task adi ši BA ia

Br. 48.

- o sja si sik

Godina 1l.

 

 

Cijena je listu sa domašanjem u kuću ili s poštom na godinu K 5; na po i
četvrt godine  surazmjerno; za inozemstvo godišnje K 8 — Ko
ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.

 

 

 

 

Pretplata, pisma, dopisi i oglasi šalju se Dubrovačkoj Hrvatskoj Tiskari. —

Odgovorni urednik VLAHO KELEZ.

 

 

% njati onijem te su nam _ vlastitu kuću

Dani kušnje. ugrabili, i tijem priznati da su dobro
Hrvatskom se narodu primiću teški uradili kad su bili moćniji od nas. To
dani kušnje. Do osam će se dana na je fakt, kog ne mogu zanijekati i oni
jeci odigrati |drugi čin po- isti koji su se pustili namatati u stu-.
zorišne igre, koju će potomstvo okrstiti pic" ako je tako. nastaje pitanje :
imenom te bude zaslužila. Taj će dan smije li pravi hrvat to podnijeti a da
Rijeka plivati u veselju, nakićena svi-|ne prosvjeduje, a kamo li još da po-
jem zastavama raznih naroda našega vlagjuje onijem te su to izvršili ? Za

un

nastupila velika kriza, a toj je krizi kriv go treba mu reforme, ako ne ćemo da upa- referendum bio bi u neku ruku plebiscit.
bankrot parlamentarizma. Vas je parlamen. demo u posvemašnju demagogiju. Parlame- Ako biva jedan broj općinskih vijećnika tra-
tarizam osnovan na pijesku. Društvo je ato- nat valja da bude vjema slika naroda; va- ži za kakovo važno pitanje »referenđum«,
mizirano kao skup pijeska, i na tome pi- lja da bude predstavnik svih njegovih pra- načelnik mora da apelira na sve birače. Iz-
jesku i s tim pijeskom sagragjen je po op- vih iuteresa i prava. A da to bude, glaso- megju njih ueka se porazdijele listine sa
ćemu i jednakomu izbomomu pravu parla- vanje valja da budu prije svega ćajno i ob- »da« ili »ne«, i biraći će time očitovati svo-
menat. Ali pijesak je pijesak! Svaka forma- V€2n0. $ je mnijenje i svoju volju. Takov će plebis-
cija pijeska je slučajna. Pa nije li paradok-!- Glasovanje mora biti tajno. Teoretično cit biti jaka kontrola nad općinskim vijećem.
sno na takovome pijesku i od takovog pi. dalo bi se o tome prepirati; glasovanje je Uj parlamentu »referendum« bit će sredstvo

U DUBROVNIKU, 10. Februara 1906.

PRAVU CRVENI NVO

IZLAZI SVAKE SUBOTE. — POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.
Vlasništvo izdanje i tisak DUBROVAČKE HRVATSKE TISKARE.

carstva. - Ferenz Košut, kako kralj, u-
dostojati će se primiti preda se naše
delegate resolucionaše : oni će mu po-
klonstveno predati memorandum, odu-
ševljeni će se govori držati i tamo i
amo, brđa će jecati od silnijeh eljen i
živio, pak.će slijediti svečani sobet,
rasvjeta i*. d., sve po programu. Šteta
velika da je dobar dio delegata i s jedne
i s druge strane postariji, jer bi uprav
zaslužilo da hrvato-srbi-magjaroni zai-
graju ne narodno kolo, nego zveketni
čardaš, uz veliki ciganski orhestar.
Preko svečanoga će se sobeta čitati
brzojavni pozdravi, povjernice, sve u
šestero izražaji divljenja, pristajanja,
povlagjivanja, pljeskanja. | to naravno
po programu, ili bolje po naredbi, jer
izvijesno znamo da se sve to priprav-
lja. Naravno obečanja biti će silesija,
možda se i nešto zaključi i preuredi
štogod u bolje nagodba godine 1868.,
prosto pak gospodi magjarskoj opet
prilijepiti kakovu podkrpicu, ili na pro-
sto

ne vršiti očite i glasne odredbe te koliko se god
nove zavjernice. Pak će tisuće i tisu- u posjedu Rijeke i ostalih naših pra- iamentu, bila bi narod samih žurnalista, pro- ali ne smije se dopustiti, da iz komoditeta,
će radosno trti ruke i govoriti: eto vi- vica, narod će taj patnik doživjeti e! jesora i odvjetnika !
diš, ipak smo dosta dostigli, više su se nagju osvetnici toj gražbi, i onda

|

 

nas je barem očita stvar, da nam je jeska graditi moderni Vavel, modernu drža- biva jedna javna funkcija, treba dakle da se za monarha, kojim će u važnijim pitanjima
sveta dužnost javno i otvorito pro- vu? Moderna država pozna samo pojedin- javno i vrši, da svak javno iznese svoje oz- | upitati narod, da li se slaže sa zastupnici-
svjedovati na ruke Košutove, jer nam ce, samo atome. A atom je egoističan, anar- | biljno mnijenje. Nego praktično je u našim ma. U Švicarskoj ga već imadu i dobro im
nepravedno svojataju Rijeku, našu ze- hičan. Opće i jednako izborno pravo stjera | €Mropejskim prilikama i uz naš značaj pi- je došao.
mlju, alem našega naroda; jer nam di- na biralište milijone atoma, milijone počela tanje riješeno: ako izbori nijesu tajni, ni-| Za ove tačke nije se teško odlučiti. Da
jele milostinju kako pripadnicim nji- egoizma i anarhije. Pa iz toga da se razvi- jesu ni slobodni. Treba skrbiti, da bude glasovanje bude tajno i obligatno, o tome
hove krune, dočim mi i jesmo i čuti- je red i harmonija ? Himera ! Iz općega i Moguće uspješno kontrolirati sastavljanje |se valjda čovjek ne može ozbiljno prepirati.
mo se neodvisni i suažni toliko, da jednakoga izbornog prava, kakovo je u ato-| izbornih listina i prepriječiti svaku prevaru. ,Referendum« regbi, da je u velikim drža-
se sami možemo brinuti za naše do- mističnoj modernoj državi, proizlazi opća Listine moraju biti takove, da ih bude mo- yama neizvediv. Da se domaćinima dadu
bro bez ičijeg tutorstva ili pomoći, jer anarhija, gluha, nijema, spora, ali anarhija! &uće pri izborima kontrolirati. /zborna ko- dva glasa, to se valjda ne bi kosilo s je-
hoćemo da budemo gospodari u sebe. U sistemu općeg i jednakog prava gla. misija valja da bude sastavljena tako, da dnakim izbornim pravom. Inače o tome smo
doma; jer štogod nam dali neće nam sovanja sve je — brojka. Neka jedinice pri- daje dovoljnu garanciju objektivnosti. Neka \yeć govorili.
dati slobodu, koju nikakvo zlato ne laze od kuda bilo, to je sve jedno; meha-|Svak glasuje sam, odlučen od drugih, tako Nego sve ove tačke nemaju ipak u sebi
može naplatiti. tnično po najednostavnijoj aritmetičnoj će se da mu niko ne može prikratiti slobode. = ništa, što bi se moglo nazvati bistvenom

Ako magjarski delegati, što ne cije-| operaciji združiti, kako se već može, Vrije- | Glasovanje mora da bude obligatno. Čes- reformom općega i jednakoga izbornog pra-
nimo, imadu najbolje namjere, ne će di samo broj, osobe ništa; osobe nemaju to se dogodi, da birače obuzme letargija, ilva. 1 zbilja, Duthoit išao je dalje, predlo-
se ljutiti jer mi ne nalazimo pravedno vrijednosti niti koeficijenta. Boj je izmegju 10 ne baš najslabije birače. Osobito mase, |žio je naime još dva predloga: prvo, da se
da sami naši delegati presude u stvari više i manje, po tupoj i nemoj brutalnosti koje su za socijalni mir i red, rado će se izbori vrše po proporcijonalnom sistemu, a
narodnoj po sebi, te ako prčdamo hoće brojki. Slučaj i broj, pa — korupcija! ustegnuti, kada se bude radilo da se do- drugo, da se senat (u nas gospodska kuća)
li nam dati sve što ištemo i što je . Jedina organizacija u izbornoj borbi jest!Prinesu žrtve. Tako se dogodi, da isplivaju osnuje po sistemu staleškoga zastupništva.
pravedno, to će ih osokoliti da se organizacija samoljublja i pohlepe u komi-|na površinu elementi, koji su sve drugo vidjet ćemo kasnije, kolike su vrijednosti
baš ukažu velikodušni i pravedni tejima. Komiteji i novac — to su jedine si. nego predstavnici naroda. Svak mora na bi- ova dva važna Duthoitova predloga. — K.
i da na bratski način s mami postu- je, koje rade u općem i jednakom pravu f'alište, svak mora predati ceduljicu, a slo-
paju, jednaki rm DL. jer glasovanja. Kada bi Francuska bila nazbilji bodno mu je predati i praznu! Ako ne će LR

našlo ljudi te ušte ini ici . da izabira ovoga ili onoga, slobodno mu, s
J pop ono, što se čini po predstavnicima u par og s Doktorima.
kapatije ili egoizma ostane kod kuće. Malo vijeće doktora »C. H.« mnepozvano,

Ide se za tim — biti ili ne biti. Ako će. Iza toga zahtijeva Dufhoit, da se doma- odgovora kilometričkim : člankom na moje

nam Magjari dali u jedan dan nego li sva ljubica, svi dogovori, sve krparije! mo živiti, nema nam druge pomoći do l ćinima dade po dva glasa, jer je glasova- pismo »Dubrovniku«. Htjelo -bi da u sta-

Beč u stotinu godina! Razdragani će ne će oteti javnom kugjenju one koji —

se vratiti naši delegati, i mlado će i su od svojih prava popustili.
staro njima u susret, njima na poklon, Koji dijele naše mišljenje u toj stva-
bre pobre! nose nam sreću, blagosta- ri, nek ne prešute, nego nek pošalju
nje, sva dobra obećane zemlje! Pak?! u Rijeku očiti svoj glas nepristajanja,

Eh ! onda započimlju Sisifove mu- jer je stara a uvijek istinita ona reče-
e teški dani kušnje narodu našemu: nica: vigilantibus jura!

i će pesimizam, ali srce sluti zlo, a,
ta slutnja teško trga domoljubnom du- AT e
šom. Kako da gledam tužne židove na = :
obalama Rijeke, gdje uzdišu i plače; Veliko pitanje.
uzdišu za domovinom, plaču nevolje
sužanjstva i gordost pobjeditelja svojih. Opće i jednako izborno pravo ! A hoće li
Mi slobodno ne želimo svome narodu opće i jednako izbomo pravo biti nazbilj
takovu žalost, dapače bilo bi praved- spasonosno za narode? Da li će moći is-
no da tisuć ljetni mučenik malo odah- puniti svoja obećanja ?
ne, malo požive, ali kako su stvari, To je ono drugo veliko pitanje.
krenule veoma se bojimo da nas isti Čujmo, što o tome kaže Benoist, brani-
udes i dalje bude pratio, jer ili se ho- telj općega i jednakoga prava glasovanja!
će, ili se neće, tijem što se je oda- Ako je u politici — u toj nezahvalnoj stva-
brala Senjska Rijeka kako mjesto do- ri, gdje nema nikakova suglasja — išta do-
govora, glasno s jedne strane izdiže se tjerano, jest sigurno to, da sve — ide zlo.
moć, silu i ugled gospode magjara, a Na jednoj strani razdraženost, na drugoj
istodobno potištenost našu, koji ma 'apatija, na obima uvjerenje, da ovako više
svome tlu, u svojoj kući imamo se kla- ne može dalje. U modernim je državama

Prizor II.
Mjesto Bouvernaisa prikaživa se gospar Domo sa

PODLISTAK

reforme općega i jednakoga izbornog nje eminentno socijalna funkcija. Pa trebat novi, da sam ja zakleti neprijatelj sloge,
prava. Treba opće i jednako pravo glaso- će, da se malo po malo dađe izborno pra- spletkarac, ne konsekventan, ili barem ne
vanja organizirati. \vo bar nekim ženskima. Takovo pravo ima- odgovoran za djela svoja. Mreža je vuhve-
Ista se tužba čuje iz ltalije. Parlamenta- du ona već dijelom u Americi i Australiji; no isprepletena; ali ko dublje zaroni okom,
rizam, kaže profesor državnoga prava Ma. u Engleškoj kod općinskih izbora i kod iz- lako da nagje grdnu provaliju, koje je kadra,
iorana, morao bi da bude reprezentativan, bora za školska vijeća. Ako ženska može da svu mrežu ojednom rastepe. Ako sam
a nije. Morao bi da bude izraz pučke vo- da bude izvrsnom kraljicom, zašto ne bi ja u tom pismu istaknuo, da se je imalo
lje, a on je samo rezultanta megjusobne mogla biti sposobna i za izbore? Pasivno pokušati provesti slogu izmegju društava,
borbe sebičnih interesa. Morao bi biti pred- izborno pravo ne bi im se dakako smjelo ko iole ima malo pameti, ne će mi moći
met javnoga priznanja, a on je predmet sa-| dati, jer to bi ih odalečilo od zvanja, što zamjeriti, jer danas postoji ugovor izmegju
mo pritužbe i protesta. Valjalo bi da bude im ga je vršiti na domaćemu ognjištu. Ra- narodne i srpske stranke, dočim g. 1903,
krv od pučke krvi, tijelo od njegova tijela, zumije se, da sve ovo valja ovršiti polaga- ne samo da nije postojao ugovor, nego su
a on stoji sam samcat, živi životom fikcije, no, da:pri tome ne bi trpio ženski spol. gg. odabranici srpski izjavili bili, da nije
razrovan u sebi i otrgan od svježega na- Ponajprije trebalo bi pozvati žene, koje vla- još prispio čas da se sloga provede, a srp-
rodnoga života. daju kućom, u kojoj nema domaćina ili o- ska se je stranka u Splitu u istom smislu
Zato smo odmah u početku kazali, da se ca; žene-udove, koje imadu zakonito po- izrazila. Ne ja i Dr. Mandolio nego smo
danas u svijetu više ne govori o općem i tomstvo; uopće žene, kojima pristoji pre- svi onda ostali na tomu, da sloga nije mo-
jednakom pravu glasovanja kao takovu, ne- | rogativa obiteljskog autoriteta. Za ove Du- guća, i po tome mogu opravdati moje on-
go već davno jedino o reformi općeg i je- fhoit odlučno traži osobno izborno pravo. dašnje ponašanje u hrvatskim društvima.
dnakog izbornoga prava. Tome nam daje izgled i katol. crkva, koja Što je g. Načelnik na povjerljivom sa-
A na kakovu se reformu misli ? daje izborno pravo redovnicima po raznim stanku govorio, imalo je ostati tajno, to
Poglavite tačke sabrao je Duthoit u knji- kongregacijama. zahtjeva po sebi svaki povjerljivi sastanak,
zi: Le suffrage de dematn. (Kakovo da bu- Isto tako Dufhoit zahtijeva, da se uvede i ja mirne duše temeljim da od toga nije-
de izborno pravo ?) | on kaže, da je opće t. zv. referendum, najprije za općinske od- sam niti slova napisao. Kleveta je dakle,
\i jednako izborno pravo »intangibile«. Ne- bore, a zatim i za zakonodavne sabore. Taj kad me se zato bijedi.

Gospar DOMO : Vi odi frajate a ja ima ura, da s Marinom
Pušti, pušti, neka kucaju. Bit će kakvi obijam oko kuće, kucam, hrđam i vičem !

[stavlja nogu na prag, da uljeze u kuću, |.
jer su vrata bila pritvorena. Ja sam ga

eataijuim ključima od kuće u ruci, Mare Mala (uzrujana, gleda tisnuo i uljego u kuću i zavrnuo vrata... balavi maškari, oli kakvi pjani Gjakobini. MARE VELIKA :
ga sedito. \evo ti baš ključa. Ha... Ha... Ha... Živio naš dotur Niko! Živjela Mare Velika = Anica! Anica! brzo, brzo.... donesi skal-
Gjakobini U Dubrovniku. | MARE MALA: \Ofičo počme bugrezal i odaleči se. A sad i Mala! (Mare Velika tuca se s žmulom gospara dime. Prosti moj mili Niko (gri brata.) Naš
U pet slika Nuti vraga! |kad ste sve ovo čuli, donesite sve, što je Doma, a Mare Mala bez rijet riječi gleda namrgo- gam je Domo došo rijet, da si poša u Ri-
oak | Gospar DOMO : | naša Anica spravila. Neka ne zaboravi ko- gjena na or DOMO: jeku na nemočnika, a njega primolio da nas
| Što ti je, što me tako srdito gledaš, oli basice... pa ni botilju malvasije. ue moa i urziš, a ja in, Večeras čuva i da snama večera, jer da je
IV. Slika. si ti moja golubice čekala koga drugoga? MARE VELIKA : orzvtasesliseveacij pata ajante Moć ola JRI RAJ pa da te ne gusta da

 

(Ulazi Mare Velika).

\vece tebe hoću dobro, i svaku sreću želim
budemo same.

Poznata dvorana u kući D-ra Dadića. Posljedni dan | Ati sestro, daj ruku Anici; di nei tebi i i
| ; | , , 8 Ti tebi i tvomu Marinu!
poklada, večer je. MARE VELIKA: budi vazda nahumorena ... (Mare se mala i NE zomi Maj D-r DADIĆ:
Ti ovdje sad, Domo moj? (Dava mu ruku). ne kreće s stočića, a gospar se Domo posinjehiva ; ii ; (Srdito) Malleur ! Malleur a vous ! Kakvu
Zaisto ti se nijesam nadala, buduć smo -se u io Anica diže s trpeze knjige, donosi i prostirena- | Ha... Ha... Ha... Nemoj se od lju-

MARE MALA:
(Veselo šetajuć se po dvorani, čita iz jedne bi-
lješke:)  Adorable  madmoiselle! = Vondrien
vous, m accorder un moment d' audience? Gospar DOMO :

Faites moi ce plaisir. Votre ammirateur — |  Dopušti mi da se malo odmorim (sjede
Bowvernais. (Celiva list i krije ga u njedra; pa|ma kanapu) pak ću ti sve polako pripovidjet.
Malo prije sastd sam se s tvojim bratom
, Kad eto ti jednoga riječanina,

jutros vidjeli.

u Mokošicu oizitat mu ženu, jer da je u
ako |perikulu. D-r Niko nije mogo s manjega
lasno |a da mu ne pogodi, a meni je priporučio
po sto puta, da pogjem i da s vama ve-

 

slan od D-ra Gjurića, koji se je teško raz-|čeram; da izjedemo one kobasice, što
bolio. 1 tako sve je u redu. Ali još nijesam |onomadne na dar primio; jer da nije dobro
nekako libera u frančezom jeziku, da mogu da budete večeras same u kući; pa još u
slatko i po dulje govorit s Bouvernaisom.|ovako doba, kad se vidu po gradu

Oni blesga od Marina nije me dobro: izu«|nemiri. A ja opet kako da uzmanjkam

člo; ali će me iznijet moj esprit, Isto sva|turu Niku? Ali čuj ovu: Kad sam došo do
se tresem..... ovo je momenat..., Eto, .|vrata od vaše kuće, našo sam jednoga oli-
eto... neko uslazi uza skale. => čala irančezoga (Mare Mala grize ume) gdje baš

| picu i redi pjate i ostalu ješu i piće, kobasice i bo- bavi rastopit! Ostajem ti baš harna! (Opet
| tilju malvasije. Na svrhu se i Mare Mala sva smućena | kucaju),

| prkosito diže i s sestrom okolo trpeze namješta | Gospar DOMO :

stočiće. Svi zajedno počimlju jesti i piti. Anica služi.)  Zit(o! Zitto' Ne otvarajmo, da se ne
ite brata_po ovakom zimi, Valjalo je baš: qvedemo u napas. Za siguro su kakvi
|da mu se sve to dogodi večeras u zadnje | nignčine, Neka kucaju : mi u toliko jegjimo,
(večer od poklada ....

 

a njima će se dodijati. Živio dotar Niko !!

| Gospar DOMO : Prizor IV.

| (Jedeć kobasice) Ništa za to, dobro je obu- Č

| | uje se još jače kucanje | vika
|čen. Večerat će u Mokošici dobre ribe, a MARE VELIKA :

|mi ćemo mu veselo napijat, neka mu se Ma... ma svrhu, valja da vidimo

je [ie (eimajom Mare Velike. pa uzimiz oni KO Ovako lirda i viće. Mogo bi bit i Niko ...

|eajuć se s žmulom Mare Velike, pa uzimli

kobasice na pantarulu i dava ga Mari Maloj, koja mu ili kakav prijatelj. Dragi Domo, daj ključ
jedovito rifiutava, grizuć samo komadić kruha). Anici, neka vidi i pita ko kuca? (Anica pri«
ma ključ slazi i otvora vrata. Ulazi u salu D+r Dadić

Prizor Ill. tresuć se od zime, a tako i Marin.)
| Čuje se kucanje na vratima. D-r DADIĆ :
h MARE VELIKA : Malleur a vous ! Malleur a vous ! Koji

Domo! Domo! Kucaju na vrati. su vam vragovi ? Oli ste zaspali oli umrli!

iti mi je ofabriko ! Kad sam ti ja (govori Domo)
te reko hudobo od čovjeka ? (U toliko Anica
| dava skaldine Dadiću i Marinu, koji zasjedaju. Marin
sjeda kod Mare male, koja se s stočićem sve više od
| njega odalečiva.)

Gospar DOMO :

| Umiri se, umiri Doture; nije ti ovo ni po
mise. Onomadne si ti meni opuco smuduta ;
a ja sam tebi večeras očistio kobasice, Ma
smo skladni, ostavili smo i tebi, pa i Mari-
nu po štogod, vidji još i malvasije:: A sad
se lijepo umiri snama veseli, dok (fratri za-
zvonu korizmeno zvono. Da bi ti znala
(govori Mari Velikoj) golubice moja kakvijeh je
meni tvoj brat opravio, i koliko puta stavio
u napas, da mu se osvetim. Čuj samo ovu:
| Jedanput sam otišo docna iz spičarije doma.
Nije se vidio prst pred očima. Uljego sam
u ulicu od moje kuće, počo pipat vrata, ali

 

ne mogu da ih nagjem. Promislio sam da