Br. 40.

pravednost, a ta je cijelj dobrostanje naroda.
Za to dakle izborna je reforma lako postulat
socijalne pravednosti.

Nego u spomenutoj alternativi ima i treći
momenat. Što nam naime kaže religijozna
dužnost? Demokracija pod vodstvom de-
magoga javlja se kao neprijateljska sila
proti religiji! Ako je dakle budućnost de-
mokracije, naša je religijozna dužnost odluč-
no stupiti na čelo demokracije i istrgnuti
joj barjak bezvjerstva. Barjak bezvjerstva
nije da mora biti barjak demokracije. De-
mokracija može da bude bezvjerska, ali
može da bude i kršćanska. |

Budućnost je demokracije. Ko bude or- |
ganizirao narod po demokratičnim načelima,
po načelima politične i socijalne slobode — |
taj će pobjediti! K. |

Donosimo ovaj članak kao nastavak član- ,
ka »Demokracija u socijalnom i političnom |
pogledu«, što smo ga štampali u 33. broju.
Članci su bistro i jezgrovito pisani, što se.
najviše traži u ovakovim pitanjima, a što,
se na žalost danas veoma u rijetko susrela. |
| mi ćemo se s naše strane opširnije zaba- |
viti ovim pitanjima, koje se ponosimo, da/
smo prvi u našu javnost unijeli. Danas |
onako mimogred bilježimo, kako i sami
socijalno demokratički umniji vogje priznaju.
nemogućnost materijalističkog naziranja M
svijet, pa traže povratak k vjeri. Revizioni-
stičke smotre kao »Socialistische Monats-.
hefte« i »Meue  Gesellschaft« ovim se,
problemima bave i ističu im veliko zna-
čenje. Ur.

 

Gu |
ee .. |
Vijesti iz naroda. |

Iz Benkovačke okolice.

Pokret proti »Pučkom Listu«. Po priop- |
ćenu u broju 177 »Hrvatske Krune« potpi- |
sanomu po »Skup pučkih prijatelja« iz rav- |
nih kotara zadarskog i benkovačkog po-
glavarsta sudi se, da je nastao nekakav po-
kret proti splitskom »Pučkom Listu«. Mi,
da pravo kažemo, odobravamo takvi pokret,
jer opaža se, da je »P. L.« postao stafažom

adićeve seljačke stranke, koja bi kod nas |
uza sve stranke i strančiće uvela i novu |
stranku a po tome i nove smutnje. | ako je,
»Pučki List« bio za to upozoren od neko-,
liko župnika i pučkih učitelja preko »Hr-:
vatske Krune« još u veljači o. g. ipak »P..
L.« ide istom stazom. All žaliti je, da su|
u zadnjem priopćenu »Skupa pučkih prija-
telja« učitelji na najprostiji način bagateli- |
zovani, jer potpisani skup prijatelja imao ,
bi obuhvatiti i pučke REM koji su svi
dobri i pravi pučki prijatelji.

Zast. Prodanu priznanica. Od nekoliko
pučkih učitelja odposlata je zastupniku ve-
\eč. Don i. Prodanu priznanica za njegov
saborski rad za bijedne učitelje.

Jesu li to šurke babe Jurke ? Neki je u-|
čitelj u jednom od zadnjih brojeva »Naro- |
ga Lista« a da obrani zast. Biankini glede
uvrijede nanešene učiteljstvu s neparlamen- |
tarnim izrazom »Tko je onaj magaraC«, na-
zvao saborski rad zastupnika Prodana za.
učiteljsko pitanje, da su to šurke babe Jur-
ke. Kaže još da je učiteljstvo tako svjesno
da neće pasti tobož Prodanovim mamilicam. |

Drago nam je zabilježiti da je takvo lijepo |
e

I
I

mnjenje samo jedinog učitelja iz srednje
Daimacije, a da će ga rijetko iko pohvaliti. |
Molimo, Prodanov rad, da su šurke babe |
Jurke? To je već prešlo svaku granicu. |

Nedjeljni počinak i u okolici. Malo po-,
slije neg što Vam javih o nedjelnom počin- |
ku u Benkovcu, došla je naredba i za ako- |
licu za isto. Pohvalno. |

Božićni praznici. Ministarstvo za bogo- |
štovlje i nastavu odredilo, da ove godine
božićni praznici počimlju dnevom 23 o. mj
pošto badnji dan spada ove godine u ne-
.djelju za srednje i njima srodnim školama
prepuštilo zemaljskim školskim vlastima |
da o tome odredu za opće pučke škole. Vi-
djet ćemo, hoće li se obazrijeti i na pučke |
škole. |
Zabava. Zabava priregjena od »Hrv. Či-|
taonice« u Benkovcu na 6 o. < u počast!
bivšem načelniku g. Nikoli vit. Daparu is- |
pala je sjajno.

Cuvajte se prevare. Od nekog doba za- |
lijetavaju ovu okolicu svakojaki katalozi od
švapskih tvornica iz Beča i Pešte. Ljudi ču-|
vajte se prevare.

Prelazim sada na učenog svećenika du-
brovačkog Tomu ivanovića, namjerom da
iznesem neke biografske bilješke o tomu
poznatom nam radniku na literarnom aske-
tičnom polju, a uz to i auktoru poznate
knjige: »Pravovjerstvo starijih mladijem Du-

PRAVA CRVENA HRVATSKA God. 1.

 

»Učiteljski glas« u Šibeniku. Čitamo da | pao, bilo za kamenje, bilo za gradnju, ni meni, čiji su se gjedovi borili s »Marulom |tvrdi i m razlozi, koji su bili prine-

će »Učiteljski Glas« početkom nove godine ko a najmljivao radnike, jedino što, je pri- | divojkom« protiv Turaka, radi napretka i|šeni od on jeh, koji na istu ne pristaj
1906 počet izlaziti u Šibeniku pod uredni- sjednik azinić naručio njeke neznatne po- | hrvatstva Korčule žao je, kad se neko hva- Ispovijedamo biti će po srijedi i strast, ali
štvom € Dinka Sirovice. Javlja se, da će trebštine a prisjednik Depolo njeke drvo-|(ta jedne dobre stvari, ne da joj koristi, | faktično priznati n bu, otpustiti Bosnu
format biti pišstjtoika a pa i štivo. Da ne- djelske radnje. nego da drugu dobru stvar napadne. Pra- | Ercegovinu, predati na milost i nemilost
bi i on uskočio u Magjare ili magjarone! Kad je dakle g. načelnik cijelu školsku |vica — ako nije mnogo. | žao mije što Megjumurje i Rijeku; ozlovoljiti Slovence
U doba ravnopravnosti. Sada kad je na- radnju | io povjerio samo prisjednicima Fa-|ima Hrvata koji svoju djecu šalju u talijan- \i Slavene, koji su u Ugarskoj, kaže da je
stala potpuna ravnopravnost izmegju Hr- ziniću i Depolu. nastaje pitanje, kako su|sku dječiju školu, valjda da učvrste svoje | rezolucija bila stvorena na brzu ruku bilo
vata i »Srba«, hoće li »Hrv. Čitaonica« u drugi, nepozvani, mogli tome uplićat se, koljenovištvo, preko čega g. V. mukom pre- |kako su htjeli oni iz Pešte, kako po svoj
Benkovcu vijat uz austrijsku crveno-bijelu i !Zva ati, dapače nas nigda i ne upitali, ko- | lazi, kano da je pošiljka išla na pravu ad-|prilici zli jezici kažu, ili kako je sastavio
hrvatsku zastavu još i srpsku ? Samo pitamo. | mu a se naruči gragjevni materijal? Ovo | resu. Nego ja ću biti naivan i povjerovati | Dr. Ante Trumbić sa adlatusom našim
Pojačano opć. redarstv. Pojačano je op- \me iznašamo da koga osumnjičimo, svako- g. V. da se on dobrom namjerom zauzim- Franom Supilom. Ko bez strasti . gleda na
ćinsko redarstvo su dvije nove sile a to no- mu čast pak onim, koji su nepozvani to i|lje za dobro mjesta i osokolit ga da pro-| samu stvar, sama hitnja se nameće. Istina
vim stražmeštrom i policajskim 'redarom. 118 nas izveli, ali htjeli smo sei ovoga slijedi, osobito u svojoj struci, pak da pro- je da su ih navodila na taj put silna obe-
trebalo je. | dotaknuti jedino da bude stvar na čistu.  |šiba i pročisti sve što mu se čini da nije ćanja, koja se nigda ostvarila nijesu; nate-
ega pisma Dr. Arneri nas fa svome mjestu. Obećaje da ga u tome zanje vlade, da otruje u narodu narodno

 

 

 

Pri svršetku svoj

i a Moa ŠA Lee Ma. lije“ |špekulantima izdava, a nezadovoljnicima na-| neće ometati. — Trn. \čuvstvo širenjem najprije talijanštine kroz
pim. Od malo dana imamo LE Đb ur | zivije, a jedino zato, što smo da se i tako \činovnike i njihove ortake, pak srpstva u
o priličnu ić \ siromašnom 'narodu ne povisuje općinski boji IR \ doba Rodićevo; uskratu svakoga prava na-

y prirez, ponudili i dali općini beskamatni | y \rodnomu jeziku, narivivanje njemačkog; ot-
. Iz Kotora. zajam. kako mu je dokazao vijećnik g. I. Razjašnjenja. \prta protivština da se traži sjedinjenje sa

e bolesne radnike. Prigodom imendana Foretić. Ljuto so * prevario, jer ako jošne = Odmah smo iz početka otvorito naznačili | Materom zemljom, izrabljivanje narodne sna-
stitog prijatelja g. Ambrozija Gagrice pri |Zna, neka znade a su nam svi vigjeniji naše st ište žieni 1. ; ge, a nadasve nesmotrenost ministra, kad
naše stanovište, a cijenimo da smo bili i/&q' naši zastupnici potekli u Beč da braću

večeri prijatelji darovaše K 4:30 za fond gragjani i radnici osobno zahvalili na takvu , i 3 i A
bolesni nhivatskih radnika. Odbor harno bla- Šinu, i djelu. Svijeni, pošteni, slobodni i dužni kazati, zašto nijesmo pristali uz stran-) brane. To_je sve istina, a takogjer je isti-
godari. neodvisni od svakoga i od kojekakvih mi- ku fuzijonaša, bilo prama osjećaju iskrenih |na da se je moralo nešto odlučiti, € se ne
iz Trebinja PA PIRAN za SRO: = za S pravaša, bilo s mjesnijeh nevolja, na koje dogodi da se oni gori dogovore, a za naše
i . — naše općine ustanemo, pak do potrebe da smo se viš i i i ; :\i nehaju, ko da i živi nijesu, što se je već
a Seraže. Ovih dont zaručio se g. Marko i rad g. Dr. Ameri, kao načelnika, kritiži- ; RE kN Si uboti više puta ponovilo. To le sve živa istina
arić, c, k. Narednik pješačke pukovnije ramo, nije nam od potrebe od ikakve »je- to posebita stranka stupii U? ali da li se odabrao najbolji put, to se ne
Parmann br. 12., sa ggjicom Stanislavom zuitske kabanice« (kako se fino on izrazuje) "aše spobornike za Hrvatstvo gospodu fu- zna, a budućnost će dokazati. Dakle mi

Kelez. Bilo sretno! kojom bi nas on hotio zaogrnuti, čim mi- zijonaše. Nadošla je rezolucija, i mi se ni- \ ostajemo izgledajući, ode li u dobro prvi
\slimo da bi mnogo i mnogo bolje njemu jesmo za istu zagrijali. Ono sve što nas je ćemo mi biti zahvalni onijem, koji su se

230087 pristajala. Dosta je nama cijelo gragjanstvo, prisililo, da ostanemo pravaši o sebi, i da- uprtili u pravu vreću buha, i sebe izložili,

\ koje s nama jednodušno misli, ćuti, sudi i\ nas traje, dapače je s luci : J ode li pak na zlo, a što drugo nego da

Korčulanski vjesnik. | govori. A g. D.ru Arneri, za dobrobit naše . sie, SRP ! rezolucijom razma€t stupimo i mi u borbu i krenemo onim pu-
\izmegju nas postao znatniji, a svi ti razlo- tem, kojim će nas iskustvo provesti, Mi os-

Na odgovor pisma Dr. R. Arneri u Kor-\ općine, želimo meograničeno povjerenje sa

čuli; Dr. R. Arneri, načelnik ovoga grada,
u otvorenom pismu tiskanom u »Narod. Li-
stu« 15 studenoga t. g. proti dopisniku
»Prav. Crv. Hrvatske« br. 35 t. g. dotakao se

strane gragjanstva i odlomaka, koje nije- 2! traju i danas, a tome su najbolji dokaz tajemo pri ovim mislima.

smo još imali sreću da vidimo. Ovo je po- (dva lista, dvije struje, dvije stranke, a po- Ne napadamo ne sa strane gg. rezoluci-
četak, a ovo je ufamo i svrha; inače sprav- najpače to da mi u općinskom upravitelj- jonaše, oni su poduzeli akciju, neka ju do
ni izazove li nas bio ko bio, da se držimo |\styu svoga prestavnik i . \ kraja dovedu, koliko ju ne hvalimo toliko
one Neuvrastenicusa: pak ću bosti sve do. ga prestavnika nemamo, jer mi ni- ju i ne kudimo; ni naš lov ni naš zec, jer

 

 

je i nas, da obrani toli j » - ; ' : i ieli iti ; i =
i a e ee Mio. ARE SO kosti, aman vikat ćete dosti! jesmo htjeli ostupiti od naših dvaju pred- dopokon razložita primjedba nije napadaj
rectius. da obrani sama sebe e i gracke | Korčula, 13. decembra 1905. loženika. U takovom položaju nam se je. »C. H.« veli da nije tu sama akcija nego
općinske prisjednike prikaže svijetu u ne- | Jozo Fažinić, opć. prisjednik. namećala po sebi dužnost, da rečemo pak i Pu koji “v Mi temeljem eena
povoljnoj slici. Fatalno'! Po svojoj naravi! Petar I. Cvilićević, opć. prirjednik. bilo i par riječi i radi sebe i radi našijeh atike s sagi E: dalla

i uzgoju protivni smo razmiricama do skraj- Š (305% istomišljenjaka. Gledali smo da budemo što ; ni bili Ki i
E * : | : 1 P \nuti, a k
re ki a 23 56 ENE oD. načelnik u- | Poslao sam uredništvu »Crvene Hrvat: blaži, osvjedočeni da nije čovjek koji a odi vet podeatal i a Na
m “< e anade Luo e Br“ |ske« ovu izjavu: U listu »C. H.« od 8 t. dor ljubi; ali uvjereni takogjer da nije čo- nje da se isti izvrši. Svakako dok se ne
be i kao opć. prisjednike): ipak da našim (mi ZR Ili A naslovom Koga vjek, koji nije kader misliti svojom glavom, vidi, to cijenimo, da možemo stati pri strani.
mukom nebi izvanjska publika mislila, da čin htjeli poniziti 3" O otpioka. istie i djelovati po svome uvjerenju. »C. He RE poda, 8) re
potvrgjujemo njegove navode, dužni smo | će novčanog odbora općine patrigeske za mogla je prešutati, i po skromnom našem | Emo sira E a iuows kz rozi
ie vini; 59-19 E SO. Der | konačni račun g. 1901 a da nijesam svoju mnenju bila bi najbolje učinila; ali ona to joj Boo; olavjedočeni,_poslali_ pouzda-
= R i ai 4 ić vješto o dužnost kao član toga odbora izvršio. Či- ne htjede, nego je ustala i pozivlje nas da nicu, to smo radili, kako nezavisni i osvje-
svojoj miroljubivosti mimoći ćemo njeka vi mi ileo savodeći jeden do HE a razjasnimo. Eto nas spravnih da ju poslu- dočeni gragjani. Čast i poštenje Dr. Fran-
općinska pitanja, prvo jer smo svijesni svo-| bi se razumilo pod kojim okolnočiišna 0885! koy align, Gamo. bat: vodi 1
je EE prama stranci, kojoj pripadamo, ja to učinio i u dobroj vjeri. Pa ako sam|. Bezazleno nas pita, jer sama ne zna, što | mie eine Še ostati “lobodni
a drugo da i mi nebi pružili. zlokobne na-|ja priznao svoju pogrešku, koju da proči- \j€ manjinu u općinskom vijeću nukovalo, i prama prilikama hvaliti, što je dostojno
slade javnim i tajnim protivnicima : osvrnut tate sa otvorenim očima u broju 38 ,P. C \da se intači na kandidaturi g. Kovačevića. hval lučajno što i k iditi b de li
ćemo se jedino na one tačke, gdje nas iza- H.« a vi našli shodno da u tomu "nešto ii ži PE “duž Ee" e Ut o di prglene
zivlje i vrijegja. Poslužit ćemo se istinom | sodne nije bilo potreba da budete tak Zar nije to zahtijevalo od manjine najele- CU nost to namećala. Ufamo da će ovim
. Načelniku je d i pobije kak-| M. 9000 P - ako | mentarnija  pristojnost prama čovjeku z polemika završiti.
a na g. Načelniku je da nas 1 pobije kak- — pristrani. Jer vi ste morali reći da to iz- Je DO p ] :
e oduljim ree pismom. i  vješće. potpis kojega je toli nedičan za me | hrvatstvo i za napredak naš toliko zasluž- Oi a bini Onih Me oplioditieh an
a je gosp. Dr. Arneri imao namjeru, ile i iii ije bi i g nika. Nek nam se dozvoli jedna primjedba <. 1.5
da ae Ša od dopisnika »P. C. Bad KA Pe a SIE INDA. PR. (uolau?. Zar nije. bio pravo gostojke, da pita, da joj se razjasni, pristaju li pravaški vijećnici
bod : C. H.« slo- ,N, L.« kao najjači okumenat njegove do- ga ne pušte na cjedilu, oni koji su ga čas- uz riječku rezoluciju, jer jedino u slučaju pristajanje,
odno mu dakle može, ali već čim je nje- pre općinske uprave. Vaši čitaoci, po va- | iznijeli i dložili? Zs i do- 4% je moguć sporazuman rad sa većinom srpsko-
govo spomenuto pismo, kako po svemu šem člančiću nemogu da nepristrano sude |no iznijeli i pre ožili? Zar su mogli do- jgvatskom. Mi smo nekoliko puta precizirali naše sta-
izgleda, imalo njeki ton oficijozne obrane pak se uzdam u vašu pravednost da će te puštiti da bilo s kojeg razloga otpane nje- | jalište prama riječkoj rezoluciji i objektivno i bez
naše općine. kojoj je on načelnik, a mi ustupiti mjesto i ovome mome odgovoru | 89va kan dikatura za općinskog prisjed-| naći rame uz EJ EN
pre tik e O e dopisniku »C. H.« od 8 t. Jer stoprv tada nika i privolom onijeh istijeh, koji su ga žena org sa radom u općini Z o zdrav MIRA
: elu i : : ia iiiča _ ne može da shvati. To obro znadu i gospoda oko
mnijenje (za koje on nezna, kakvo bi bilo), i M O s E Vijećni| E NE": og GO 0 god i Zo a e NEJ SRANA. 10 ju. Rodi kakav
A £: : : 3 1 D i ni- | čast) iznijeli za o mjesto? Zar su smjeli, av izgovor za njihovo intrigantsko pos anje. Ku
što je prividno kao da brani općinsku upra- ka, a koliko — časti — za g. načelnika : r su smjeli, tu eo cspoda O EC Ha hijea 1

i + : : ; <C. H.» htjela birati u
Dg ove qa kr EO w E Roka Arneri-a doktora i zastupnika. ga oo grino S M Sa. DR &4 upravu općine jednog prononsiranog slislog>. Nije
. »P. C. M.« Dr. y x aste i ljube, te su osvjedočeni da bi uprav im smetalo, što on ne pristaje uz rezoluciju, već im

Račišće. 10. decembra 1 905. J ] P je smetao jedan drugi naš prijatelj, koji ne pripada

i e. e MRA ENE NI Petar Borovac, opć. vijećnik. bio na svome mjestu ? Što je navodilo gos- čistoj irakciji stranke prava, a sve radi ličnih inada.
patronom u opće cijelo gragjanstvo svele Nok ROO podu s protivne strane, da ga isključe; ne e JA. pravi eia svemu, a kamo li rezolucija i
ruke, koje želi dobra ovomu gradu: čudno Dopisniku V. Dopisnik V. ima biti čelja-

\ pitamo, ali za stalno nijesu i nemogu biti u
nam je za to, kako je gosp. Dr. Arneri de, za kojega vrijedi neka posebna vrst lo- | isti uzroci, koji su većinu potakli, da kan- CCE
mogao što takva 0 nama pomisliti, o na- | gike. Ako nas zdrav razum ne vara, dopis- | didaturu odbije. Ali ta je stvar već zalegla ze
ma prisjednicima, a ne opazio, da njegovi niku V. vrlo mnogo leži na srcu što u Kor-\i o njoj ne ćemo dalje. Domaći pregled.

rvi doglavnici nepozvani, otvoreno i javno čuli ne imamo jedan dječiji vrt, ponajviše za!  Syrnimo se i na ono, što smo pisali. Re- ,Hrvatstvu“.

svaka u općinskim poslovima iznašaju, re- djecu siromašnih roditelja, koji nisu u sta- |... : 3 ta .
šetaju i kritiziraju sa svim gragjanstvom: nju da šalju djecu recimo u netom otvorenu ,kli smo, da je vrtoglavica žanijela mnoge, / U svome 973. broju zagrebački dnevnik
čudno nam je za to, što je i sam Dr. Ar-  dominikansku školu, gdje se plaća 2 kr.\a baš bismo rada znati ko je ta vedra gla- donese ovu noticu navodno iz Dubrovnika
neri uvjeren, da dopisniku nijesmo ikakvim mjesečno. Tuži se na pokrajinsko školsko | vica, ta vedra pamet, koja bi se mogla sna- (dopisnika kod nas zovu profesurom, a kažu
patronima, pak bi se dalo zaključiti, da je | vijeće koje ne riješava molbu mjesnog škol- (ći u metežu, koji vlada u našoj monarhiji! 84 4 Spljetu): »Opće je negodovanje u
to hotio ustvrditi samo u svoje svrhe. \skog vijeća, radi rečene škole. Je li? Pa [Kad se št 1 ko desi najbolje j k ' (svećeničkim krugovima radi ovog lista, te
Gosp. D-r Arneri odgovarajuć dopisniku | dobro. Ako u ovoj stvari može i moj glas ad se što tako desi najbolje je, a%o $€ se ozbiljno oko toga radi, da se odstrani
»P. C. H.« glede školske zgrade kaže do- koristiti, evo ga dižem i velim: na Korčuli makneš, znati da je tvrdo tlo, kud kročiš. iz uredništva onu osobu i onog “svećenika,
slovno: »ja kao pravnik ne mogu biti gra- je potreban vrt i za siromašnu djecu i jer Pitamo je li takovo tlo, kud su stupili g. koji su radije na usluzi gg. liberalcima, ne-
gjevni vještak, ovo sam izričito istaknuo u|ih ima mnogo više koji ne mogu plaćati ne- \rezolucijonaši? Mi velimo da ne, jer koali- 80 li svojoj braći i katoličkom ge kao
sjednici općinskog upraviteljstva, te sam go koji mogu. Osugjujem pokr. školsko vi- cija nije faktor, koji u našoj monarhiji ima |! pravim pravaškim načelima. Oni ljudi ra-
zamolio gg. prisjednike Fazinića i Depolo, | jeće, što ne riješava molbu mjesnog škol- last ua ž dogoditi a i 1 d |di politike politici sve žrtvuju, pa i stroga
da oni nagradnju nadgledaju, sklapaju po-|skog vijeća. Koji Korčulanin ima išta da |Vlast u ruci, može se dogo iti a i lasno da Katolička načela, kako joj je zaslužno pred-
godbe, naruče materijal, dobave. radnike i proti tome prigovori? Ali gdje zdrav razum dogje do vlade, ali se može i protivno do- bacio bio u svoje doba i spljetski »Dan«,
ostalo, što oni i redovito rade«. \istupa i pita jest to: što ga u ovo ulazi goditi. Dakle stvar je svakako neizvjesna, a zato je ona nedolično bila na nj napala.
Da je ovo gosp. D-r Arneri tako rekao | dominikanska škola? što njezina daljina?!a kad neizvjesna to je slijepački stupiti, Za danas poručujemo svojoj znanici: Ako
živa je istina. Sve je ostalo na tim riječima, što preporuka člana mjesnog školskog vi- gdje ne znaš, kakav će biti izlazak Rekli ćeš stati na programu katoličkom, kako stoje
jer je živa istina, da mi općinski prisjednici, | jeća pokrajinskom vijeću? Taman koliko i di zolucija bila učinj hitni | »Hrvatstvo«. »Dan«, »Vrhbosna«, »Istina«
azinić, Depolo i Cviličević mi do danas | staro »koljenovištvo« Korčulansko, što ga smo da je rezolucija bila učinjena u itnji, Katolički List«, evo nas spremnih na sve uz i
(a već je zgrada pod krovom!) ne znamo dopisnik ovdje upliće. Svak nije sretan da 4 to ponavljamo, jer od naroda niko nije geslo: ili budimo u svemu strogi katolici

 

: :

\ni ko je naručivao, ni ko je pogodbu skla- |se bani koljenovištvom od dva koljena, ali znao; a svakako tu hitnju dokazuju veoma ili neka nas nema!«

—« u A. D. N.) Kamo je Ivanović tada po- |rao bi uvijek dizati ili snizivati vrijednost na je li jednaka ili nejednaka vrijednost za-

(šao i u kome poslu, to ne znam. Povodom jedne kritike u »Vrhbosni«. jedne stvari; što nije nipošto istina. Neka mjene? Ako i rad — kako hoće g. kritik

Svećenik ovaj, koji, kako mi se čini, valja Gosp. kritik veli, da je ono mnijenje kri-|se pokuša odvesti iz Dalmacije nekoliko va-_ — uz porabu doprinaša toj vrijednosti, mo-

ško: na 3 juna18( rina Nama se čini, da je ovo rečeno mal a gona punih vode u Sarajevo, koja će biti rala bi apsolutno biti nejednaka njihova vri-
nijesmo znali — u grobištu na Dančama. Ta! propos, jer se ne bi smjelo krstiti na brzu vrijednost te vode? Ostaje ista, što je i pri- jednost. Al je očito, da je njihova vrijednost

brovčanom na izgled« (U Dubrovniku 1804.). je bilješka registrovana rukom ondašnjeg ruku jedno mnijenje krivim, uz koje stoje je imala, al ipak se tu neki rad uložio. Ne- jednaka, jer im je jednaka poraba. Ovo, što

Rodio se on u našem Dubrovniku na 5/4
1740. g. od Stjepana Ivanovića i Olive Se-
bić (mat. rogi. g. 1729—1788. u D. G. P.
A.). Nakon prezentacije Blagajnika Gospe
Velike i imenovanja po crkvenom mu sta.
ox postade on kurijalnim dekretom od

/& g. 1761., dakle jo klerik, uživaocem
dubrovačkog beneficija crkve »sv. Stjepana
na Konalu«. (rkp. »Beneficia 1722. —e u
A. D. N.). Dočim se o tome do sada ni
znalo, bilo nam je i do sada poznato,

e Ivanović uživao drugi jedan botelcj

rovački, naime onaj kapelanije »sv. ža
na trećemu Konalu«, što ga je u drugoj
polom XVII. vijeka osnovao brijač Miho
urati. Kad je Poe taj beneficij stekao,

to ni ti. Na 25/4. g.|vi ostanci,
re SN m dt : biće isti Ivanović dao na nju urezati onaj Sarajevu monopol kojega pojedinca, pa bi- biti veća ili manja prama radu tu ulože- | pisac jedan od najačih oslona, kojim se so-

1780. dobi Ivanović dozvolu od s
nog starješine, da se imože odal iz Du-
brovnika pače i iz dubrovačke nadbiskupije,

' , da ka- nionim našl ka
panoi GM

Pin oIETN

župničkog zamjenika dn. Cvjetka Cvjetko- jaki umovi. Nu pošto i jaki umovi mogu ka se odveze velika kvantitet vode u Saha- kazasmo, to jasnije odskače odatle, što rad
vića u matici mrtvih  gruške žu &0d- | zabrazditi vidit ćemo sada, je li, nije li krivo. ru gdje nema žive duše, koja će se tom kao rad, u sebi nema nikakove vrijednosti
1778.-1779.-1812., i ja ju propćujem .| ge Je ik mi) | 0 da. ANA, VE .,
odareći ljubaznosti gruškog župni Za što je krivo? Gosp. kritik navodi pri- vodom poslužiti, voda ta cijene nema, jer ako ne nosi koristi; za to se ne može niti
n. Nika Zlovečere. mjer vode u Sarajevu koja nema nikakove | nema koristi. Moglo bi se ovdje drugih pri-_ mjeriti vrijednost zamjene prama radu ne-
Po tome, dakle, pod onom pločom, koja |vrijednosti zamjene, i to jer je imade do. mjera na stotine navesti, ali da ne duljimo go prama koristi rada, što je sve jedno pra-
se nalazi _u menutoj crkvici sv. Križa, ista i jer se može bez ikakova rada doba- | izostavljamo. Gosp. pisac »Socijalizma« mo- ma koristi stvari, što je radom proizvedena;
na MAS IMANNOVICH SIBI, ET SUC- viti. gao bi odlučni udarac zadati g. kritiku o- u najzadnjoj analizi svagja se sve na ko-
:BUS | SACRIFICANS, )ENs, MO. O. Talija mogao bi g. kritiku odgovoriti: | vako. \rist ili porabu.

SIBUNDO ASSISTERE VELOX. | SAN. vrijednost zamjene vode u Sarajevu nika- . Dakle vrijednost stvari stoji — tako ho- | Za to O. Talija svojim dokazivanjem o-
CTA S ISTAM LAETUS | ADIBIS \kova je, jer je svak imade, i ona može sva- \će g. kritik — u porabi i u radu, što se je | bara zbilja Marksovu teoriju, dok opaske g.
HUMUM | GOOD 3. i čigovim potrebama zadovoljiti kao što i|u tu stvar uložio. Dosljedno valja da slije. kritika njegova se mnijenja niti ne dotakni-

& TIA Ni; br (8: erek svjetlost i zrax, a ne jer je imade mnogo i|di, da gdje je jednaka poraba Uviju stvari |vaju. — Ob ovomu dosta.
tom pločom, velim, ne leže [vanovićevi mrt. jer se bez ikakova rada može nabaviti. A a veći ili manji rad, što se je u pojedine G. kritik piše: »U istom pogl., gdje go-
kao što se doslije mislilo, a tomu je razlog to, što da je voda n. p. ujuložio, njihova vrijednost zamjene mora vori o oslonima socijalizma prezreo je g.

a veleč.
i

 

lo je obilno, kao što je i sada ima, ona nu. Nu biva li tako? Imađemo n. p. 10 bek- \cijalisti uprav ponose, a to je Morganova
bi imala svoju vrijednost zamjene ; takogjer | tolitara_vina, u koje su se uložile 100 je- evolucijska teorija. Prva je teorija doduše
nije vrijednost vode u Sarajevu nikakova, | dinaca rada, opet imademo drugih 10 hekt. već prilično izgubila svoj sjaj i svoju. pri-
jer 26 bez ikakova rada može dodani iste vrsti vina, u koje se je uložilo 50 je- vlačnu silu u znanstvenom svijetu, ali ju
- (u tomu slučaju rad uz porabu (korist) mo- | dinica rada. Sada pitamo, tih 20 hektol. vi- socijalisti uvijek prihvaćaju«.

o još za svoga života, &. 1785.te, dr-
da će ona pokrivati grob

Ka