Br. 39. Nova zemljopisna karta. Stigla nova zemljopisna karta Kraljevine Dalmacije, ko- ju su uredili veleuč. gg. prof. A. Strall i prof. A. Kriletić. | na ovoj karti pogriješna su nekoja imena, što će im biti nehote iz- bjeglo kao n. p. Radošinovac, Banjevac i Štankovac mješte Radošinovci, Banjevci i Stankovci. Kad smo na tome za čudo nam je da i Benkovačke vlasti nazivlju pogri- ješnim nazivom gorepomenuta mjesta. I po- štarski pečati Stankovačkog pošt. ureda no- si »Stankovac« mješte Stankovci. Svakako, lijepo je da se poštuju imena kao svačija tako i mjestija. Vremena. Napokon poslije dosadnog ki- šovitog studenog osvanuo nam je suhi pro- sinac sa lijepim vremenima i studnim. Vi- djet ćemo dokle će. Voćke. Hvala Bogu, narod počeo gojiti i voćke mješte pitome drače. Ovih dana po- slat je popis gojitelja na namjesništvo. Ima skog doma, namještenje . Pavišićeve biblio- teke, srušenje svoda na sred obale, rašire- nje grobišta, pošumljenje oko istoga (ovo bi trebalo odmah), uregjenje ulica po gradu, jer se odavna nije ništa učinilo, drvoreda po gradu i okolo grada, put na Oželjavi i na Donjoj Luci, postavljenje spomen ploče J. Cabaniću, za što je pok. Pavišić ostavio još nazad 20 godina 100 Kr. Treba da po- krene pitanje o spomeniku nezaboravnom Pavlinoviću; gosp. Rismondo nazad dvije godine bio je predložio 1000 Kr. za po- prsje na pročelju općine, ali bilo odbiveno za bolja vremena. Ovo i druge zadaće če- kaju novu upravu. Nek joj bude načelo: Rad, red, štednja i pravica! | Konsumna Zadruga. Državni činovnici \osnovaše nazad dva mjeseca potrošnu o- brtnu zadrugu. Bilo je dosta graje proti \istoj. Velika skupoća mesa, i ušla loša vrst \(obično kravje i kozje meso), mesari odveć PRAVA CRVENA HRVATSKA dan bio je prvi načelnik hrvatske općine. čaja i poštenja u velike uvažavao, i dopri- općine. Njegov sin Mate doisto bio je na gju svoje prve i zaslužnije sinove. Laka N. A Sa otoka Hvara. Pronevjerenje i gradnja puta. Tuže nam pronevjerenja prigodom gradnje puta iz- | \do koga je, da providi, \ jednom riješi. Vrbanjska seoska zadruga. Danas napo- Pokojni ga je Pavlinović radi njegova zna- nio da postane prvim hrv. načelnikom ove diku ne samo naše Makarske nego cijele Dalmacije. Makarska ga može ubrojiti me- mu bila zemljica! Slava Mati Dudanu! si ! zboru, glavar, desna ruka g. načelnika pred- loži za vijećnika ljude koji su g. načelniku najodaniji, ili kojima se narod usprotivi i izabere druge, izmegju kojih ima: i nepo- ćudnih g. načelniku. Ista se igra igrala i u Račišću, ali i tamo lošom srećom, pak ako je bilo ustavnosti nije to zasluga g. načel- \nika, nego svijesti narodne. Novoizabranim vijećnicima bilo je nere- \gjeno da se od nikoga ne daju zavesti a sa isvim tim čujemo da je nekima bilo mare- \gjeno kako imaju / glasovati pri izboru za načelnika. Našim vijećnicima mora uvijek \se, da još spava riješenje u poslu onog piti na pameti korist našeg odlomka, a go- | spodi koja nas ištu samo kad smo im od megju Vrbanja i Svirća, o kojem je već potrebe — daleko kuća. \bilo govora u našem listu. S toga molimo. nek se ova stvar | Gosp. načelnik spominje i Pupnat. Pošto se iz toga mjesta ne će po svoj prilici niko javiti, mi ćemo za danas spomenuti samo \jednu stvar. Gosp. načelniku i njegovomu ih lijepi broj. \osorni. Dakle ne valja zamjeriti, ako u svo- (zadruge, da konačno uredi knjige. Drago | još u pameti dražba pupnatske šume defora Duhan. Već je počelo upisivanje gojitelja ju korist ustanoviše zadrugu, u koju i gs. Kako čujemo preuzet će mjesto oq g. 1902. Da ne činimo krivo ni g. načel- duhana za nastajnu godinu 1906. Već do|gjani mogu pristupiti. Uprav tomu valja | tajnika naš g. nadučitelj, što ako je istina niku ni g. Tvrdeiću. ne ćemo navagjati, sve sada upisao se lijepi broj. Bilo sretno. _ zahvaliti, ako se sad u Makarskoj prodaje | Veoma nam je milo pošto isti je poznat sa gio se govori, jer bi moglo biti štogod i| God. |. ješimo taj dan, a u tomu će nam mnogo moći i sami madžaronski prvaci pomoći, jer su izgubili glavu, pa ne znaju što čine. Njemački u sudovima. Upozorujemo na vijest našeg benkovač- kog dopisnika, da tamo na sudu žandare ispituju ma njemačkom jeziku. Neka ova pojava ne .progje neopažena. Radi pronevjerenja. _ U Šibeniku se vodi kaznena rasprava pro- ti učitelju Petru Krniću, koji je optužen, da e kao tajnik i blagajnik seoske blagajne u rvić Šepurini pronevjerio višu svotu novaca. Iredenta. Na novim biljezima kraljevine Italije na- slikana je Italija spojena s Istrom i Dalma- \cijom. U što se gube. | ej pe \Činovnička skupština. | Iz Beča nam javljaju, da će se danas dr- \žati inicijativom općeg činovničkog društva kon prispio bivši tajnik amošnje seoske velikomu prijatelju Marinu Tvrdeiću biti će velika činovnička skupština. Raspravljati će se o zahtjevima da se za sve grane držav- nih činovnika uvede 35godišnja služba, u- rede imenovanja, dopusti, nedjeljni počinak i pragmatike. Iz svih strana stižu izjave pri- stajanja. Skupština će zaključiti, ako, vlada Na počast bivšem načelniku. Hrvatska \lijepo i dobro meso, kao nikad do sad, nai- svoje radinosti, rodoljublja i poštenja. \neistine, a podaci nam opet nisu pri ruci. ne udovolji zahtjevima, da svi činovnici stu- Najbolje bi dakle bilo da g. načelnik pro- pe u pasivni otpor. tumači: kako je svršila ona dražba? On će === = Hrvatska Pučka - Sfedionica I znati bolje nego iko. — Dva Žrnovljanina. registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom 3 u Dubrovniku bilo za zaslužno|com. Živjeli! Na večeri kod mladoženja sa- gtvara pre q ma $.5 svojih pravila upisu Maslina i ulje. Radi južine i kiša odoc- | Tadničko društvo »Napredak«. Tad ih go-|kupljeno je za fond bolesnih hrvatskih rad- P š jih p supts E ; e: J & \tovo i nema. Izgleda kao da oni i nijesu|nika Kr. 10:32. Gosp. Jakob Polovineo HI KO L O nek popuše par cigareta, a tek onda si ti|nila se je berba masline / Nijesu mogle Hrvati, pa da se njih ništa ne tiče. Iznosi- darovao je za isti fond Kr. 4:60, koje jele ETE ] ab : | koje J€ poslovnih dijelova, koje će započeti sakupio u veselom društvu kod gosp. lva| 1. JANUARA 1906 Čitaonica u Benkovcu priregjuje na 6. o. m. me po 50 novč. kilo, t. j. 10, 15 i 20 novč. Iz Kotora. zabavnu večer s plesom na počast starini | manje nego prije. S toga se sad više mesa. pqziika. Dne 2. o. m. priredili su Srbi bivšem Benkovačkom načelniku g. Nikoli! prodaje, jer bolje i jeftinije, a općina ima zabavu u korist njihove glazbe. Zabavafje vit. Daparu prigodom njegovog imendana. veću korist, jer više pristojbina prima. Nego uspjela i donijela im 1000 kruna dobitka. | Iz Kotora. Bog ga poživio! ne možemo odobriti što zadruga kani otvo- | Na zabavi su bila sva hrvatska gospoda. iti 4 iestvine. To bi bi A Za bolesne radnike. Na 4. o.m. vjenčao Uređovna prerevnost. Tuže nam se mno- |G ućan za jestvine. To bi bilo od velike M; to ne žalimo, ali usporegjujemo držanje se je naš čestiti Hrvat Rudoli Svaiček, ša- gi težaci, da uslijed velike prerevnosti, u ri- ad “štete našim trgovcima, te bi mnogi morali | naše gospode, kad naši radnici prirede kakvu vac, sa g.gjicom Katicom Marinić, Hrvati- ješavanju spisa kod ć. k. Ureda u Benkov- propasti i zatvoriti svoje dućane. Ne valja zabavu, bilo za glazbu, cu dolaze na ne male neprilike. Ali nu, lju. tjerat mak na konac! di trebaju da prije pročitaju novine, pak narode. Ljudi, malo obzira napram bijednom e aje pi API IE e O ovo na javi. da se naša gospoda osti i neuku težaku, ne bi bilo zgorega. : |novč. litar o? če i osiedniku | Ste i prestanu sramiti radničkih žuljeva. Poljaka. Odbor harno zahvaljuje svima koji | Talijanština se širi. Ne samo što se ši- he : atsileki, A o i po ro- | Može im opet biti pomoći od njih, ali ako su doprinijeli a navlastito gosp. Jakobu | Pri upisu plaća se 1 Kruna upisnine i renje talijanštine nalazi kod pošta u naponu |. : P rats nastave kako su počeli, zaludu će se osvr- Polovineu. Ugledali se i drugi! — Odbor. 50 para za člansku knjižicu. Poslovni se i ć ie i kod suda u Benkov. dila maslina, slabe koristi od nje. Pao svoje snage, već je ! S SOJE : \čati na nju. s. < \dijelovi uplaćuju kroz 4 godine u sed- d ši ši : .| Pastirski pohod i jezik u crkvi. Nazad 37 | cu. Zašto prije talijanski a tek onda hrvat: i e mičnim obrocima od 50 para Član mo- ski (po novom zakonu o ravnopravnosti malo bio nam je došao u pohode presvj. Iz Žrnova (kraj Korčule). | Ige uplatiti anaprijed_ 1 O Oltekć srpsko-hrvatski)? Tako počeli su i neki sud. \biskup Nakić, pošto od mnogo godina nije | po Žrnovu je g. načelnik Arneri razdi- s | a i i osude zalietati težaka u talijansko. bio. S njim došao i presvj. Palunko. Više jelio svu silu brošure tiskane kod naod. 1 OIMAaĆI pregled. foma smnanioms 329 uplate slati mu jeziku. Sve, sve samo ne hrvatski. \puta pripovijedahu riječ božiju, i 'svakoga Lista«. Ali se sa tim ne mogu svijetu zasli- Veleizdaja! | pu NAR PONOSA NEPRENN: \se duboko dojmiše. Presvj. Palunko zača- jepiti oči, jer se svi Žrnovci dobro spomi- Zagrebački je sud zatražio od kevetskići : f Iz Makarske. jo je svojim rijetkim govorničkim darom|nju što smo mi u svoje doba odgovorili |sabora, da mu izruči zastupnike Haramba- | Gradska kronika. Izbor općinske uprave. Izabrana je op- naše općinstvo. U dan sv. Klementa, po Korčulanskom »opć. vijećniku«. G. načelnik |šića, Tuškana i Vinkovića, koje tuži radi ćinska uprava. Načelnik je Mate Klarić, a nesreći, preko običaja, Pistola i Evangjelje kaže da je put od Korčule do Žrnova ne- SEEN POEN Koo A. PRE za SNI 0 MĆK. IMIN ; o e prisjednici su gg. S. Pavlović, D-r Kačić- \bilo je pjevano latinski mjeslo hrvatski. To | kada bio popravljen. Jest, onda bilo sad se stalni Tosca. Stenognilko izvješće Ština za opće i jednako pravo glasovanja. Peko, Vid Mitrović, učitelj u Podgori, Gr.| je svak zamjerio. U »Novom Listu« i u|spominjalo. Kakav je put na strani Žmova,\u zvaničnim novinama bilježi te poklike | Učestvovat će sve stranke. Priregjivački je Taljančić, V. Pekić i L. Lalić. Na mjesto g. »Stobodi« neki pohitaše da navale na Na- može posvjedočiti sam g. načelnik, koji kad | ovako: U ore iti ova) proglas : V. Pekića bio je odabran D-r Vranjican, kića i Palunka, kao da su oni takovu na- | je imao doći na Malu Gospu sa sokolaši-|_ Vinković: Bože daj, da se rastepe ovaj Dee o isje Monsrilje vodi se tihe ai i ier bi i i i 2 tiešiuai Ž i : bestijalni dualizam ! Madžari hoće da unište. realne Fe ali se je odrekao, što svi žale, jer bi on u redbu dali. Doznajem naprotiv da je biskup ma u Žrnovo, reče: »onakim putem ja ne Beč. a to i mi hoćemo! Za to ih i podu- borba za izmjenu postojećeg izbornog reda upravi bio jedna od najboljih i radišnijih | Nakić izričito izjavio kaptolu, da se glede mogu hodit, neka mi se dade mazga«. Jest, piremo, jer i mi želim 3, da poruše e mo. Sa uvedenjem općeg, jednakog, izravnog, sila, a kao čovjek inteligentan i iskusan jezika u crkvi strogo drži dosadašnjih obi-|put je preko Martina popravljen, to smo i narkiju, ovu infamiju od države! \tajnog, izbornog prava glasa. liječnik mnogo bi učinio za zdravstvo i za čaja. Što se je onog dana preko običaja mi rekli, ali samo s našim novcem, ali ne| Tuškan: Ja sam pripravan, ako hoćete, ie DEE RANA DA az čistoću grada, radi čega je bilo velikih tu- latinski pjevalo krivnja je nekih svećenika. \od općinske uprave. Kaže g. načelnik da sutra s puškom u rat pucati na Beč! E E o Si prestavnici, sa- * žaba. Upravljač izbornog čina Don N. Ri- Ovo valja upamtiti. Prošle nedjelje i jučer smo zaboravili, da se je očistila Grdica. lli _Harambašić: Ovaj monstrum od države! nozi pojedine skupine i puk sam. ii : Sui | : i is i i v : sola Vi ne ćete više naći Jelačića, da vas vodi , bičić, pošto se je D+r Peko, kao najstariji u sustolnoj crkvi i u sv. Filipa pjevalo se!|je on zaboravio kako se je očistila? Evo ičiG, Eo : u kasapnice! U svrhu, da se dade prigoda, gdje će se vijećnik odrekao upravljanja, pohvali dosa- | Ban je u tim poklicima vidio, da su u- | pravljeni proti kralju i državnoj zajednici, ite je izjavio, u istoj sjednici, da će svaki pokušaj u tom pravcu ugušiti. Sud je po- hitao i zatražio od sabora, da mu izruči »ve- svoj dašnjeg načelnika vit. Rismonda, na zauzi- manju oko napretka općine. Isto i gosp. kotarski poglavar uprav laskavo se izrazio o njegovoj upravi, osobito glede reda i mira, u čemu je naša općina jedna od najuzornijih u Dalmaciji, jer u 4 godine, što je on ovdje, jedan jedini put upotrebio Bachovu patentu. Doista g. Rismondo za- služuje pohvalu, jer je dosta napomenuti, da kad je on došao na općinu, prirezi su Mnogobrojne svoje učene i korisne članke je blagajne, | hrvatski kao do sada. # Mate Dudan. Velikom žalošću doznas- mo za smrt našeg vrijednog domorotca i učenjaka pok. Mate Dudana, rogjena u na- \šoj Makarskoj. Dudan je bio pravi stru- lazi zasluga opć. uprave? Gosp. načelnik leizdajnike«. Saborska će ih većina po | kovnjak i jedan od prvih, kao ekonom u kaže da je općina dala znatnu svotu za po- pr i Dalmaciji. Doista je mogao zapremiti prvo mjesto, ali buduć otvorita značaja, nije se znao podvrgnuti vladinim naredbama, već \volio biti neodvisan i raditi za svoj narod. \kako: Vlada dala za lokve 500 Kr., a gosp. \Nikola Šegedin, opć. vijećnik, koji se je za \taj posao zauzeo bio, kaže da se nije po- itrošilo ni punih 400 Kr. Što ga u ovo u- \pravak grobišta, a mi se sjećamo da je za \troškove svaki tada živući u selu doprinio 27 nč. a kad to nije bilo dosta opet 13 nč. | Općina je d bili 175%, a sad su samih 72%, au to- o gospodarstvu razvijao je po raznim no- | puteve poslala — a putevi još i danas ča- mu je i 3000 Kr. za novu morsku obalu. vinama u 30 godina uspješna i marljiva U novoj upravi ima vrijednih i sposobnih rada. Njegovi bi članci zapremili više knjiga. sila, pa se nadamo, da će se ozbiljno za- uzeti za opće moralno i materijalno dobro grada i općine, i da će biti vjerna geslu »Sve za vjeru i za domovinu«, koje je od| važno branio njegove svete pravi | Dudan je zadnjih godina živio u Mlecima, | ali se svome rodu nije nikad otugjivao, već je žarko ljubio naš hrvatski narod i od- ime nepopravljeni. Istina da su nam parni- '\e mnogo škode nanijele, ali nisu učinjena voljom većine pučanstva, već voljom neko- (liko osoba, koje broje više za gospodina \načelnika nego cijelo selo, radi kojih se ne ce i u ta. mogu učiniti ni sada pogodbe za najam | na, početka vodilo ovu hrvatsku općinu, milje- lijanskim novinama. Za narodnog pokreta '\opć. zemljišta. nicu pok. Pavlinovića. Općinsku upravu čekaju mnoge radnje javne koristi i po- ljepšanja našeg grada, kao raširenje općin- PODLISTAK. Povodom jedne kritike u »Vrhbosni«. Zdrava kritika koristi i dosta koristi. Kod naroda, gdje nema dobre znanstvene i knji- ževne kritike, tu nema niti vrsnih znanstve- nih i književnih djela. Kritika otkriva ne- dostatke, što se izmiču očima mnogih; u- pućuje, kako bi se dotjeravala sve više i više umjetnička, književna, znanstvena djela; na javu iznosi dobre stranice, sokoli umjetnike i učenjake, upozoruje pupliku na ono, što je dobro i lošo u književnosti itd... Zdrava kritika svejedno je, što i zdravo rasugjivanje. Posao inače ne vele lak. Tu se pita osim znanstvene neke pripreme i o- štrine uma, neka stalna, ujamčena načela ili dajbar od većine pripoznata, koja ne smiju biti pod ni najmanjim uplivom ma bilo kakovog subjektivnog raspoloženja. Bu- de li falilo jedno od ovo troje, tu će biti naprosto hvaljenje ili kugjenje, prigovaranje ili uzveličivanje, ali zdrave kritike dosljedno korisne tu biti neće. Dobra je kritika — ne- ka nam se dozvoli ova slika — ono fino spleteno sito, gdje su okanca sva jednake širine, napravljena navlaš za to, da bi mo- gle kroza nj propadati stvari sve jednake veličine, što bi se na sito stavile. Ali uz dobra sita nagje se i takovih, gdje su ok- na na sreću napravljena: neka šira, neka uža, na koja kada se postavi da se prosije prekolani a proti Khuenu u Hrvatskoj, Du- dan je u talijanskim novinama branio naš \ hrvatski narod. Njegov otac D-r Jakov Du- \ brašno, propada brašno skupa sa mekinjama. Ovakove su loše kritike: nakon sijanja na- \gje se ispod sita i u situ pomješano brašno uz mekinje. Nazad mjesec dana izašla je knjiga O. U. Talije »Socijalizam i socijalno pitanje« dje- lo, na koje smo se osvrnuli i mi i mnoge novine i časopisi, povoljno izrazili, javnosti je preporučili. Izmegju drugih osvrnula se je i »Vrhbosna«, i onu je knjigu preporučila, kao prvu na hrvatskom jeziku, koja kritično raspravlja o socijalizmu i daje pravi pojam o velikom socijalnom pokretu Uz to je na- dodala i neke svoje opaske i naznačila ne- ke nedostatke, što joj se je činilo da je u knjizi opazila. Sve ili gotovo sve te opaske čine nam — obziruć se na svrhu, što je pisac socijaliz- ma imao pred očima, kada je pisao svoje dje- lo — nijesu vele umjesne, i to za razloge, koje evo niže navodimo. Gosp. kritik u »Vrhbosni« zamijera što tu nije napomenut bajoslovni komunizam kod Perzijanaca — kao dokaz za neizve- divost komunizma u praksi — jalovi. po- kušaj kineških socijališta, govori g. kritik, da se tu moralo barem napomenuti Rous- seau-a »društveni govor«, da su tu ispušte- na imena revuloci \ Saint-Just, Ba- beuf, da se je uz ime Saint-Simona imalo napomenuti njegove učenike; da govoreći | Gosp. načelnik kaže da se izbori vode na najustavniji način. Jest, ali samo kad se \ne može drugačije. Ovog puta ne seoskom I\o Fourieru i o njegovim falansterijama, u- \mjesno je bilo napomenut, kako se je više takovih »falansterija« otvorilo, ali su sve \u kratko vrijeme propale; da se tu ne spo- \minje Owen i Marks-ov drug Engel. Ovo bi bile praznine, koje su se po mni- jenju g. kritika — imale popuniti i to u glavi, koja nosi naslov »Malo povjesti 0 socijalizmu u prošlosti i sadašnjosti«. Ove bi opaske zbilja umjesne bile, da je veleč, O. Talija pisao povjest komunizma i socijalizma, dok on ne piše povjest, nego o teorijama socijalizma znanstveno rasprav- lja. Mogao se je i ne dotaknuti niti napo- menuti razne faze socijalističnih ideja, i vri- jednost njegova djela ostala bi netaknuta (a to istinabog pripoznaje i sam g. kritik) po- što mu je glavno bilo, da ocijeni socijali- zam, kakav se pojavlja u sadašnjosti, po- dastere reforme prama sadanjim prilikama, a ne da nabraja historičke činjenice, riše faze socijalistične evolucije. Inače — neka bude mimogred rečeno — O. Talija o »društvenom ugovoru« Rousseu-ovu na dulje i tanje govo- ri u svojoj knjizi na str. 64., 65. i 66. — Da bi i bile umjesne opaske g. kritika, ne bi bile one samo i jedine praznine, koje su se morale popuniti: trebalo je da se O. Talija na sve one nuanse i gradacije : ko- munističnih i socijalističnih ideja kroz sred- nje vijekove osvrne, njihova djela analizuje te napiše o tomu samom svezaka; ilici izručiti, a sud će ih osuditi. Osuditi će ih usprkos zakonu o nepovri- jedivosti zastupnika. Još je samo to ostaja- lo u Hrvatskoj od slobodnih ustanova, ali \će i nju pogaziti prodane duše. Pa neka! ala jednu svoticu, ali ne iz svo- Žalimo progonstvo, ali iz njega ćemo, ako nego iz onoga što je vlada za pudemo ljudi, moći izvući velike koristi za/ narodnu stvar. Neka se i ova pojava ne ža sva | dakle, gleda sa uskog stranačkog pogleda, već u- \će mandžaronskih parasita brzo nestati. | Ai s druge je strane dobro, što je do ovoga došlo. Zagrebački je sabor bio po- \stao prava Nađeni] a ne zbor naro bio tradicijom, daje mu života i pravo na življe- \nje. Prvi pokušaj u tom pravcu napunio je \ stravom vlastodršca. \jeli narod ustane, da traži slobodu! Pospi- I tada bi — kako lako može shvatiti g. kri- \čini općom svih, koji ljube slobodu, pak |! o \ izborno. pravo. m a za proučavanje stari- nih ljudi. Khuen ga je'/ dobro dresirao. Sad se prekida s tom \ban proglas na talijanskom jeziku. Pozdrav- |ljamo radosno Da što će biti, kad ci- valja sustati, već nastaviti. Svi7hoće opće \i naš grad moći izjaviti vrhu ovog velevaž- nog pitanja, na kojem se osniva socijalni, kulturni, politički i gospodarstveni razvitak naroda, pozivljete se na javnu skupštinu, \koja će se obdržavati u nedjelju dne 10. , mj. na [Il sati prije podne u »Bondinom Kazalištu«. Sugragjani! Povjest i iskustvo nam je svjedokom, da se ciljevi, koje, bilo pojedinci bilo narodi | žele postići, polučuju jedino megjusobnom potporom i sustavnim nastojanjem. Staro- drevni naš grad, koji je uvijek gajio težnje kim plemenitim napretkom ne može da izostane u manifestacijami za naj uzvišenije gragjansko pravo, kao što je —, Dogjite s toga svi bez razlike stranačkog išljenja na urečenu skupštinu. ; Dubrovnik, 6. Decembra 1905. Odbor. I dubrovački su autonomaši izdali pose- pokret. Na ovom ipak ne pravo glasa, ali neće jednako, za to valja imiti o uporabi, "kako"to veli g. pisac . . . tik — to djelo O. Talije izgledalo kao ka- Evo primjer: voda nema kod nas — recimo kovo tijelo, čije najmanje udo bilo bi de- u Sarajevu — nikakove gotovo vrijednosti set puta veće, nego li je cijelo tijelo. Čini | zamjene, al ipak je njezina uporaba i ko- nam se, da je pisac svoju svrhu postigao, rist neizmjemo velika. Zašto nema vrijed- kada je vjerno iscrpao glavne i temeljne i- | nosti? jer je imademo dosta i jer možemo deje, na koje se današnji oslanja socijalizam, je bez ikakva gotovo rada dobaviti, U Sa- i njih podvrgao strogoj znanstvenoj kritici; hari n. p. može imati ista voda vrlo veliku tim veće što i sam pisac govori u predgo- vrijednost zamjene. Zašto? — jer se izisku- voru, da njegovo djelo nije sistematsko, ne- je puno napora i rada“prije nego se doba- go niz članaka, koje je stao pisati prigo- vi. Kao što g. pisac svojim primjerom o dom nekih socijalističnih konferenaca u Du- dobrom i lošem vinu jednim udarcem obara brovniku, Kritika valja, da upozori pisca na nešto, što on sam ne vidi, pa i pupifku; za to i da nije djelo O. Talije bilo do kraja zaobljeno, g. kritik suvišno je nešto napi- sao, kada je htio upozoriti pisca na nešto, što već i sam pisac pripozna i u predgovoru svomu izričrio čitalačkoj puplici javlja. = Ne valja »multiplicare entia sine necessi- tate» a to čini g. kritik u ovomu slučaju. Gosp. kritik piše: »Na strani 41., gdje gosp. pisac raspravlja o Marksovoj vrijed- nostivoj teoriji, čitamo : »Mjerilo vrijednosti zamjene jest korist, što ta stvar sobom no- si, ili što je svejedno poraba: stvari a ne nipošto rad, što se je tu uložio«. Ovo je mnijenje krivo, i nijedan kršćanski socijilog e će onako apodiklički nijekati tezu Mark- ne sove teorije. Istina je naime, da vrijednost zamjere koje stvari ovisi o porabi i o ra- (du, a ne samo o rađu, kako tvrdi Marks, umišljenu Marksovu teoriju, tako se ovim primjerom obara njegovo mnijenje«. G. kritik govori da je mnijenje O. Talije krivo i da nijedan socijolog kršćanski ne bi tako nijekao Marksovu tezu. Čudimo se zbilja, da je g. kritik mogao takova šta tvr- diti, jer mnijenje O. Talije — ako i ne u ponakovoj formi, svakako u šuštini — nala- zi se kod najboljih kršćanskih filozofa. Na- vodimo ovdje sv. Augustina (De Civit. Dei 11. c. 16.) koji piše: »pretium rerum venali- um non consideratur secundum građum na- turae, cum quandoque pluris vendatur unus equus, quam uri servus, sed secundum quod res in usum hominis veniunt«. Ovo su mnijenje pregrlili svi kršćanski filozofi srednih vijekova — može se dakako izuze- ti koji, ali jedna lastavica ne nosi ljeto — pa i sada mnogi uza nj stoje. (Svršit će se).