za seze

Y

U DUBROVNIKU,

  

i

B Januara 1906.

(IRS
ača

Godina ll.

MIMA

 

 

 

Cijena je listu sa donašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i

četvrt godine surazmjerno; za inozemstvo K 5 i
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da
polugodište. o A

poštarski troškovi. — Ko
je predbrojen i za došasto

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ

 

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačtoj Hrvatskoj Tiskari. —
Za zahvale i priopćena plaćase 30 para po petit retku. Za oglase 20 para po
retku a koji se više puta tiskaju po pogodbi. — Rukopisi se ne vraćaju.
Listovi nefrankirani ne primaju se. — Plativo i utužljivo u Dubrovniku.

 

 

 

 

 

 

Starim predbrojnicima, koji nam du-
guju pretplatu za proštu godinu, posla-
ti ćemo do koji dan poštanske platežne.
naloge. Svakomu, bez iznimke, ko nam.
do: konca ovog mjeseca ne podmiri.
pretplatu bilo za lanjsku bilo za ovu

, obustavit?ćemo slanje lista U
jednom od narednih brojeva počet će-
moZobjelodanjivati jedan vanredno za-
nimivi roman.

Stara pjesma. |

Za neosporivu se istinu drži, da se naš |
cijeli javni život nalazi u stanju, koje se |
može nazvati propadanjem i rasulom. Ginu.
stari oblici i načini mišljenja, a javljaju se |
novi, koji nijesu još uzeli stalan oblik, već |
se očituju u onoj neopredijeljenoj težnji za!
nečim novijim i svježijim. Tako su nam |
barem do jučer pripovijedali naši mladi.
Danas, kad su se nakastili, da to njihovo |
novo i svježe shvaćanje uvedu u život, oni
nas darivaju još starijim, što je cijela jedna |
generacija prije nas bila pokopala. To na.
prvi mah očito protivuriječje ipak je utvr- |
gjena socijalna pojavaa, koja se gotovo kao |
neko odregjeno pravilo javlja svaki put, kad |
novo doba ima da zamijeni staro. |

Danas je u modi govoziti o slozi sa Sr- |
bima, o jugoslavenstvu, novom kursu. Ko
ne može da to slivati i nato privoti, taj
je hrvatski ekskluzivista, natražnjak, itene i
Pa ipak nema u tomu ništa nova, što ni- |
jesu iskusili naši oci, koji su takogjer sa- |
njali o jednom jugosiavenskom narodu, ju- |
g siavenskomu carstvu od Triglava do Ca-
ilgađa. Zbišja li je Odvratila od saijeva-
nja, ali se danas brzo živi i zaboravlja, pa |
su djeca upala u istu pogrešku. Paradok-
salna teorija povjesnih corsi e ricorsi, koju |
je iznašao osnivač socijologije, nauke o0'
društvu, Giambattista Vico, nalazi u našem |
primjeru najbolju primjenu.

Proći će i ova grozničava utrka za pri-
mitivnim shvaćanjem: zadataka narodne po-
litike, pa će doći vrijeme željenog doba,
novog duha, koji će biti obilježen pobjedom |
pučke misli. Ono.što bi danas neki htjeli
la je novo i realno shvaćanje, nije drugo
nego još starije i nerealnije od dosadaš-
njega. Svukud se po svijetu očituje težnja,
da se što jače utvrdi individualizam, a kod.
nas bi htjeli, da zaboravivši na vijekove
posebnog narodnog života, posebnih ciljeva,
predademo se u naručje nečemu, što je u car- |
stvu sana. Rusini ne će da budu Rusi, Proven: |
salci afirmišu svoju posebnu individualnost ,
prama Francuzima, a mi bi imali prestati |
biti Hrvati, da se nazovemo prosto Jugo-
slavenima. Bilo je nekad, kad se je misljelo,
da će socijalizam porušiti sve ograde na:
rodnosne, ali su se i najgorljiviji pristaše
internacijonalizma morali osvijestiti, da se |

\
I

I

\

1

do toga ne može doći. Sad se njihova in-/
ternacijonalnost sastoji samo u megjunarod- |

noj borbi proletarijata proti kapitalizmu.
Marksova internacijonala se sve više raspada,
a rastu posebne narodnosne grupe.

Novi kurš, kako ga njegovi današnji zago-
vatatelji slivaćaju i provagjaju, nije ništa dru-
go nego stara pjesma.Kad pjevačima izmukne
grlo, doći će novi duh, kojemu je cilj, da
neša politika bude hrvatska, demokratska,
socijalna.

gA0g?
Novi Namjesnik.

Naslućivalo se je; pak su se po listovi-
iznašali razni baruni, razni dostojan-

Ostavimo na stranu opsežno znanje, hitru| pak, za neznam koju ljubav, ta osoba, ta po-
domišljenost, uredovnu agilnost, onaj dar rodica taj narod ne može dopustiti, da mu
snaći se brzo u najzamršenijem poslu; to- dadu drugi naziv osim vlastitoga, niti dru-
ga su nam mnogo pripovijedali mnogobroj- | ga zastava osim one, koja je posvećena vre-
ni njegovi poznavaoci, ali naglašujemo. jer menom. Koji bi to 4 sr, sam bi svoje
smo se sami osvjedočili, dobrotu srca, živu že- | pravo pod noge bacio, priznao bi da nije
iju svakomu biti uslužan, a nadasve onu čed- čovjek, da nezna što je obraz, što li ponos.
nost, koja čini da ti se čovjek u vlasti srcu pri-/ A ako bi se našao takav, te bi u ime lju-
vine; a pravedno je i dostojno da čovjek bavi, sloge i ma bilo neznam čega to zahti-
takih vrlina i bude na glavnom mjestu. jevao, taj ili bi cijenio te maloumnim, ili
Kako osobi još se radujemo, jer je u nje- bi imao druge namjere, svakako ne dobre.
govom imenovanju skršena burokracija, ko- Hrvatski barjak što kod nas znači ?
ja nije mogla smisliti do danas, da čovjek| Znači da smo mi Hrvati, i kako takovi
bez naslova ipak može biti vrijedan; a još mi ne poznamo nego jedan barjak, častimo
više, jer je sin ove iskušane zemlje, koja je tugje, ali na našoj kući jedan sam se smi-
do danas primala paše i vezire, i gledala je vijati. Srbi ako ištu da postavimo i nji-
na najvišijem stolicama ljude, ako se hoće hovog uz našega, tijem ištu da se mi od-
čestite i darovite, ali iz trećega sela a ni- rećemo onoga što nam je sveto, kako i nji-
kako domaće. Dopokon nam je milo da naš ma sveta njihova zastava. Prosto dakle nji-
grad, koji je kroz vijekove davao iskusne i,ma u svome razapeti svoj barjak, a prosto
okate državnike i upravitelje, i sada može nami na našemu. Općina je danas u čisto
se podičiti, da ima takovih, koji će svoje hrvatskim rukama, dakle ovi jedini dok stvar
ime u domaćoj povjesti ostaviti. Kako na- je takova imadu pravo, da se njihov barjak
mjesniku pak ni malo se ne radujemo, jer vije.
nas je iskustvo naučilo, i po vijeka borbe,  Barjak znači što narod želi, što traži, gdje
da ideali naši idu sporo na taj način, da cilja. Naša hrvatska zastava svemu svijetu
bi ih sićušni mrav davno pretekao. Znamo pripovijeda, gdje je naše srce, gdje li naša
dobro da taj blaženi sistem okolišanja i | duša, a Srbi da su prava braća, i oni bi
vrludanja trajat će još mnogo, i da same prihvatili taj barjak, koji je glas vapijući,
neophodne prilike, kad se budu nametnule, da nam se podijeli što nam po pravu ide.
uraditi će u dva dni, što nije prejrigana Dok je fuzijonaška stranka s njima ugo-
mudricija naših državnika u punom stolje- varala, mi smo mučali i gledali; nijesu se
ću. Znamo da posredujućemu su vlasniku složili ponajpače radi zastave, sami su kri-
ruke zavezane, i da i najboljom voljom ne vi, pak neka pritrpe posljedice svoje volje.
može dobiti ili malo ili su blizu ništa. | Svakako kad smo se mi dogovorili sa fu-
Ipak odvažan upravitelj može dosta, ako zijonaškom strankom, izjavili smo da prista-
ima srčanosti i odvažnosti, da zahtijeva ono | jemo slozi baš zato, da se karakter hrvatski
što cijeni pravedno i probitačno. Mi se na- općini sačuva, i fuzijonaška je stranka to-
damo da će novi upraviteli zemlje imot u iju pislšla;
srčanost, da barem dokrajči nešto od na- | ugovor za ljubav Srba. Mogu li Srbi to za-
ših glavnih postulata: pohrvaćenje ureda i|htijevati? Možemo li mi na to pristati, kad
izravnu željezničku svezu sa Bečom preko su nas hotimice Srbi ignorirali, i od nas ni-
matere zemlje. Opet velimo nadamo se, a kakvu cijenu činili u pregovorima općinskim ?
djela će najbolje pokazati, da li je sretno | Možemo li nadasve mi pravaši, kad su Sr-
i blagosovljeno zasio na prvu stolicu u po- bi očito kazali da neće na Rijeku, jer neće
krajini. \da imadu posla s pravašima, kad su isklju-
Oduševljeni nijesmo, a ne imamo povoda | čili sveosve pravaše i u ugovoru radi sloge?
ni da budemo, ustrpljivo smo čekali po vi- Pak tijem ljudima za volju, da mi sami ski-
jeka, ustrpljivo ćemo čekati još, harni i za-| nemo našu zastavu i da joj pristavimo srp-
hvalni onijem, koji su u stanju i mogu nam | sku ? Dakle naši nas nebi imali silovati na
moći, a ravnodušni prama onijem, koji to, jer znadu da su obvezani s nama da

\kad su riješili uredovne spise, cijene da su će sačuvati posve harakter našoj općini, ko- opravdano ili neopravdano za proti

tijem ispunili dužnosti svoje. = _lja je hrvatska u ogromnoj većini, (jer da je
Naša je dužnost zagovarati i zahtijevati do te blažene ljubice i sloge, o kojoj se

\naše pravice, a do vlasnika je da pravedno |toliko govori, tad bi i talijanska zastava i- silio,

sudi i djeluje. Imala biti na općini, jer su eto i s njima
Ako se ne varamo, što nam Srce kaže, | složni); a nebi smjeli Srbi, jer kad su nas
kako je tugjin Dandolo znao steći mnoštvo iščuškali, ne imađu nikakvog prava, da im
zasluga za zapuštenu našu pokrajinu, znati se mi klanjamo.
će toli više sin ove zemlje, ovoga grada. Svakako tako se na prečac u svijetu mne-
To mu želimo, a do njega je, u koliko mo- nja ne promjenjuju, nit je naš narod tako
že, da se naša slutnja obistini. potišten da će dopustiti da se od njega u-
230987 \čini dvojako biće bez oca i matere, bez i-
\mena i kuće, bez dužnosti i pravice.
Srpska zastava na Općini.

\  Ukažite vašu dobru volju u svojim druš-
| tvima, u svojim kućama, gospodo, grlite se
Javna je tajna, da se po nekakvom ugo-

i ljubite do mile volje, ali ne tičite u ono,
voru dvojice, ili trojice na našoj općini ima |što je narod ljutom borbom osvojio, što je
izvjesiti srpska zastava. I ako nam se stvar stekao kroz tamnice, svagje, i svojom krvi
čini nemogućom, ipak kad vidimo, da kako | zapečatio. Narodna će ustrpljivost nestati i
po šipci čarobnici s časa na čas što je bi- \jaoh ti se onijem, koji su narodni ponos
šelo postaje orao i obratno, baš se ić Šis-| omaiovačili
mo čudili da se i ta nesreća dogodi. Veli-| Mi smo poštenom borbom ušli u općinu,
mo nesreća, a eto i razloga: Svaki se od ušli smo kako Hrvati; mi smo na istoj po-
nas ponosi svojim. imenom i svojom poro- | digli i razvili naš hrvatski barjak, s njime
dicom, pak bila siromašna, koliko se hoće, ili ćemo ustrajati, ili kad se on skine i mi
dok je poštena: a ono što pojedini čovjek | ćemo znati našu dužnost izvršiti. Čast i
i pojedina porodica drži kako osobnu i do- poštenje Srbima, u njihovo ne diramo, ali
maću svoju svetinju, to je u narodu barjak, ni svoje ne damo. Za deset godina njihova
koji kaže svemu svijetu od kojega je on upravljanja s našom općinom, oni se nijesu

i naroda, čijem se on diči. A kako nikad usudili izvjesiti na općinu srpsku za-
bi bio nikakav čovjek omaj, te bi svoje ča- | stavu. Hoćemo li sad mi Hrvati to učiniti?

sno ime, ma bilo kojim zamijenuo za ne- ACO?
Prom oćeg. ir pr

znam koju umišljenu ili stvarnu korist, ta-
Opće izborno pravo postulat ie našeo»

 

 

pak kaku Ja ganas Krši OG;

RIJESEN mmm

\tvu se sabere mnogo nezdravih počela. O-|va javlja se na više načina. Obično zove se
Ipravdane težnje traže oduška, a na društvu izborno pravo jednako, ako svaki birač ima
| poput more leži konservativizam. Tada sa- po jedan jednakovrijedan glas, a nejednako
kupljena energija elementarnom silom pro- je, ako neki od bitača imadu više od jed-
| dre na javu — revolucija potrese društvom noga glasa. Ima ih n. pr., koji za neke za-
do srčike. Pa mnogo toga, što se je po re- htijevaju po 2, 3 glasa, a drugi opet po
\voluciji domoglo slobode, dobro je i o- 20-—100 glasova. Podloga za množenje gla-
| pravdano. sova jesu osobito vlasništvo, izobrazba, so-

Opće izborno pravo ne protivi se etici. cijalni položaj. To je t. zv. pluralni izbor-
| Prema tome ostaje samo pitanje, je li ono i sistem. Svaki državljanin kao takav ne-
zgodno ili nije, je li ili nije nužno. O to. ka ima po jedan glas. A ko plaća porez,
me je sada riječ po svim državama. neka ima glas više, odnosno neka mu gla- -

Netom su vladari privolili ustavu i po. sovi rastu prema porezu. Isto tako daje mu
izvali narod u zakonodavne zborove, otvo- opet jedan glas svjedožba zrelosti, i to kao
\ rio se je put općemu izbornome pravu. Us. dokaz više izobrazbe. Jedan ili više glaso-
\tavna misao ima već sama po sebi tu ten. va dat će mu konačno socijalna služba, n.
dencu, da što daje, svakome dade. lli se Pr. ako je liječnik, odvjetnik, profesor i t. d.
| zar može pomisliti, da će narod biti zado- Pluralni izborni sistem, koji nekima daje
\voljan, ako jedni učestvuju zakonodavstvu, Silu glasova, ne može nikako da se u da-
\a drugi ne? To se može dati dok mase ni. našnjim prilikama održi. Očuvalo ga još
\jesu osviješćene. Ali izobrazba raste s dana gdjegdje kod općinskih izbora (tako u Stock-
\u dan, a uz izobrazbu širi se i osviješćiva- holmu uz čudnu množinu od 100 glasova),
\nje. Takovo stanje moći će se održati sa. ali uopće se posvuda osjeća, da se grdno
|mo za nekoliko, ali ne za dugo. Polutan-| protivi i najumjerenijemu demokratizmu.
\stvo nosi u sebi počelo razdora. U Austriji Može da bude govora samo ob onom plu-
\Badeni je mislio zadovoljiti »mase« s pe- ralnom o. koji daje 2, 3, najviše 5 gla-
\tom kurijom. A što je s jednom rukom dao, sova. Tako sik u Belgiji g. 1893. uveli iz-
ito je hotio oduzeti s drugom. Za do onda bornu reformu na podlozi pluralnoga siste-
\bespravne radničke klase kurija je bila na-|ma. Jedan glas ima svaki državljanin, koji
\mijenjena, a Bađeni je dao sve, tako da je navršio 25 godinu i već je bar jedno lje-
\peta kurija nije »ni miš ni ptić«. Sam za- to u jednome kraju. Jedan glas više ima
stupnik veleposjedništva i borilac za njego- Svaki državljanin, koji je navršio 35 godi-
\ve privilegije grof Mensdorff-Ponilly naziv-| nu, koji je oženjen ili udovac i ima djece,
\lje je karikaturom (Zerrbild). \ako plaća bar $ fr. osobnoga poreza, dalje

lli zar radnički staleži nemaju interesa u Svaki državljanin, koji je navršio 25 godinu
itome, da je zakonodavstvo u suglasju sa|Pa ima bar za 2000 ir. posjeda. Dva do-
'\socijalnom pravicom ? U bližnjoj osobito|datna glasa imaju oni državljani, koji su
\ budućnosti, kada se zakonodavni sabori bu-| dovršili više študije ili koji vrše “akovu služ-
du morali ozbiljno baviti sa socijalno-poli-| bu, koja jamči 2. s.dnju izobrazbu višega
ltičnom reformom, bilo bi vrlo nespametno stupnja. Više od tri glasa niko ne može i-
kratiti radnicima zakonito zastupstvo, jer bi mati. Samo za pokrajinska i općinska vije-
im se činilo, da im se time krate interesi. ća najveći je broj četiri.
»Bez sumnje — rekao je u beigijskome sa- Teško je u kratko odgovoriti na pitanje,
boru socijolog i političar Helleputte -— bez šta je kazati o pluralnom sistemu. Odgovor
sumnje, sve to, što radnici traže, sve to mo-|je naime ovisan o jako različnim čimbeni-
gao bi im podijeliti sadašnji sabor, u koli. | cima. Ovisan je o teoriji, koju se ima o
ko naime ne traže stvari, koje su utopije; državi; da li je mjerilo sve oblasti pučki
nego ili ćemo zar zamjeriti radnicima, šio| suverenitet i volja ili pak naravni zakon i
se oni više uzdaju u ljude, koje bi sami | socijalno dobro. Odgovor je ovisan i o to-
slali u sabor, nego li u nas, koje amo po- me, kako ko pojmi državu: indiviđualistič-
slaše stranke, čigove interese radnici drže|no ili socijalno. Ovisan je o tome, da li je
vne svo-! izborno pravo iz čovječanstva izvirajuće in-
jim interesima ?« \ diviđualno pravo ili pak samo socijalna funk-

Pokret za opće izborno pravo tako se o- cija. Pa opet niti kod jednakih premisa od-
da ga je nemoguće već zapriječiti. govori nijesu jednaki. Mnogo naime ovisi
leposjedništva još o drugim obzirima i namjerama, na ko-
grof Mensdorff. Alternativa je: ili se poda- je sebične stranke ciljaju s izbornom refor-
ti ili silom ugušiti pokret i uvesti apsolu- | mom. Tako je n. pr. njemački zastupnik
tizam. A ko da danas obijeli o apsolutiz Prade zagovarao za Austriju pluralni sistem,
mu, kada se baš previja u smrtnome rva- da jedan glas bude opći, jedan opet za i-
nju zadnja apsolutična država na zapadu? zobrazbu, drugi za stanoviti osobni porez.

Lukavi Machiavelli udario je još za svo. Izračunao je naime, da bi samo tako mo-
jeg doba veoma pametno politično pravilo: guće bilo sačuvati njemačku prevlast.
ako se u državi pojavi kakav jak pokret, | Ako pojmite državu po teoriji francuske
treba mu otvoriti kakav zakoniti put. Ako revolucije, da je naime pučka volja izvor
\nezadovoljstvo ne nagje oduška po zako- | svake vlasti a pučka volja da je skup volja
\nitom putu, tada će se okrenuti na neza- | svih pojedinaca, tada nužno valja da za-
\konite i lako će okrenuti vas socijalni red. htijevate opće i jednako izborno pravo. Isto
Samo tada će država biti jaka. ako otvori tako dosljedno valja da takovo jednako pra-
takav zakoniti put. — Istu je misao izrazio vo tražite i za ženske, pa neznam zašto ne
engleški državnik Gladstone: Ako se u dr- i za djecu. Isto biva, da se naravno i do-
žavi jave nasilne ideje, budite uvjereni, da sljedno traži za svakoga jednako izborno
\je sabornica onaj kraj, gdje je najmanje po- pravo, ako se državu pojmi kao općinstvo
gibelji, ako se iskale. Žalim, što su na po- pojedinaca, individualistično,  atomističuo,
vršinu izbile ideje, koje ja ne razumijem ; A ako prizna više glasova domaćinu kao
\ali kada su već tuj, veoma je dobro za so- zastupniku žene i djece, a po tome dakako
cijalno dobro, ako njihovi prvi apostoli do- valja da dade izborno pravo u opće svim
\gju u sabornicu da ih brane i tumače pred ženama i djeci. Ako je izborno pravo pri-
\narodnim zastupnicima. A drugi Englez, rogjeno individualno pravo, onda je opeć i
Forster, je rekao: Ako takovi ljudi dogju u jednako izborno pravo naravni postulat, Po
\parlamenat, njihovi će govori i spisi izgu- | naravi su ljudi kao ljudi svi jednaki, dakle
biti svoju pogibeljnu požižuću silu. \svima jednaka prava. A ljudi su dakako i

Zašto dakie da država ne da svakome iz- | žene i djeca, pa prema tome i njih idu je-
| bono pravo? Ili valjda evolucija nije bolja dnaka prava.
\od revolucije? Tu duhovitu frazu izustio je Kako se vidi, ove su se teorije francuske
lani u kianjskome saboru dr. Sehweltzer, | revolucije danas u svijetu duboko uvriježi-
\Evolucija savremenih težnja traži opće iz- le, a ne može biti sumnje, da su one č
'horno prav Pa nije li bolje uvažiti tu evo- | pogrješne. U dojdućemu ćemo se bro

: 1% se4e izborno pra. zabaviti malo opširnije s ovim pitar
\mnogi danas baš na temelju ovi'
traže opće i jednako izborno pravc

I to priznaje zastupnik ve

šimo ovaj niz članska po ljubli
je ovo danas najaktueln

4 Naši će člintelji naći s
“jeca o o koje
vori, većim jelom be?