Br. 37. PAM U DUBROVNIKU, 25. Novembra 1905. MEN Godina L MMM Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i četvrt godine surazmjemno; za inozemstvo K 5 i ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Javno mišljenje i sabor. Vrata su se stare crkve svetog An- tuna u Zadru zatvorila i poslanici se razigjoše svojim kućama. Sad će da se odmore i čekaju, da javno mišljenje pohvali njihov rad. Tako je barem do sad uvijek bilo. Ali što je to javno mišljenje? Do nedavno ga u Dalma- ciji za pravo nije ni bilo. Tim se je zvučnim imenom krstilo mišljenje ne- kolicine, koji su u stranačkom životu i dnevnim trvenjima vodili glavnu ri- ječ, a na sve su gledali sa svog isklju- čivog stranačkog stajališta. Bio je obi- čaj, koji je bio prešao u dužnost, da javnost odobrava bez prigovora sve što rade oni, koji su nju vodili. Sad je u tom pogledu krenulo na bolje. Ima nesumnjivih znakova, da u široke narodne slojeve sve jače prodire uvje- renje, da javno mišljenje ima biti od- sjev narodne duše, njezinih osjećaja, težnja i volje. Naš je puk donekle i prirodnim impulsom počeo da razumi- jeva svoju vrijednost i demokratski duh vremena. Kod drugih je naroda to već u krv prešlo, a što se kod nas to i stom javlja na površini, uzrokom je, što se do sad nije nigda obraćalo ni- kakve pažnje političkom odgoju puka. Oni, koji su u prvom redu za to bili pozvani, naši vogje, nijesu se ništa bri- nuli, a u tomu su sve stranke bez raz- like jednako griješile. Ne ćemo reći, da se je to proračunano radilo u svr- hu, da puk ostane uvijek u nezna- nju i podregjenom stanju. Ne želi- mo nikoga, da sumnjičinio, ali 1e će- | mo pogriješiti, ako ustvrdimo, da se je to dogodilo nešto krivnjom priro- gjene nemarnosti pozvanijeh, nešto o- pet radi toga, što su naši prvaci po svom odgoju i prošlosti bili prožeti u- vjerenjem, da za puk nije politika... Za to vidimo, da kad je prestalo stra- načko trvenje, u kojemu je puk mi- slio, da vrši neku zadaću, našom je javnosti zavladala neka bezbrižna rav- nodušnost za sve ono, što se na po- litičkom polju dogagja. Najbolji primjer tomu imamo u dr- žanju javnosti prama zadnjem sabor- skom zasjedanju, koje je u utornik završeno. Još nikad nije kod nas ni- jedan sabor prošao bez manjeg odje- ka u zemlji, još nikad se nije njegov rad pratio manjim interesom kao ove godine. A ipak on nam pruža daleko zanimljiviju sliku nego li sva pregjaš- nja saborska zasjedanja ovih zadnjih PODLISTAK. Naša Župa. I. Prošlost : Tamo po ne velikoj uvali izmegju grada i Cavtata posijali žilavi župljani svoje ku- ćice, ko da šćahu ispuniti prostor te osta izmegju Dubrovčana pretopljenih u slovin- sku krv i duhova starih Jepidauriana, koji — ko što se priča — za vrijeme oluje izlaze iz svojih podvodnih stanova, te silnim urlikanjem hoće da sjete okoliš na propalu jelinsko-latinsku slavu. Dok muslimanski mač ne obori u Her- ceg-Bosni vladu hrgje Tomaševića, do toga vremena slabo bijaše napučena Župa; ali kad ono stade vrisak kršćanskog svijeta obje ruke od krvave Drine do brze Une; kad obijesni age stadoše goniti tužnu raju ko stoku od tada će se sve češće i češće spuš- tati gorštaci u zaštićene krajeve dubrovačke republike, gdje će moći — i ako ne dru- go — a ono slobodno se moliti kršćansko- me Bogu. A kako su Turci rad komšiluka dolazili u trgovačke snošaje sa Župljanima, poštarski troškovi. — Ko Odgovorni urednik VLAHO KELEZ. IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE. Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. — Za zahvale i priopćena plaćase 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju. Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku. deselik godina. U uskim granicama| Ali tu tvrdnju valja uzeti samo rela- jednog članka ne možemo, da prika- tivno.Današnji je sabor više slika jed- žemo sve razne pojave, što su izbile ne akademije, u kojoj se o politici ove godine u saboru, jer svaka od raspravlja, nego li zbor, koji treba da njih zaslužuje, da se na nju posebno svojim predlozima i inicijativom una- osvrnemo. Danas ćemo samo, da pri- pregjuje narodni život. Osim političke kažemo opću fiziognomiju, što nam strane na svim drugim poljima osjeća je sabor prikazuje. Ta je fiziognomija se velika praznina. A nije čuda. Me- nešto nova u saborskim zapisnicima: gju poslanicima najviše ih je advoka- jednodušnost svih stranaka u raznim ta. Ovi su se nekako do danas sma- pitanjima, u kojim su se do nazad ma- trali političarima od zanata. Ali oni su lo vremena potpuno razilazile. Ta sli-|ujedno predstavnici one struje, koja ka jednodušnosti još više otskače, kad nema pravog shvaćanja za socijalnu se promisli, da je naš pokrajinski sabor politiku. Za nju se hoće nešto više ne- do nedavna bio arena, u kojoj su se go li samo širokih vidika, govorničkog vodili najljući strančarski bojevi. Sva dara i poznavanja paragrafa, hoće se trvenja stranaka i strančica u zemlji u- ljudi, koji su teoretski i praktično pro- vijek su do sad nalazila najživlji odjek učili narodni život i njegove potrebe u saboru, iz koga su se opet povra- u svim njegovim pojavama. Dok ne ćala u puk. Burne sjednice prošlih sa- bude i takovih ljudi megju poslanici- bora zamijenile su tihe, u kojim je ma, sabor ne će nigda moći zabilježiti svaka stranka gledala, da: ne pomuti trajnog uspjeha, a interesovanje za nj ničim idiličnu sliku mira. Ako je koji sve će više opadati. Mi bi s toga že- pojedinac htio, da distonira u tom ljeli, da u tom pogledu nastane pro- skladu, odmah ga se je nervozno na- mjena, koja će biti od daleko zama- zom. Kao da je sve poslanike obuze- nje, promjena u smislu socijalno-poli- la neka stravična umornost, pak su se tičkom. strašili, da ne dogje do novih bučnih prizora, kojim su bili bogati prijašnji sabori. Ta promjena tim je znamenitija, što su joj se podvrgli ljudi, koji su se ci- jelom svojom prošlosti bili privikli na burni život stranačkih borba. Ako pi- tamo, otkud ta promjena, odgovara | propast, u fizičnu propast, u gospodarsku nam se, da je to nužna posljedica pre- propast«. — Legrain. kolanjskog narodnog pokreta u Bano-| »Da alkohol ne može igrati nikakove u- vini. Krvavo proljeće 1903. godine, |loge kao irana za zdrave, u tome već vla- koje, da se je dogodilo pred pedeset da potpuno suglasje«. -— Rosemann. godina, bilo bi donijelo pravu revolu-| »Alkohol je bič, koji prijeti zdravlju i ciju sa svim njezinim posljedicama, zbi- | moralu našega naroda, njegovome duševno- lja bilježi epoku, kad je nastala nova|mu življenju. njegovome blagostanju i na- politička orijentacija. Ali se ipak ne mo- rodnoj časti«. — Le Jenne. gu za to sve pojave, što su u ovo| »Da se alkohol može zvati užitak samo stojalo ušutkati i omesti pozom i fra- šnijeg značenja, nego li sve dojakoš- Pokret proti alkoholizmu. | Mjesto uvoda. »Alkohol tjera Francusku | \u propast, u duševnu propast, u moralnu | kratko doba iskrsle, da svedu u sklad sa onim danima. Mnogo je toga de- generisano, kao na primjer nastojanje u tome smislu, kako n. pr. morfij i opij, o \tome sa stanovišta sadašnje znanosti ne mo- že već biti nikakove sumnje«. — MHelenius. Ne? — U ustavnoj državi vlada je nekakav do- mnijev javnoga mnijenja, kvintešenca i pro- dukt faktora, koji stvaraju javno mnijenje. Dokle u ustavnoj. državi većina općinstva bude alkoholična, ili bar bude takova veći- na onoga općinstva, koje je mjerođavno, dotle će i vlada biti alkoholična. Ta izme- gju zastupnika naroda sjede ljudi, koji su već stekli zasluga za alkoholizaciju naroda. Pri izborima narodnih zastupnika još se ni- kade nije pazilo na načela apstinenta, nego se je pitalo za načela narodna, vjerska, so- cijalna i t. d. Isto je tako skoro isključeno, da bi u današnjim prilikama koja stranka uzela u svoj program boj proti alkoholiz- mu. Za najviše učinit će proti alkoholizmu toliko, da njezini birači to preveć ne osje- te. Kada bi u takovim prilikama svi organi vlade bili najfanatičniji apstinenti — mogli bi ipak učiniti sasvim malo. Beč ima sada svoje zastupništvo sve skoro čisto kršćansko-socijalno. A Beč ipak ne može da se trsi prostitucije. Za najviše mo- že je donekle samo omegjašiti. | kada bi i. Beč imao svoje zastupnike sve samo čiste Delirium tremens. Godine 1903 umrlo je apstinente — ne bi ipak mogao uništiti al- \je u Pruskoj od alkoholizma (delirium tre- |koholizma; za najviše što bi ga donekle \mens) svega skupa 875 (na 110568 mrtvih) ograničio. A bi to izdašno pomoglo? — Ne! | »Kada bih mogao ostaviti vino, bio bi | sretan«. — Goethe. \ Alkoholično pitanje u prošlosti. \ma ih, | koji tvrde, da je pitanje o pogubnom upli- \vu alkohola pokrenuto tekar od nazad ka- \kovih 50 ljeta, jer baš moderno pravljenje \opojnih pića podignulo je porabu alkohola | do današnje visine. | Tomu ipak nije tako. | stari su ljudi zna- 'li za strašne posljedice alkoholičnih pića. | Brugsch je našao na jednom veoma starom \egipatskom papiru ovu opomenu jednome \djaku: »Čuvaj se pića, jer ono će biti uz- \rokom, da će tvoj duh nazadovati!« \ Isto tako u knjizi mudrosti /susa Sihara nalazimo o tome ove zgodne opomene o piću: »Ne budi pijanac, jer vino ubija mno- \ge ljude« (31,30). »Radnik, koji rado pije, |ne će obogatiti« (19,1). »Vino veseli čovje- \ku življenje, ako se umjereno pije, ako ga \se pak odviše uživa, prouzroči bijedu, jer počne prepiranje i karaju se izmegju sebe« \(31, 32 i 36). »Vino i žene zavode pamet- \na« (19,2). u doba od 15-30 godina ..... 43 Ako vlada bere od puštanica danak, ako ra RO Ga 653 policaj zatvori svaku, koja se noću malo OOO er KRA 127 glasnije oglasi na ulici, ako je zdrastvena na OAO S e A 33 |policija izvrsna, sve to pomaže samo toli- IV. ko, da se bolesti nekoliko ograniče i gnju- Jaganjac Božji, koji diže grijehe — dl- soba prikrije — inače, dokle megju općin- koholizma ! Oprostite mi profanciju, ali ona stvom vlada mnijenje, da je to potrebno i (tako drastično osvjetljuje stvar, da će mi jč | korisno — sve je to šikaniranje bezuspješno. i saw' Gospodin Bog rado oprostiti. I dokle megju mjerodavnim općinstvom Svijest, da treba započeti boj proti alko- bude vladalo uvjerenje, da je alkoholizam \lizmu, sve se bolje širi izmegju naše inte- potreban i koristan, sva vladina sredstva ko- ligencije. Alkoholizam je postao za naš na- ristiti ne će ništa ili posve malo. Udarite rod u nebo vapijući, glavni grijeh, pa treba na opojna pića jače poreze i ljudi će više proti njemu nešto učiniti, valja iznaći ka- trošiti. Porez na opojna pića još u nijednoj kovu pomoć. Ali apstinenca — to je teško, državi u tome pogledu nije imao povoljna \prestrogo — i zato nagjimo što drugo. 1 uspjeha. Zatvarajte pijanice, i ljudi će piti ta panaceja proti našemu u nebo vapijućemu više kriomice. Šikanirajte ih koliko hoćete, glavnomu, narodnomu grijehu našla se je, sve će vam učiniti, ali će vazda piti toliko, sigurna pomoć a tako hitro, tako lako. \ako ne još više. iz stranačkih razloga nekih naših Com-| »Mi imamo još nekoliko jakih neprijate- besa u minijaturi, da naš marodni ži- lja. Velika Britanija mora još izvojevati ne- vot svrnu na stazu, na kojoj su pos- koliko velikih vojna — ali pijanstvo je sa- klizli i veliki narodi kao njemački i/da naš najljući protivnik. Taj nam ubija vi- talijanski, a zaboravljajući, da se baš (še ljudi nego sva moderna oružja, a ne u- tim načinom najviše priječi, da narod |bija samo tijelo, nego još i duh i dušu«. što prije dogje do svojih prava. S dru- — General Wolseley. ge strane evolucija, koja je počela oz-| »Alkohol neka ostane u apotekama«. — do, nije našla kod onih ozgo potpu- Dr. A Forel. nog shvaćanja za sve potrebe naroda! »Alkohol je užasan bič za ljudsku zadrugu, Nekoliko je puta bilo istaknuto, ka- daleko užasniji od kuge i rata. — Gladstone. ko dalmatinski sabor u svojoj cjelini \nije imao nikad vrsnijih sila do danas. jući«. — Hrvatska rijeć. ima za koliko je krilo u sebi trulež, ipak!|bjegunce — bio razvio na onom mjestu, \je znalo visoko uzdizati krš. vanjsko obi- imao bi veću budućnost od same Rijeke, 'lježje, te seljaku tim prednjačiti, koji nije a Split ne bi ni sanjao, da se s njim takmi. \umio zaviriti u nutrinju. Tako se je plod, Nego ćemo napustiti nekorisno uzdisa- tih načela znao ko nigdje očitovati ; jer Žup- nje, a preći ćemo na realnost sadašnjosti. ljani, premda kroz stoljeća življahu u od- Jedna od najvećih prednosti za Župu je ta, nošajima sa susjednim inovjercima, premda | što se nalazi u blizini grada, te po tome bijahu svjedoci krvološta, otimačine te gra- na nju spada, da ga opskrbljuje s najve- beži, nikad ne podlegoše tim manama, da- ćim dijelom potrošarine. Od kolike je sreće pače možemo reći, da se malo koje mjesto taj položaj Župe, Župljani nikada ne shva- može podićiti svojom urednošću, čistoćom tiše, niti su umjeli crpsti veliku korist iz i poštenjem ko Župa. uloge da opskrbljuju grad sa svježim ras- Kad smo istakli dobru stranu Župljana, |linstvom. Za sada pako napuštam tu vele- red je dotaći se i slabe. Ako je hrvatski važnu tačku o opskrbi grada, te ću o njoj narod velik konservativac, a ono u tome|na drugom mjestu podrobnije. nadmašuju ga svakako Župljani. Tu su im| Kad se već jednoč dotakosmo grada ne manu lagano, tijekom vremena, uštrcali u možemo mimoići ni Hercegovinu, naravno krv nekadanji njihovi gospodari, koji volješe | zalegje Župe. Hercegovina, kamenita kao izginuti nego se prilagoditi modernim ide- što je, malo proizvagja, tako da zemaljski jama. Možda je to jedina mana naših Žup-|proizvod ne može da udovolji potrebi pu- ljana, ali ne treba zaboraviti, da je upravo čanstva zemlje. Župljani bi s toga dobra ona mnoge narode u grob spravila, te se novca mogli dobiti za svoje proizvode, a »Prije ćeš oslijepiti pijući, nego žito vi- Taj jaganjac božji, koji će da digne gri- Općinstvo se najprije mora da uvjeri, da jehe našega alkoholizma, jest naša visoka je alkohol nepotreban i škodljiv, i onda će- |— €. k. vlada! mo imati apstinente: i vladu i narod. Dok Dakle ta toliko puta psovana i prezrena se to osvjedočenje ne dobije, sva nasilna vlada, koja kako se često čuje nije kadera sredstva ne će učiniti ništa. ni podobna niti jedne dobre misli, nikako- Dakako, vlada može u velike pomoći, da \ve dobre volje. nikakova dobra djela — ka- se dokinu veliki izgredi alkoholizma; ona \ko grešnik bez milosti Božje — neka od- će lako da zatvori ili drugovačije kazni pi- jednom postane kadera dignuti naš glavni jance, lako učini te poskupe pića ili otešća \ grijeh, preporoditi naš narod, uništiti da njihovu prodaju i t. d. Pristaše proti alko- tako rečemo našu grešnu narav! holičnoga pokreta valja da siluju vladu i Može li se vlada uspješno boriti proti da je opominju, neka se služi takovim sred- \ alkoholizmu ? stvima sve bolje i sve u oštrijoj mjeri. Ipak Osim male riječice, koja zna u ljetno doba či? lnostrani pogradski seljaci znali su se i presušiti, te kojom se korisle par mlinova okoristiti svim novovjekim izumima. koji i- najstarijeg kova, naći ćete u Župi do de- du da seljaku oblakšaju trud i umnože do- \setak nepresušivih vodenih rovova. Sve ove bit. Naš pako Župljanin plete kotac ko i o- pogodnosti i uz to po naravi plodna zem- tac, dapače je i to zaboravio. lja uzdižu vrijednost župskog zemljišta, a Tugje vlade natječu se, kako će što više \da su uz to naši Župljani i malo napred- otvoriti poljodjeljskih škola i to što sa mo- \nijeg duha ? dernijom naobrazbom. U Dalmaciji opstoji | Il. Ekonomsko stanje: samo jedna — a rek bi da za pravo i ne | Kad vigimo gdje se sele okolni brgjani opstoji. Kako će se seljak u njoj naobrazi- a osobito oni iz Hercegovine razumijemo ti, ne znamo; ali ako poduka ne bude bo- \ih — plod zemlje ne može da ih prehra- lja i služiti se modernijim alatima nego po- Ini; a utroba njena ma za koliko, ako svi kojna u Gružu, tad je bolje i da je ne bu- iznaci ne varaju, bila bogata rudama, koja de. Ako se naše općine budu onoliko bri- \fajda, kad je to zakopano blago, koje uz govale oko seljačkog podmlatka, koliko su \mašu veliku politiku mora da čeka na ko- se do sada, tad će se i ona u Spljetu radi jeg Nijemca ili Magjara, koji će hvastajući nedostatna broja učenika u brzo zatvoriti. \se da je došao donijeti luču prosvjeti me- Konservativizam, kojega se već dotako- \giu varvarske Hrvate, puniti svoje žepove smo, daleko je potisnuo našega župljaninaj; \nevarvarskim žutnjacima — ali kad nam te on i ako vidi koji moderni alat i ako pričaju da gotovo iz svake župske kuće čuje o amerikanskoj lozi o 'sagjenju voća- ima po hoji član u tugjini, tad nas srce ka itd., sve to gleda s nepovjerenjem. Me- zazebe te se i nehotice pitamo za uzrok. — gju njima nema izučena poljodjelca, koji pobliže drugi put. U. Položaj: istočnoj strani put u sinji Jadran. Priroda s toga najviše i bojimo, nego o tome ćemo Popostrana župska dolina, zaštićena ovi- zaljubio | sokim brdinama, otvorila je sebi na jugo- rijet bi, da se tome i dosjetiše, jer ove go- dine bijaše ne rijetko vidjeti na trebinjskom trgu župskih prodavača. Istaknuti nam je ovdje, da najbogatije kuće u Župi oboga- tiše se upravo prekupljujući u Hercegovini volove i sitnu marvu, koju gorštaci — ko Mi smo se čitanjem upoznali s bugarskim pregradskim te češkim seljaštvom, pa što mislite, koja razlika megju onim i našim ? lu: tt 1 ; : bi uredivši svoju zemlju čna modernu bio živ primjer dobiti svojim sumješćanima. Filoksera i nerodica pritisle Župljanina, je sama tu stvorila dosta obranjeno i pro- strano utočište od -morskog bijesa. Da se bijahu, kojom srećom, našli bjegunci iz Je- pidaura dosta sigurni u Špilan-gradu i na Gradcu; Dubrovnik, koji bi se zaista — iza kako ono mina prva pogibao za nesretne jedinu svoju: prehranu — goje u izobilju, ali su slaba trgovačkog duha, da se sami s njom prometnu. Podnebije je u Župi sasvim blago, te po- dobno za svako raslinstvo. Vode ima a izo- bilju, te i za najveće žege ne ponestane je. Nek nam primjer govori. Nazad nekoliko a on se ne zna na drugo okrenuti, pak mjeseca prodavalo se je jedno zemljište kod /i mora propadati. Treba mu pružiti nova Varne. Samo čujte, kupaca se je prikazalo sredstva zarade, pokazati mu na mnoge preko pedeset, Nek naš župljanin petraži stvari, koje bi mu mogle donijeti obilatije vjeresije, pa mislite li, da će mu ko dati dobiti, a tim i gradu koristiti, jer nevolja poviše zemlje? Ne vjerujte, Tražiti će mu u Župi podiže cijenu na našoj poljani. O jamce. tim srestvima i koristi kušati ćemo dojdući Shvaćate li ovu činjenicu i što ona zna-|put koju rijeti. Iko.