Br. 80. Jedinstvo“ od 12. mj. tvrdeći, da je po- tvrgjena osnova o našim platama (kako bez sabora?) žali : ,Po toj osnovi, ako nije u čemu isprav- ljena, bilo bi bolje materijalno seoskim učiteljima i učiteljicama, a ni- šta bolje nego i gore gradskim; ali po toj osnovi u nas i učiteljski stalež gu - bi staru slobodu i postaje, da se tako izrazimo, robom vlade preko starijih“. Po ovim riječima ,M. Jedinstva“ htjeli bi nas dijeliti na ,seoske“ i ,gradske“ i Bolje bi bilo da se u svašta ne pača. Pitamo koja je razlika izmegju učitelja, koji žive na selu i onih u gradu. Žar nijesu jednake ispite položili? Zar nijesu svi jednako usposobljeni kao pučki u- čitelji? Ali da, kad se radi o platama, onda valja mas dijeliti i na seoske, varoš- ke i gradske. Al nek nas dijele ali razdijeliti nas ne će; migostajemo uvijek narodni učitelji i ništa drugo. Veoma bih žalio, da je takovo pisanje poteklo od kojeg učitelja iz gradova, ali volim mi“. sliti da nije. Ne znam po čemu, bi nekoji željeli u ime plata razdijeliti, zar učitelji na selu ne troše isto kao i oni u gradu, ja bih rekd da se na selu troši više nego u gradu. Mislim da je sasma malo uči: telja, koji odmah iza položenog ispita zre- losti nijesu služili na selu, pak po tome znat će kako se na selu živu. I nova o- snova predložena od našeg ,Saveza“ ne traži dijeljenje u gradske i seoske već u tri razreda i to po godinama služ- be, što je pravo. ,M. Jed.“ suze lije da će učiteljstvo izgubiti staru slobodu, i postati robom vladinim. Zar je dalmatinsko učiteljstvo tako nesvijesno da će za ono par kruna više lizati skute vladi, kao da ga vlada plaća. Kušao je do takvu tvrdnju potkrijepi s premještajima. 1 sada premješćuju se učitelji i bez disciplinarne istrage, već po ćeifu dotičnih faktora. Vidi se da koji (a to više puta) ,M. J.“ piše svašta samo da piše. Nek se ljudi oko ,M. J.“ ne plaše ra- di toga, jer hrvatsko učiteljstvo svijesno da služi samo hrvatskom narodu i da ga ovaj nagragjuje raditi će kao i dosle za hrvatski narod onom starom slobodom, bit će vladinim robom kao što je i bio dosada (,M. J.“ nijeće da smo ikad bili robovi vlade, već žali što bi smo mogli postati op. p.). — učitelj. Iz Kotara, na Mateju RACI Poslije sastanka na Rijeci. Nije odavna u našem političkom životu bilo važnijeg momenta do sastanka hrvat- skih poslanika na Rijeci. Ža prekolanjskog narodnog pokreta u Banovini pred kralja su išli poslanici iz Dalmacije i Istre, & ovog puta pored njih na sastanak pristu- piše i hrvatski oporbeni zastupnici iz Ba- novine, Sastanak bi bio svakako impozan- tniji. da su na nj došli svi službeni pret- stavnici hrvatskog naroda. Ali je.to mo- gao misliti samo onaj, koji ne pozna la- kajstvo madžarona, pa za to se oni i ni- jesu pozivali. Nego ni od pozvanih nije- su pristupili sastanku zastupnici srpske i zastupnici čiste stranke prava iz Bano- vine i Dalmacije osim Dr. Majstrovića. To samo donekle umanjuje realnu vri- jednost zaklječcima sastanka, nu u pr- vom redu ipak će najviše štetiti onim koji nijesu smatrali shodnim, da dogju na sastanak. Srbi su se sakrili za prazne iz- govore, da ne dolaze, što je pozvana či- sta stranka prava, dalje što io na sa- stanak pozvani i njihovi sum šljenjaci iz Banovine i konačno što nije još ništa kon- kretna uglavljeno izmegju njih i Hrvata. To sve ne znači ništa, a pravi je uzrok, što nijesu pristupili na sastanak: skrajnji oportunizam. Srbi se ne će da zamjere vladi. Srpska je stranka odnjihana i po- rasla u krilu vlade, pa joj sada opet, jer je u rasulu, služi njezina zaštita, da pridi- gne krila. Dr. Frank u ime čiste stranke prava izjavio je, da ne može doći na sastanak radi načelnih razloga. Mi smo do sad više puta imali prigode, da poznamo Dr. Fran- ka kao realna političara, koji je znao, kad je potreba zahtjevala, obaći načelne zapri- jeke. I Dr. Majstrović je ,čisti“, a on i- pak nije cijenio, da ga načelni razlozi pri- ječe, da ne pogje na sastanak. Svakako Dr. Frank ovim svojim glede uči- nio je tešku političku pogrešku, koja će mu više štetiti nego sve dosadašnje no- vinske navale na njega, radi kojih mu je oziv na skupštinu davao zadovoljštinu. eška je pogreška u opće uzmicati sa po- litičkog poprišta, a u ovom času mogla bi biti odsudna. Na sastanak je pristupilo 40 poslanika, a opet ih je unaprijed je na zaključ- ke. Kako je bilo i očekivati, na konferen- ci su izbile na javu dvije straje, edna sa sporazum sa Bečom, & druga sa - ma. Dva se je dana nastojalo, da dogje do sporazuma, ali uzalud. Bio je izabran i odbor, koji je imao naći formulu, oko koje bi se mogli sakupiti svi poslanici. 'Taj odbor predloži da se rezolucija 0 u- vjetnom sporazumu 8a Madžarima. ko e i o Dr. Trumbić, si p : ka opatijskog dogovora ne prihvaći, Ry ge učine načelna izjava i odbor koji će stupiti u dogovore sa politič« kim krugovima u Beču i Pešti. Ovaj predlog nije bio primljen, a prihvaćeno £ uz izmjene Trumbićeva rezolucija, kako ju DEE ROT J Ra neri, Borčić, Dr. Melko Čingrija, Dulibić, Grgić, Katinić, Klaić, Majstorović, Mon - gjer, Marović, Matas, Milić, Radić Radi- miri Ribičić, Štambuk, Tresić, 'Trumbić, Ucović i Verona. Iz Banovine: Banjavčić, Barčić, Harambašić, Riepach, Rubetić, Šašel, Tuškan, Vrbanić, Vinković i Zago rac Proti rezoluciji bili su i nijesu je potpisali Biankini, Ivčević, Kor- laet, Ferri, Carić, Perić, Vuković, Zaf- fron i Mažuranić. Istarski zastupnici ni- jesu potpisali rezolutije, jer oni ne mo- gu učestvovati namišljenoj pirlamentar- i E a u oči, što su proti prihvaćenoj rezoluciji bili najviše zastupnici na Care- vinskom vijeću. Nijesmo mi uzalud pisali da_se"neki naši ljudi ne mogu oteti upli- vu ambijeata, u kojemu živu. Nu valja priznati da je bio pametan predlog, da se stupi u doticaj sa političkim krugovima u Beču i Peštt. Rasprave su bile tajne, pa ne znamo, što se je odlučilo, da se ne primi taj predlog. Nadamo se ipak, da će se zastupnici biti pobrinuli, da se ponovo ne nagjemo razočarani, a evo primljene Resolucije: Povodom političkoga stanja, u koju je dospjela monarkija uslijed krize u Ugar- skoj, hrvatski zastupnici sastadoše se u svrhu, de zauzmu stanovište prama tome stanju i da označe pravac političkome ra- du hrvatskoga naroda u pitanjima, koja su neprijeporna i svima zajednička a ne- prejudicirajući načelnom stanovištu na ko- jem vojuju u parlamentarnom životu, bilo kao pripadnici klubova, bilo kao pajedin- ci. Hrvatski zastupnici drže, da su današ- nje javne prilike u Ugarskoj nastale usli- jed borhe, koja ide za time, da kraljevi- na Ugarska dodje poet do potpune državne samostalnosti. Hrvatski zastupni- ci smatraju tu težnju opravdanom već stoga, što svaki narod ima pravo, da slo- bodno i neodvisno odlučnje o svome biću i o svojoj sudbini. Hrvatski zastupnici u- vjereni su, da su oba naroda hrvatski i ugarski, ne samo s obzira na svoje histo- ričke odnošaje, već još više s obzira na činjenicu neposrednoga susjedstva i na realne potrebe svoga života i megjusobne samobrane upućeni jedan na drugoga, te da se s toga ima izbjegavati svaki povod i uzrok megjusobnom trvenju. Polazeći s tih pretpostavaka, hrvatski zastupnici smatraju. da je njihova dužnost boriti se naporedo sa ugarskim narodom za ispu- njenje svih dažavnih prava i sloboština, u uvjerenju, da će rečena prava i sloboštine biti od koristi hrvatskomu i ugarskomu narodu; a time će se udariti temelji traj- nomu sporazumljenju obaju naroda. Pos- tignuće te svrhe, namijenjene obostranoj koristi, uvjetovano je najprije reinkorpo- racijom Dalmacije krajevinama Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, kojima već virtualno i pravno pripada. . Da sa _nzmagna_ nristuniti RV sma t . k astvare- nju reinkorporacije Dalmacije treba naj- prije, da se odstrane današnji n esnosni parlamentarni i upravno politički odnošaji u Hrvatskoj i Slavoniji i da se uvedu ta- kovi odnošaji, koji se odgovarati potreba- ma kulturne zemlje i zahtjevima ustava i slobode, zajamčenim slobodoumnim ustav- nim uredbama, kao što su poglavito : iz- borni red, koji će omogućiti i obezbijediti biranje takovoga narodnoga zastupstva, koje će biti vijersn izražaj nespriječene i slobodne narodne volje; potpuna slobo- da štampe, ukinućem objektivnog postup- ka i uvedenjem porote za štamparske i političke delikte ; sloboda sastajanja, udru- živanja i izražavanja misli ; ostvarenje su- dačke neodvisnosti, zajamčene svakomu sucu nepomičnošću i neodgovornošću za svoja sudačka djela; ustrojenje vanrednih istancija upravno-državnoga suda na zaš- titu interesa i političkih priva gragjana proti upravnoj samovolji; ustrojenje po- sebnoga suda za karnostnu odgovornost svih javnih činovnika radi kršenja zakona. Hrvatski zastupnici uvjereni su, da se traj- ni sporazumak izmegju naroda hrvatsko- ga i ugarskoga može postići najprije to- čnim i strogim vršenjem prava hrvatsko- ga naroda, sadržanih u postojoćoj hrvat- sko-ugarskoj nagodbi, te promjenom od- nošaja što spadaju u područje posala, ko- ji su danas Hrvatskoj zajednički sa U- garskom, kao i za zapadnom polom mo- narkije na način, da hrvatskomu narod bude obezbijegjen samostalni politički, kul- torni filnancijski i opće gospodarstveni opstanak i napredak. Naravnim tečajem dogatjaja odrazit će se povoljno sva na- redak naroda u Hrvatskoj, Slavoniji i almaciji takogjer i-na odnošaje našega pučanstva, koje živi i u drugim zemlja- ma, posebice u najizloženijem kraju, biva u posestrimi Istri. Da se uzmognu prova- gjati i do ostvarenja dovesti ovgje istak- nuta načola, i zahtjevi, izabire se odbor od 5 zastupnika, koji će imati još i daljnji zadatak, da promiče i sa riješe- nje pripravlja i ona pitanja, koja su našim zemljama, zajednička, ili su od koristi op- ćoj narodnoj dobrobiti. : ga6gRo Vijesti iz naroda. is Sagreba. Brzojavljaju nam, da je proslava deset. godišnjice hrvatske rad stranke od: gogjena. Razloge saopćit ćemo drugi put. Nijemšti g aproduje e na hn li Čik oi ljstonolama. S veieiji stvo ih je nadarilo novim torbama, moa du a vu. pis: ,X. kz Land , Sad će joi Pr hk PRAVA CRVENA HRVATSKA. dobiti nove kape. Trebalo bi na njima još veći njemački natpis, jer inače težak ne vidi te nije im moguće poznati. Evala Pattay-u, nas je nadario ovom novom pattajadom. Našim zastupnicima do znanja, Biankiniju pomajpače kao poborniku za hrvatska pravaa proti prokletoj nijemštini. (Potreba mrtvoxorca). Po zakon- skim propisima mrtvac ne može biti uko- pan, ako liječnik mrtvozorac prije ne o- vjerovi smrt, a gdje nema liječnika kao u selima, tu općina postavlja seoske mrtvo - g0rce. nas toga nema. Naši se mrtvaci ukopavaju bez ovjerovljenja smrti i prije ei doba. .Obično prije 24 sata a oji put koga 14—16 sati. Dok žigosajući iznašamo ovakovo postupanje na javu, stavljamo na srce vlastima, da urede pi- tanje mrtvozorica po selima, i da izdadu stroge naredbe proti dosadašnjem postu- panju. (Duhan). Gojitba duhana u ovoj oko- lici jako je dobro uspjela. Duhan je jako dobre vrsti. Već ga se je počelo pušiti. Do malo će biti predaja duhana i to u Novigradu. Dosta neugodno mjesto za ove strane. (Kiša). Poslije tolike sparine i suše počelo nam je padati nešto kiše. Na 20 i 21. bilo je prilično. Na 25. pak pala je velika s grmljavinom. Kiša je jako dobro došla za kopanje, jer je zemlja bila sva ucana, a i za trapljenje dosta će ko- ristovati. Jesen počela nam kišom a i zi- mom. Vrućina je znatno pala. Pače treba se nešto bolje odijevati. Predvigja se ki- šovitu jesen a i oštru zimu. Starci kažu a vrijeme će dokazati. (Kukuruz i jematva). Kukuruz sa svom žegom i sušom jako dobro je ove godine rodio. To je bila jedina nada bi jednomu težaku. Žetva kukuruza malne je dovršila. Cijena mu je po polučaku K 1:60. — Ovih je dana počela jematva, koja je sasma slaba. Žiložder uništio malne sve. Plod je sasma slab jer ga pokvarila medljika i lug. Kuće, koje bi lanjskih go- dina imale do 400—500 hl. masta, ove godine jedva će moći naći jedno 40—50 hl. Cijena na kuću je 16 K hl. masta. Jaoh bijednom težeku, koji nema ni čim da podmiri p rez i ostali dug a kamo li prizimit. (Malarija). Kako je poznato liječenje malarije ove godine proširilo se do 27 sela ove općine. Sa svim vavoljčima groz nica počela je svoj posao na štetu bijed- nog težaka. Ne znamo do česa je, ali bo- jim se s onih razloga, koje smo i predvi- gjali. Dobro bi bilo da se liječenje pro- dulji i na zimsko doba a najviše u onim selima, gdje je liječenje počelo dosta kasno. (Poštanske sveze). Kao da zla sudbina prati u svemu pučanstvo ove općine. Zanemareno od sviju. Napredak stoji malne ma prvotnju stanju. Puteva se | ne gradi a ono što ima pušta se nek se a ĐSEOJgua “osa sav pv uzrok narodnom nenapretku n? treba do- kazivati. Gdje nema dobrih puteva, ne može biti govora o komunikaciji. a kad ove nema, nema ni napretka. Po tomu nije ni čudo da su i poštanske sveze loše. Od 36 sela, što pripadaju ovoj općini, sami Stankovci imaju poštarski ured. dok ostala moraju biti zadovoljna sa seoskom poštom. Jer da pitaju koju pogodnost kod ravnateljstva pošta moguće, da bi im ot- kinulo i od onih, koju imaju, kao što se je i dogodilo. N. pr. lani nekoja sela, i to baš Miranje, Ceronje i Pristeg imala se poštarska sabirališta s pa 4 puta na sedmicu. Pitali su nekakve pogodnosti kod ravnateljstva, a ovo mješte odgovora otkinulo im sabirališta i nadarilo ih seos- kom poštom 3 puta sedmično. Ovo izno- simo kao primjer. Tako 95 sela imaju seosku poštu su sama tri puta a nekoja sama dva na sedmicu. Da je ova poštars. sveza štetna znamo mi, koji uživamo bla- godat seoske pošte. Ima sela, u kojiu je dosta ureda, trgovaca i ost, gdje ima i dopisivanja s vlastima i trgovačkim ku- ćama, a to mora da ide sporo. Koju štetu nanaša to trgovcima! Novine nam dolaze neredovito, n. pr. ,H. Krunu“ pri: mamo u petak sve brojeve od ponedjeljka do četv a neke ćak u subotu, Pak gdje sve ostale nepogode seoske pošte ! Najviše brig: zadavaju novčane naputnice i paketi. Ima sela, koja su pitala poštar- ski ured, ali do sada nema o tome ni govora. Ali nu, ko mari za nekad slavne ravne Kotare (Vremena). Iza lijepih kiša nastala su lijepa vremena. Na 27. 0. m. bila je dosta jaka kiša s grmljavinom. (Karinska republika), Moogi će se sj čitaoci mile ,P. C. Hrvatske“ čuditi ovom naslovu. i i otkad ta ka- rinska republika ? Al, ipak je ima. To vam je selo obrovačke općine, od kojih je većinom kui as JE = 8 i : irmči_jar ae nikad na nanravlio Na ia ta, 1 ko a“ energičnih sredstava a da jednom ovo svrši, narodu na korist a zemlji na diku. Jer bude li ovako Kariuska republika na- predovala, bit će rgjavih posljedica, kojima će biti kriva vlast i niko drugi. U punom XX. vijeku u prosvijetljenoj državi ova- kovi se dogogjaji zbivaju u brk svim vlastima. Dosta dobro, da se ne treba ničemu čuditi ! Javne dobrotvornosti). Za na- uajpače za siromahe prava su blago- dat Javne Dobrotvornosti, koje ih mogu" moći bilo novcem bilo hranom. _Po o- kružnici 7/8. 1886 br. 3581 Zem. Odbora javnim dobrotvornostima i općinama 29/7. 1895 br. 3667 odregjeno. da sve globe. koje se udaraju na temelju opć. prav. ili opć. izb. reda imaju ići na korist javne dobrotvornosti mjesta, gdje je slijedio prekršaj, tako isto i za globe udarene od polit. vlasti radi redarstvenih prekr- šaja. Dakle globe idu na korist siromaha onog odlomka, u kojem su bile utjerane. Benkovačka općina nema nego samo jed- nu ito u nkovcu. A u benkovačkom kotaru same tri i to Benkovac, Kistanje i Obrovac, dok u općinskim odlomcima nijedne. Dosta žalosno. Pita se kamoZide taj novac? : (Filoksera i amerikanska lo- za). Filoksera ta grdna rana naših vino- grada uništala malne sve vinograde. Tim je usahlo vrelo narodnog blagostanja, jer najviše s njim radio. Sad počelo se je ob- navljati vinograde amerikanicom. Do lani vlada je davala lozu bezplatno svim onim posjednicima gdje se poćelo obnavljati vinograd na amerikanskoj podlozi. Ove godine doznajemo da će vlada prodavati lozu. Ovogodišnji nasadi amerikanske lo- ze dobro su uspjeli te nade je da će se opet vinogradarstvo preporoditi. : Iz Zadra. (Scientia itala). Svjedoči za nju profesur, književnik, publicista (a imat će valjda još koji titul) Eugenio Came- rini, glosator Danteove ,Divina Comme- dia“. Učeni profesur napisa knjigu pod naslovom: ,La Divina Commedia di Dante Allighieri con note tratte dai migliori com. per cura di Eugenio Camerini“. Knjiga je štampana u Milanu. — Glaso- vito djelo glasovitoga talijanskog učenja - ka preporučam osobito našemu mlagjemu naraštaju autonomaša — ako ga no još ima — a za još bolju preporuku pre- pisat ća ovdje samo dva. tri retka glose učenoga Camerini. — Kako je poznato Dante u svome ,Raju“ (pj. XXXI. 103.) spominje Hrvatsku : Quale & colui che forse da Croazia Viene a veder.la Veronica nostra ,.. Učeni Talijanac tumači ovaj passus ovako : 103-111. Di Croazia... di Sehia- vonia, gente selvatica e seostu- mata, nella riviera del mar A- driatico, Pa ne ćeš da se pitomi a milosrdni Talijani smiluju našemu div- ljaštvu i da nas godimice darivajn onim hiljadama za ,Legu“, kojoj je svrha, da nas od ,gente selvatica e scostumata“ učini narodom pitomim, izobraženim, kao što je rt Musolina, Luchenija i družine ! Iz Maranovića na Mljetu. (Učitelj poljodjelstva), Na 28. i 29. prošlog mjeseca pohodi nas putu- jući učitelj poljodjelstva gosp. Vicko Ba- ranović. Netom se pročulo, da je došao u naše selo svi pohrliše, da se okoriste njegovim iskusnim i učenim tumačenjem. Doista gosp. Baranović je tako vješto i učeno, a što je glavno tumačio po narod- nu svoje razgledanje, da smo ga svi glu- šali neprekidno po četiri sata. Učitelj je i zorno tumačio ono, što nam je najviše potrebno za naše blagostanje. Predavao nam je naime o bolestima loze, 0 ma: nama i bolestima vina i kako se liječi, o berbi grožgja i priregjivanju vina za tr- govinu, i napokon o maslinarstva i aljar- stvu, Ali nije bilo to dosta. Gosp. Bara nović baš se bratski zauze, te iskrenom i pravom željom, e da nami okoristi htje- de, da pregleda naše konobe. a dok je pregledao vinske konobe, upućivao je raktično o lječenju pokvarenih bačava i [uženju novih i o čišćenju kamenica za sačuvanje ulja. Suviše ne požali ni truda ružnoga puta do naših vinograda, gdje nam je pokazivao rezanje loze po našu na brkove i po francuskoj sistemi. Ova dva dana, što ih je gosp. Baranović kod nas sproveo, jesu za nas zaista dani bla- godati i budućnog boljitka, jer smo 80 o mnogijem stvarima dosta korisno nau- čili, a suviše i što je glavno osvijedočili, da ćemo u buduće slijedeć njegove na- putke bolje i bogatije uživati plodove truda ; žalimo da nijesmo sretni, te nije mogao više ostati u nas, ali se istodobno i tješimo, da nas neće zapuštiti, već nas i u buduće po- hoditi. — Seljani. Is skog Primorja. Sastanak). Dne 80. držala su novo izabrana 23 op jećnika iz sela h govore koga će u općinsko upravi teljstvo. Pred izbore o odlučeno, da is Stona bude načelnik i tri prisjednika ali su na > God. I. tu Drvenici i Ivu Hrdalu du se zauzmu i nastoje da budu naši ljudi izabrani u upravu. — Tetžaci. Is Graba u Hercegovini. (Bez vode) U mjesecu smo Listo pada, a kod nas je još zatvorena voda, te jadni ljudi moraju da se miču i traže vode na daleko, Pravo bi bilo da gospoda u Trebinju pogleda ju i na ovo mjesto Ključ od gustijerno općinske drže razne osobe po prijateljstva. Jadni narode ! Što si dočekao da si bez vode u mjesecu istopadu ! (Crni kabinet). Vaš list zaplijenju- ju na pošti. Nekoliko zadnjih brojeva nijesmo primili. Iz Kotora. _ Još pred više dana poslao nam je pri- jatelj iz Kotora dopis. u kojem se kao sasma netačan i iskrivljen prikazuje to- božnji ispravak nekog M. M. u jednom od prošlih brojeva mjesne ,C H.“ u pred- metu dočeka i pogošćenja hrvatskih aku - demičara sa strane vrijednog hrvat. rad. društva ,Napredak“. Naš nas prijatelj ponovno uvjerava, da je njegov prvi do- .pis u tom pogledu sasma tačan, a da je poz. spomenutog djaka sasvim izmiš- gaCJRI Domaća politika. Revizija programa. Hrvatska Kruna“ predlaže, da se drži sastanak u našem gradu i da se povede riječ o reviziji programa i uspostavi stran- ke prava. Pristajemo ali ako na sastanak imadu doći i šibenski pravaši i disidenti čiste stranke prava. U narednom broju opširnije ćemo se izjaviti. Sabor i zadrugarstvo. Trebalo bi, da se u ovom saborskom zasjedanju odluči o predlogu potaknutu od velč. Dum Frana Ivaniševića, da zem- ljišno vjeresijski zavod postane novčanom centralom dalmatinskih zadruga, koje bi bile sdružene u savez nezavisan i od vla- de i od zemaljskog odbora. Njemačke ljubice. U bečkom je parlamentu zastupnik nje- mačkog veleposjeda barun Morsey govo- rio o Hrvatima i hrvatskom državnom pra- vu, te priznao da Hrvatska, u istom ča- su kad se prekine nagodba izmegju Ugar- ske i Austrije, može samostalno sklopiti novu nagodbu odnosno svezu ili s Ugar- skom ili s Austrijom. Požalio je što je hrvatski narod razdvojen i rascijepan, te izjavio, da na višim mjestima ne znaju, što hoće naš narod. Uf, ovi bi nas Nijem- ci iz prevelike ljubavi sad i — zadušili! nterviste. ; Urednik lista ,Wiener Allgemeine zei- tung“ razgovarao se je sa posianikom Perićem o Hrvatima i zadnjim dogogja- jima u Ugarskoj. Perić je izmegju osta- log kazao mu, da će Hrvati u slučaju promjene sustava u mornakiji ostati sasma slobodnih ruka, i onomu ih pružiti, koji garantuje izvršenje naših prava. Gosp. Perić češće se razgovara sa urednikom spomenutog lista koji kao i drugi nje- mački listovi od nedavna su tako ,usluž- ni“, da našim ljudima otvoraju stupce. eis Gradska kronika. Draštvoni život. Zahvalni smo starom članu ,Zadtuge“, što je u prošlom broju učin o neke pri- mjedbe, i ako se u cjelini s njime ne sla- žemo. Popravak društvenih prostorija sta- jao bi, kako smo se izvijestili, jedno 1000 runa. Pitanje je, je li vrijedno na tu- gjemu toliko potrošiti. Mi mislimo, da nije, a svakako uprava društva nije ovla- štena niti ima sredstava da toliko potroši. | U glasovanom proračunu njoj je bilo stav - ljeno samo stotinjak kruna na slobodno rukovanje za nepredvidive troškove. Nego ovom nam prigodom a na um jedan predlog. koji se je toliko puta ventilirao u prijateljskim razgovorima, a to je grad- nja hrvatskog doma. U u je & hrvatskih društava, a nijedno nema svojih vlastitih prostorija već ih iznajmljuje za skupe uovce, a opet nijedne prostorije ne odgovaraju zahtjevima. Za što se ne bi mogao zgraditi na dionice jedan hrvatsk dom za sva društva ? Tad bi bili u svojoj kući i mogli bi je urediti prama potreba- ma ga društava. Zajednička bi mo- gla biti jedna velika dvorana za izmje- nično priregjivanje zabava i koncerata. I onako u cijelom u nemamo jedne ve- like dvorane. već se mora svaki put kad se priregjuje kakva zabava, ivati ,Bondino rište“, što stoji lijepih no- vaca. U nju hrvatskog doma bii, “ uložiti svoju vinu, Moda krune. Stavlja GONE amo o ie o da ne , već da se u djelo privede. be starog člana , . go“, još te IAEA kod nas neka e. uranju članova ,Zadruge* za ulučaj bo- još , što ćemo is- nijeti u ma, U utorak je došao u naš grad bar. ministar fi nancija sa Bosnu i vinu. Odsio je u u“. ia naš . vili NSSTSRSS seo službu. Kraljev U 10 sati prigodom imendana x