Br. 80.

Jedinstvo“ od 12. mj. tvrdeći, da je po-
tvrgjena osnova o našim platama (kako
bez sabora?) žali :

,Po toj osnovi, ako nije u čemu isprav-
ljena, bilo bi bolje materijalno seoskim
učiteljima i učiteljicama, a ni-
šta bolje nego i gore gradskim; ali
po toj osnovi u nas i učiteljski stalež gu -
bi staru slobodu i postaje, da se tako
izrazimo, robom vlade preko starijih“.

Po ovim riječima ,M. Jedinstva“ htjeli
bi nas dijeliti na ,seoske“ i ,gradske“ i
Bolje bi bilo da se u svašta ne pača.
Pitamo koja je razlika izmegju učitelja,
koji žive na selu i onih u gradu. Žar
nijesu jednake ispite položili? Zar nijesu
svi jednako usposobljeni kao pučki u-
čitelji?

Ali da, kad se radi o platama, onda
valja mas dijeliti i na seoske, varoš-
ke i gradske. Al nek nas dijele ali
razdijeliti nas ne će; migostajemo uvijek
narodni učitelji i ništa drugo. Veoma bih
žalio, da je takovo pisanje poteklo od
kojeg učitelja iz gradova, ali volim mi“.
sliti da nije.

Ne znam po čemu, bi nekoji željeli u
ime plata razdijeliti, zar učitelji na selu
ne troše isto kao i oni u gradu,
ja bih rekd da se na selu troši više nego
u gradu. Mislim da je sasma malo uči:
telja, koji odmah iza položenog ispita zre-
losti nijesu služili na selu, pak po tome
znat će kako se na selu živu. I nova o-
snova predložena od našeg ,Saveza“ ne
traži dijeljenje u gradske i seoske
već u tri razreda i to po godinama služ-
be, što je pravo.

,M. Jed.“ suze lije da će učiteljstvo
izgubiti staru slobodu, i postati robom
vladinim. Zar je dalmatinsko učiteljstvo
tako nesvijesno da će za ono par kruna više
lizati skute vladi, kao da ga vlada plaća.
Kušao je do takvu tvrdnju potkrijepi s
premještajima. 1 sada premješćuju se
učitelji i bez disciplinarne istrage, već
po ćeifu dotičnih faktora. Vidi se da koji
(a to više puta) ,M. J.“ piše svašta samo
da piše.

Nek se ljudi oko ,M. J.“ ne plaše ra-
di toga, jer hrvatsko učiteljstvo svijesno
da služi samo hrvatskom narodu i da ga
ovaj nagragjuje raditi će kao i dosle za
hrvatski narod onom starom slobodom,
bit će vladinim robom kao što
je i bio dosada (,M. J.“ nijeće da
smo ikad bili robovi vlade, već žali što
bi smo mogli postati op. p.). — učitelj.

Iz Kotara, na Mateju

RACI

Poslije sastanka
na Rijeci.

Nije odavna u našem političkom životu
bilo važnijeg momenta do sastanka hrvat-
skih poslanika na Rijeci. Ža prekolanjskog
narodnog pokreta u Banovini pred kralja
su išli poslanici iz Dalmacije i Istre, &
ovog puta pored njih na sastanak pristu-
piše i hrvatski oporbeni zastupnici iz Ba-
novine, Sastanak bi bio svakako impozan-
tniji. da su na nj došli svi službeni pret-
stavnici hrvatskog naroda. Ali je.to mo-
gao misliti samo onaj, koji ne pozna la-
kajstvo madžarona, pa za to se oni i ni-
jesu pozivali. Nego ni od pozvanih nije-
su pristupili sastanku zastupnici srpske
i zastupnici čiste stranke prava iz Bano-
vine i Dalmacije osim Dr. Majstrovića.
To samo donekle umanjuje realnu vri-
jednost zaklječcima sastanka, nu u pr-
vom redu ipak će najviše štetiti onim
koji nijesu smatrali shodnim, da dogju na
sastanak. Srbi su se sakrili za prazne iz-
govore, da ne dolaze, što je pozvana či-
sta stranka prava, dalje što io na sa-
stanak pozvani i njihovi sum šljenjaci iz
Banovine i konačno što nije još ništa kon-
kretna uglavljeno izmegju njih i Hrvata.
To sve ne znači ništa, a pravi je uzrok,
što nijesu pristupili na sastanak: skrajnji
oportunizam. Srbi se ne će da zamjere
vladi. Srpska je stranka odnjihana i po-
rasla u krilu vlade, pa joj sada opet, jer
je u rasulu, služi njezina zaštita, da pridi-
gne krila.

Dr. Frank u ime čiste stranke prava
izjavio je, da ne može doći na sastanak
radi načelnih razloga. Mi smo do sad više
puta imali prigode, da poznamo Dr. Fran-
ka kao realna političara, koji je znao, kad
je potreba zahtjevala, obaći načelne zapri-
jeke. I Dr. Majstrović je ,čisti“, a on i-
pak nije cijenio, da ga načelni razlozi pri-
ječe, da ne pogje na sastanak. Svakako
Dr. Frank ovim svojim glede uči-
nio je tešku političku pogrešku, koja će
mu više štetiti nego sve dosadašnje no-
vinske navale na njega, radi kojih mu je

oziv na skupštinu davao zadovoljštinu.

eška je pogreška u opće uzmicati sa po-
litičkog poprišta, a u ovom času mogla
bi biti odsudna.

Na sastanak je pristupilo 40 poslanika,
a opet ih je unaprijed je na zaključ-
ke. Kako je bilo i očekivati, na konferen-
ci su izbile na javu dvije straje, edna sa
sporazum sa Bečom, & druga sa -
ma. Dva se je dana nastojalo, da dogje
do sporazuma, ali uzalud. Bio je izabran
i odbor, koji je imao naći formulu, oko
koje bi se mogli sakupiti svi poslanici.
'Taj odbor predloži da se rezolucija 0 u-
vjetnom sporazumu 8a Madžarima. ko e

i o Dr. Trumbić, si p :
ka opatijskog dogovora ne prihvaći,
Ry ge učine načelna izjava i
odbor koji će stupiti u dogovore sa politič«
kim krugovima u Beču i Pešti. Ovaj predlog
nije bio primljen, a prihvaćeno £ uz
izmjene Trumbićeva rezolucija, kako ju

DEE ROT

J

Ra

 

neri, Borčić, Dr. Melko Čingrija, Dulibić,
Grgić, Katinić, Klaić, Majstorović, Mon -
gjer, Marović, Matas, Milić, Radić Radi-
miri Ribičić, Štambuk, Tresić, 'Trumbić,
Ucović i Verona. Iz Banovine: Banjavčić,
Barčić, Harambašić,  Riepach, Rubetić,
Šašel, Tuškan, Vrbanić, Vinković i Zago
rac Proti rezoluciji bili su i nijesu
je potpisali Biankini, Ivčević, Kor-
laet, Ferri, Carić, Perić, Vuković, Zaf-
fron i Mažuranić. Istarski zastupnici ni-
jesu potpisali rezolutije, jer oni ne mo-
gu učestvovati namišljenoj  pirlamentar-
i E
a u oči, što su proti prihvaćenoj
rezoluciji bili najviše zastupnici na Care-
vinskom vijeću. Nijesmo mi uzalud pisali
da_se"neki naši ljudi ne mogu oteti upli-
vu ambijeata, u kojemu živu. Nu valja
priznati da je bio pametan predlog, da se
stupi u doticaj sa političkim krugovima u
Beču i Peštt. Rasprave su bile tajne, pa
ne znamo, što se je odlučilo, da se ne primi
taj predlog. Nadamo se ipak, da će se
zastupnici biti pobrinuli, da se ponovo ne
nagjemo razočarani, a evo primljene
Resolucije:

Povodom političkoga stanja, u koju je
dospjela monarkija uslijed krize u Ugar-
skoj, hrvatski zastupnici sastadoše se u
svrhu, de zauzmu stanovište prama tome
stanju i da označe pravac političkome ra-
du hrvatskoga naroda u pitanjima, koja
su neprijeporna i svima zajednička a ne-
prejudicirajući načelnom stanovištu na ko-
jem vojuju u parlamentarnom životu, bilo
kao pripadnici klubova, bilo kao pajedin-
ci. Hrvatski zastupnici drže, da su današ-
nje javne prilike u Ugarskoj nastale usli-
jed borhe, koja ide za time, da kraljevi-
na Ugarska dodje poet do potpune
državne samostalnosti. Hrvatski zastupni-
ci smatraju tu težnju opravdanom već
stoga, što svaki narod ima pravo, da slo-
bodno i neodvisno odlučnje o svome biću
i o svojoj sudbini. Hrvatski zastupnici u-
vjereni su, da su oba naroda hrvatski i
ugarski, ne samo s obzira na svoje histo-
ričke odnošaje, već još više s obzira na
činjenicu neposrednoga susjedstva i na
realne potrebe svoga života i megjusobne
samobrane upućeni jedan na drugoga, te
da se s toga ima izbjegavati svaki povod
i uzrok megjusobnom trvenju. Polazeći
s tih pretpostavaka, hrvatski zastupnici
smatraju. da je njihova dužnost boriti se
naporedo sa ugarskim narodom za ispu-
njenje svih dažavnih prava i sloboština, u
uvjerenju, da će rečena prava i sloboštine
biti od koristi hrvatskomu i ugarskomu
narodu; a time će se udariti temelji traj-
nomu sporazumljenju obaju naroda. Pos-
tignuće te svrhe, namijenjene obostranoj
koristi, uvjetovano je najprije reinkorpo-
racijom Dalmacije krajevinama Hrvatskoj,
Slavoniji i Dalmaciji, kojima već virtualno
i pravno pripada.

. Da sa _nzmagna_ nristuniti

RV sma t .

k astvare-

nju reinkorporacije Dalmacije treba naj-

prije, da se odstrane današnji n esnosni
parlamentarni i upravno politički odnošaji
u Hrvatskoj i Slavoniji i da se uvedu ta-
kovi odnošaji, koji se odgovarati potreba-
ma kulturne zemlje i zahtjevima ustava i
slobode, zajamčenim slobodoumnim ustav-
nim uredbama, kao što su poglavito : iz-
borni red, koji će omogućiti i obezbijediti
biranje takovoga narodnoga zastupstva,
koje će biti vijersn izražaj nespriječene
i slobodne narodne volje; potpuna slobo-
da štampe, ukinućem objektivnog postup-
ka i uvedenjem porote za štamparske i
političke delikte ; sloboda sastajanja, udru-
živanja i izražavanja misli ; ostvarenje su-
dačke neodvisnosti, zajamčene svakomu
sucu nepomičnošću i neodgovornošću za
svoja sudačka djela; ustrojenje vanrednih
istancija upravno-državnoga suda na zaš-
titu interesa i političkih priva gragjana
proti upravnoj samovolji; ustrojenje po-
sebnoga suda za karnostnu odgovornost
svih javnih činovnika radi kršenja zakona.
Hrvatski zastupnici uvjereni su, da se traj-
ni sporazumak izmegju naroda hrvatsko-
ga i ugarskoga može postići najprije to-
čnim i strogim vršenjem prava hrvatsko-
ga naroda, sadržanih u postojoćoj hrvat-
sko-ugarskoj nagodbi, te promjenom od-
nošaja što spadaju u područje posala, ko-
ji su danas Hrvatskoj zajednički sa U-
garskom, kao i za zapadnom polom mo-
narkije na način, da hrvatskomu narod
bude obezbijegjen samostalni politički, kul-
torni filnancijski i opće gospodarstveni
opstanak i napredak. Naravnim tečajem
dogatjaja odrazit će se povoljno sva na-

redak naroda u Hrvatskoj, Slavoniji i

almaciji takogjer i-na odnošaje našega
pučanstva, koje živi i u drugim zemlja-
ma, posebice u najizloženijem kraju, biva
u posestrimi Istri. Da se uzmognu prova-
gjati i do ostvarenja dovesti ovgje istak-
nuta načola, i zahtjevi, izabire se
odbor od 5 zastupnika, koji će imati još
i daljnji zadatak, da promiče i sa riješe-
nje pripravlja i ona pitanja, koja su našim
zemljama, zajednička, ili su od koristi op-
ćoj narodnoj dobrobiti. :

ga6gRo
Vijesti iz naroda.

is Sagreba.
Brzojavljaju nam, da je proslava deset.
godišnjice hrvatske rad stranke od:
gogjena. Razloge saopćit ćemo drugi put.

Nijemšti g aproduje
e na hn
li Čik oi ljstonolama. S veieiji

stvo ih je nadarilo novim torbama,

moa du a
vu.

pis: ,X. kz Land , Sad će joi

Pr
hk

PRAVA CRVENA HRVATSKA.

dobiti nove kape. Trebalo bi na njima
još veći njemački natpis, jer inače težak
ne vidi te nije im moguće poznati. Evala
Pattay-u, nas je nadario ovom novom
pattajadom. Našim zastupnicima do znanja,
Biankiniju pomajpače kao poborniku za
hrvatska pravaa proti prokletoj nijemštini.

(Potreba mrtvoxorca). Po zakon-
skim propisima mrtvac ne može biti uko-
pan, ako liječnik mrtvozorac prije ne o-
vjerovi smrt, a gdje nema liječnika kao
u selima, tu općina postavlja seoske mrtvo -
g0rce. nas toga nema. Naši se mrtvaci
ukopavaju bez ovjerovljenja smrti i prije
ei doba. .Obično prije 24 sata a
oji put koga 14—16 sati. Dok žigosajući
iznašamo ovakovo postupanje na javu,
stavljamo na srce vlastima, da urede pi-
tanje mrtvozorica po selima, i da izdadu
stroge naredbe proti dosadašnjem postu-

panju.

(Duhan). Gojitba duhana u ovoj oko-
lici jako je dobro uspjela. Duhan je jako
dobre vrsti. Već ga se je počelo pušiti.
Do malo će biti predaja duhana i to u
Novigradu. Dosta neugodno mjesto za ove

strane.

(Kiša). Poslije tolike sparine i suše
počelo nam je padati nešto kiše. Na 20
i 21. bilo je prilično. Na 25. pak pala je
velika s grmljavinom. Kiša je jako dobro
došla za kopanje, jer je zemlja bila sva

ucana, a i za trapljenje dosta će ko-
ristovati. Jesen počela nam kišom a i zi-
mom. Vrućina je znatno pala. Pače treba
se nešto bolje odijevati. Predvigja se ki-
šovitu jesen a i oštru zimu. Starci kažu
a vrijeme će dokazati.

(Kukuruz i jematva). Kukuruz sa
svom žegom i sušom jako dobro je ove
godine rodio. To je bila jedina nada bi
jednomu težaku. Žetva kukuruza malne
je dovršila. Cijena mu je po polučaku
K 1:60. — Ovih je dana počela jematva,
koja je sasma slaba. Žiložder uništio malne
sve. Plod je sasma slab jer ga pokvarila
medljika i lug. Kuće, koje bi lanjskih go-
dina imale do 400—500 hl. masta, ove
godine jedva će moći naći jedno 40—50
hl. Cijena na kuću je 16 K hl. masta.
Jaoh bijednom težeku, koji nema ni čim
da podmiri p rez i ostali dug a kamo li
prizimit.

(Malarija). Kako je poznato liječenje
malarije ove godine proširilo se do 27
sela ove općine. Sa svim vavoljčima groz
nica počela je svoj posao na štetu bijed-
nog težaka. Ne znamo do česa je, ali bo-
jim se s onih razloga, koje smo i predvi-
gjali. Dobro bi bilo da se liječenje pro-
dulji i na zimsko doba a najviše u onim
selima, gdje je liječenje počelo dosta
kasno.

(Poštanske sveze). Kao da zla
sudbina prati u svemu pučanstvo ove
općine. Zanemareno od sviju. Napredak
stoji malne ma prvotnju stanju. Puteva se
| ne gradi a ono što ima pušta se nek se
a ĐSEOJgua “osa sav pv
uzrok narodnom nenapretku n? treba do-
kazivati. Gdje nema dobrih puteva, ne
može biti govora o komunikaciji. a kad
ove nema, nema ni napretka. Po tomu
nije ni čudo da su i poštanske sveze loše.
Od 36 sela, što pripadaju ovoj općini,
sami Stankovci imaju poštarski ured. dok
ostala moraju biti zadovoljna sa seoskom
poštom. Jer da pitaju koju pogodnost kod
ravnateljstva pošta moguće, da bi im ot-
kinulo i od onih, koju imaju, kao što se
je i dogodilo. N. pr. lani nekoja sela, i
to baš Miranje, Ceronje i Pristeg imala
se poštarska sabirališta s pa 4 puta
na sedmicu. Pitali su nekakve pogodnosti
kod ravnateljstva, a ovo mješte odgovora
otkinulo im sabirališta i nadarilo ih seos-
kom poštom 3 puta sedmično. Ovo izno-
simo kao primjer. Tako 95 sela imaju
seosku poštu su sama tri puta a nekoja
sama dva na sedmicu. Da je ova poštars.
sveza štetna znamo mi, koji uživamo bla-
godat seoske pošte. Ima sela, u kojiu
je dosta ureda, trgovaca i ost, gdje ima
i dopisivanja s vlastima i trgovačkim ku-
ćama, a to mora da ide sporo. Koju
štetu nanaša to trgovcima! Novine nam
dolaze neredovito, n. pr. ,H. Krunu“ pri:
mamo u petak sve brojeve od ponedjeljka
do četv a neke ćak u subotu, Pak
gdje sve ostale nepogode seoske pošte !
Najviše brig: zadavaju novčane naputnice
i paketi. Ima sela, koja su pitala poštar-
ski ured, ali do sada nema o tome ni
govora. Ali nu, ko mari za nekad slavne
ravne Kotare

(Vremena). Iza lijepih kiša nastala
su lijepa vremena. Na 27. 0. m. bila je
dosta jaka kiša s grmljavinom.

(Karinska republika), Moogi će
se sj čitaoci mile ,P. C. Hrvatske“
čuditi ovom naslovu. i i otkad ta ka-
rinska republika ? Al, ipak je ima. To
vam je selo obrovačke općine, od kojih
je većinom

kui as JE

=

8

i

:

 

irmči_jar ae nikad na nanravlio Na ia ta, 1
ko a“

 

energičnih sredstava a da jednom ovo
svrši, narodu na korist a zemlji na diku.
Jer bude li ovako Kariuska republika na-
predovala, bit će rgjavih posljedica, kojima
će biti kriva vlast i niko drugi. U punom
XX. vijeku u prosvijetljenoj državi ova-
kovi se dogogjaji zbivaju u brk svim
vlastima. Dosta dobro, da se ne treba
ničemu čuditi !
Javne dobrotvornosti). Za na-
uajpače za siromahe prava su blago-
dat Javne Dobrotvornosti, koje ih mogu"
moći bilo novcem bilo hranom. _Po o-
kružnici 7/8. 1886 br. 3581 Zem. Odbora
javnim dobrotvornostima i općinama 29/7.
1895 br. 3667 odregjeno. da sve globe.
koje se udaraju na temelju opć. prav. ili
opć. izb. reda imaju ići na korist javne
dobrotvornosti mjesta, gdje je slijedio
prekršaj, tako isto i za globe udarene
od polit. vlasti radi redarstvenih prekr-
šaja. Dakle globe idu na korist siromaha
onog odlomka, u kojem su bile utjerane.
Benkovačka općina nema nego samo jed-
nu ito u nkovcu. A u benkovačkom
kotaru same tri i to Benkovac, Kistanje
i Obrovac, dok u općinskim odlomcima
nijedne. Dosta žalosno. Pita se kamoZide
taj novac? :
(Filoksera i amerikanska lo-
za). Filoksera ta grdna rana naših vino-
grada uništala malne sve vinograde. Tim
je usahlo vrelo narodnog blagostanja, jer
najviše s njim radio. Sad počelo se je ob-
navljati vinograde amerikanicom. Do lani
vlada je davala lozu bezplatno svim onim
posjednicima gdje se poćelo obnavljati
vinograd na amerikanskoj podlozi. Ove
godine doznajemo da će vlada prodavati
lozu. Ovogodišnji nasadi amerikanske lo-
ze dobro su uspjeli te nade je da će se
opet vinogradarstvo preporoditi.

: Iz Zadra.

(Scientia itala). Svjedoči za nju
profesur, književnik, publicista (a imat
će valjda još koji titul) Eugenio Came-
rini, glosator Danteove ,Divina Comme-
dia“. Učeni profesur napisa knjigu pod
naslovom: ,La Divina Commedia di Dante
Allighieri con note tratte dai migliori
com. per cura di Eugenio Camerini“.
Knjiga je štampana u Milanu. —  Glaso-
vito djelo glasovitoga talijanskog učenja -
ka preporučam osobito našemu mlagjemu
naraštaju autonomaša — ako ga no
još ima — a za još bolju preporuku pre-
pisat ća ovdje samo dva. tri retka glose
učenoga Camerini. — Kako je poznato
Dante u svome ,Raju“ (pj. XXXI. 103.)
spominje Hrvatsku :

Quale & colui che forse da Croazia

Viene a veder.la Veronica nostra ,..

Učeni Talijanac tumači ovaj passus
ovako :

103-111. Di Croazia... di Sehia-
vonia, gente selvatica e seostu-
mata, nella riviera del mar A-
driatico, Pa ne ćeš da se pitomi a
milosrdni Talijani smiluju našemu div-
ljaštvu i da nas godimice darivajn onim
hiljadama za ,Legu“, kojoj je svrha, da
nas od ,gente selvatica e scostumata“
učini narodom pitomim, izobraženim, kao
što je rt Musolina, Luchenija i družine !

Iz Maranovića na Mljetu.

(Učitelj poljodjelstva), Na 28.

i 29. prošlog mjeseca pohodi nas putu-
jući učitelj poljodjelstva gosp. Vicko Ba-
ranović. Netom se pročulo, da je došao
u naše selo svi pohrliše, da se okoriste
njegovim iskusnim i učenim tumačenjem.
Doista gosp. Baranović je tako vješto i
učeno, a što je glavno tumačio po narod-
nu svoje razgledanje, da smo ga svi glu-
šali neprekidno po četiri sata. Učitelj je
i zorno tumačio ono, što nam je najviše
potrebno za naše blagostanje. Predavao
nam je naime o bolestima loze, 0 ma:
nama i bolestima vina i kako se liječi,
o berbi grožgja i priregjivanju vina za tr-
govinu, i napokon o maslinarstva i aljar-
stvu, Ali nije bilo to dosta. Gosp. Bara
nović baš se bratski zauze, te iskrenom
i pravom željom, e da nami okoristi htje-
de, da pregleda naše konobe. a dok je
pregledao vinske konobe, upućivao je
raktično o lječenju pokvarenih bačava i
[uženju novih i o čišćenju kamenica za
sačuvanje ulja. Suviše ne požali ni truda
ružnoga puta do naših vinograda, gdje
nam je pokazivao rezanje loze po našu
na brkove i po francuskoj sistemi. Ova
dva dana, što ih je gosp. Baranović kod
nas sproveo, jesu za nas zaista dani bla-
godati i budućnog boljitka, jer smo 80
o mnogijem stvarima dosta korisno nau-
čili, a suviše i što je glavno osvijedočili,
da ćemo u buduće slijedeć njegove na-
putke bolje i bogatije uživati plodove
truda ; žalimo da nijesmo sretni,

te nije mogao više ostati u nas,
ali se istodobno i tješimo, da nas neće
zapuštiti, već nas i u buduće po-
hoditi. — Seljani.

Is skog Primorja.
Sastanak). Dne 80.

držala su novo izabrana 23 op
jećnika iz sela h
govore koga će u općinsko upravi
teljstvo. Pred izbore o odlučeno, da
is Stona bude načelnik i tri prisjednika
ali su na >

 

 

God. I.

 

tu Drvenici i Ivu Hrdalu du se zauzmu
i nastoje da budu naši ljudi izabrani u
upravu. — Tetžaci.

Is Graba u Hercegovini.

(Bez vode) U mjesecu smo Listo
pada, a kod nas je još zatvorena voda,
te jadni ljudi moraju da se miču i traže
vode na daleko, Pravo bi bilo da gospoda
u Trebinju pogleda ju i na ovo mjesto
Ključ od gustijerno općinske drže razne
osobe po prijateljstva. Jadni narode ! Što
si dočekao da si bez vode u mjesecu

istopadu !

(Crni kabinet). Vaš list zaplijenju-
ju na pošti. Nekoliko zadnjih brojeva
nijesmo primili.

Iz Kotora.
_ Još pred više dana poslao nam je pri-
jatelj iz Kotora dopis. u kojem se kao
sasma netačan i iskrivljen prikazuje to-
božnji ispravak nekog M. M. u jednom
od prošlih brojeva mjesne ,C H.“ u pred-
metu dočeka i pogošćenja hrvatskih aku -
demičara sa strane vrijednog hrvat. rad.
društva ,Napredak“. Naš nas prijatelj
ponovno uvjerava, da je njegov prvi do-

.pis u tom pogledu sasma tačan, a da je

poz. spomenutog djaka sasvim izmiš-
gaCJRI
Domaća politika.

Revizija programa.

Hrvatska Kruna“ predlaže, da se drži
sastanak u našem gradu i da se povede
riječ o reviziji programa i uspostavi stran-
ke prava. Pristajemo ali ako na sastanak
imadu doći i šibenski pravaši i disidenti
čiste stranke prava. U narednom broju
opširnije ćemo se izjaviti.

Sabor i zadrugarstvo.

Trebalo bi, da se u ovom saborskom
zasjedanju odluči o predlogu potaknutu
od velč. Dum Frana Ivaniševića, da zem-
ljišno vjeresijski zavod postane novčanom
centralom dalmatinskih zadruga, koje bi
bile sdružene u savez nezavisan i od vla-
de i od zemaljskog odbora.

Njemačke ljubice.

U bečkom je parlamentu zastupnik nje-
mačkog veleposjeda barun Morsey govo-
rio o Hrvatima i hrvatskom državnom pra-
vu, te priznao da Hrvatska, u istom ča-
su kad se prekine nagodba izmegju Ugar-
ske i Austrije, može samostalno sklopiti
novu nagodbu odnosno svezu ili s Ugar-
skom ili s Austrijom.  Požalio je što je
hrvatski narod razdvojen i rascijepan, te
izjavio, da na višim mjestima ne znaju,
što hoće naš narod. Uf, ovi bi nas Nijem-
ci iz prevelike ljubavi sad i — zadušili!

nterviste. ;

Urednik lista ,Wiener Allgemeine zei-
tung“ razgovarao se je sa posianikom
Perićem o Hrvatima i zadnjim dogogja-
jima u Ugarskoj. Perić je izmegju osta-
log kazao mu, da će Hrvati u slučaju
promjene sustava u mornakiji ostati sasma
slobodnih ruka, i onomu ih pružiti, koji
garantuje izvršenje naših prava. Gosp.
Perić češće se razgovara sa urednikom
spomenutog lista koji kao i drugi nje-
mački listovi od nedavna su tako ,usluž-
ni“, da našim ljudima otvoraju stupce.

eis

Gradska kronika.

Draštvoni život.

Zahvalni smo starom članu ,Zadtuge“,
što je u prošlom broju učin o neke pri-
mjedbe, i ako se u cjelini s njime ne sla-
žemo. Popravak društvenih prostorija sta-
jao bi, kako smo se izvijestili, jedno 1000

runa. Pitanje je, je li vrijedno na tu-
gjemu toliko potrošiti. Mi mislimo, da
nije, a svakako uprava društva nije ovla-
štena niti ima sredstava da toliko potroši. |
U glasovanom proračunu njoj je bilo stav -
ljeno samo stotinjak kruna na slobodno
rukovanje za nepredvidive troškove. Nego
ovom nam prigodom a na um jedan
predlog. koji se je toliko puta ventilirao
u prijateljskim razgovorima, a to je grad-
nja hrvatskog doma. U u je &
hrvatskih društava, a nijedno nema svojih
vlastitih prostorija već ih iznajmljuje za
skupe uovce, a opet nijedne prostorije ne
odgovaraju zahtjevima. Za što se ne bi
mogao zgraditi na dionice jedan hrvatsk
dom za sva društva ? Tad bi bili u svojoj
kući i mogli bi je urediti prama potreba-
ma ga društava. Zajednička bi mo-
gla biti jedna velika dvorana za izmje-

nično priregjivanje zabava i koncerata. I
onako u cijelom u nemamo jedne ve-
like dvorane. već se mora svaki put kad
se priregjuje kakva zabava, ivati
,Bondino rište“, što stoji lijepih no-
vaca. U nju hrvatskog doma
bii, “ uložiti svoju vinu,
Moda krune. Stavlja GONE
amo o ie

o da ne , već da se u djelo
privede. be starog člana , .
go“, još te IAEA kod nas neka e.
uranju članova ,Zadruge* za ulučaj bo-

još , što ćemo is-
nijeti u ma,

U utorak je došao u naš
grad bar. ministar fi
nancija sa Bosnu i vinu. Odsio je
u u“. ia

naš . vili
NSSTSRSS
seo službu.

Kraljev U 10 sati
prigodom imendana x