prikazali na općinske izbore, te da
odnosne zaključke donese skupštini na o-
dobrenje. i

** *

Pravim zadovoljstvom donosimo gornje
priopćenje. Ne samo s toga, što u tomu
s Aimo prvi uspjeh našeg nastojanja, koli-
ko raui same stvari, koju mi zagovaramo,
naime radi demokratizovanja našeg jav-
nog života, koji je klika bila uzela u za-
kup. Jedan je od glavnih povoda prelomu
u Dubrovniku bio taj, kako smo u prvom
broju istakli, što se nije vodila demokrat-
ska politika. Sva nastojanja, da se svi du-
brovački Hrvati organizuju u jednu hrvat-
sku stranku, ne postigoše nikakva uspje-
ha. Istina, bilo je teško složiti ljude raz-
ličitog mišljenja i naziranja na svijet, ali
bi se ito bilo dalo nekako prebrditi, te
bi, dubrovački Hrvati bili mogli prama svo-
jim protivnicima istupati kao kompaktna
cjelina, da nije bilo poznata klike.

Otpor, koji je počeo iz puka, sad do-
bija konkretniji oblik. Pravaška je misao
u našem puku uhvatila dubok korjen, i
kad se nijesu mogli svi Hrvati u Dubrov-
niku naći u jednoj stranci, učinjena je eto
sad podloga, da se nagju zajedno svi, ko-
jim je zbiljski stalo, da hrvatstvo rtapre-
duje i da se u svim javnim pitanjima do-
govorno radi,

U zadnje je doba bila postala moda po-
ricati pravaškoj misli uvjete života. Nu
sad i sami protivnici počeše priznavati,
da se državopravni radikalizam ne samo
nije preživio, već ga čeka još velika za-
daća oko bugjenja narodne svijesti. Nu mi
nećemo premučati jedan prigovor, što bi
se opravdano našoj stranci mogao spočit-
nuti, Stranka prava, poput svih ostalih
dosadašnjih stranska, malo je ili ništa
brige posvećivala socijalno-politič-
kim pitanjima. Stranka kao cjelina nije
do sad nigda imala temeljnih misli, koje
bi stranci pogledom na socijalna pitanja
podavale osobitu značajku. Takova tak-
tika, i ako je imala svoja dobru stranu,

— Izlazi svake subote. -

 

da je okupljala oko sebe i one, koji u
socijalnim pitanjima imagjahu najrazlićiti-
ja mišljenja, ipak je mnogo kriva. da se
nijesu provele neke reforme, koje bi od-
govarale životu našega puka i donijele
mu veliku korist. Danas se već ne može
pomisliti stranke bez socijalnog progra-
ma, jer je ovaj usko isprepleten s: poli-
tičkim. I toliko razglašeni ,Drang nach
Osten“ u suštini je samo socijalni po-
kret njemačkog naroda, komu za njegovu
industrijalnu ekspanzivnost služi prodira-
nje na istok. :

Nu dok priznajemo i tražimo socijalni
program, ne mislimo tim stranku, koja
hoće da ima sve životne uvjete, uokviriti
u aksijomističke oblike. Neka se ustanovu
temeljne crte, koje će karakterisati stran-
ku. Pojedinosti će se uobličiti radom i
proučavanjem. Pristupimo za to u tom
smislu reviziji pravaškog programa i or-
ganizaciji stranke prava, jedne u cijeloj
Dalmaciji, kad se na žalost još danas ne
može pomišljati na jednu stranku prava
u svim hrvatskim zemljama.

 

Domaća politika.

U Kotoru.

Pred nama je cijela rpa pisama, U Ko-
toru, je, kako je poznato, nastao raskol
megin Hrvatima, redi kamnramisa ung'av-
ljena sa Srbima za nastajne općinske iz-
bore. U prošlom smo broju prama jednoj
obavijesti iz pouzdana izvora, javili, da je
kompromis počeo gailaziti na poteškoće,
te da su se mnogi njegovi zagovornici po-
čeli povlačiti, To nam danas u glavnom
sa više strana potvrgjuju. Se jedne stra-
ne o tomu nam se piše ovo: , Lanjske se
je godine bio dogovorno izabrao odbor za
organizaciju hrvatske stranke u Boci, Od-
bor je imao izgladiti reke razmirice veći-
nom osobne naravi i provesti organizaci-
ju stranke. U odbor su bila birana dva
hrvatska poslanika i jedan treći gospodin,
koji ne misli hrvatski (?). Ovaj je odbor
doveo do kompromisa sa Srbima. Ali je
istina, da na kompromis nije pristao veći
dio Hrvata, Odbor je imao provesti orga-
nizaciju, a mjesto toga on je doveo do
kompromisa prikazujući, da će se opozi-
cija (t. j. oni Hrvati koji pravom kritiku-
ju današnju općinsku upravu) združiti po-
što po to sa Srbima. Mnogi koji su za
sporazum glasovali, sad se kaju. Ja se me-
gjutim nadam da ćemo se ipak svi mi bo-
keljski Hrvati naći složni kod izbora“,

S druge .strane primamo 000 ovo: ,U
Kotoru su sasma drugačije okolnosti, ne-

o li su tamo kod vas u Dubrovniku.
eške naše okolnosti prisiliše nas, da sklo-
pimo kompromis sa kotorskim Srbima za
nastajuće općinske izbore uz one uvjete,
po kojim se osjegurava našoj hrvatskoj
stranci većina u općini kotorskoj. Kom -
romis je odobrio i presv, biskup Uccel-
lini i poslanik Biankini. O patriotizmu
njihovu neće niko posumnjati. Što smo
mi u Kotoru pripustili Srbima,
to će Srbi Hrvatima u Budvi i
Ercegnovome. A ovo je za nas u
Boci takogjer od velike važnosti. Budite
uvjereni, da je naš kompromis u Kotoru
bio učinjen sa Srbima poštenom namje-
rom, da bnde opet na korist gradu Kotoru“.

Uvrstismo obadvoje, da sečuju sva zvo:
Da e smo uvjereni, ia u ovakovim pi-

nema gore stv; nego nastojati
da se ne sa ivno mišljenje. Tad ni«
kad ne će doći do mira, Nama, priznaje-
mo, nijesu sve zakul kotorskog
javnog života poznate, da bi mogli odov-
e na prečac presuditi ko ima pravo ako
krivo, nit smo za to pozvani, ali jednako
željno iščekujemo jednog našeg starog pri-

 

Vlasnik i izdavatelj Dubrovačka Hrvaiska Tiskara.

jatelja, koji nam je obećao. da će što pri-
je dotrknuti do nas. te nas o svemu iz-
vijestiti opširnije. On će nas, uvjereni smo,
o svemu istinito obavijestiti. jer se mo-
žemo za&leti na njegov značaji rodoljub-
lje. Megjutim milo nam je, što možemo
danas javiti, da je koliko jedna toliko dru -
ga strana radosno pričekala naš list i da
svakim danom o tomu primamo novih do-
kaza. I fo nas uvjerava, da smo udarili
pravom stazom i da će se megju braćom
u Kotoru naći način, da se izglade opri-
jeke.

Dogovorno radimo za hrvatsku misao,
za hrvatski puk.

Strossmayer i koncil.

Umjereno liberalstvo plemenita je voj-
ka, koja stere grane u čistomu zraku;
nadriliberalstvo je trava nametnica, koja
sisa sokove te plemenite vojke, balavi je
spuž, koji balom i zlato omrlja, štipavac
je. koji žive u vlagi, u mraku, koji iz
zasjede otruje otrovim kude svoje. Balavi
šu spuž i zasjedni su štipavac i naši na-
driliberalci od ,C. H.“. Na prvoj strani
tisuću pohvala dosta neprežaljenomu bi-
skupu, a in cauda prestavljaju ga kako
odmetnika od crkve i vjere.

Bio je na smrtnom odru, pa čujmo što
o njem piše naša fau ozna ,Crvena Hr-
vatska“: ,M. N. Nachrichten dono-
sile su u br. 477. od 13. listopada
1900. izvadke, iz listova koje je
pisao biskup Strossmayer posli-
je vatikanskoga koncila različi-
tim učenjacima..... to se tiče
moga naroda i njegove buduć:
nosti, to mi se čini, da će se jed-

nos tana pdroći rimeakoca des-
potizima“. Mi smo samo naveli zaklj

čak te infamne podvale i sumnjičenja. Na
istoj strani u proglasu na Dubrovčane či-
tamo: Strossmayer je bio veliki značaj za
to, što u cijelom svom radu nije poznao
inog pravila do čiste savjesti, o koju se
nije nikad ogriješio... Čudnovata bi to
imala biti savjest, i baš lijep značaj Stross-
mayerov: da je zbilja ,onako pisao bilo
komu o koncilu vatikanskomu. Jer sva-
komu mora biti poznato, što je i kako
Strossmayer pisao poslije koncila vatikan-
skoga o nepogrješivosti papinskoj i o Ri-
mu. Jedna od njegovih naizanosnijih i naj-
divnijih pastirnica poslije koncila vatikan-
skoga bila je ona o primatu sv, Stolice
rimske. A ako se je iko od katoličkih
biskupa na svijetu manje mogao potužiti
na rimski despotizam, to je svakako bio
biskup Strossmaycr, Ta da je mogao o-
stati u Djakovu poslije , belovarske affaire“,
ima samo i jedino rimskoj Stolici zahva-
liti. Dakako ,omladinci“ famozne ,Crve-
ne“ kao da toga ne znadu. Čujemo, da
je tu gadnu vijest pretiskala ,Crvena“ iz
»Nove Presse“, nu da je u tom njemačkom
glasilu stajalo: da su ta pisma bila inspi-
rirana od Strossmajera, a ne napisana;
po tom je ,pokretaška zloba“ jošte više
htjela poprskati blatom velikog pokojnika
od ,Nove Presse !“ Neka se stide,

Vuković mogju biračima. ;
Kotor, 18. aprila.
Sinoć ug. hrvatskim parobrodom stignuo
je ovdje Antun pl. Vuković, zaslužni za-
stupnik V. kurije južne Dalmacije, da po-
hodi amošnje svoje birače i da se š nji-
ma sporazumije. Bio je pričekan na obali
od više rodoljuba i štovatelja. U Općini
kotorskoj bio je držan sastanak, na koje-
mu je bilo dosta Hrvata, a i lijep broj
uglednih kotorskih Srba, koji su takogjer
Vukovićevi birači. Zastupnik vitez ,Vuko-
vić je opširno izvijestio odnosno trgovač«
kog ugovora sa Crnom Gorom, boj je u-
(over uprav životno pitanje za našu Bo-
u i za sklopljenje kojega zauzimlje se i-
sti zastupnik od više vremena upra

o su se izmijeni-
t vaćeno, da
oje je amo bilo

lučujućih krugova. P:
la mnijenja, bilo
keke stanovište,