MW, F
es Br. 43.
Car izgubi pouzdanje u Vitta, a prihvati
se opet stare metode. Polovicom decembra
bili su uapšeni vogje radnika i urednici li-
stova u Petrogradu. Nasta ljuta oporba i
borba na ulicam, koja izrođi opet sveopći
štrajk. U takovom se stanju nahodi sada
nesretna Rusija.
Na sjeveru Evrope nastao bio takogjer
strašni spor. Švedska i Norveška bile su
spojene u neprirodnu uniju, koja spriječa-
vala razvitak Norveške. Norveška tražila vla-
stito konsularno zastupstvo, a kralj švedski
odgovorio, da to ne može dozvoliti. To je
bilo dosta, da je norveški storthing bez bu-
ke ne pripoznao više švedskoga kralja kra-
ljem Norveške. Kad se je cjelokupni nor-
veški narod izrazio plebiscitom, da odobra-
va postupak svoje vlade, zaredaše note iz-
megju 2 vlade, koje su dovele do potpu-
nog sporazumka. U Karlsbadu vijećalo se
za ocijepljenje ovih dvaju zemalja. | odma
iza toga Norveška dozva za kralja danskog
princa Karla, koji nosi sad ime Hahon VII.
Jedini primjer u povjesti svjetskih revolucija.
Zapad je Evrope prilično miran, premda
ima i tu nekih zavada. Francuska je na pr.
zavagjena s Njemačkom radi marokanskog
pitanja. Francuska je kanila osvojiti Maro-
ko, gusarsku državu u sjevernoj Africi. pita-
la zato dozvolu u ostalih velevlasti, samo
mimoišla Njemačku. To je sve, ali regbi da
će se to mirno riješiti.
Zatim se Njemačka ne hoće dobro ni sa
Engleskom, jer je ova saveznica Francuske.
Ali to su sve male stvari. Kako je u nas
doma, to svak zna. Kriza Ugarske još tra-
je, vladar ne će da popusti koaliciji u pi-
tanju jezika u vojsci, a koalicija ulaže vas
mogući otpor proti vladi.
U našoj blaženoj Austriji sve vri i hoće
reformu izbornog prava. Hoće je Slaveni,
pa je hoće i Nijemci, ali puste ironije, Ni-
jemci su za opće, jednako izborno pravo.
ali samo da ta reforma ima ostaviti neta-
knute sadašnje opozicije Nijemaca. Ali sre-
ća da nema onoga, ko vjeruje njihovim pra-
vednim (!) namislima. — Unio.
RAID
Za zagrebačku univerzitat.
Iz djačkih nam krugova pišu:
Jedna je od najprečih narodnih potreba,
da može iškolovat svoju djecu u svom je-
ziku. Zadatak je pak javne štampe i osta-
lih narodnih prestavnika, da na svaku po-
trebu opaze pa da je iznose. Je li bilo ovo
zdušno vršeno u pogledu recipročnosti za-
grepske univerzitati ? Na žalost mora se ni-
ječno odgovoriti, a to osjećamo najbolje mi,
hrvatski akademičari iz Istre i Dalmacije.
Dok drugi napredni narodi ove polovice
kao Nijemci, Česi i Poljaci imaju svoje ve-
like škole po svojim centrima, uče sve na-
uke u materinjem jeziku, dotle Talijani,
Slovenci i mi to ne možemo i ne smijemo.
Talijanci su imali polakšicu, da mogu pra-
viii ispite u Gracu i Insbruku na svom je-
zžiku, ali tim oni nijesu zadovoljni, nego
odlučno iraže svoju univerzitat.
A mi? Temeljni austrijski zakoni jamče,
da svaki narod mora dobiti sve, što mu je
potrebito za razvitak, u prvom redu svoje
škole. Što tražimo, nije nego provedenje
ovih zakona, a to je izvišili to lakše, što
ne treba podizai nove univeizilati, nego pri-
znat nam sve ispite državne i rigovoze po-
ložene u Zagrebu. Ministarska je naredba
doduše podala neke polakšice, ali te su ilu-
zorne, kad se promisli da treba "polagat u
Beču naknadni ispit, a o rigorozima ni zbo-
ra, kad se traži nostrifikacija doktorata na
kojoj austrijskoj univerzilati, zašto opei tre-
ba tugi jezik. Svakako nama zlo.
Po momu mišljenju krivce spomenuo sam
odmah na početku. Vazda ćemo žalit na
naše parlamentske poslanike, koji zamaši-
tost ovog pitanja neće nikako da shvate.
Talijanci se žilavo, energično zauzimlju, a
naši nikako. Uzalud čekaš, da pročitaš što
po novinama, kako je koji naš poslanik
podigao glas za potpunu recipročnost hr-
vatske univerzitati, dok se o talijanskoj če-
sto piše i govori. Što je do sad dva tri pu-
ta jedan poslanik mimogred to natuknuo,
to doista nije dosta. Ko da je mala stvar
postignuće kulturnog jedinstva! A velik je
upitnik, kad ćemo ga mi uz ovakovu če-
ljad i postići.
S djačke strane radilo se i radi se sve,
što se može, ali bez potpore drugih po-
zvanih faktora ne možemo uspjet. Ne iz-
nosimo mi svoj rad. jer je svakomu dobro
poznat.
Zagrepska univerzitat po svojim silama
pe zaostaje nipošto za austrijskim. Profe-
sori idu nam na ruku, te se davaju i neke
prelekcije sad, koje služe jedino nama iz
ovih krajeva a učiniše ih obligatnim za sve
djake, Neću dalje govoriti, jer bit će dosta
i ovo, misle li se ljudski, energički zauzeti
bni, koji to mogu isposlovati a ako ne mi-
sle, tad je i ovo suviše.
Nađamo se, da će se postavit ovo pita-
nje sad na dnevni red. Na 28 o, m. otvara
su opet parlamenat.
a
"Roosevelt o doseljivanju.
Presjednik Sjedinjenih Sjeveroameričkih
Država g. Roosevelt upravio je kongresu
kao obično svake godine poslanicu, u ko-
joj se je dotaknuo i pitanja o doseljivanju
u Ameriku. Kako je to pitanje i za nas od
velike vrijednosti, prenosimo, što je o tomu
napisao :
Veći je dio doseljenika po izvješću glav-
nog komisara doseljeničkog odjela bez dvoj-
be zdrav i dobar, ali jedan dio spada u
neželjenu klasu, koji nije došao ovamo iz
vlastite želje i pobude, već tako, što agen-
ti raznih parobrodarskih društva po cijeloj
Evropi raspredoše mreže te raznim obeća-
njima mame ovamo ljude samo radi svojih
interesa, da im kapital uložen u parabro-
darska društva što veću dividendu može
nositi. Najviše su svakako tolikom seljenju
kriva tugjinska parobrodarska društva te su
u prvom i najteža zapreka naša da reguli-
ramo doseljeništvo.
Kako sam već u mojoj prošlogodišnjoj
poslanici naglasio, mi ne možemo dosta |
dobiti doseljenika, jer ih i trebamo, ali mi.
ne želimo onakovih, koji nijesu za nas. |
Još je od veće važnosti, doseljeništvo
svrnut u južne djelove Sjedinjenih Država.
PRAVA CRVENA HRVATSKA
raduje, što je g. Bakotić naumio da do!
brzo drži našem općinstvu nekoliko konfe-
rencija o glavnim društvenim pitanjima,
kako je to već i po drugim gradovima naše
pokrajine činio. Hvalimo njegovu revnost i
zauzetnost i nadamo se da će donijeti ploda.
A.
Iz Praznica na Braču.
+ Don S. Kolumbić. Dne 24. Decembra
izmegju 10 i 11 sati u večer preminu ve-
lečasni upravitelj župe Don Stjepan Ko-
lumbić. Božićni blagdan došao je ovomu
pučanstvu u velikoj tuzi, pošto ga je svak
volio jer je zasluživao. Neka ga Svemogući
obdari rajskom slavom, a crna zemlja nek
mu bude lagana. Sprovod je slijedio dne
26., baš na njegov imendan, uz mnoštvo
svećenika i ostalog naroda iz bližnjih mjesta,
te cijelog pučanstva ovoga sela. Nakon do-
vršena sprovoda, velečasni dekan Dn. Toma
Carević, župnik Pučišća, držao je pučanstvu
u crkvi ganutljiv govor o pokojniku, te
malo je ko ostao a da nije proplakao. —
Stovatelj.
Iz Cavtata.
Slavlje Handelovaca. Na novo ljeto
Handeiovci pucali sve u šesnaest u slavu
pobjede općinskih izbora. Ljubić brzojavio
Istina je dakle da za svu službu, a ne
za samu svetu mist, primaju 400 kr. na
godinu, ili točnije 310 kr., jer 90 kruna, po
me. troše za konja iz Sta da do
aca. Dopisnik dakle nek se ne čudi or-
dinarijata da ne dade naredbe »svom Do-
minikancu« glede funkcija; takogjer nek se
ne čudi istom Dominikancu »zašto barem
svecom ne djecu ne uči nauk kršćan-
ski«. — Cijenimo da dopisnik nije iz na-
šeg sela, jer duševni Selčanin nemože reći
ono, što je dopisnik o crkovnoj službi re-
kao. Andrija Petrić, Prisjednik Crkve; + Jo-
sipa Petrića pok. Andrije; Bartul Petrić Cr-
kovinar ; Ivau Zaninović Crkovinar.
S Lastova.
Sudbena istraga zbog općinskih izbora.
Podmićenje, tužbe. Odlazak g. D.ra Ante
Šantića. Dne 10. prošlog mjeseca stiglo je
amo sudbeno povjerenstvo da istražuje o
krivim i patvorenim potpisima na punomoć-
nicam usljed tužbe odbora protustranke,
soje je na čelu bio neki sijač bune i ne-
reda Dum Niko Fantella, danas pomoćnik kod
\kolegijalne crkve Sv. Marka u Korčuli. On
lje u svojti sa svrgnutim načelnikom Antu-
nom Sangaletti, koji za dobrobit Općine
\predade zadužnice u ruke Vjeresijskog Za-
\voda u Korčuli. Ovim uspje da za zadnjih
lizbora dobiju Ill. tijelo. U ll. tijelu nijesu
imali nikakva ufanja, jer su proti njima bili
\svi odlični i prvaci mjesta. Ne znajući što
će u očajnosti prešavši svaku granicu sra-
God. II.
m
li k njemu, te mu udi da će oj a-
ć-ti, dokle se uredi Općina a da vi
mu pobirati svotu od 4000 kruna. Ali kas-
no, jer naš obljubljeni Dr. Šantić, koji je
mnoge spasio i obitelji istijeh protivnika,
ipak eto i ako, teško odluči da ostupi, jer
nema ufanja da će mu ina dati stalnu
e ako bi upala u ruke naših protivnika.
Bogom mili i valjani naš liječniće. Sre-
tan i čestit proveo život megju narodom,
koji će bolje znati cijeniti tvoje vrline, tvoj
značaj plemeniti, tvoju ljubav, tvoje žrtvo-
vanje za tužne bolesnike. — Sokol.
uzm===m=>===========
Domaći pregled.
Lastovo, Konavle i Zaton.
Mješovito je izborno povjerenstvo T-
dilo škadalozne izbore : Pr E
pisnik nam obećava, da će drugi put op-
širnije se tim riješenjem zabaviti. Isto je
povjerenstvo uništilo izbore općine zaton-
ske na Orašcu, radi toga, što listine nijesu
bile redovito sastavljene, o čemu smo mi
u svoje vrijeme pisali. Za neurednost je ta-
kovu odgovoran načelnik, a namjesništvo
i zemaljski odbor povjeravaju upravu op-
ćine opet tom istom načelniku. To se samo
može dogoditi u Austriji! Utok proti izbo-
rima na Lastovu nije bio mre jer se je
povela krivična istraga. Upozorujemo na
današnji dopis s Lastova.
Za pruskog kralja.
S toga neka se poduzmu sve mjere, da se izrazujuć želju da s protivnicima lijepo po- ma i uljudnosti nasrnuše ko bijesni risovi
doseljeništvo što više po jugu rasije. Mo- stupaju i zapovijed da njegova sastučena na neke udovice, koje su predale svoje gla- »Naše Jedinstvo« pristalo je bilo uz ri-
guće bi se dalo broj doseljenika, koji do- zastava bude se na općini vijati. O ovim sove protivnoj stranci, i zatražiše od njih ječku rezoluciju, i ako je prije nje pisalo
laze u sjeverne luke ograničiti, a južne lu- škandaloznim izborima i škandaloznom ri- da zaniječu, da nijesu dale. Tako su se na- u protivnom smislu. Ali ipak onako izme-
\dali, da će isplutati u ll. tijelu. Učiniše za-
ke sasma neograničene ostaviti, svakako va-
lja i tu paziti, da dolazi samo željeni ele-
\ješenju drugi put.
Konćerat »Zore«. Dne 6. ov. mj. prire-
menat \gjuje »Zora« birani koncerat s predstavom
| Zatim iz prakse se pokazalo, da mnogi i plesom. — Cavtaćanin.
\meželjeni elemenat dolazi kroz Kanadu i. Iz Benkovačke okolice.
| Meksiko. te preporučam da'se to zakonom | Ng počast bivšem načelniku. Sjednica
uredi, da mogu samo rogjeni u Kanadi i opć, vijeća u Benkovcu dne 19. Dec. na
| Meksiku preko granice proći u Sjedinjene | predlog novog načelnika g. M. Novakovića
| Države. \ zaključila je, da se zaslužnom . bivšem na-
\čelniku gosp. Nikoli vitezu Daparu za nje-
| Isto tako treba se pobrinuti, da se dose-
| ljeništvo rasije po svim državama što bolje govo malne 35-godišnje načelnikovanje naj
jednako, a ne da se njeke države Pee zahvali i da se dade izraditi nje-
|njuju. ___ \govu sliku i da se postavi u opć. vijećnicu.
Svakako se pako mora strogo za tim ići, | Veoma pohvalno.
da se doseljenici, koji ne žele postati ame-| krčme. Krčma vam je danas u Kotarima
\rički gragjani čim više ograničuju i da im jedan od najgadnijih crva, što crvotoči bla-
\se ulaz zabranjuje u ovu zemlju. | gostanje bijednog težaka. Svako ma i naj-
| Naši zakoni, da se spriječi, dolaz takovim manje selo ima po jednu, po dvije i po
neželjenim doseljenicima imadu se pooštri- četiri krčme. Krčma, to leglo svake nemo-
(ti te teške globe upriličiti za parobrodarska rajnosti uživa žalibog danas sve pogodnosti
\ društva, koja mame ovamo doseljenike.
= Megju neželjeni elemenat na žalost spa- dregjenim organima kontrolisati rad naših
da i naš hrvatski narod. Američke novine krčmara. Tu vam se igra ako hoćete i do
“pišu, da će kongres prihvatiti Rooseveltovu | zore ne samo na dopuštene već i na azardne
poruku, pa će pooštriti zakon o doseljiva- |. :
nju. Bilo bi s toga već krajnje vrijeme, da *'8'€. Benk. poglavarstvo i ako na to upo-
se naša javnost malo ozbiljnije zabavi pi- zoreno, za to malo haje. A znade prepo-
tanjem naših iseljenika. ručivati župnicima i učiteljima da štite mo-
| ralnost.
.._ 42? Brzina pošta. U doba eletriceta jedna
Vijesti iz naroda. dopisnica iz jednog sela otoka Mljeta do
Iz Makarske. \u amošnje selo provalila je tu dalečinu u
Koncerat sa prestavom. Na novu je g0- nepojmljivu brzinu od deset dama.
dinu »Sokol« priredio lijepu :zabavu. Vri- | Družba sv. Ćirila i Metoda. Opaža se
jedno ovo društvo nadomjestilo je prazninu, sveopći nehaj za družbu sv. Ćirila i Me-
koja je zijala razvrgnućem pjevačkog druš- | toda kod amošnjih trgovaca. Osim papira
tva »Gusle«, koje je nazad desetak godina, za pušenje i žigica ne drže nikakovih stvari
pod tamošnjim vrijednim učiteljem glazbe koje su na korist družbe. Maknimo se!
g. Čižekom davalo svojim družinarima pre-| Vremena. Po Božiću imali smo nešto
\kod Benk. vlasti, jer ne daju po njima po-
lijepih i vrlo uspjelih zabava. | ako je bilo'
sasvim kratko doba od zadnje zabave, o
kojoj Vam pisah, naime samih 10 dana,
zauzetni učitelj Prohacka priredio je novu
zabavu, koja je nadmašila onomadašnju.
Koncerat otvori tamburaški zbor sa koma- |
dom »U mojoj domovini« koji sasvim do- |
bro izvrši. G. K. Bašković ispjeva Hatzeovu
kompoziciju »Kad mnidija umreti«. Gosp.
Bašković prvi se je ovo put u javnosti pri-
kazao. Ima krasni, jaki i zvučni baritonalni
glas. Istu je večer ispjevao romancu iz o-
pere Maričon, koju je na opći zahtjev ope-
| tovao. Radujemo se g. Baškoviću na lijepom
pjevanju, nek se dalje marljivo vježba — i
\da ga opet brzo čujemo. »Hrvatsko Kolo«
\koje su tamburaši igrali, izazvalo je veliko
| povlagjivanje i bilo je opetovano. Zatim se!
je igrala šaljiva igra »Čaša čaja«. Naši di-
letanti osvjetlaše lice. U prvom redu treba
istaknuti g.gjicu Maricu Juretić, koja kako
barunica izvrsno kao prava glumica igrala
je svoju ulogu, a gosp. učitelj Prohacka
kao Kamufle bio je nenatkriljiv. Gosp. V.
Kukulj i gosp. K. Bašković takogjer vrlo
dobro i duhovito izvršiše svoje uloge. Op-
ćinstvo je čestokrat, a osobito pri koncu
vrlo burno aplaudiralo vrijedne diletante.
Iza predstave bio je ples, pa večera. Čujem
da diletanti brzo kane davati »Seoske dan-
gube« od našeg zastupnika vanjskih općina
D-ra Majstrovića, koji se je na molbu upra-
ve »Sokola« zauzeo da priredi komediju
za našu pozornicu. Stalan sam da će svim
biti vrlo drago čuti ovaj komad — od
auktora nami poznata, koji je nazad ne
puno godina i sam vrlo vješto, prestavljao
na našoj pozarnici — i sastavljao koji ko-
mad za našu družinu.
ujedaoc. Imali smo sreću
propovjedanje kanonika Don Vlade Bako-
tića, koji je nas svijeh svojim bistrim, jež-
grovitim i mudrim pripovjedanjem zadivio,
Vrijedan propov,
te svoje pametne i očinske riječiijitiao pri-
lagoditi sadanjim okolovštinama. Vrlo nas
kiše. Od zadnjeg dana 1905-te jaka je bura
duvala s velikom zimom. Toplomjer je pao
ispod ništice.
Iz Kaštel-staroga.
Stranačke tučnjave. Na novu godinu
u večer sastala se vesela mladost u kafani
Pavković. Jedan od njih klikne »Živila nova
stranka« (Matasova), na što će vlasnica ka-
fane, obrativši se nekojim radnicima tvrtke
Simette: »Zar možete trpjeti da Vam vlah
što takova kliče?« Dosta je to bilo a da
nastane kavga, kao što je i nastala, koja
se izrodi u žestoku tučnjavu. Mnogi koliko
s jedne toliko s druge strane iznesoše kr-
vave glave. Doživjeli smo dosta, a i doži-
vjet ćemo još, hvala nekim od naših vogja.
Iz Selca kod Starogagrada
U dopisu sa otoka Hvara u broju 41 pod
naslovom »Uzor selo«, spomenuto je da
Dominikanci primaju od Selčana 400 kruna
na godinu samo za to, što u njihovom se-
lu govore svetu misu u dane svetačne. |-
stini na čast izjavljujemo: 1. Dominikanci
svakog svetačnog dana, te na dan sv. Ivana
i Pavla, sv. Roka i na Mrtvi dan pjevaju
svetu misu, a na Božić dvije pjevaju a jed-
nu tihu. 2. Prije mise ispovijedaju, pričeš-
ćivaju, kršćanski nauk uče, a preko mise
tumače sv. evangjelje ili prigodni govor dr-
že. 3. Po svetoj misi, kad prepisano, a kad-
popodne davaju blagoslov sa presv.
Sakramentom ; prve Nedjelje mjeseca . mole
krunicu na čast presv. Srca Isusova, a kroz
Nedjelje korizmene Put od Križa. 4. Ob-
državaju blagoslove polja, te procesiju na
Tijelovo i na Malu Gospu, a na dan Vo-
dokršća blagosivljaju kuće. 5. U veliku Su-
botu ispovijedaju popodne; a to isto čine
svaki put kad ostanu do podne ili kad do-
to prijavu, da su dvije punomoćnice krive.
Ali to nije sve.
Nekoga tužnog i iznemoglog Antuna An-
\ticu izvukoše silomice iz kuće i poniješe ga,
da preko svoje volje dade za njih svoj glas;
nijesu ni novca štedili, da kupe glasove i
da patvore potpise, kako ćemo dokazati.
Dum Niko Fantella je tužen Drža-nom
Odvjetništvu, jer je patvorenim potpisom
Luke Antice pok. Luke otpremio utok na
\ Ministarstvo Unutrnjih posala, e da spase
svrgnutoga svoga miljenka, ali utok bi od-
bačen, potvrgjeno svrgnuće radi zloporaba
\i mereda u općinskoj upravi i imanju.
\ Toliko je stalo ma srcu glasovitom Dum
Niku da uzdrži na načelničkoj stolici pro-
| palog svog rogjaka Antu Sangaletti, da su
| zidaru Marinu Lešiću samo da opozove pot-
\pis odreke općinskog vijećnika nugjali 100
runa.
| Nije se samo u tomu prikazao Dum Ni-
Iko valjan branioc nepravde, već i u aferi
\Saraka prati Sangalettu. Iza sudbene osude
| potrudio se je, da ponapravi svome Anti
trgovačke knjige, pak je upotrebio sva če-
I tiri dijela računice, brojeći, kupeći, odbija-
gju redaka nije zadovoljno s njome. Pre-
naša, što proti njoj piše novosadski »Bra-
-Inik«, a u zadnjem lanjskom broju donosi,
što o njoj misli beogradski >» Trgovinski
Glasnik« i što vrijedi pročitati. Taj list pi-
še, da bi vrijedno bilo, da Sloveni i u A-
ustriji vrlo pažljivo ispitaju njemačku ulo-
gu u sukobu izmegju Budimpešte i Beča
Organ ministra Goluchowskoga »Fremden-
blatt« donio je saopštenje, da su Magjari
saveznici i najamnici Njemačke. Ako se o-
va vijest potvrdi, ikako će naivni izgledati
naši prvaci, koji su usprkos svoj mržnji
proti Nijemcima radili ipak — za pruskog
kralja.
Neurednost na Zemaljskom Odboru.
Na Novu godinu i sutra dan u Dubrov-
niku carinara nije naplaćivala pokrajinske
namete na potrošarinu, jer Zemaljski Odbor
nije na vrijeme prikazao pokrajinskom fi-
nancijskom ravnateljstvu potrebito ovlašte-
nje. Ova se neurednost i prije dvije godine
dogodila, pak je pokrajinski budget ostao
prikraćen za znatnu svotu novaca. Ove go-
dine u dva dana u samom Dubrovniku po-
krajina je izgubila preko hiljadu kruna. A
jući, stružući, mrčeći, nadodavajući, ipak sud
vidjevši trgovačke knjige tako raščešljane.
\Osudi Sangaletta; Dum Niko pisa sudu da
bi uzeo u obzir njegovo pismo 22. jula, |
ljer da je njegov propali rogjak pravedan.
I ovaj list bi mogao i
Doklecian u sporazumu sa Dum Nikom pri- |
tisnu Luku Anticu da potpiše izvještaj, da
je on svojom vlastitom rukom rečeni utok
potpisao, inače da će mu sin u _lstriju, jer
\da mu je rekao oružnik Burić, desna ruka
njihova, a to je i Dum Niko iz Zadra pi-
sao. Suviše glasoviti Doklecian sa družinom
pogje Petru Susoviću na dan 8. agosta, kad
je glasovalo Il. tijelo, te pozvavši ga na
stranu, ponude mu 100 K za njegov glas.
\On ih odbije, a glasova po svom uvjere-
nju, na što učiniše proti njegovu glasu utok
kao da nema prava glasa, pošto ga je gla-
soviti oružnik Burić bio tužio Državnom
Odvjetništvu, a i to potiskan od njegovijeh
glavnijeh prijatelja, da Susović ne bude i-
mao pravo glasovanja. To im ne pogje za
rukom, jer je Susović bio riješen svake op-
tužbe.
Ti su u Lastovu uveli nemir, a pri tomu
nije spavao ni Burić, njihov pravovjerni pri-
jatelj, a proti komu su nazad dvije godine
roz novine pisali. Tad je poštovogja Burić
bio nepristran, a danas kad je uz vas? Go-
vori se da on i svrgnuti plandujući uz har-
moniku pjevajući u kasarni nagovarahu sina
Luke Anticu, strašeći ga tobožnjim falsifici-
ranim potpisom njegova oca.
Burić je vjeran službenik i prijatelj, a do-
kazi su tužbe, koje je proti poštenim Las-
tovcim bio podignuo sve bez uspjeha. Na-
ma ne smeta da ga drže ovdje, samo da
vrši svoju službu, red ljubi i pravicu.
Značajno kakvim se srestvima služe neka
Općinu i u njoj vide svoju korist. Obični
hraniti se tugjom mukom, a naviknuti šta-
m šetati i za
sloniše na dobra svojih žena, pak go-
spodariti a svijeh za robove držati.
nesugjeni kandidati gosp. Janko Lucijano-
vić, Antun Sangaletti svrgnuti načelnik, i
družina htjeli bi opet uljesti u svetilište Op-
ćine da mogu opet samovoljno pritiskati
narod; te su se zato prihvatili kriminalnih
igrica, i nepoštenih sredstava.
MR s Mt e
s ute ne. Svrgnuti načelnik najprvo
prodle godine jula Mi zori obustavi ga od
da je bila računana na
poći u ruke c. k. Dr-!
žavnog Odvjetništva. Kuzma Lešić, rečeni.
čeljad, koja na svu silu hoće da ugju u 1
vijedati, oholi jer se na- f
ipak €
Ali je prošlo vrijeme ropstva, narod je
otvorio oči, a providnost božja dade da od
takovih ra, već nema u, jer
svak trudom i štednjom oslobodi se njiho-
tiranstva.
lazak našeg di i dobrog liječnika po
koliko će biti po ostalim mjestima ? Treba-
lo bi, da gospoda na odboru posegnu u
svoj džep i naknade štetu, koju su pokra-
jini nanijeli svojom nemarnosti.
U Sarajevu je počeo izlaziti »Hrvatski
Dnevnik«. Novom drugu želimo najbolji
uspjeh.
| U Zagrebu je u nedjelju, ponedjelak i u-
torak nekoliko se puta treslo. Srećom ne-
ma ljudskih žrtava, ni velikih šteta.
Potvrgjen je zakon o poboljšanju učitelj-
skih plata.
Biskup je Mahnić na Krku obijelodanio
\list, kojim odlučno odbija napadaje talijan-
\ske katoličke štampe na glagolicu.
| Na staru je godinu narodni zastupnik
|D.r A. Tresić Pavičić držao na Hvaru skup-
ištinu svojih birača, Trešić je polagao račun
svog zastupničkog djelovanja. U govoru se
je dotaknuo i vanparlamentarnog svog
djelovanja, poimence o svojem radu u Fran-
\cuskoj i Americi. Vladin komesar Radimiri
mu je to odmah zabranio, jer da nije vlas-
tan o tome govoriti. Kad mu je Tresić na
to primjetio. da se pokorava zabrani, ali da
\ga ne će smesti, da i unaprijed u stranom
svijetu poradi, kako da steče ie na-
prednih naroda za Hrvate i da poduzme
\sve, što misli da smjera na dobro domovi-
ine, nastao je u skupštini žamor u znak
prosvjeda proti neočekivanoj zabrani, na
što je g. Radimiri jednostavno raspuštio
skupštinu. Čudimo se, kako taj mladić ne
pozna ni najelementarnija ustavna prava.
GO MOM
Josip Onyszkiewicz:
&like iz
dubrovačke prošlosti.
— — — Prvi svezak. — — —
Nabavlja se kod Dubrovačke
Hrvatske Tiskare, Cijena Kr. 1:20
sa poštom Kr. 1:30.
u di e
ska kronika.
Imenovanje. Gosp. Nikola Marić financ,
koncepist bio je ovo dana imenovan (inan-
ci povjerenikom pri mjesnom finacij-
skom Ravnateljstvu.
e Petar Babić e
vjerenik u Zadru premješten je u rov-
nik kod astcjskoć kavnslsijšva.
Prenos ostanaka Dum Ivana Stojano-
vića. U utorak u jutro bili su preneseni
mrtvi ostanci Dum Ivana kan, Stojanovića,
Grad
iz svećeničke kongregacije u '
MRKI
povjesti«. Tim novcima 1. su aviti
malo prije toga preminuo, odu
Domi s bo. & oni
podignu s u
svećeničke kongregacije, pošto jaik
"