Br. 23.

 

NI

U DUBROVNIKU, 19. Augusta 1905.

 

IE HAAAIŠAA

Godina I.

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. | Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i poštarski troškovi. — Ko Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto Visništvo izdonja | ink DUSROVA ČKE HRVATSKE TISKARE. i reikn a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju:
polugodište. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

 

 

 

Škandalozni izbori u Konavlima.

(Naše osobito izvješće).

Mi i protivnici. Mi smo vam prošle sed-
mice imali izbornu borbu, kakva se ovdi
nikada ne pamti. Izbori trećega tijela, koji
su imali trajati dva dana, trajali su pet
dana. S jedne strane skupili se najodlič-
niji Konavljani — cvijet Konavala, neza-
visni ljudi i čestiti Hrvati oko starog ko-
ljenovića g. Marka Klaića iz Popovića; a
s druge strane glasoviti Mašan sa skupom
kamatnika, kojima se pridružili Srbi Cav-
taćani sa činovnicima iz Cavtata, koji su
svi Srbi i Talijanci. Svim ovim pritekla
u pomoć i naša Visoka Vlada i Zemaljski
Odbor i sve moguće vlasti.

Prijetnje. Mjesec dana prije izbora po-
čele prijetnje i zastrašivanje sa strane
Handelovaca. Kamatnici svojim dužnicima
prijetili da će im biće na inkanat, ako
ne glasuju za Handelovce. Crnilo se naše
ljude na sve strane. Činovnici stranci, koji
su u Cavtat došli trbuhom za kruhom,
udarili u takovo komešanje, da mu para
nema. Naš čovjek nije mogao pred izbore
doći na Sud ili Porezni ured, a da ga ne
salete sa prijetnjama i nagovaranjima. Na
Poreznom uredu govorilo im se, da gla-
suju za Mašana, pa da će im se sniziti
porez na polovinu, dok ako ne budu za
njega glasovati, da će im se odmah po-
rez povisiti. O tomu je bilo pisano u va-
šem listu, te su bila i imena iznesena.
Na Sudu su pak naši ljudi bili na muci,
jer bi ih saletili svi od pristava do po-
služnika, te udri da se prijeti i nagovara.
U što se je bio, mili Bože, prometnuo
hram pravde!

Nezakonitosti prlje izbora. Kad su Han-
delovci vidjeli, da im uza sve prijetnje,
ocrnjivanja i nagovaranja ne ide za rukom
zavesti narod, stali se služiti sa nezako-
nitostima, e da li kakogod pobijede. Na
općini ne htjeli našim ljudima potvrditi
potpise na izbornim punomoćima, a svo-
jima činili to u svako doba i ako potpi-
satelji i nijesu bili prisutni. Naši su ljudi
morali uzeti bilježnika, te ga pet dana
voditi po selima, da im čini izborne pu-
nomoći. Da su te punomoći zakonite, o
tome nema dvojbe, a bilo ih je učinjeno
oko tri stotine. Punomoći MHandelovaca
bile su sve drugo, samo ne zakonite. Za-
kon kaže, da mogu dvojica od opć. upra-
viteljstva ići po selima, da čine izborne
punomoći, ali da moraju na to biti uoblaš-
teni od opć. vijeća ili upraviteljstva, te
da mora biti javljeno seoskom glavaru kad
će doći, da ovaj može to priopćiti puku
i da se mora tom prigodom svima bez
razlike stranaka potvrditi potpis ua iz-

Vragolov išli su toliko dana po selima,
da čine punomoći naravno samo svojim

a da ih nije na to niko uo-
blastio, U više su kuća silom provalili,
te udri prijeti i psuj, dok bi dotičnika
prisilili na potpis ili križ, U mnogo kuća
bilo je i plača i kukanja. ali ti ljudi bez
srca nijesu se ni na to osvrtali, već silili

ij

i
ii
i

 

ske i malu djecu, samo da ih bude više.
Naši su pak pristupili sami birači. Poseb-
ni vlak doveo je iz zapadnih sela oko 250
Klaićevih birača, a iz istočnih oko 150,
dok ih je barem 150 došlo pješice iz Pri-
dvorja, Mrcina, Poljica i ostalih sela. Ma-
šanovih birača nije bilo ni polovica ko-
liko naših. Oko deset ura započe izbor.
Sa strane vlade bio je prisutan kotarski
poglavar Nasso, a zapisnik je vodio opć.
tajnik Medini. Odmah *na početku započ-
ne izborno klanje. Naše se je birače bez
milosrgja odbijalo, a tako isto su se od-
bijale i naše izborne punomoći, koje je
bilježnik učinio. Dobar dio naših izbornih
punomoći, koje je glasovita komisija od-
bila, odmah su bile iskidane i pod stol
bačene, a da se nije u zapisnik zabilježi-
lo, za koga bi dotični bio glasovao i da
se nije punomoć priložila izbornim spisi-
ma, kako to zakon zahtijeva. Njihove iz-
borne punomoći sve su skoro odmah prim-
ljene, a koje su baš očito nezakonite bile,
povraćene su dotičnome biraču, koji bi
ih ponio svojima, da je poprave ili je iz-
nova učine, pa bi kasnije došao s njome
glasovati i glas mu bio primljen. Valja
znati, da su Mašanovci imali sve one da-
ne u jednoj kući kod izborne dvorane na
raspoloženje općinski pečat za sebe. Uza-
lud je vladin povjerenik protestirao proti
postupanju izborne komisije; ona je dalje
slijedila sa komardom, Čudimo se samo,
da na onake nezakonitosti vladin povje-
renik nije prekinuo izbor, ili pak istje-
rao izbornu komisiju i sam uzeo izbor u
ruke. U srijedu pak, kad je bio otputovao
poglavar Nasso, a sa strane vlade pristu-
pio povjerenik Lana, nezakonitosti komi-
sije prevršile su svaku mjeru. Naše se je
birače sa takom bezobraznošću odbijalo,
da se čudimo da naši ljudi nijesu planu-
li. Zahvaliti je našem neumornom izbor-
nom odboru, da nije došlo do krvi. Pra-
vo je čudo, kako se je narod uzdržao pu-
nih pet dana na onaka vrijegjanja i izazi-
vanja. Uz to valja nadodati, da su Han-
delovci imali one dane na raspoloženje
cijelu Grudu i sve kuće na Grudi, dok su
naši birači jeli i spavali pod vedrim ne-

.bom. Jedini, koji je smetao izbornoj ko-

misiji u izbornoj dvorani, bio je općinski
tajnik Medini,.te su i njega u srijedu po-
služili iz izborne dvorane, a zapisnik dali
voditi nekoj djetetini U. Kalačiću, koji
nezna ni pero u ruci držati, ali je on
njihov, te je pisao štogod su mu oni re-
kli. U srijedu su nezakonitosti prevršile,
jer kako je sve više pristupalo naših bi-
rača, tako ih je sve više valjalo odbijati.
Uzalud su se naši ljudi obraćali brzojav-
no na vladu, ona se nije hotjela maknuti,
kako što se nije maknula na naše razlo-
žite tužbe, koje smo joj upravili prije iz-
bora. I naš vrli zastupnik D.r Pero Čin-
grija bio se je potužio na vladu radi iz-
bornih nezakonitosti, ali se ona nije ni
na njegovu tužbu maknula. Vladini činov-
nici živo su učestvovali izborima, premda
u trećem tijelu nemaju oni glasa, Na prvi
dan izbora svi su sudbeni činovnici i pi-
sari bili na Grudi, da rade za Mašana
osim suca Vernace i činovnika Kondena-
ra. Neki pisari nijesu one dane ni zavi-
rili u ured. Čudimo. se sucu, koji u isti-
nu se nije prtio u ove izbore, ali kako
je mogao dopustiti, da mu podčinjeni ona-
ko svega i svašta rade. Porezni prijamnik
Fatori silom je na drugi dan izbora do-
veo na Grudu nekoga Bernardi, da gla-
suje- za Mašanovce, te se je cijelo poslije
koprco po Grudi. Dobro su učinili
naši pristaše, što. su mu pri odlasku
mačju deraču.

uspjeh. Na ti su se eto način
ili izbori, te su ti besdušnici
k ustrpljenje naroda.

ži

i

i

:

Htjeli su izazvati naše pristaše, da ih po-
slije potvore, da su došli na Grudu smut-
nju činiti, ali im to nije upalilo. U petak
po podne na 5 ura bio'je zaključen izbor,
Za Mašanovce položeno je svega 575 gla-
sova. Od tih je komisija po zahtjevu
vladina povjerenika morala odbiti 57 gla-
sova, koji su naravno bili skroz nezako-
niti, te je tako za njih bilo primljeno
518 glasova. Za naše ljade položeno je
po računu komisije 528 glasova, od kojih
je komisija 6dbila 166 glasova, tako da
je bilo primljevo 362 glasa. Za broj naših
glasova navesti ćemo neke brojke, pa ne-
ka one govore. Mi smo imali oko 300
punomoći učinjenih od bilježnika. Pri-
sjednik Glavić učinio je barem 50 puno-
moći, što svega čini 350 punomoći. Us-
menih glasova bilo je naših po priznanju
samih protivnika oko 500, ali mi nećemo
računati toliko nego samo 400, pače 350,
a to je sa punomoćima oko 700 naših
glasova. Sama dva sela: Čilipi i Močići
dali su za nas oko 200 glasova, a gdje
je ostalih 28 sela. Komisija je pak ubi-
lježila samo 528 naših prikazanih glasova.
Gdje su ostali?! Naši ugledni ljudi kažu,
da komisija nije samo kidala naše puno-
moći i bacala ih pod stol, nego da je to
činila i sa predanim glasovnicama. Kaže
se pak pouzćigno, da su neki Mašanovi
birači glasovali i po 2 ili 3 puta, osobito
neki s Grude. Mi bismo željeli, da se ovo
izvidi, jer su neki ljudi vrijedni svašta
počiniti.

Kad sve ovo proučimo i uvažimo, pu-
štamo narodu da sudi čija je pobjeda.
Mi se stalno nadamo, da će mješovito
izborno povjerenstvo u Zadru uništiti ovaj
sramotni izbor. Konavljani.

* *

S druge strane primamo i ovaj priložak :

Izbori u Konavlima ostat će u analima
izborne borbe g. 1905. nešto nečuvena u
cijeloj Dalmaciji. Nije se tu borila baš
jedna politička. stranka s drugom, koliko
se borilo poštenje, narodni ponos, proti
propalicama, i narodnim krvopijamaj Nu
o svemu ćemo se osvrnuti podrobnije kad
dovrše izbori, a sad ćemo se ograničit
samo na izbor III. tijela, koje je već do-
vršilo, kad je nakon pet dana Božo Vra-
golov svoju komardu na Grudi zatvorio.
Sve je išlo po tenanu. Malo više od hi-
ljade birača, pet dana glasovanja.

Šibenska općina koja ima 8000 birača
u 7 dana je dovršila, ali u nas svaki se
naš birač omjerio, pregledao, dok bi g.
Malošević namignuo ,maccelate“, a Božo
svojim nožićem za vrat te na rpu. Itako
je slijedilo dalje. — Pet dana se držalo
tu naše ljude s bliza i daleka, ne bi li
se tim ljudima dodijalo, ne bi li otisli
kući. Naše glasove nemilosrdno se odbi-
jalo, samo da izagje njihova većina. Dva
tabora izbornika. Na jednoj strani svi-
jesni i nezavisni, dok na drugoj većinom
tužni robovi, dužnici stanovitih lihvara
koje su doveli tu kao zarobljenike što
vode u Sibiriju na robiju, A doveli su ih,
da postave na pijedestal svoje moćne
gospodare, a da ih otole još bolje gajave,
još jače poput more na prsa pritištu, dok
ih ne sadave.

"Jadna Konavoska Krajino, ako nad to-
bom zagospodare kamatnici! Jadni naro-
de! Propanut će naše Konavle, gore ne-

rodni pokolj sakupit ćemo sve u jednu
brošuru i izdati nek cijeli hrvatski narod
znade što se u Konavlima radilo i ko će
mu gospodariti za šest godina.
Pornčujemo našim izbornicima i našoj
stranci: No idite na biralište II. tijela,
tamo vas, kako znate, čeka pokolj, jer
ono nije slobodno biralište nego kom arda.

 

Dakle ne idite! > |

go da im filoksera dogje. Kad dovrši na.

 

Znamenita sedmica.

Ova će sedmica u zgodopisju našeg drev-
nog grada ostati znamenita. U ponedjel-
nik na 14 ovog mjeseca prispješe zastup-
nici hrvatskog kluba na dalmatinskom sa-
boru i zastupnici na carevinskom vijeću
Dr. Ferri i gosp. Vuković. Prama objav-
ljenom dnevnom redu zastupnici su vije-
ćali u ponedjelnik od 10 do 1 i od 6 do
10 sati, a u utornik od 8 -do 2 gata po
podne. O vijećanju je izdano samo suho-
parno saopćenje, da je klub zaključio, da
se odazove pozivu konference narodnih
oporbenih zastupnika Banovine na zajed-
nički sastanak. te je odabrao odbor, sa-
stavljen od gg. P. Čingrije, Milića i Trum-
bića, koji će stupiti u dogovore s odbo-
rom oporbenih zastupnika na saboru u
Zagrebu. Mi smo se nadali, da će javnost
nešto više saznati o sastanku, tim više
što je rasturena vijest, da su konference
bile burne, a i sva je prilika da je tako
bilo, kad se uzme u obzir sve što su li-
stovi stranke u oči sastanka pisali.

Jesu li i što. su zastupnici poprimili,
što se u ovoj zamršenoj krizi može ura-
diti ne znamo, ali svakako oni bi imali
dokazati vrhovnim faktorima, da su složni
barem n glavnomu. Glavni faktori i tako
imadu priteške glavobolje sa dualizmom
koji se ljulja i prijeti da će se strovali-
ti; a kad nagju u našijem redovima i ma-
lu provalu, ništa lašnje a da ju prošire,
kako bi uklonili toli sudbonosno pitanje,
kakovo je ono sajedinjenja hrvatskih po-
krajina u jednu skupinu. Ne gubimo ipak
nade, da kad se izabrani odaslanici po-
razgovore sa odborom oporbenjaka u Za-
grebu, tad će nastojati, da se nagju na
okupu svi zastupnici oporbe, pak kako-
god se oni nazivali, jer sva bi oporba i-
mala za sobom vas narod.

Odoše zastupnici a osvanuše na kon-
gres akademičari. I oni su revno vijećali
dne 16. i 17. Cijenimo da bi bili učinili
mnogo bolje, da se nijesu u opće bavili
s klerikalizmom, jer neka nam _ pro-
ste, ali potpuna sloboda misli, savjesti
i uvjerenja utopija je, dok čovjek ima
toliko vezova obiteljskih, rodbinskih, dru-
štvenih, koji sapinju njegova slobodu. A
kad su bas i htjeli raspravljati o kleri-
kalizmu, imali su ustanoviti koju neman
oni razumiju pod tim imenom; jer ako
tim naslovom hoće da osude povlastice i
zloporabe sredovječne, i mi 'smo s njima
saglasni, ali ako su pod tim imenom ra-
zumjeli vjerno vršenje vjerozakonskih du-
žnosti, neka nam proste, ali ne bismo
mogli biti s njima. Svakako bi bilo pra-
vedno i razložito da dočim se toliko raz-
meću potpunom slobodom misli, savjesti
i uvjerenjem, dopušte da su i drugi jed-
nako slobodni misliti svojom glavom, vje-
rovati kako hoće, braniti o čemu su u-
vjereni, da bi dobro bilo, nami se bo či-
ni da je očito protuslovje osugjivati tu-
gje uvjerenje a razglašivati na sva usta
potpunu slobodu.

Dopokon će ova sedmica biti znameni-
ta, jer se mi dubrovački Hrvati dogovo-
rismo zbog općinskih izhora, koji će po-
četi dojdući ponedjeljak. Naši čitatelji već
znadu, da smo se bili mi dubrovački Hr-
vati razišli. Kako i zašto, nećemo da da-
nas ponavljamo, pošto još krvari naša
rana, na razbor i dobra volja nadvladaše
i skori će nas izbori zateći dogovorne i
složne; što će bez dvojbe razveseliti sve
prave otačbenike, koji upiru oči u Du-
brovnik i radi njegove slave kroz tolike
vjekove. i radi toga što je taj grad izlo-
žena tačka, gdje se križaju raznovrsne
tendencije. Samoprijegorna ova pobjeda
pravog domoljublja, nek nas Hrvate du-
brovačke bodri i u naprijeda, dok potpu-
na sloga nas «pet zaveže vezom ljubavi,
kog da nikakav nasrtaj ne bude kadar da
razriješi. Ostalo je otražaka od prošle
borbe, te otraške treba ukloniti; a to će

 

mo lako, ako budemo ustrpljivi i pogod-
ljivi nastojali da nadvladamo poteškoće,
da uklonimo nesuglasice, da svako pri-
vatno naše čuvstvo žrtvujemo općem do-
bru mile nam ''domovine. Svakako u do-
govoru našem temeij je postavljen, a gdje
je temelj čvrst, u brzo se dade zgrada
sazidati. Mi ćemo u tome smislu raditi
tvrdo uvjereni da se nigda nećemo po-
kajati.

QRAC
Stari.

S više strana pitaju nas, za što se gdje
kad ne pozabavimo i prilikama s one stra-
ne Velebita. Da pravo rečemo, nijesmo i-
mali šta dobra, da zabilježimo, pak smo
voljeli šutati, nego. prljave stvari iznositi
na vidjelo, kad ih i onako i kod nas u
Dalmaciji ima na pretek. Danas ćemo, da
udovoljimo želji naših prijatelja progo-
voriti i o stranačkom živntu naše braće
u Banovini.

Spomenuli smo jedan put, da Hrvatska
ako ničim drugim, a ono obiluje brojem
raznih stranaka i strančica. Drugovdje bi
to bio znak razvijenog javnog života, ali
u Hrvatskoj na žalost ne može se o to-
mu govoriti. Gdje nema slobode štampe,
slobodnog sastajanja, slobodnih izbora,
gdje izbornici sačinjaju istom 2 po sto
ukupnog broja žiteljstva, gdje čiuovnici
moraju pod komandu da glasuju, a oni
opet predstavljaju nadpolovičnu većinu svih
izbornika, tu nema ni javnog života. Po-
litiku vode nekoliko povlaštenih osoba,
koje predstavljaju tobože javno mišljenje.
Pogledajmo samo iz bliže glavnije stranke.

Većinu u saboru ima tako zvana na-
rodna stranka. To za pravo nije nikakva
stranka, nego gospodujuća klika, koju
drži na okupu lični interes masnih zastup-
ničkih mandata i svega onoga, što im
jedna pokvarena vlada pruža. U svjetskoj
povjesti nema primjera, da je cijeli jedan
parlamenat ikad bio tako nisko pao i pro-
dao dušu i uvjerenje, kao što je sabor
u Zagrebu sa njegovom većinom. Kad bi
to bilo mjerilom javnog morala, onda
zaisto u Hrvatskoj ne bi ga ni zere bilo
i onaj jadni narod bio bi neminovno osu-
gjen, da propane i učini mjesta zdravijim
i ponosnijim elementima, koji ga sa svih
strana stiskaju kao gvozdeni obruč. Tako
se je negda dogagjalo i u Irskoj, s kojom
Hrvatska ima nekoliko sličnih crta. Ali
je Irska imala već i svog 0. Conella i
svog Parnela.

Uz iskvarenu većinu, da je barem opo-
zicija svijesna i zdrava. Ali na žalost ona
je podijeljena u stare i mlade, a ovi su
opet razdrobljeni na nekoliko stranaka,
koje se izmegju sebe pobijaju kao kivne
neprijateljice. Negda je bila jaka i moćna
Obzorova stranka. Na prosvjetnom polju
ta stranka ima velikih zasluga. S druge
strano opet na političkom polju kriva je
mnogo današnjem nevoljnom stanju. Za
njezina vladanja uveo se je sistem, da či-
novnici imaju da glasuju za vladu. Ai
inače ta stranka nigda nije imala usta.
ljena pravca. U odlučnim se je časovima
uvijek priklanjala uz Beč. Danas više ta
stranka i ne postoji. Njezine se pristaše
razbježaše u druge stranke, stare i mlade,
a ueki se opet povukoše u kut.

U narodnom je životu veliko značenje
imala stranka prava, dok se nije
pocijepala. Uzrokom je tomu osobni. mo-
menat, jer zaludu, svi smo ljudi, a sim-
patija i antipatija i u politici igra veliku
ulogu. Stranka se je pred deset godina
podijelila u dva krila, Uz jedno — domo-
vinaše — pristao je ogromni dio inteli-
gencije, ali njegovi prvaci nijesu imali or-
ganizatornog duha, te za to ovo krilo i
ne važi onoliko u javnom životu, koliko
bi važilo po broju svojih uplivnih člano-
va, kad bi ovi bili organizovani. Drugo