Br. 27.

PRONA CRVENA HRVATSKA

U DUBROVNIKU, 516. Septembra 1905.

Godina I.

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i
četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i poštarski troškovi. — Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto i

polugodište.

 

 

 

DUBROVNIK, 16. septembra 1905.
Sinoć smo primili od presvijetlog mo-
starskog biskupa Oca Paškala Buconjića
ispravak na poznati članak o Merry del
Valu, glagolici i ukoru franjevcima, koji
je izašao u našem listu pred 22 dana. O-
naj je članak bio preveden po raznim ta-
lijanskim, francuskim i njemačkim  listo-
vima, ali kako smo se mogli uvjeriti, u
više slučajeva krivo je bio preveden i pro-
tumačen. Presvijetli Buconjić moli nas
da uvrstimo njegov ispravak, što mi i
činimo, ostavljajući slobodno našem sura-
dniku, da na nj odgovori, Ispravak glasi :

Slavnom uredništvu
nPrave Crvene Hrvatske“

u Dubrovniku.

Umoljava se to slavno uredništvo, da
izvoli u prvom nastavnom broju svoga li-
, sta uvrstiti sliedeći

Izpravak.

U broju 24. ov. god. ,Prave Crvene
Hrvatske“ u članku ,Merry del Val,
glagolica“ i t. d. nalazi se odlomak
koji se odnosi i na moju osoba, a koji
glasi :

»Biskup Buconjić odbio je ukor s ovim
riječima na Merry del Valla: ,Ja
sam Tvoj ukor strpao u koš, jer
je djetinjast. Biskup sam eto i-
ma blizu 25 godina, znadem što
je momu narodu korisno, što li
štetno. Tvoji prešastnici bili su
ljudi razboriti i iskusni, i nije-
dan nije se usudio nikada uko-
riti me radi moga vladanja“.

Pošto mi se ovim riečima podmeće, što
ja niesam nikada napisao: —a proti če-
mu najodlučnije prosvjedujem :

pošto me se tude prikazuje kao odpor-
nika prama sv. Stolici i preziratelja crkve-
noga auktoriteta: — proti čemu se naj-
svečanije ogradjujem :

pošto je napokon, taj tobožnji moj od-
govor raznio se ne samo po hrvatskim,
nego pače i talijanskim i drugim uovina-
ma, dužan sam javno očitovati, da se ne
bi mislilo, da je baš onako, da je onaj
tobožnji moj odgovor sasma izkrivljen, jer :

Nije istina, da sam ja bacio ukor Kard.
Merry del Vala u koš, ili 1au što takova
pisao.

Nije istina, da bi u mom odgovoru na-
zvao kardinalov ukor ;djetinjastim“
što bi bila uvrjeda.

Nije istina, da sam pisao: ,Tvoji pre-
šastnici bili su ljudi razboriti i iskusni“
što bi takodjer bila velika uvrjeda za nj.

Nije istina, nili je u obće moguće od
mene da bih onako prezirno i uvrjedlji-
vo pisao visokom crkvenom dostojanstve-
niku, koji je govorio na ime samoga sv.
Otea. — što sam i kako sam pisao to,
znade samo uzor. kardinal Merry del Val.

Nije istina, da sam ja ikakov brzojav
upravio u toj stvari na kard. Merry del
Vala, kako se to nekim talijanskim novi-
nama javlja iz Dubrovnika.

Istina je pako samo to, da sam sa svim
dužnim počitanjem odgovorio uzoritom
kardinalu Merry del Valu i u mojem od-
govoru opravdavao uporabu starosloven-
ske službe Božje kod nas, što sam po-

 

Hrvati srsali iz rata u rat, sijali svoje
glave po poljanani Španjolske, Italije, Fran-
cuske, Nizozemske ; a s druge strane dok
je raspršavala čilu svoju snagu da zarobi
tugje, i sve svoje takmace stjera u (šašak),
dotle je mlohavo i slabo branila i sebe i
podregjene svoje narode od strašne nava-
le i najezde turske, Narodu je bilo teško
i nesnošljivo preko svake mjere, a samo
ga je živa vjera u Boga i prekomjerna
ljubav domu svomu održala da je mogao
odoljeti tolikim i tako silnim navalama.

Od svijeh naroda Austrije sama je Ma-
gjarska više voljela svakomu dušmaninu,
odmetniku, pak istomu Turčinu, nego svo-
joj vladajućoj kući. Vrhovna vlada ne sa-
mo, da je potiskivala vijerne svoje poda-
nike i sluge od nemila do nedraga da gla-
vom u vreći gleda, gdje će omrknuti a
ne će osvanuti, nego nadasve po nastojanju
velikoga reformatora Cara Josipa II. na-
stojala je i neopazice, malo po malo pri.
kratiti svojim narodima one pravice i po-
vlastice, koje su se osnivale ma zavjerni-
cama uz ćesarovu prisegu. I to silu uzne-
mirivalo narod. Kako gromorna oluja na-
dogje francuska revolucija i Napoleonove
navale, da malko pročiste zagušiti zrak.
Ali urota sve Europe i sveti savez sruši
toga gorostasa. Austrija ostade okrnuta,
ali ipak ostane s jednom nogom u Nje-
mačkoj a s drugom u srcu Italije. I opet
zaigra staro kolo, koje ko zna kako bi se
bilo završilo, da ne nadogje buna četrde-
set osme, pak rat francusko-talijanski da
ju iz Italije goni, a na svrhu rat prusko-
talijanski da ju posve otjera iz Njemačke
i Italije.

Tijem ostadoše zatvorena vrata osvaja-
lačkim težnjama, koje su joj kroz vjekove
nanijeli neizkazive škode, a podigle mno-
gobrojne suparnike, te se je bilo nadati,
da će Ćesarevina taj nasilni odmor upo-
trebiti, da usreći i zadovolji mnogobrojnim
svojim narodima, krojeći svakomu jedna-
ku i pravednu pravicu, a mješte toga uor-
tačiše se Nijemci i Magiari, da skuče pod
sobom sve ostale narode a nadasve Slav-
jane, koji su u sjeveru odijeljeni u Čehe,
i Poljake. a na jugu na Slovence, Hrvate,
a ako se hoće i na Srbe i Bošnjake. Dok
su ortaci bili složni, velika ie bila ljubi-
ca izmegju njih, ali Nijemci uz veliku
Njemačku zaželjeli prvenstvo a Magjari
faktično se naučili kako razmazano dijete
primati bez prigovora, što god im _u glavu
šune. Dva su puta nagagjali i dostigli, što
su tražili, sad se i po treći put dadoše u
dogovore, ali ne više sa Nijemcima, nego
sa istom krunom, jer ih zahvatila živa
želja da posve zagospodare.

Smetnuli i otjerali nevoljnoga Khuena,
a kad prkositi Tisza htjeo ih izigrati, oni
podigoše taku viku, dreku i gungulu, da
je ovaj bio usilovan raspustiti sabor, i
narediti nove izbore. Obaviše se ovi, ali
opozicija dogje u takom broju, da nije
bilo već m.guće napredovati ni makac.
Dogovori su se oduljili kroz mjesece, stari
nas kralj pružio je ruku pomirnicu i is-
tomu Košutu, ali se nije došlo do spo-
razuma, jer što hoće opozicija, ne može
kruna bez uštrba ugleda svoje vlasti, da
dopusti. Kruna je imenovala poslovno mi-
nistarstvo, ali opozicija ne ćaje vladi no-
vaca i vojnika. U takom metežu sastaje
se sabor, koji će razbistriti položaj u to-
liko .u koliko će ili ishoditi što traži, ili
prisiliti krdnu na izvjesne korake, da od-
bije namećanje opozicije.

Kako god svršila stvar, od sebe dolazi,
da će dualizani nestati i nadoći ili fede-
ralizam, što bi bilo najpravednije i naj-
probitačnije, ili apsolutizam uz grozne tr-
zavice i nevolje:

Ali dok se svi miču u čuvstvu, da se
pri riješenju zapletaja nagjo na svome
, Hrvati su jako malo nastojali, M

 

| | za SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izđanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

radimo kako braća, ili svaki o sebi. Pu-
štili su, da se makne Just iz Budimpešte
u Zagreb, puštili su, da ih se mimogje
jer dogovori Tomašićevi nijesn bili u čis-
tom smislu obrana narodnog i izričitog
našeg prava. Ali su se ipak nešto p: čeli
micati, bilo je dogovora izmegju zastup-
nika preko Velebita, a još više s ove stra-
ne. Eto i ovijeh dana u Opatiji do-
govaraju se doglavnici od tamo i od ova-
mo. Mi bi željeli da ti dogovori budu
sretni i uspješni. jer su izložena najviša
dobra naše tužne domovine, njezina slo-
boda, njezino ujedinjenje, njezin financi-
jalni napredak; ali se bojimo i mnogo
bojimo, jer dočim i kod Nijemaca i kod
Magjara svi se natječu, koji će bolje i
korisnije postulate postaviti, za koje se
bore sve stranke, u nas se je počelo eks-
kluzivizmom, a gdje nema jednodušja, naj-
lakše je da očiti i vjekoviti naši dušmani
nagju načina, kako će nam ili dati ništa,
ili baš kakovu sićusnu mrvicu.

_ Pravo je dakle da sva javna štampa
upre u jedne diple; Gospodo zastupnici!
Nemojte da vas pozua pokoljenja budu
proklinjala! Nemojte da radi prkosica do-
movina podnese ogromne štete moralne i
materijalne! Ko se Hrvatom ćuti, ko se
Hrvatom priznaje u prvom redu neka je
uza vas, a Srbin ako ljubi ovu grudu koju
zove svojom postojbinom neka:i on pri-
stupi, pak svi dogovorno i složno meka
se ne puste na dogovore, na doskočice,
nego muževno neka zatraže od same kre
ne jedinstvo, slobodu, ali pravu slobodu
dugo iskušane naše hrvatske zemlje. Ni
uz Nijemce ni uz Magjare nego svoji u
svojoj kući. Gospodo zastupnici! Sudbo-
nosna se ura primiče, vaš je zadatak o-
groman, škakljiv, težak, ali budete li slo-
žni, cijeli će narod biti vaše zapleće, vi
ćete slavodobitno skopčati dično svoje ime
sa preporodom svoje domovine i potomci

_će harno spominjati vrle svoje spobor-

nike,
080

Seksualno pitanje.
(Svrha).

I alkoholizam vrši jako velik i poguban
upliv na spolne nagibe.

Da vidimo, što Forel o tome govori.

Tri su glavna povoda prostituciji; na-
slada, novac i — alkohol. Digni novac i
alkohol, i prostitucija ode. Jesu li ljudi
voljni, da otstrane prostituciju, neka prvo
svega otklone uživanje narkotičnih sred -
stava, a u prvome redu alkohol, i posao
je već za polovinu olakšan. Priznati je
svakako, da uživanje pića upliva uopće
na vas spolni život. Taj pogubni upliv
jest dvostruk — individualan i socijalan :

1) alkoholu je pripisati premnoge ne-
promišljene sveze, što potiče živinske na-
gone a otstranjuje njihove zapreke, kao
promišljenost, ljubav, sramežljivost ; poslje-
dice njegove jesu zavagjanja i prostitucija ;

2) iz istih tih uzroka silno se šire ve-
neričke bolesti; (Forel po statistici je
dokazao, da ih 75% dobiju te bolesti u
pijanstva),

3) opet ti isti uzroci poragjaju svako-
vrsne nesreće i katastrofe, nezakonite po-
ragjaje, očaj, samoubijstva i t, d.;

4) većina seksualnih zločina jest poslje -
dica alkohola, jer pospješuje erotizam i
uzrokom je nepromišljenosti ; \/g—*/, svih

sločina proti osobi dogagja se po statistici

pod uplivom alkohola, a izmegju tih ot-
pada 75-80% na seksualne zločine ;

8) uz toalkohol pospješuje, a i prouzro-
či seksualne perverzije ;

6) alkohol je uzrokom  alkoholičnoj
blastoftoriji ; blastoftorija je pokvarenje
sjemenskih klica, usljed čega djeca tako
začeta podvrgnuta su raznim abnormalno-
stima ; ti su nesretnici idijote, M
ANIN ili duševno propali; &

 

 

svih tih žalosnih posljedica prvu ulogu
imaju etični defekti i seksualne perverzije *

7) značajna je pojava alkoholizma —
ljubomornost, ta zlosretna majka težikih
zločina ;

8) alkohol je skoro neizbježivi nositeli,
uzrok prostitucije i rofijanstva; bez njega
ne bi se ta nakaza mogla uzdržati, barem
ne u sadanjem surovom obliku;

9) alkohol btdi erotizam. a s tim za-
jedno one nedostojnosti, često besramnosti
po javnim lokalima.

Svemu tome pridružimo opet one ljute
rane. što ih alkohol zadaje domaćemu. obi-
teljskome životu. Čovjek. koji se je podao
uživanju alkohola. on je izgublien za obi-
telj — on ije moralno pokvaren. Uopće
teško da će ikakova atmosfera tako po-
gubno dielovat; na spolne nagone, kako
to djeluje atmosfera, u kojoi alkohol vlada!

Skupio sve to skupa, Forel opravdano
zaključuje: Odstranite alkohol, i vi ste
time odstranili prostituciju! Kanite se,
ljudi, prokletoga pića, i vi ste maibolje
riješili velik dio spolnoga pitanja i to u
najugodnijemu smislu!

Osim toga, što gori navedosmo, ima Fo-
rel nekoliko zgodnih opazaka o velikome
pitanju — 0 spolnome: suzdržavanju ili
vam kontinenciji. Po Forelu ta inače teška
stvar nije nemoguća. U normalnome stanju
moralnoga mladića, koji duševno i tjelesao
marljivo radi i čuva se od umjetnih po-
ticala, a osobito alkohola, kontinenca nije
nemoguća. A istina je živa, da je daleko
abnormalnije sve ono raznovrsno spolno
draženje prije vremena, što ga prouzro-
kuje moderna kultura.

Giedom na to pitanje — kontinencu —
mnijenja su dakako različita. Kako u sva-
kome. tako i u ovome pitanju skrajnosti
su čisto pogrješne. Istina je to, da mnogi
silno pretieravaju škodne posljedice kon-
tinence. U normalnome stanju kontinenca
je za oba spoja, i ako ne bez samopri-
jegora, svakako moguća. i za to u opće
vrijedi ono- priznanje medicinskoga fakul-
teta u Kristianiji, -da nije nikada opazils&
štetnih posljedica kontinence, ali da je
zabilježila silno škodnih posljedica spolnih
pretjeranosti. Ipak to priznanje ide malo
podalje, jer čestokrat se dogodi, da pri-
siljena kontinenca dovede psihopatične i
seksualno prerazdražljive osobe u ner-
voznu i duševnu razdraženost, i takovi
veoma lako obole na živcima ili duševno.
Nego to su samo iznimke. Kontinenca za
spolno razdražljive osobe doduše nije tako
laka stvar, i veoma često zahtijeva — 0-
sobito za muške — skoro nadljudske, ju-
načke nutarnje borbe,

Nego Forel_ipak zgodno primjećuje, da
je ta razdraženost veoma često danas u-
mjetno stvorena. Kultura je zaboravila na
naravnu cijelj spolnoga nagona, i zato ga
sa svim mogućim sredstvima uzgaja kao
umjetni užitak. Moderna osobito umjetnost
jest strašno jako poticalo erotizma, ili
govorimo iskreno, saveznica pornografije !
8 hinjenom ogorčenošću proti onima, koji
su drugoga mnijenja, brane i klanjaju se
pod izlikom umjetnosti, nevjerojatno ero-
tična sredstva za  draženje. Fotografija,
umjetnički obrt, vas ratinirani luksus sta-
nova i pokućstva — sve je to u službi
erotične požudo. U jednu riječ: ako kon-
tinenca umanjuje nagon. gojenje ga krijepi.

Isto tako poguban je upliv erotičnih
slika, romana, igara. Sve je to uzrokom
nezdrave atmosfere, koja u našim kultur.
nim središtima neprestano dreži i kvari
spolni nagon. Ko zalazi tamo, obično se
odmah okuži, ako ga možda ne spasi
zdravo gnjušanje. Koliko je finiji parfim
toga otrovanoga zraka, koliko je graci-
jozuiji i estetičniji rafinimenat, koji draži
osjetila, toliko jače djeluje zavagjanje.

QCD

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaća se 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju-
Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

   
  

Vijesti iz naroda.
Iz Korčule.

(Na razjašnjenje). Dok se je uci-
jenjenoj ,Pravoj Crvenoj Hrvatskoj“ ti-
skalo dopisa iz Korčule, u kojima se isti-
calo nezadovoljstvo nekakve frakcije hr-
vatske stranke, tome se pisanju nije ni
davalo nikakove važnosti. Ali kada se je
u zadnjem broju opazilo, da uredništvo
vjeruje onima dopisima, da donekle brani
spomenute  nezadovoljnike, dalje se ne
smije mučati, jer bi i šira publika mogla
povjerovati.

Nezadovoljnika u gradu Korčuli ima če-
tiri, koji su protivnici i načelnika Arneri,
jer im se hoće načelničke stolice. Ta i
sada su većina njih u općinskom vijeću,
pa ko zna, da u zdravlje onih dopisa ne
postane koji od njih i načelnik. Nego ih
Korčulani dobro poznadu. a sela još i bo-
lje, pa će načelnik ove općine i nadalje
biti onaj, koji bude više dopirao i više
zasluživao.

Njih se u dopisima krsti opozicijom. O-
poziciju će sačinjavati, ali političku ne,
jer se hrvatstvom nijedan od njih ne is-
tiče. Opozicija naime mora raditi, a ne
samo čuvati svoje kapitale, te jedino u-
ništavati ono, što se sa hrtatske strane
zasnuje.

Da se Hrvatski Dom u Korčuli još ni-
je sagradio i to je zasluga kojega od o-
pozicije.

Hrvatska društva opozicija bi imala uz-
državati i potpomagati, a kad tamo neki
opozicijonalci nijesu ni članovi tih dru-
štava, a novaca imaju na pretek.

Od ovo malo riječi, mislimo, da će što-
vano uredništvo uvidjeti, kakovi su i ko-
ji su to najagilniji i najumniji korčulan-
ski nezadovoljnici; pa ga uvjeravamo, da
»Prava Crvena Hrvatska“ u općini kor-
čulanskoj svojih pristaša ima dosta i to
baš u linijama D.ra Roka Arneri, a na-
protiv ni jednoge u linijama opozicije če-
tvorice. — Veritas.

Iz ravnih Konavala.

(Utok proti izbornim nezako-
nitostima). Već se negdje u Zadru na
kakvom stolu nahodi utok proti izbornim
nezakonitostima. da čeka riješenje mješo-
vitog povjerenstva. Po Konavlima u toli-
ko telali i hvali se cavtajska stranka, da
je sve.uzalud:; da je stanoviti plitki intri-
ganat i ambicijozni beznačajnik sve pro-
vidio: što ko ima, neka drži; da će se
tamo dolje zatvorit jedno oko za njih. Je
li dan kakav mig otkle s višega, da ih o-
sokoli mi ne znamo. Mi imamo pravo zah-
tijevati, da komisija sudi po pravdi Boga
velikoga, pa se ne bojimo. Ta drukčije
ni biti ne može! Ako presudi mješovita
komisija nama, stranci Klgićevoj, treće
izborništvo, gdje smo dobili znatnu zako-
nitu većinu, pravica bi zahtjevala tad, da
se obnove izbori za drugo i prvo izbor-
ništvo. Tu se dokazalo, da je narod s na-
ma. Pa i oni, što su glasovali za lihvar-
sko-prodanu stranku drukčije jadnici mi-
sle i osjećaju, ali sila veća (kmetovi, du-
žnici, prevareni) učini, da urade nešto
proti svomu uvjerenju. Inače misliti, bila
bi to pljuska za svakog Konavljanina. Da
je iskasapljeni ispadak proglašen od skroz
pristrane komisije učinio veliki moralni
utisak na druga tijela, o tomu sumnje ne-
ma, kad se to dogagja svuda drugdje. Ta-
ko u drugo najsigurnije tijelo, prem se
nijesmo prikazali, najstaloiji smo, da bi
smo sjajno odnijeli megdana, kad bi se
izbori nepristrano vodili, U prvom tijelu
i onako imamo bar glas većine, ali još bi
smo voljeli, da se i ono obnovi, Tu nema
vele dangube ni troška. Ako no pobijedi-
mo sjajno nek se na nas prstom upre, ka-
no lažce i zavagjače javnog mišljenja, a
na Konavle, kano kraj zemlje, gdje je u-
trnuta i posljednja iskra ljubavi, poštenja
i ponosa. Jer ono što se dogagjalo u Ko-
navlima (a fakta su iznesena) nije se nig-