Br. 27. PRONA CRVENA HRVATSKA U DUBROVNIKU, 516. Septembra 1905. Godina I. Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i poštarski troškovi. — Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto i polugodište. DUBROVNIK, 16. septembra 1905. Sinoć smo primili od presvijetlog mo- starskog biskupa Oca Paškala Buconjića ispravak na poznati članak o Merry del Valu, glagolici i ukoru franjevcima, koji je izašao u našem listu pred 22 dana. O- naj je članak bio preveden po raznim ta- lijanskim, francuskim i njemačkim listo- vima, ali kako smo se mogli uvjeriti, u više slučajeva krivo je bio preveden i pro- tumačen. Presvijetli Buconjić moli nas da uvrstimo njegov ispravak, što mi i činimo, ostavljajući slobodno našem sura- dniku, da na nj odgovori, Ispravak glasi : Slavnom uredništvu nPrave Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku. Umoljava se to slavno uredništvo, da izvoli u prvom nastavnom broju svoga li- , sta uvrstiti sliedeći Izpravak. U broju 24. ov. god. ,Prave Crvene Hrvatske“ u članku ,Merry del Val, glagolica“ i t. d. nalazi se odlomak koji se odnosi i na moju osoba, a koji glasi : »Biskup Buconjić odbio je ukor s ovim riječima na Merry del Valla: ,Ja sam Tvoj ukor strpao u koš, jer je djetinjast. Biskup sam eto i- ma blizu 25 godina, znadem što je momu narodu korisno, što li štetno. Tvoji prešastnici bili su ljudi razboriti i iskusni, i nije- dan nije se usudio nikada uko- riti me radi moga vladanja“. Pošto mi se ovim riečima podmeće, što ja niesam nikada napisao: —a proti če- mu najodlučnije prosvjedujem : pošto me se tude prikazuje kao odpor- nika prama sv. Stolici i preziratelja crkve- noga auktoriteta: — proti čemu se naj- svečanije ogradjujem : pošto je napokon, taj tobožnji moj od- govor raznio se ne samo po hrvatskim, nego pače i talijanskim i drugim uovina- ma, dužan sam javno očitovati, da se ne bi mislilo, da je baš onako, da je onaj tobožnji moj odgovor sasma izkrivljen, jer : Nije istina, da sam ja bacio ukor Kard. Merry del Vala u koš, ili 1au što takova pisao. Nije istina, da bi u mom odgovoru na- zvao kardinalov ukor ;djetinjastim“ što bi bila uvrjeda. Nije istina, da sam pisao: ,Tvoji pre- šastnici bili su ljudi razboriti i iskusni“ što bi takodjer bila velika uvrjeda za nj. Nije istina, nili je u obće moguće od mene da bih onako prezirno i uvrjedlji- vo pisao visokom crkvenom dostojanstve- niku, koji je govorio na ime samoga sv. Otea. — što sam i kako sam pisao to, znade samo uzor. kardinal Merry del Val. Nije istina, da sam ja ikakov brzojav upravio u toj stvari na kard. Merry del Vala, kako se to nekim talijanskim novi- nama javlja iz Dubrovnika. Istina je pako samo to, da sam sa svim dužnim počitanjem odgovorio uzoritom kardinalu Merry del Valu i u mojem od- govoru opravdavao uporabu starosloven- ske službe Božje kod nas, što sam po- Hrvati srsali iz rata u rat, sijali svoje glave po poljanani Španjolske, Italije, Fran- cuske, Nizozemske ; a s druge strane dok je raspršavala čilu svoju snagu da zarobi tugje, i sve svoje takmace stjera u (šašak), dotle je mlohavo i slabo branila i sebe i podregjene svoje narode od strašne nava- le i najezde turske, Narodu je bilo teško i nesnošljivo preko svake mjere, a samo ga je živa vjera u Boga i prekomjerna ljubav domu svomu održala da je mogao odoljeti tolikim i tako silnim navalama. Od svijeh naroda Austrije sama je Ma- gjarska više voljela svakomu dušmaninu, odmetniku, pak istomu Turčinu, nego svo- joj vladajućoj kući. Vrhovna vlada ne sa- mo, da je potiskivala vijerne svoje poda- nike i sluge od nemila do nedraga da gla- vom u vreći gleda, gdje će omrknuti a ne će osvanuti, nego nadasve po nastojanju velikoga reformatora Cara Josipa II. na- stojala je i neopazice, malo po malo pri. kratiti svojim narodima one pravice i po- vlastice, koje su se osnivale ma zavjerni- cama uz ćesarovu prisegu. I to silu uzne- mirivalo narod. Kako gromorna oluja na- dogje francuska revolucija i Napoleonove navale, da malko pročiste zagušiti zrak. Ali urota sve Europe i sveti savez sruši toga gorostasa. Austrija ostade okrnuta, ali ipak ostane s jednom nogom u Nje- mačkoj a s drugom u srcu Italije. I opet zaigra staro kolo, koje ko zna kako bi se bilo završilo, da ne nadogje buna četrde- set osme, pak rat francusko-talijanski da ju iz Italije goni, a na svrhu rat prusko- talijanski da ju posve otjera iz Njemačke i Italije. Tijem ostadoše zatvorena vrata osvaja- lačkim težnjama, koje su joj kroz vjekove nanijeli neizkazive škode, a podigle mno- gobrojne suparnike, te se je bilo nadati, da će Ćesarevina taj nasilni odmor upo- trebiti, da usreći i zadovolji mnogobrojnim svojim narodima, krojeći svakomu jedna- ku i pravednu pravicu, a mješte toga uor- tačiše se Nijemci i Magiari, da skuče pod sobom sve ostale narode a nadasve Slav- jane, koji su u sjeveru odijeljeni u Čehe, i Poljake. a na jugu na Slovence, Hrvate, a ako se hoće i na Srbe i Bošnjake. Dok su ortaci bili složni, velika ie bila ljubi- ca izmegju njih, ali Nijemci uz veliku Njemačku zaželjeli prvenstvo a Magjari faktično se naučili kako razmazano dijete primati bez prigovora, što god im _u glavu šune. Dva su puta nagagjali i dostigli, što su tražili, sad se i po treći put dadoše u dogovore, ali ne više sa Nijemcima, nego sa istom krunom, jer ih zahvatila živa želja da posve zagospodare. Smetnuli i otjerali nevoljnoga Khuena, a kad prkositi Tisza htjeo ih izigrati, oni podigoše taku viku, dreku i gungulu, da je ovaj bio usilovan raspustiti sabor, i narediti nove izbore. Obaviše se ovi, ali opozicija dogje u takom broju, da nije bilo već m.guće napredovati ni makac. Dogovori su se oduljili kroz mjesece, stari nas kralj pružio je ruku pomirnicu i is- tomu Košutu, ali se nije došlo do spo- razuma, jer što hoće opozicija, ne može kruna bez uštrba ugleda svoje vlasti, da dopusti. Kruna je imenovala poslovno mi- nistarstvo, ali opozicija ne ćaje vladi no- vaca i vojnika. U takom metežu sastaje se sabor, koji će razbistriti položaj u to- liko .u koliko će ili ishoditi što traži, ili prisiliti krdnu na izvjesne korake, da od- bije namećanje opozicije. Kako god svršila stvar, od sebe dolazi, da će dualizani nestati i nadoći ili fede- ralizam, što bi bilo najpravednije i naj- probitačnije, ili apsolutizam uz grozne tr- zavice i nevolje: Ali dok se svi miču u čuvstvu, da se pri riješenju zapletaja nagjo na svome , Hrvati su jako malo nastojali, M | | za SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izđanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. radimo kako braća, ili svaki o sebi. Pu- štili su, da se makne Just iz Budimpešte u Zagreb, puštili su, da ih se mimogje jer dogovori Tomašićevi nijesn bili u čis- tom smislu obrana narodnog i izričitog našeg prava. Ali su se ipak nešto p: čeli micati, bilo je dogovora izmegju zastup- nika preko Velebita, a još više s ove stra- ne. Eto i ovijeh dana u Opatiji do- govaraju se doglavnici od tamo i od ova- mo. Mi bi željeli da ti dogovori budu sretni i uspješni. jer su izložena najviša dobra naše tužne domovine, njezina slo- boda, njezino ujedinjenje, njezin financi- jalni napredak; ali se bojimo i mnogo bojimo, jer dočim i kod Nijemaca i kod Magjara svi se natječu, koji će bolje i korisnije postulate postaviti, za koje se bore sve stranke, u nas se je počelo eks- kluzivizmom, a gdje nema jednodušja, naj- lakše je da očiti i vjekoviti naši dušmani nagju načina, kako će nam ili dati ništa, ili baš kakovu sićusnu mrvicu. _ Pravo je dakle da sva javna štampa upre u jedne diple; Gospodo zastupnici! Nemojte da vas pozua pokoljenja budu proklinjala! Nemojte da radi prkosica do- movina podnese ogromne štete moralne i materijalne! Ko se Hrvatom ćuti, ko se Hrvatom priznaje u prvom redu neka je uza vas, a Srbin ako ljubi ovu grudu koju zove svojom postojbinom neka:i on pri- stupi, pak svi dogovorno i složno meka se ne puste na dogovore, na doskočice, nego muževno neka zatraže od same kre ne jedinstvo, slobodu, ali pravu slobodu dugo iskušane naše hrvatske zemlje. Ni uz Nijemce ni uz Magjare nego svoji u svojoj kući. Gospodo zastupnici! Sudbo- nosna se ura primiče, vaš je zadatak o- groman, škakljiv, težak, ali budete li slo- žni, cijeli će narod biti vaše zapleće, vi ćete slavodobitno skopčati dično svoje ime sa preporodom svoje domovine i potomci _će harno spominjati vrle svoje spobor- nike, 080 Seksualno pitanje. (Svrha). I alkoholizam vrši jako velik i poguban upliv na spolne nagibe. Da vidimo, što Forel o tome govori. Tri su glavna povoda prostituciji; na- slada, novac i — alkohol. Digni novac i alkohol, i prostitucija ode. Jesu li ljudi voljni, da otstrane prostituciju, neka prvo svega otklone uživanje narkotičnih sred - stava, a u prvome redu alkohol, i posao je već za polovinu olakšan. Priznati je svakako, da uživanje pića upliva uopće na vas spolni život. Taj pogubni upliv jest dvostruk — individualan i socijalan : 1) alkoholu je pripisati premnoge ne- promišljene sveze, što potiče živinske na- gone a otstranjuje njihove zapreke, kao promišljenost, ljubav, sramežljivost ; poslje- dice njegove jesu zavagjanja i prostitucija ; 2) iz istih tih uzroka silno se šire ve- neričke bolesti; (Forel po statistici je dokazao, da ih 75% dobiju te bolesti u pijanstva), 3) opet ti isti uzroci poragjaju svako- vrsne nesreće i katastrofe, nezakonite po- ragjaje, očaj, samoubijstva i t, d.; 4) većina seksualnih zločina jest poslje - dica alkohola, jer pospješuje erotizam i uzrokom je nepromišljenosti ; \/g—*/, svih sločina proti osobi dogagja se po statistici pod uplivom alkohola, a izmegju tih ot- pada 75-80% na seksualne zločine ; 8) uz toalkohol pospješuje, a i prouzro- či seksualne perverzije ; 6) alkohol je uzrokom alkoholičnoj blastoftoriji ; blastoftorija je pokvarenje sjemenskih klica, usljed čega djeca tako začeta podvrgnuta su raznim abnormalno- stima ; ti su nesretnici idijote, M ANIN ili duševno propali; & svih tih žalosnih posljedica prvu ulogu imaju etični defekti i seksualne perverzije * 7) značajna je pojava alkoholizma — ljubomornost, ta zlosretna majka težikih zločina ; 8) alkohol je skoro neizbježivi nositeli, uzrok prostitucije i rofijanstva; bez njega ne bi se ta nakaza mogla uzdržati, barem ne u sadanjem surovom obliku; 9) alkohol btdi erotizam. a s tim za- jedno one nedostojnosti, često besramnosti po javnim lokalima. Svemu tome pridružimo opet one ljute rane. što ih alkohol zadaje domaćemu. obi- teljskome životu. Čovjek. koji se je podao uživanju alkohola. on je izgublien za obi- telj — on ije moralno pokvaren. Uopće teško da će ikakova atmosfera tako po- gubno dielovat; na spolne nagone, kako to djeluje atmosfera, u kojoi alkohol vlada! Skupio sve to skupa, Forel opravdano zaključuje: Odstranite alkohol, i vi ste time odstranili prostituciju! Kanite se, ljudi, prokletoga pića, i vi ste maibolje riješili velik dio spolnoga pitanja i to u najugodnijemu smislu! Osim toga, što gori navedosmo, ima Fo- rel nekoliko zgodnih opazaka o velikome pitanju — 0 spolnome: suzdržavanju ili vam kontinenciji. Po Forelu ta inače teška stvar nije nemoguća. U normalnome stanju moralnoga mladića, koji duševno i tjelesao marljivo radi i čuva se od umjetnih po- ticala, a osobito alkohola, kontinenca nije nemoguća. A istina je živa, da je daleko abnormalnije sve ono raznovrsno spolno draženje prije vremena, što ga prouzro- kuje moderna kultura. Giedom na to pitanje — kontinencu — mnijenja su dakako različita. Kako u sva- kome. tako i u ovome pitanju skrajnosti su čisto pogrješne. Istina je to, da mnogi silno pretieravaju škodne posljedice kon- tinence. U normalnome stanju kontinenca je za oba spoja, i ako ne bez samopri- jegora, svakako moguća. i za to u opće vrijedi ono- priznanje medicinskoga fakul- teta u Kristianiji, -da nije nikada opazils& štetnih posljedica kontinence, ali da je zabilježila silno škodnih posljedica spolnih pretjeranosti. Ipak to priznanje ide malo podalje, jer čestokrat se dogodi, da pri- siljena kontinenca dovede psihopatične i seksualno prerazdražljive osobe u ner- voznu i duševnu razdraženost, i takovi veoma lako obole na živcima ili duševno. Nego to su samo iznimke. Kontinenca za spolno razdražljive osobe doduše nije tako laka stvar, i veoma često zahtijeva — 0- sobito za muške — skoro nadljudske, ju- načke nutarnje borbe, Nego Forel_ipak zgodno primjećuje, da je ta razdraženost veoma često danas u- mjetno stvorena. Kultura je zaboravila na naravnu cijelj spolnoga nagona, i zato ga sa svim mogućim sredstvima uzgaja kao umjetni užitak. Moderna osobito umjetnost jest strašno jako poticalo erotizma, ili govorimo iskreno, saveznica pornografije ! 8 hinjenom ogorčenošću proti onima, koji su drugoga mnijenja, brane i klanjaju se pod izlikom umjetnosti, nevjerojatno ero- tična sredstva za draženje. Fotografija, umjetnički obrt, vas ratinirani luksus sta- nova i pokućstva — sve je to u službi erotične požudo. U jednu riječ: ako kon- tinenca umanjuje nagon. gojenje ga krijepi. Isto tako poguban je upliv erotičnih slika, romana, igara. Sve je to uzrokom nezdrave atmosfere, koja u našim kultur. nim središtima neprestano dreži i kvari spolni nagon. Ko zalazi tamo, obično se odmah okuži, ako ga možda ne spasi zdravo gnjušanje. Koliko je finiji parfim toga otrovanoga zraka, koliko je graci- jozuiji i estetičniji rafinimenat, koji draži osjetila, toliko jače djeluje zavagjanje. QCD Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju- Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. Vijesti iz naroda. Iz Korčule. (Na razjašnjenje). Dok se je uci- jenjenoj ,Pravoj Crvenoj Hrvatskoj“ ti- skalo dopisa iz Korčule, u kojima se isti- calo nezadovoljstvo nekakve frakcije hr- vatske stranke, tome se pisanju nije ni davalo nikakove važnosti. Ali kada se je u zadnjem broju opazilo, da uredništvo vjeruje onima dopisima, da donekle brani spomenute nezadovoljnike, dalje se ne smije mučati, jer bi i šira publika mogla povjerovati. Nezadovoljnika u gradu Korčuli ima če- tiri, koji su protivnici i načelnika Arneri, jer im se hoće načelničke stolice. Ta i sada su većina njih u općinskom vijeću, pa ko zna, da u zdravlje onih dopisa ne postane koji od njih i načelnik. Nego ih Korčulani dobro poznadu. a sela još i bo- lje, pa će načelnik ove općine i nadalje biti onaj, koji bude više dopirao i više zasluživao. Njih se u dopisima krsti opozicijom. O- poziciju će sačinjavati, ali političku ne, jer se hrvatstvom nijedan od njih ne is- tiče. Opozicija naime mora raditi, a ne samo čuvati svoje kapitale, te jedino u- ništavati ono, što se sa hrtatske strane zasnuje. Da se Hrvatski Dom u Korčuli još ni- je sagradio i to je zasluga kojega od o- pozicije. Hrvatska društva opozicija bi imala uz- državati i potpomagati, a kad tamo neki opozicijonalci nijesu ni članovi tih dru- štava, a novaca imaju na pretek. Od ovo malo riječi, mislimo, da će što- vano uredništvo uvidjeti, kakovi su i ko- ji su to najagilniji i najumniji korčulan- ski nezadovoljnici; pa ga uvjeravamo, da »Prava Crvena Hrvatska“ u općini kor- čulanskoj svojih pristaša ima dosta i to baš u linijama D.ra Roka Arneri, a na- protiv ni jednoge u linijama opozicije če- tvorice. — Veritas. Iz ravnih Konavala. (Utok proti izbornim nezako- nitostima). Već se negdje u Zadru na kakvom stolu nahodi utok proti izbornim nezakonitostima. da čeka riješenje mješo- vitog povjerenstva. Po Konavlima u toli- ko telali i hvali se cavtajska stranka, da je sve.uzalud:; da je stanoviti plitki intri- ganat i ambicijozni beznačajnik sve pro- vidio: što ko ima, neka drži; da će se tamo dolje zatvorit jedno oko za njih. Je li dan kakav mig otkle s višega, da ih o- sokoli mi ne znamo. Mi imamo pravo zah- tijevati, da komisija sudi po pravdi Boga velikoga, pa se ne bojimo. Ta drukčije ni biti ne može! Ako presudi mješovita komisija nama, stranci Klgićevoj, treće izborništvo, gdje smo dobili znatnu zako- nitu većinu, pravica bi zahtjevala tad, da se obnove izbori za drugo i prvo izbor- ništvo. Tu se dokazalo, da je narod s na- ma. Pa i oni, što su glasovali za lihvar- sko-prodanu stranku drukčije jadnici mi- sle i osjećaju, ali sila veća (kmetovi, du- žnici, prevareni) učini, da urade nešto proti svomu uvjerenju. Inače misliti, bila bi to pljuska za svakog Konavljanina. Da je iskasapljeni ispadak proglašen od skroz pristrane komisije učinio veliki moralni utisak na druga tijela, o tomu sumnje ne- ma, kad se to dogagja svuda drugdje. Ta- ko u drugo najsigurnije tijelo, prem se nijesmo prikazali, najstaloiji smo, da bi smo sjajno odnijeli megdana, kad bi se izbori nepristrano vodili, U prvom tijelu i onako imamo bar glas većine, ali još bi smo voljeli, da se i ono obnovi, Tu nema vele dangube ni troška. Ako no pobijedi- mo sjajno nek se na nas prstom upre, ka- no lažce i zavagjače javnog mišljenja, a na Konavle, kano kraj zemlje, gdje je u- trnuta i posljednja iskra ljubavi, poštenja i ponosa. Jer ono što se dogagjalo u Ko- navlima (a fakta su iznesena) nije se nig-